teh

50 godina
Udruzenje za naulno-tehnilki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini

50 godina

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

smotra
naucno-fehnickog stvaraiastva miadih Sosne i Hercegovine

50.

UMaj/svibanj/ 201 111

program i propozicije

Sarajevo, 2010.

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

Smotre naucno-tehnickog

stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine

SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE CIWEVII ZADACI

Ciljevi i zadaci smotri noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih na svim nivoima organizovanja u Bosni i Hercegovini su: * Stvaranje Ijubavi kod mladih za naucno-tehnicko stvaralastvo i stvaranje svijesti kod mladih 0 potrebi da se sto ranije ukljuce u razne oblike ove djelatnosti kako bi steceno znanja i umlleco bila kasnije &0 produktivnija na radnom mjestu, u dornoclnstvu, u skoli, na javnim mjestima i sl., gdje god se koriste tehnicka sredstva. * Stvaranje Ijubavi i pozitivnog odnosa prema radu, a posebno za produktivan rod, a ne samo za reproduktivan rod, za stvorolcstvo i inovacijsku djelatnost kod mladih. * Propaganda tehnike i tehnickog stvaralastva kod najsirih slojeva gradana i svih relevantnih faktora: drzavnih, odgojno-obrazovnih, privrednih, noucrm. kulturnih i svih drugih organa i organizacija koji odlucuju iii mogu da doprinesu da se ova oblast Ijudske djelatnosti vrednuje sukladno njenom znocolu * Omogucavanje mladim da se na svim nivoima organizovanja; skole, opclne, kantoni, entiteti, Distrikt Brcko i drzovc; ispolje svoja znanja, naklonosti i zamisli i svoje konstrukcije iz oblasti tehnike. * Omogucavanje da se mladi sa svojim radovima predstave na ncucno-tehnlcklrn manifestacijama u inozemstvu.

ORGANIZACIJA

SMOTRI

* *

Smotre mladih tehnicara, u skolama, opclnorno. kantonima, Distriktu Brcko, entitetima, regionima, odrZavaju se do 10. maja/svibnja, a drzavna smotra u drugoj polovini maja/svibnja. Smotre KMT-a u skolorno. opclnske. kantonalne, Distrikt Brcko, entitetske i drzovnu smotru, organizuju organizacije, udruzenja i zajednice koje se bave ncueno-tehnleklm odgojem mladih. U tu svrhu, na svim nivoima, organizuju se organizacioni odbori i druga radna tijela za pripreme i neposrednu organizaciju smotri.

5

Ukupan broj takmicara ekipe kantona-regiona (i za ekipne i za polecmocne discipline) ne moze biti veci od 20 clonovo (po koeficijentu) i to pod uvjetom da su zastupljene sve discipline za koje je dozvoljeno dovesti takmicara. sudjeluju ekipe i pojedinci koji su na smotrama nizeg ranga postigli najbolje rezultote. 5/9. 6 . Izuzetak rnoze biti ekipa iz kantonaregiona gdje nastava tehnickog odgoja nije zastupljena u ovim razredima.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * * * * Finansijsko-materijalne troskove treba svesti na minimum obzirom na teskoce oko obezbjedivanja potrebnih sredstava za ove manifestacije. 6/9 i 7/9 razred . kao i broj radova.60 61. Iznos kotizacije za svakog takmicara na 50. 6-ti. Clanovi ekipa i pojedinci takmicari se obavezno identificiraju putem akreditacija. U ekipi za ekipne discipline trebaju biti bar dvije djevojcice. odnosno bar dva djecaka. Rad u oCjenjivackoj komisiji je volonterski. prostorne i druge uslove. Ekipa za ekipne discipline na smotri broji pet clanova. smotri je 10 KM. Na driavnoj smotri sudjeluju ekipe i pojedinci kole. Organizator smotre rnoze vode ekipa i mentore ekipa imenovati u ocjenjivacke komisije. odrede organizatori smotri sa nizeg ronqo. ucesnica smotre. 7-mi. odreduje se na osnovu slledeclh koeficijenata: Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Do 10 11 -20 21-40 1 2 3 41. Kotizacija za svakog tokrnlccro je obavezna. Izgled akreditacije se nalazi u prilogu propozicija. kao i nocln njihovog lzboro. Clanovi ekipe su razlicitog uzrasta (5-ti.80 Preko 80 4 5 6 * * * Broj voda ekipa. ciji oblik i sadrzaj propisuje organizator smofre. u pravilu. Na smotrama viseg ranga. prema ovim iii svojim propozicijama i pravilima. Broj ekipa za ekipne discipline i broj pojedinaca za polecmocne discipline. Svaka skola.iz svakog razreda po jedan). Kotizacijom se samo dlellmlcno pokrivaju troskov' srnotre. odreduje organ koji upucule ekipe na drzavnu srnotru Troskove voda ekipa snose organizacije koje upucula ekipe na srnofre. 8-mi. Broj ekipa na smotrama odreduju organizatori s obzirom na materijalne. je obavezna uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 KM bez obzira na broj takmicara iii radova.

Organizator nije obavezan nadoknaditi stetu zbog ostecenlo.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Organizacioni odbori nizeg nivoa smotri mogu predloziti svoje cia nove za rad u oCjenjivackim komisijama 5 tim da vode rocuno 0 strucnosf i da predlozeni clan nema interes za tu disciplinu tj. Organizacioni odbor drzavne smotre ne mora prihvatiti ovaj prijedlog. d) Ukoliko voda ekipe na drzvnu smotru dovede vise ucenlko mimo dozvoljenog koeficijenta za iste ploco kotizaciju u iznosu od 80 KM po * ucenlku e) OCjenjivacka komisija rnoze diskvalifikovafi radove za koje procijeni da su nekvalitetni iii radove za koje komisija procijeni da nisu ucenicki rad. Izgled naljepnice nalazi se u prilogu propozicija. * Jedan ueenlk rnoze nastupati u vise disciplina. 7 . * Jedan rad rnoze biti prijavljen samo u jednoj disciplini. 5 tim da se ne norusl koncept smotri. Dodatna pOjasnjenja iii tumacenje propozicija na smotrama daje centralni ziri smotre. * Pojedine dijelove ovog programa i propozicija smotri. h) Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. NaDomena: a) Na izlozbe radova i projekcije filmova nece se primati radovi koji su ranije izlagani na drzovnlrn smotrama. c) Dimenzije lzlozbenlh radova. a po moqucnosf da u tol disciplini nema radova ni iz njegove opclne. da se njegova skola ne takmici u tOj disciplini. organizacioni odbori smotri na nlzern nivou mogu mijenjati i prilagodavati svojim uvjetima i potrebama. f) Ucesnici smotre moraju popunjenom naljepnicom oznaciti svaki rad. maketa i modela se oqronlcovolu na maksimalnih 50x50 cm. * Eklpo-skolo koja ucestvule u sportsko-tehnlcklrn disciplinama sa tobrlcklm modelima za takmicenje ne dovodi dodatnog ucenika-fakmicara. b) Jednako se vrednuje tehnicka dokumentacija radenu rukom i rocuncrorn. Fabrickim modelom upravlja ucenlk koji se tokrnlcl sa takmicarskim modelom iii neki drugi ucenlk koji je vee clan ekipe u nekoj drugoj disciplini. g) OCjenjivacki ziri nije obavezan da vrati fotografije i filmove prijavljene za smotru. Organizator nije obavezan podesiti satnicu u ovakvim slucajevima. gubitka iii otudenja rada. * Ucesnici smotre treba sami da paze na radove.

lzlozbo radova iz nastave 7. razreda.nepoznat 7. Elektronika i telekomunikacije 3. razreda. Praktican rad (Maketa . SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE Maj/svibanj. * graditeljska oosnno. tehnickog odgoja za 5. lzlozbo radova iz nastave 6. tehnickog odgoja ze 6. 2. lzlozbo radova iz nastave 7/9 razreda.model dizalice). razred. tehnlckoq odgoja za 7. * visokogradnj. 2011" II EKIPNE DISCIPLINE * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * * * * * * * 1. razred. lzlozbo radova iz nastave 8. Arhitektura i gradevinarstvo. 5. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROGRAM 50. 4. Test opcetehnickih znanja. Problemski zadatak .poznat POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. tehnickog odgoja za 5/9 razred. tehnickog odgoja za 8. tehnickog odgoja za 6/9 razred. Problemski zadatak . lzlozbo radova iz nastave 5/9 razreda. lzlozbo radova iz nastave 5. * arhitektura bucucnosn. Test iz nastave tehnickog odgoja. razreda. 3. * niskogradnja. razred. tehnickog odgoja za 7/9 razred. Izlozba radova iz KMT-a (razne grane tehnike) 6. lzlozbo radova iz nastave 6/9 razreda. razred. 2. Energetika i elektrotehnika 8 . razreda.

Reutilizacija 7. Saobracajna sredstva buducnosti DEMONSTRIRANJERADOVA 1. b) Takmicarski modeli.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * zadana tema (Pozitivni primjeri ekologije) * slobodan izbor 5. Automodeli. a) Makete motornih vozllo.comocc b) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) c) RC modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) 9 . Automatika i robotika 9. Film. a) Makete brodova . Fotografija 6. Brodomodeli. * Dokumentarni film * Igrani film * Crtani film * Spot SPORTSKO-TEHNICKE DISCIPLINE 1. Inovacije 4. Primjena racunara u tehnici REVIJAFILMA 1. Tehnika u zastiti okoline 8. * Izradeni model * Fabricki model (revijalno) c) RC modeli * Izradeni model * Fabricki mode (revijalno)1 2.

modeli modeli (revijalno) 7. Roboti a) Autonomni b) Vodeni rocunororn OSTALO 1.jedrilica b) Sobni modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) c) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) d) RC modeli * Takmicarski modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) 4. a) Rakete * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) b) Raketoplani * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) * Izradeni * Fobrlckl * Izradeni * Fabricki 5. a) Ucenlcke discipline b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja 2. modeli modeli (revijalno) 6. Aviomodeli a) Makete aviona . Tehnicko stvaralastvo po slobodnom izboru 10 .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. Zmajevi. Radiogoniometrija 8. Radovi pedagoga tehnicke kulture. Raketni modeli. Baloni.

Pitanja za testove ce biti postavljena iz vazecih uczbenlko za skolsku 2010/'11. peti. a odnose se na epohalna onnco u tehnici. Ucenici kao ekipa na testu mogu maksimalno osvojiti 250 bodova.e Zavisno od tezine pltonlo. ito: test za 5/9 razred radi ucenlk 5/9 razreda. za svako pitanje odreduje broj bodova. prije rjesavanja testa. sesti.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROPOZICIJE 50.6/9. 2. * * soobrocol i 51. Test iz nastave tehnickog odgoja radi svaki ucenik posebno. 2011" TESTOVI 1. s tim da se za jedan test ne rnoze osvojiti vise od 50 bodova. test za 7/9 razred radi ucenlk 7/9 razreda.7/9. Za svaki uzrast se trojici prvoplasiranih ucenika dodjeljuje zlatni. Testovi iz opcetehnickih znanja. Test rjesavaju clonov' ekipe koji su rjesavali test iz nastave tehnickog odgoja. test za sesti razred radi ucenlk sestog razreda. testa za peti razred radi ucenlk petog razreda. Za svaki test ucenlcl se posebno rangiraju. Priznanja se dodjeljuju i za tri prvoplasirane nekipe ito: zlatni. Ucenici test rjesavaju poledlnocno. svjetski velikani tehnike. test za sedmi razred radi ucenlk sedmog razreda i test za osmi razred radi ucenlk osmog razreda. Ekipa se rang ira tako da se zbroje bodovi svih pet clonovo ekipe. sedmi * * * i osmi razred: Testovi obuhvataju materiju iz nastave tehnickog odgoja za odqovorclucl razred. test za 6/9 razred radi ucenlk 6/9 razreda. * * * * * * Test se sastoji od pitanja iz raznih oblasti tehnike (izuzev materije nastave tehnickog odgojaj primjerenih uzrastu. Testovi iz nastave tehnickog odgoja za 5/9. razvoj tehnike kroz historiju. godinu. tehnicka sredstva. srebreni i broneoni toco« tehnike. SMOTRE NAUCNO TEHNICKOG STVARALASTVAMLADIH BOSNE I HERCEGOVINE "Maj/svibanj. srebreni i broneoni toeok tehnike. Vrednovan. Na ekipnim priznanjima se upisuju imena svih clonovo ekipe. ocjenjivacki ziri. 11 .

prije rjesavanja testa. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. * * * 4. podijeliti ekipu tako da dio ekipe radi prokncon rod. Ukoliko je za izradu prakticnog rada neophodno obezbijediti elekfrlcnu energiju iii 51. Oclenllvocko komisija odredlce iznos bodova prilikom vrednovanja za pojedine elemente kao sto su npr. Na priznanjima se ispisuju imena svih clcnovo ekipe.e Maksimalan broj bodova za prokrlcon rad je 250. * * Vrednovan. Za proktlcon rad ekipa donosi sve sto je potrebno za realizaciju prakticnog rada (nacrt. Praktican rad (Maketa . po svom nohodenlu. oclenllvockl ziri. Svaki clan ekipe doblce ldentlcno priznaje kao i ekipa. * * * * * * 3. slozenost rode. a dio ekipe rjesava problemske zadatke. Ukupan broj bodova ne rnoze biti vecl od 250. Rangiranje ekipa vrsi se na taj nccln sto se zbrajaju bodovi svih pet clonovo ekipe. Praktican rad radi pet clonovo ekipe koji su rjesavali testove.model dizalice) Proktlccn rad se radi na samoj smotri. Ucenici kao ekipa na testu mogu osvojiti maksimalno 125 bodova. Na ekipnim priznanjima ispisuju se imena svih clonovo ekipe. ekipa taj zahtjev obavezno navodi u prijavi za smotru. 12 .. Triprvoplasirane ekipe ce takode dobiti zlatni. inventivnost kreativnost originalnost. funkcionalnost i 51. tehnicku dokumentaciju. bira rad na zadanu temu koji ce raditi na samoj smotri. Organizator rnoze. 5 tim da se za jedan test ne rnoze dobiti vise od 25 bodova.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Vrednovan. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. u dogovoru sa vodorn ekipe. Triprvoplasirana ucenko doblce zlatni.e Zavisno od tezine pitanja. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja * Na lzlozbu se primaju radovi koji odgovaraju okvirnom nastavnom programu nastave tehnickog odgoja za osnovnu skolu (ne moraju biti objavljeni u udzbenlclmo iii dnevnicima rada). Triprvoplasirane ekipe doolce zlatni. alat materijal i drugi pribor). Svaka ekipa. za svako pitanje odreduje broj bodova. Vrijeme za izradu rada odreduje odgovarajuca oCjenjivacka komisija (najduze dva sata). preciznost ekonomlcnost estetski izgled.

Vrednovan. Ako je rad grupni. nocln izrade i rnontcze. ekipa za pet radova najvise rnoze osvojiti 250 bodova. drugog razreda. svrha odnosno namjena. ali ukupan iznos ne rnoze biti vecl od 100 bodova. Vrednovan. Uz eksponat se obavezno prilaze tehnicka dokumentaeija: naert i tekstualno objasnjenje. svaki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svih clonovo grupe.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * * * * * * * * * * Ekipa rnoze ucestvovof sa pet radova. Ako je rad grupni. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Radovi mogu bit poleclnocnl iii grupni (imena ucenika na priznanju ce biti ispisana ako grupu cine do cetiri ucenika). Triprvoplasirana rada doblce zlatni. svki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svakog clone grupe. Grupu cine do cetiri clone. Uceniei za svaki rad mogu maksimalno osvojiti po 50 bodova. srebreni i broneani toeak tehnike.e Za rad je rnoquce osvojiti maksimalno 100 bodova. Ekipe se rangiraju tako sto se zbroje bodovi za sve radove te ekipe. 5 tim sto svaki rad mora biti iz druge grane-oblasti tehnike tj. 5. Grupu cine najvise cetiri clone. 13 . Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente za oejenjivanje. Izloiba radova iz KMT-a (izlozba iz raznih grana tehnike) * * * * * * * * * * Ekipa sudjeluje sa jednim radom iz bilo koje grane tehnike (izuzev radova prema nastavnom programu tehnickog odgoja). Priznaje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. speeifikaeija materijala. Svaki clan grupe dobija isto priznanje.e Odvojeno se vrednuju i rangiraju radovi za svaki razred posebno. Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. funkeija. eventualna prednost u odnosu na druge slicne radove. kao i naljepniea sa podaeima. Ako je u grupi vise clonovo. Za svaki razred-uzrast. Grupu cine nolvlse cetiri clone. Priznanje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. tj. Ako je u grupi vise clonovo na priznanju ce umjesto imena ucenlko biti napisano "grupa ucenlko". Uz eksponat obavezna je tebnlcko dokumentaeija. Radovi mogu biti pOjedinacni iii grupni. na priznanju ce umjesto imena ucenko pisati "grupa ucenlko". tri prvoplasirana rada doblce zlatnL srebreni i broneani tocc« tehnike. 5 tim da ukupan broj bodova za svaki rad ne rnoze biti vecl od 50.

tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Priznanje dobiti najuspjesnije ekipe i svaki clan tih ekipa. materijal i tehnicku dokumentaciju potrbne za rjesavanje problema. Problemski zafatak . Ocjenjivacka komisija 6e od red iti elemente vrednovanja. prob/emske zadatke i radili prakfican rad.poznat Zadatak rjesavaju clonovl ekipe koji su radili testove i proktlcon rod. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo ekloe. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Problemski zafatak . kao i konkretan zadatak koji 6e rjesavati na samoj srnotn. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. Sve ekipe 6e rjesavati isti zadatak. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. ce 14 . 6. Triprvoplasirane ekipe dobice zlatni. Ekipe same biraju oblasti iz koje 6e rjesavati problem. a konkretan zadatak 6e dobiti na samoj smotri. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 bodova. Oblasti iz koje 6e rjesavati problem je arhitektura i gradevinarstvo. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. srebreni i broncani tocak tehnike. Ekipe sa sobom donose pribor. Ocjenjivacka komisija 6e izrangirati sve radove.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * 6. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokrlcon rod. srebreni i bronconl tocok tehnlke. * * * * * * * * Glavni ziri Ce izrangirati ekipe u ekipnim disciplinama na osnovu osvojenih bodova. Oclenllvocko komisija 6e izrangirati sve radove.nepoznat Zadatak rjesavaju clcnovl ekipe koji su radili testove i prokrlcon rad. srebreni i bronccn' tocok tehnike. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo eklpe. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokncon rod. Na priznanjima Ce biti ispisana imena svih pet c/anova ekipe koji su rjesavali testove. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 booovo. Oclenllvocko komisija 6e od red iti elemente vrednovonlo.

autobuske i zeljeznicke staniee. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100.niskogradnja: putevi.graditeljska bastina: svi objekti niskogradnje i visokogradnje od historijske i kulturne vrijednosti BiH.. 15 . Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Arhitektura i grac:fevinarstvo * * * * * * * * * Objekti niskogradnje Objekti visokogradnje Arhitektura buducnosti Graditeljska bastina Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu za svaku od ove cetiri oblasti.arhitektura buducnosti: nova arhitektonska i gradevinska rjesenja raznih objekata (oblik. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. aerodromi. Vrednovanie * * * * * * * * a) Niskogradnja Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. ekonornlcnost itd. . luke. Grupu cine do cetiri ucenika. .visokogradnja: stambene zgrade. vjerski objekti. makete naselja i sl. Radovi mogu biti grupni. b) Visokogradnja Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. . funkeija. d) Graditeljska bastina Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. industrijski i drugi privredni objekti. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. materijali. Uz svaki rad se prlloze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. mostovi. c) Arhitektura buduenosf Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. nodvozrqoc! podvofnloc: i sl.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. Dimenzje radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em u osnovi. aerodromi. tehnologija izrade.. Pripadajuci radovi: .).

Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zcfrozm i dodatna objasnjenja. Kao dokaz vjerodostojnosti autora uz fotografiju se dostavlja CD sa 16 . Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em.godine je "Pozitivni primjeri ekologije" Fotografije treba dostaviti Udruzenju za noucno-tebnlckl odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavama za smotru. a jedna fotogrfija je po slobodnom izboru teme. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zatraziti i dodatna oblosnlenlo. sooosnlosf i buoucnosn Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. za Vrednovan. Vrednovan. 3. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. Energetika i elektrotehnika * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu. Radovi se odnose na elektroniku i telekomunikaeijska sredstva i uredaje iz proslostl. Uz rad se dostavlja tehnicka dokumentaeija i naljepniea. lema za fotografije za smotru 2008. Najmanji dozvoljeni format fotografija je 18 X 24 em. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. 4. Uz svaki rad se prilaze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Fotografija * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa po jednom fotografijom po koefieijentu za svaku poddiseiplinu.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 2. Radovi se odnose na proizvodnju i iskoristavanje svih vrsta energenata razne svrhe. Elektronika i telekomunikacije * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa jednim radom po koefieijentu. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. Uz svaki rad se prlloze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Jedna fotografija je na zadanu temu.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja.

odnosno demonstratora. 5. Uz svaki rad se prilazu tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Uz svaki rad potrebna je tehnlcko dokumentaeija (sa posebnim objasnjenjem 0 korlstenlu starih materijala. predmeta i 51. Vrednovan. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100.predrneto. pregledati fotografije i oeijeniti ih. Radovi su . Organizator rnoze form irati poseban ziri koji 6e ranije. Inovacije mladih talenata tehnike * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po dva rada po koefieijentu. 17 . Vrednovan.Iokode na naljepniei treba da stoji naziv rada kao i vrijeme i mjesto kada i gdje je fotografija snimljena. uredaja od kojih je izraden novi rad) te naljepniea. Oejenjivacki ziri od autora. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. novih materijala neophodnih za izradu novog uredaja . Ukupan iznos bodova za svaku poddiseiplinu ne rnoze biti ve6i od 100. a na smotri ih samo prezentirati. prije smotre. rnoze zotrozm dodatna ojasnjenja. Oejenjivacki ziri rnoze zcfrozm od autora iii demonstratora dopunska obrozlozenlo.e Oejenjivacki ziri 6e odrediti elemente vrednovanja. odnosno predmeta. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100.po slobodnom izboru . kao i obrozlozerfe u cernu se sastoji inovaeija.uradeni od dijelova ve6 koristenih materijala. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. 0 cernu 6e ekipe biti blagovremeno obavijeStene. naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za * * snimeima u JPG tormotu.e Oclenllvockl ziri 6e od red iti elemente vrednovonlo. odnosno uredaja. 6. Reutilizacija * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po jednim radom po koeflcllentu. Uz eventualni dodatak drugih.. Vrednovan.e Oejenjivacki ziri 6e od red iti elemente za vrenovanje.

Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zofrozm i dodatna objasnjenja. Uz rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. 9. Tehnika u zastiti okoline * * * * * * * Kanton-region rnoze ucesfvovon sa po jednim radom po koefieijentu. Rad se demonstrira pred oclenllvocklrn zirijem. Radovi se odnose na uredaje za monitoring (pracenje kvaliteta pojedinih elemenata eko-sistema).e Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente vrednovanja. Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Ukupan iznos bodova za rad ne moze biti vecl od 100. Saobracajna sredstva buducnosti * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcf sa jednim radom po koefieijentu. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Vrednovan. Uz svaki rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. Oclenlvockl ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja.e Oclenlvockl ziri ccreclce elemente za vrednovanje. zatim uredaja za sprlecovonle zagadenja i otklanjanje posljediea zagadenja. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Radovi se odnose na proizvodnju i koristenje svih vrsta soobrocolnlh sredstava za razne svrhe koji ce se koristiti u buducnosn po vizijama ucenika. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 7.e Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. 18 . Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Vrednovan. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Vrednovan. 8. Automatika i robotika * * * * * * * Kanton-region moze ucestvovcn sa po jednim radom po koefieijentu. Uz rad se prilaze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.

Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100 za svaku kategoriju filma posebno. smotre". Zadana oblast rada za 50.e Oclenllvockl ziri odreolce elemente za vrednovonle. Autor sa sobom na smotru donosi foto-aparat i programski paket u kome ce raditi da bi se mogla obaviti demonstracija. Vrednovan.do 10 minuta.e Oclerjlvcckl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. Ocjenjivacki ziri mote od takmicara traziti dodatna oblosnlenlo.do 7 minuta.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine DEMONSTRIRANJE RADOVA 1. Smotru je: "Prezentacija 50. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. Vrednovan.do 3 minuta. Filmovi ce se vrednovati odvojeno po zanrovima. Ucenici se pripremaju za "oblost rode". Ucenici se tckmlce u primjeni rocunoro u tehnici. Filmovi se dostavljaju Udruzenju za noucno-tehnlckl odgoj mladih u BiH zajedno sa prijavama za smotru iskljucivo na CD-u. Filmovi trebaju biti u DVD torrnotu Tema i tehnika snimanja su slobodnl. Ucenici ce konkretan zadatak dobiti na smotri od oclerqlvocke kornlslle. Obavezna je demonstracija rada pred komisijom. Trajanje filmova je ograniceno. b) igrani film . Primjena informatike u tehnici * * * * * * * * * * * Kanton-region ucestvule sa jednim tokrnlcororn po koeficijentu. Film a) b) c) d) Dokumentarni film Igrani film Crtani film Spot Kanton-region rnoze ucestvovon sa jednim radom iz svake kategorije filma po koeficijentu.do 4 mlnuto. ito: a) dokumentarni film . c) crtani film . * * * * * * * * 19 . REVIJA FILMOVA 2. d) spot . a znanje po konkretnom zadatku ce demonstrirati pred ocjenjivackom komisijom na smotri. Ucenlcl su obavezni projekte raditi iskljucivo u Power Polnt-u.

autorima radova.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * Na tematskim izlozbama. a ako je rad grupe autora priznanje se dodjeljuje svakom clanu grupe. U sportsko-tehnickim disciplinama priznanja se dodjeljuju za tri prvoplasirana takmicara. Isti princip oe se primjenjivafi i kod disciplina "demonstraclje radova". srebreni i broncani tocak tehnike za osvojeno prvo. Takmicarski modeli u sportsko-tehnickim disciplinama mogu ucestvovafi ponovo na vise takmicenja-smotri. Ocjenjivacki ziri rnoie diskvalifikovafi nakvalitetne radove. drugo i tree mjesto. 20 . Grupu cine najvise cetiri ctana. za svaku temu iz ovih propoziclja. kao i radove koji su ranlje sudjelovali na smotrama istog ranga. dodjeljuju se pojedincima. Jedan rad rnoie ucestvovafi u samo jednoj disciplini. zlafni. Na priznanju se upisuju imena svih clanova grupe.

AUTOMODELI: a) Makete motornih vozila b) Takmicarski model * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) RC model * izradeni model * fobrlckl model (revijalno) * * * * * * * * * * * * * Makete motornih vozila Kanton .inicijale autora iii naziv modela. Vrednovanje: Komisija ce od red iti elemente vrednovanja.1 m (skico je u prilogu propozicija) Svi takmicari prije starta rode test iz automodelarstva. a sirina 250mm. sudjeluje so jednim model om radom za svaku sportsko-tehnlcku disciplinu iii poddisciplinu. 21 . Uz maketu se dostavlja i tehnicka dokumentacija. baterija i tockov' mogu biti tvornlcke izrade.region rnoze ucestvovof so jednom maketom po koeficijentu Rod predstavlja maketu postoleceq motornog vozila iii starih modela vozila. duflne 10m.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu Model automobila je no elekrrlcnl pogon. Maksimalna duflno modela je 500mm. Model je slobodnog izgleda. sirine 2. fotografija. Iokrrilcenle se sastoji od prakticnog dijela . Model je vlastite izrade tokrnlcoro. Izbor modela je slobodan. a slrlno 250mm Model treba do posjeduje oznaku no sasiji .parketu iii asfaltu.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi .region. karakteristike stvarnog vozila (u obzir dolaze i oldtimeri). te naljepnica. opls. Takmicarska staza je pravouglog izgleda. Ukupan broj bodova za rod ne rnoze biti veci od 100 bodova. Takmicarski automodeli . po koeficijentu.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine SPORTSKO . u svakoj disciplini.izradeni Kanton .TEHNICKA TAKMICENJA Svaki kanton . ciji pogonski napon ne prelazi 24V. lokmlcor donosi gotov uraden (iii kupljen model za revijalni dio) i potrebnu opremu za takmicenje. 1. prijenosi. Elektromotor. Duzina model a ne smije precl 500mm.

* Boduje se najbolji start. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvcnlcno starta. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. * I * * RC automodeli . 21 . zona III = 20 bodova. Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. nije krenuo = 0 bodova. zona III = 25 bodovo. * No modelu je obavezna oznaka . vrijeme do 10 bodova. sirina 250mm. model do 30 bodova.parketu iii asfaltu. * Takmicenje se sastoji iz prakticnog dijela . zona IV = 10 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * a) b) c) d) Takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. duflne 10. zona II = 40 bodovo. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. * Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. sirine 2. nije krenuo = 0 bodova).region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu * Ukoliko je ekipa ostvarila p/asman na Smotru iz takmicarskih izradenih automode/a takmicenje sa kupljenim mode/om obavlja isti takmicar koji je nastupao u takmicenju sa izradenim mode/om. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz automodelars1va. zona IV = 5 booovo. a sirina 250mm. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Ickmlcorsko staza je pravouglog izgleda.Om.inicijali demonstratora iii naziv model a * Model je slobodnog izgleda. maksimalna duflno modela je 500mm. b) usplesnost pogadanja cilja do 40 bodova (zona 1= 40 bodova. Takmicarski automodel . Boduje se najbolji start.1 m (skica staze je u prilogu propozicija).fabricki Kanton .region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu Model je slobodne konstrukcije. usplesnost pogadanja cilja do 50 bodova (zona 1= 50 bodova. Vrednovanje: Test do 10 bodova. zona II = 30 bodova. c) Vrijeme do 10 bodova. a maksimalna duflno model a je 500mm. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.izradeni Kanton .pogadanja cilja no pripremljenoj stazi .

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Model je no elektricni pogon. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda.voznje po markiranoj stazi. a motor.inicijali demonstratora iii naziv modela. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. baterija dijelovi sasije.fabricki Kanton . ciji pogonski napon ne prelazi 24V. najbolji start.Om. * * * 23 . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Ickmlccr rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. b) Uspjesnost voznje.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so RC izradenim auto modelom. * Boduje se jedan. kao i tockovt mogu biti tvomlcke izrade. II vrijeme = 8 bodova. II vrijeme = 8 bodova. najbolji start.staze minus 1 bod Maksimalan broj bodova za voznju je 40. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i prokrlcnoq dijela . sirine 2. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme = 2 boda.Om (skica je u prilogu propozicija). * No modelu je obavezna oznaka .Om. * Boduje se jedan. b) Konstrukcija i dizajn model a do 30 bodova c) usplesnost voznle: svako gazenje markirane linije . svako gazenje markirane linije . c) I vrijeme = 10 bodova. V vrijeme = 2 boda.staze minus 1 bod. duzine 1O. * No modelu je obavezna oznaka . slrlno 250mm. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvorscno starta. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. * Svi modeli startaju so zolednlcke startne pozicije. * Takmicenje se sastoji od testa i proktlcnoq dijela . * tokrruccr ima provo no dva probna i tri zvcrucno starta. * Model je slobodne konstrukcije. a maksimalna duzina model a je 500mm. sirine 2. IV vrijeme = 4 bodova.0m (skica staze je u prilogu propozicija). IIIvrijeme = 6 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. a maksimalan broj bodova za voznju je 50. Model je vlastite izrade tckrnlcoro. d) I vrijeme = 10 bodova. tokrnlcenle so kupljenim tokrnlcorsklm model om obavlja isti tokrnlcor koji je nastupao u takmicenju so izradenim RC automodelom. duzlne 10.voznja po markiranoj stazi. RC automodel .inicijali autora iii naziv modela. prijenos.

region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . maximalne duzlne do 600 rnrn. Dimenzije modela . BRODOMODELI: a) Makete brodova b) Takmicarski model: * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) Remodel: * izradeni model * fabricki model (revijalno) stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * Makete brodova Kanton . slika . Vrednovanie. Takmicarski modeli brodova . Za jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodovo. Model mora biti vlastite lzrcde.izradeni Kanton .makete ne mogu biti vece od 500 X 250 rnm. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.crtez (ukoliko postoji). IV zona = 20 bodova. najbolji start. karakteristike s1varnog broda i nollepnlco.Smotre noucno-tehnlckoq 2. prijenosi i baterija rnoze biti tvornicke lzrode. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodovo. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelars1va. Rod rnoze biti oolecnocon iii grupni.20m. * Elektromotor. Bazen je pravouglog oblika. II zona = 40 bodova. Uz rod se dostavlja tehnicka dokumentacija. 24 . OCjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. a boduje se jedan.1 Om i dubine 0. a grupu cine maksimalno 4 clone. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. * Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija). IIIzona = 30 bodova. a sirine 2. Vrednovanie: a) Test do 10 bodovo.bczenu. Rod predstavlja model postoleceq broda iii broda koji je nekada postojao ( historijski model). * Model ima oznaku . ciji pogonski napon ne prelazi 24V.inicijale autora i naziv modele. * Model je slobodne konstrukcije.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. b) Uspjesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. dunne 10m.

najbolji start. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. duzine 10.bazenu. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so takmicarskim izradenim model om.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. * * * * * * * * * * RC modeli brodova . Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq c) Kvalitet izrade d) Brzina modela I vrijeme = 10 IV vrijeme = 4 stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine modela do 30 bodova.izradeni Kanton . baterije i RC uredaji mogu biti tvornicki.20m 25 . * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. IIIvrijeme = 6 bodova.20m.inicijale demonstratora i naziv modela. prijenosi. b) usplesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. Model je vlastite izrade i slobodne konstrukcije. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. a boduje se jedan. Bazen je pravouglog oblika. IIIvrijeme = 6 bodova. II zona = 40 bodova. * Model je slobodne konstrukcije.inicijale autora i naziv modela. a sirine 2. Elektromotor. duzlne do 600 mm.Om. Bazen je pravouglog oblika. Model ima oznaku . IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme= 2 boda. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . Pogadanje cilja u plovnoj stazi . (:iji pogonski napon ne prelazi 24V.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. Takmicarski modeli brodova . duzlne 10. Startanje model a je so startne pozicije sirine 50cm. RC brodomodel je no pogon elektromotorom.1 Om i dubine 0. (vrijeme se mjeri stoperlcorn so tocnoscu 1/10 sek. * Model ima oznaku . a sirine 2.fabricki Kanton . IV zona = 20 bodova. II vrijeme = 8 bodova. * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. isti tokrnlcor nastupa i u disciplini so kupljenim modelom. * Takmicar rnoze maximalno osvojiti 70 bodova.bazenu. boda i V vrijeme = 2 boda.) bodova.Om. maximalne duzine do 600 mm. IIIzona = 30 bodova. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sekundL) I vrijeme = 10 bodova. II vrijeme = 8 bodova. * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija).1 Om i dubine 0.

e) kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. bova III minus 2 boda).bazenu. duzlne do 600 mm. bova II minus 3 bode. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 boda. IIIvrijeme = 6 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija) Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. isti takmicar koji je nastupao u disciplini so izradenim. b) usplesnost prolaza do 50 bodova. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sek.) I vrijeme = 10 bodova. najbolji start. c) Uspjesnost prolaza do 50 bodova. * Model ima oznaku . bova II minus 3 bode.20m * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija) * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. a boduje se jedan. II vrijeme = 8 bodova.fabricki Kanton . najbolji start. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. * RC brodomodel je no pogon elektromotorom. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no smotru so izradenim RC brodomodel om. a boduje se jedan. duflne 10. b) Kvalitet izrade model a do 30 bodova. Bazen je pravouglog oblika. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz brodomodelarstva. bova III minus 2 boda). IIIvrijeme = 6 bodova. * * * * 26 . * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . * Model je slobodne konstrukcije. d) Kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. a sirine 2. * Iokrnlccr rnoze maximal no osvojiti 70 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom po koeficijentu. nastupa i so kupljenim modelom. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 bodova.1 Om i dubine 0. II vrijeme = 8 bodova.) I vrijeme = 10 bodova.inicijale demonstratora i naziv modela. d) Brzina modela (vrijeme se mjeri stoperlcom so tocnoscu 1/10 sek. RC modeli brodova . ciji pogonski napon ne prelazi 24V.Om.

Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. najuspjesniji. Takmici se takmicar koji se tokrnlcto i so izradenim model om iii neki drugi 27 . d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.kupljeni (revijalno) c) Modeli jedrilica A-l (Fl H) i A-2 (F1A) * izradeni model * fabricki model (revijalno) d) RC aviomodeli * izradeni model * fabricki model (revijalno) Maketa aviona: Kanton .region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. AVIOMODELI: a) Makete aviona b) Sobni modeli * sobni modeli . * Modeli su slobodne konstrukcije. Jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodova. donosno jedrilice.izradeni * sobni modeli . Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. c) Svaka sekunda leta 1 bod. slika .region rnoze ucesfvovon so jednim modelom po koeficijentu. Uz rod se dostavlja tehnlcko dokumentacija.fabricki Kanton . Model mora biti vlastite izrade.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. a boduje se samo jedan. Rod rnoze biti poleolnocon iii grupni (grupa broji maksimalno 4 clone). * Svaki to kmicar.crtez (ukoliko postoji) karakteristike stvarnog aviona iii jedrilice i naljepnica. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. b) Test do 10 bodova. * * * * Sobni model aviona . Rod predstavlja model posroleceq iii nekadasnjeg tipa aviona. Vrednovanje: a) Model . Vrednovanje. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. * Takmicenje se obavlja u soli. Takmicenje se obavlja u soli. * * * * * * * * * Sobni model aviona .region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu.izradeni Kanton . Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelars1va.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova.

Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. najuspjesniji start.izradeni Kanton . Svaki tokrnlcot Ima provo no dva probna i tri zvomcno starta. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. a boduje se samo jedan. Ima provo no dva probna i tri zvcrilcno starta. a boduje se samo jedan.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova.fabricki Kanton . b) Model. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Svaki to krnlcor. b) SVaka sekunda leta 1 bod. * * * * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) .region rnoze ucestvovotl so jednim modelom po koeficijentu.. Takmicenje se obovlja u soli iii no otvorenom.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine clan ekipe tj.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu. 28 . c) Svaka sekunda leta 1 bod. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova.izradeni Kanton . Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade . Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva. najuspjesniji start. * Iokmlcl se tokmlcor koji se tokrnlclo i so radenim model om iii neki drug clan ekipe tj. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Modeli su po slobodnom izboru. * * * * * * * RC aviomodeli . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. Tokmicari slobodno biraju kategoriju model a so elektro iii SUSmotorom. Svaki takmicar. d) Takmicar u ovoj disciplini rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Svaki takmicar prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. a boduje se samo jedan. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu disciplinu. b) Svaka sekunda leta 1 bod. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. najuspjesniji start.region moze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. Takmicenje se obavlja u soli iii no otvorenom. Modeli su slobodne konstrukcije.

b) Startanje model a. uspleson start. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. (svaka sekunda leta 1 bod) do 50 bodova za let. c) Startanje modela. * Raspon krila ne smije biti veci od 1600mm.5 ccm. * Startanje model a so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. RAKETNIMODEll : Raketni modeli . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Duzina sajle je do 30m. b) Kvalitet izrade konstrukcije model a I demonstriranje upravljackih komponenti no modelu do 40 bodova. a za ugradnju SUS motora koriste se velicine 0.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Za izradu elektromotora se koriste tipovi od 280 do 500.6 ccm do 3. polijetanje i slijetanje bez ostecenki u trajanju do 50 sek. RC aviomodeli . Duzina sajle je do 30m. * * * * * * 4.izradeni Raketni modeli . * Startanje modela so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. najuspjesniji start.fabricki (revijalno) 29 . najuspjesniji start. a vrednuje se jedan. * Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva. * Takmicar ima provo no tri starta iii pokusolo. * Takmici se takmicar koji se tckrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu.fabricki Kanton . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. c) Ickrnlcor rnoze maksimalno osvojiti do 50 bodova za let. * Svaki takmicar radi test iz aeromodelarstva prije takmicenja. polijetanje i slijetanje bez osteceruo u trajanju do 50 sek. Raspon krila ne smije biti vecl od 1600mm Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. * Iokrnlcor ima provo no tri starta iii pokusolo. uspleson start. Tokmicari slobodno biraju kategoriju modela so elektro iii SUSmotorom. a vrednuje se jedan.

* Ickrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja rokete. gume. * Oclenjvcckl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. Vrednovanje: a) Test do 10 bodovo. a njena visina i precnik su 2m. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. a po potrebi i njegov pomocnlk. * Iokrnlcorl su duzni da se prldrzcvolu "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modela". S-3. tako da je raketa ne rnoze probiti. * Prilikom predavanja modela i tehnlcke dokumentacije ziriju. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Takmici se takmicar koji se takmicio i sa radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. Model mora odgovarati slledeclm zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. dovoljno jakom i gustom rrrezorn. atestiranim motorom 5Ns. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova.region rnoze ucestvovotl sa jednim modelom po koeficijentu. * * * Raketni modeli .fabricki Kanton . S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precrak 18mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. s-t. Model u 30 . * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz roketorstvo. Model sa tehnlckorn dokumentacijom takmicar predaje oclerjvockorn ziriju radi uvida u model i radi vrednovanja kvaliteta rada prije lansiranja.izradeni Kanton . papira. Model mora odgovarati sljedecim zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu dlsclpllnu. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja modela s rampe do zovrserko leta. b) Model izradene rakete do 40 bodovo. Model u klasi S-2. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. Takmicar ima pravo na dva starta. papira. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzlt Let rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkaze motor. Model rakete S-4-B mora biti vlastite lzrode.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Raketni modeli . tokrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. c) Sekunda leta 1 bod. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnlk zatvorene konstrukcije mora biti 18mm na 20% duzlne tijela. gume.region rnoze ucestvovof sa jednim model om po koeficijentu. Model rakete S-4-B je prema vlastitom lzboru. Lansiranje vrsi tokrnlcor. a vrednuje se vrijeme boljeg uspjelog leta.

* Ickrnlcenle se sastoji iz testa i lansiranja rakete.region rnoze ucestvovcn sa jednim model om po koeficijentu. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Klasi S-1. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta.izradeni Kanton . * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzir.5. * Oclenllvockl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. slobodne konstrukcije sa parametrima navedene kategorije. a po potrebi i njegov pornocnk. atestiranim motorom 5Ns.00 Nc. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom.51 . kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. Minimalna dimenzija trake je 25x300 mm (potrebno je voditi rocuno da motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). * * * * * * Raketoplani . Iokrnlcor ima pravo na dva starta. a njena visina i precnik su 2m. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsefko trajanja leta. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precnlk 1B mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. S-2. a vrednuje se vrijeme uspjelog. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja model a 5 rampe do zovrsetko leta.mini raketni motori). tako da je raketa ne rnoze probiti. Takmicari su duzni postovon I pridrzavati se pravila. U protivnom. Lansiranje vrsi tckmlcor. Raketoplani u kategoriji S4B (2. Startanje se izvodi sa startne rampe minimalne duzine 1000 mm. * Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. * Takmicari su duzni da se pridrZavaju "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modele". b) Sekunda leta 1 bod. S-3. Leta rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkoze motor. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnik zatvorene konstrukcije mora biti 1Bmm na 20% duzine tijela. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. dovoljno jakom i gustom mrezom. * Ickrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. 31 . * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. start se ne priznaje. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcom. a u tazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini.

Svaka sekunda leta 0. Raketoplani u kategoriji S4B (2. a najvise 50 bodova za let.5 bodova. Kvalitet izrade raketoplana do 40 bodova. start se ne priznaje. Startanje se izvodi so startne rampe minimalne duflne 1000 mm. Kodeks bezbjednosti raketnog modelara: * * * * * * * Do bi se izbjegle nezgode u radu so raketnim i modelima raketoplana to kmicari su obavezni do se pridrzavaju sljedecih odredaba: Pridrzavacu se pravilnika 0 radu so raketama i raketoplanima.5. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. a najvise 50 bodova za let. Moji raketni motori ce imati uredaj za bezbijedan povratak no zemlju kako bi bili sposobni do ponovo lete (padobran i stimer). Tokmicari su duzni poStovati i pridrzavati se pravila. Ickmlc' se takmicar koji se tokrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. Necu praviti sopstvene raketne modele i kortsncu iskljucivo tvornicki proizvedene raketne motore koji ne zahtijevaju pripremu goriva. b) Sekunda leta 0. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. Minimalna dimenzija trake je 25x300mm (potrebno je voditi rocuno do motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina).51 . slobodne konstrukcije so parametrima navedene kategorije. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsetko trajanja leta. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcorn. Iokrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja raketoplana.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Pazljivo CU rukovati raketnim motorima. a u fazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini.fabricki (revijalno) Kanton . U protivnom. 32 .00 Nc.mini raketni motori). ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. Raketoplani .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanje: a) b) c) d) Test do 10 bodova. Moji raketni motori nece imati bitnih metalnih dijelova.5 bodova. * * * * * * * * * po koeficijentu. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Necu izradivati vlastito gorivo. Moji raketni motori nece imati glove za punjenje eksplozivnim materijalima.

leta i elemenata leta zmaja. * * * * * * 33 . Svaki tokrnlcor prije tckrnlcenlo radi test iz zmajarstva. mentor. model zmaja so dvije komande do 30 bodova. Takmicari donose kupljene zmajeve . Raketnim modelima necu go dati ciljeve no zemlji iii u zraku.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim zmajem po koeficijentu. Koristicu sistem za elekrrlcno paljenje. nastavnik) no otvorenom prostoru. slobodne konstrukcije. maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova. crveco i elektricnih vodova. Takmici se takmicar koji se tokmlclo i so radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. Takmicenje se sastoji iz testa i leta zmaja. Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. c) Svaka sekunda leta po 0. d) Vrednovanje elemenata leta. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. daleko od zgrada. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. Koristicu lanser ciji uglovi ne mogu odstupiti od vertikale vise od 30 stepeni. * Iokrnlcenle se sastoji iz testa. Zmajevi . Iokrnlcorl donose zmajeve vlastite izrade. a upaljac CU staviti u motor neposredno pred lansiranje. a boduje se jedino najbolji let.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim zmajem po koeficijentu. so jednom iii so dvije komande za akrobacije. Necu lansirati raketne i modele raketoplana pri vjetru iii losoj vidljivosti. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. slobodne konstrukcije. a boduje se jedino najbolji let. b) Model zmaja so jed nom komandom do 15 bodova. Zmajevi .5 bodova. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. a maksimalno 30 bodova za duzmu leta. Necu ucestvovof ni u cemu sto rnoze ugroziti mene i bilo koga drugog.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * tonsrocu * * * * * * * svoje modele pod neposrednim nadzorom odraslih osoba (instruktor. so jed nom iii so dvije komande za akrobacije. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvcrucno leta. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz zmajars1va. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne podloge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije.

Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitka balona iz vidnog polja clcnovo komisije. a boduje se jedino najbolji let. slobodne konstrukcije.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim balonom po koeficijentu. Iokrnlcl se tokrnlcor koji se takmicio i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. b) Svaka sekunda leta po 0. maksimalno se moze osvojiti 30 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. slobodne konstrukcije. b) Sekunda leta po 1 bod.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim kupljenim balonom po koeficijentu. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. Sekunda leta po 1 bod. Iokrnlcorl donose kupljene balone . ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta.5 bodova. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i leta balona. d) Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 70 bodova. c) Vrednovanje elemenata leta. Tokmicari donose balone vlastite izrade. Takmicenje se sastoji iz testa i leta balona. a maksimalno 30 bodova za duzinu leta. 34 . Svaki tokrnlcor prije tokmlcenlo radi test iz balonarstva. Model balona do 40 bodova. * * * * * * Baloni . * * * * * Baloni . Vrednovanie: a) b) c) d) Test do 10 bodova. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitkabalona iz vidnog polja clonovo komisije. Svaki tokrnlccr prije takmicenja radi test iz balonars1va. a boduje se jedino najbolji let. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.

Predajnici koji se traze.530 . nego samo no testiranju. Udaljenost izmedu skrivenih predajnika je oko 600 m. SVakitocon odgovor donosi 1 bod.predajnici rode no istoj frekvenciji u dijelu frekevncionog opsega 3.580 kHz. Prilikom prijavljivanja. Teorijskidio: Test se sastoji od 10 pitanja iz radiogoniometrije. koji svaki takmicar dobija prilikom startanja. sto provjerava oCjenjivacka komisija. Start iii cilj natjecanja je vidljivo oznocen. Bodovi se zbrajaju so bodovima osvojenim no proktlcnorn dijelu takmicenja. a goniometar koji zoduzule no startu licno vroco clonovlrno komisije po zovrsetku takmicenja. karta terena so ucrtanim startom i ciljem. Tacnu frekvenciju odreduju clonovt oclenlvocke komisije i soopstovolu je prije starta. Startna lista odreduje se javnim lzvlocenlern startnih brojeva no startnoj poziciji. kao i ovjera pronadenih predajnika.lisica. Vrijeme za trazenjepredajnika je 60 minuta (ako ziri drugacije ne odredi. Pecot iii busilica za ovjeru pronalazaka predajnika su vidljivi so udaljenosti od 10m. Ukupna trasa koju takmicar prelazi jedo 2000 m. 5 tim do se u rejonu cilja emituje cetvrtl predajnik no posebnoj frekvenciji. Vrijeme starta i dolazak no cilj. 0 cernu odluku donose clonovt oclenllvocke komisije. Start rnoze biti polecnccon iii grupni. nece mu se priznati bodovi iz testiranja. postavljeni su tako do nisu vidljivi so vece udaljenosti. po koeficijentu. * Prakticni dio: Praktican dio se sastoji u vjestini pronolczenlo skrivenih radio . vrsi se no tckrnlcorskom talonu. Ukoliko takmicar nije nastupio no takmicenju iz proktlcnoq dijela.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Radiogoniometrija * * * Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim tokrnlcororn Takmicenje se sastoji iz teorijskog i prokrlcnoq dijela. Svi predajnici se moraju razumljivo cuti u rejonu cilja so proslecnlrn radiogoniometrom. * * * * * Sart: Iokrnlcor se prijavljuje ziriju no startu. povlocl mjeru diskvalifikacije takmicara. * * * * * Tok takmicenja: Vrijeme se u toku takmicenja mjeri od 1OO-tog dijela sekunde posebnim uredajem iii stoperlcorn. 0 cernu je obavezan obavijestiti takmicare prije pocetko starta. 5 tim do je prvi predajnik udaljen od starta cca 700 m. Sve skrivene lisice . takmicar dobija to kmicarski broj koji je dufon nositi tokom natjecanja. kada im se uruce i radiogoniometri.3. 35 .stanicapredajnika . Gubitak tokrnlcorskoq broja iii tokrnlcorskoq tolono. najmanje 30 minuta prije vremena odredenog za start.

takmicari se upoznaju prije starta. odnosno najmanje 60 minuta od starta posljednjeg tokrnlccrc. a snag a predajnika mora biti u rasponu lzrnedu 1-5 W ERP. Prvi no natjecanju u proktlcnorn dijelu je takmicar koji u nolkmcern vremenu pronode sva tri predajnika. Dodatni. P'br. po jedan predajnik. a zatim se rangiraju so dva i jednim pronadenim predajnikom. primati savjete od drugih takmicara iii iste prufotl drugim tokrnlcorlrno. BODOVI: a) b) c) d) a) b) c) d) Test maksimalno 10 bodova Pronadena sva tri predajnika u regularnom vremenu = 80 bodova Pronadena dva predajnika u regularnom vremenu = 50 bodova. 0 noclnu ovjere. Far se no cilju ne iskljucuje dok svi takmicari ne dodu do cilja. zatim dva. * Bodovanie: Rezultati tokrnlcerqo odreduju se no osnovu broja pronadenih predajnika i vremena provedenog u pronalazenju predajnika. Pronaden jedan predajnik u regularnom vremenu = 20 bodova. stimulativni bodovi: Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Iokrnlcor maksimalno rnoze za nolkmce vrijeme= 10 bodova. Tokom takmicenja to kmicari ne smiju koristiti tudu pornoc.2 emituje sljedeci minut slova MOl P'br.3 emituje sljedeci minut slova MOS. Ovaj se ciklus emitovanja ponavlja sve vrijeme takmicenja.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Skriveni predajnici rode vrstom emisije A 1 8nemodulirana telegrafija). 36 . Vrijeme provedeno u toku natjecanja smatra se od vremena starta do predaje takmicarskog tolono no cilju. za trece krcce vrijeme = 4 boda. Ickmlcorl ne smiju tokom takmicenja ometati druge tokrnlccre i clonove oclenlvocke komisije. Zbrajanjem bodova so testa i bodova so prakticnog dijela dobija se ukupan broj bodova i premo istom se tokrrucon rangiraju u ukupnom poretku. osvojiti 100 bodova. Broj pronadenih predajnika (Iisica) dokazuje se ovjerom no tckrruccrskorn talonu (oznaka pecotorn. busilicom iii nekom drugom oznakom). Predajnici emituju sljedecim redoslijedom: P'br. * NAPOMENA: Iokmlcor koji je prekoroclo vremenski limit (ogranicenje) za trazenje predajnika ne uvrstovo se no listu. Prvo se rangiraju takmicari koji su u zadanom vremenu pronosn sva tri predajnika.l emituje razmak 1 minut Morzeovim znacima slova MOE. iii se prijave ziriju do su odustali od takmicenja. Predajnik u rejonu cilja (far) emituje neprekidno slova MO no frekvenciji koja se razlikuje od frekvencije no kojoj rode ostali predajnici. za drugo kroce vrijeme= 6 bodova.

Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. Model autonomnog robota je no elektricni pogon. Takmicenje se sastoji iz testa i kretanja robota kroz zadanu stozu. izrada. Fischertechnik. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova . No vidnom mjestu model a obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tokrnlccro iii naziv modele. * * * * * Utrka robota vodenih racunarom Kanton . a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova . No vidnom mjestu modela obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tckrruccro iii naziv modele.region rnoze ucestvovotl so po jednim model om po koeficijentu. a maksimalna duzina robota rnoze biti 600 mm. dijelova konstruktorskih kutija (Lego. ROBOTI: a) Trka autonomnih robota b) Trka robota vodenih rocunororn * * * * * * * * po koeficijentu. Prije i poslije voznji dozvoljeno je podesovonle robota no tokrnlcorskol stazL Nakon dvije voznje mijenja se izgled staze i roboti voze drugu seriju od po dvije voznje. Izgled kodela. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Svaki tokrnlcor prije voznje robota radi test iz roboflke. Mehano.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 7. Prinavodenju robot i rocunor mogu 37 . estetski izgled do 30 bodovo. Autonomni roboti krecu se zadanom stazom (Iabirintu). konstrukcija. a sirina 300 mm.elemenata.i dr. a maksimalna duflno robota rnoze biti 600 mm. Test do 10 bodovo. uz pornoc programa u memoriji rocunoro. Model je slobodnog izgleda. Roboti ne smiju biti povezani so rocunorom.) Kao i drugih materijala. Mehano. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Fischertechnik.elemenata. Model robota navodenog rocurcrorn mora biti vlastite izrade tckrnlcoro. niti se za njihovo vodenje rnoze koristiti bilo kakav uredaj za daljinsko navodenje .region rnoze ucestvovcf so po jednim modelom Vrednovanie: a) b) c) d) e) Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja.i dr. a sirina 300 rnrn. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i vodenja robota po stazi so preprekama. Utrka autonomnih robota Kanton . dijelova konstruktorskih kutija (Lego. usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodovc.) kao i drugih materijala. Model je slobodnog izgleda. Model autonomnog robota mora biti vlastite izrade takmicara. Svaki takmicar ima provo do robota pusti dva puta u dvije voznje stazom. Model navodenog robota je no elektricni pogon.

Izgled staze koju navodeni raboti moraju do savladaju bi6e poznata pred samo takmicenje. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta. Radove pedagoga 6e ocjenjivati posebna komisija koju 6e imenovati centralni ziri smotre. b) Test do 10 bodova. Rod u odabranoj disciplini vrednuje se premo istom sistemu bodovanja kao i ucenicki rod. ali sa ukupno jednim radom na smotri u jednoj odabranoj disciplini. Rangiranje se vrsi premo osvojenom brolu bodova. c) Izgled kodela. * Nakon prve dvije voznle vrsi se izmjena izgleda staze. Ocjenjivacka komisija 6e dorediti elemente vrednovanja radova pedagoga za svaku disciplinu posebno. a) Ucenicke discipline: Nastavnici-mentori-pedagozi mogu ucestvovcn u svakoj od ucenickih disciplina u kojima se ucenlcl takmice no smotri( osim testiranja iz nastave TO. * * 8. Vrednovanje: a) Ocjenjivacka komisija 6e odrediti elemente vrednovanja. a prije i izmedu voznji dozvoljeno je pooescvorue robota po takmicarskoj stazi. Jedan mentor moze na smotri ucestvovati samo sa jednim radom. izrada.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Biti povezani kablom proizvoljne duzine. nakon koje tokrnlcorl navode robote rocuncrom u drugoj seriji. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. testiranja OTK prokncon rod. d) Usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodova. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva puta po dvije voznje robota stazom. * * * * * * * 38 . konstrukcija. primjena informatike u tehnici i radiogoniometrije). estetski izgled do 30 bodova. Svaki takmicar prije voznle robota radi test iz robotike.0STALO Radovi pedagoga tehnicke kulture a) Ucenicke discipline b) Unapredenje nastave tehnlckoq odgoja Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Radovi pedagoga tehnicke kulture Kanton-region moze ucestvovati sa jednim radom po koeficijentu u svakoj od ove dvije poddiscipline.

* Pedagog ima provo takmicenja u jednoj od ponudenih disciplina i takmici se so jednim radom. isti princip vazi i pedagoge tehnicke kulture bez obzira no rozllcftost oblasti u kojoj se odabrana disciplina nalazi.unapredenje nastave TO) Vrednovanie: a) Tehnicka dokumentacija iii priprema do 50 bodova b) Funkcionalnost. b) Obrada nastavne jedinice uz pornoc rocunoro. * Rangiranje se vrsi premo osvojenom broju bodova. * Radovi no sebi moraju sodrzovcf etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. estetski izgled i preciznost do 25 bodova c) Metodicko . b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja: * * Pedagozi tehnicke kulture mogu ucestvovcf u sljedecim disciplinama: a) Obrada nastavne jedinice iz TO. skola. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta za sve ponudene oblasti.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnicke kulture . d) Estetski izgled do 25 bodova. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnlcko dokumentacija uradena no rocunoru iii rukom. kanton. * Obrada nastavnih jedinica takode mora imati prekucanu iii isprintanu dokumentaciju u formi nastavne pripreme. skolo. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnicka dokumentacija uradena no rccuncru iii rukom. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. kanton. Vrednovanie: a) Iehnlcko dokumentacija do 25 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Obzirom do je za svaku disciplinu u kojoj se takmice ucenlcl maksimalan broj bodova 100. d) Maketa iii model radnih vjezbi za nastavu tehnickog odgoja i KMT-a.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnlcke kulture .ucenicke discipline).didakticki pristup radu do 25 bodova 39 . c) Nacrt radnih vjezbi za nastave tehnickog odgoja i za sekcije u okviru klubova mladih tehnlcoro. c) Funkcionalnost rada do 25 bodova. * Radovi no sebi moraju socrzcvcn etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. b) Tehnicka tocnosf i preciznost do 25 bodova.

srebreni i bronccru tocok tehnike. srebreni i broncani tocak tehnike za tri prvoplasirane sko/e. 40 . Sve sko/e ucesnice drzavne smotre ce dobiti diplomu smotre (tocak tehnike) za ucesce na drzavnoj smotri. dodijeliti: zlatni. * Sudjelovanje u ovoj disciplini ekipa navodi u prijavi za smotru. U skor bodova kod rangiranja ekipa biti ce uvrsteni bodovi osvojeni u svim disciplinama. broju ostvarenih priznanja na smotri. a na osnovu broja bodova (ekipne i pOjedinacne discipline) i shodno ostvarenom plasmanu. * Centralni ziri smotre ee odluciti da Ii ce rad biti vrednovan tj. mladi tehnlccrl. * Ocjenjivacka komisija ee odrediti elemente vrednovanja. pojedinci i grupe iii KMT. * Triprvorangirana rada ee dobiti zlatni. * Za rad je maksimalno rnoouce osvojiti 100 bodova. da Ii rad vee pripada nekoj od disciplina smotre.Smotre naucno-tehnickog stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Kanton-region ucestvule sa jednim radom po koeficijentu. Glavni ziri ce izrangirati sko/e u ukupnom plasmanu.odnosno kanton-region mogu nastupiti na smotri sa svojim radovima u vidu izlozbenih eksponata iii demonstriranja radova iii tehnickih crtezo iii elaborata iii na drugi nacin. a koje nisu obunvocene ovim programom smotre. U cilju prezentacije vlastitih dosnqnucc u raznim oblastima noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih.

Prijave moraju biti otkucane no rocunoru iii no plsocol masini.tehnicki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini.e odgovorna za n.05. Na sporfsko .e MJERE ZASTITE.ihovu bezb. 41 . BEZBJEDNOSTUCENIKA Svaka elcipa obavezno ima voc1uekipe .edu.a . 2011. starosnu dob i razred.ednosf. sami snosite odgovornost. gd.regionima gdje su reg istrovan i iii pedagoga tehnicke kulture. a no osnovu plasmana u takmicarskim disciplinama gdje ucenik/ ucenlco ima obavezu demonstriranja rada ( u disciplinama u kojima je demonstrator obavezan.fehniCkim naf. organizafor propisu. godine. 00 kojima propisuju ove propozicije).ima. Dostavljaju se lsklluclvo no obrascu koje propisuje Udruzenje za noucno .odraslu osobu ko. Prijave se ovjeravaju pecotom i potpisom kantonalnih udruzenlo za noucno-tehnlckl odgoj mladih u kantonima .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine PRIJAVE: * * * * * Prijave za drzavnu smotru moraju biti dostavljene najkasnije do 10. Nepotpune i neblagovremeno upucene prijave nece se uzimati u obzir. onih koji su stekli provo ucesco no smotri.e posfoii mogucnosf povreda.a se u svakom pogledu sfara za clanove elcipe i ko.e i obezb. Za eventualne greske pri ispisu diplome prouzrokovane vasim neuredno iii netocno popunjenim prijavama.ecan. Pozeljno je do uz prijave dostavite ime i prezime ucenlko /ucenice.

BIJELO II-CRNO III-CRVENO IV-ZELENO NAPOMENA: Markiranje staze vrSi se samoljepljivom PVC trakomu navedenim bojama. an I S~toRT 210 I an 42 . Sve mjere su u centimetrima..DO 20 BODOVA .:: E (J 0 0 III I: s . VRIJEME .5BODOVA NIJE KRENUO .50 BODOVA 11-40 BODOVA III .0 BODOVA .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shema staze za automodele bez "RC" uredaja 210 Zona III 40 II 40 II I 50 II 40 II III 40 BODOVANJE: MODEL-DO 30 BODOVA ZONA: I .-- MARKIRANJE STAZE ZONA: I .25 BODOVA IV.

... n model. RC ura<rajam.konetnIkI:I...... = 8 bodova... maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova.... --m .... = 2 boda... = 6 bodova.. = 4 boda......Ia I d.... = 8 bodova. Na IatDJ aazI . --m ...... markI I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme KUPUENI MODEU: minus 1 bod .takml&lr8k8 sIaZ8 je 40 ern ...... = 4 boda.. = 2 boda.. maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova. = 6 bodova... takml&ll kuplJanl modall . do 30 bocIova markI .... MARKlRANJE STAZE: -1111118...InjevaJa okD 30 ern NAPOMENA: Mertclranje aIaze vriII ~JeplJIvorn PVC tralcDmu razlKlllm bojama.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za automodele sa "RC" uredaJem VREDNOVANJE PRAVLJENINKJDEU: ... .. 43 ... I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme minus 1 bod ...vlalna &.

0.vrijeme leta od odvajanja sa startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clanova komisije e ZMAJEVI -IZRADENI I KUPLJENI MODEll VREDNOVANJE: a) Model zmaja ja jed nom komandorr do 15 bodova.jedan najbolji let .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ZMAJEVI Vertikalna osmica BODOVANJE: . sa dvije komande do 30 bodova b) Svaka sekunda leta . 44 . Maksimalno se moze osvojiti 30 bodova za elemente leta.5 bodova maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova za duflnu leta c) elementi leta maksimalno do 30 bodova NAPOMENA: Vrednuju se elementi leta prikazani na slici.

l1li I ST:U I 210 l1li Sve mjel'8 8U u cantlmetrlrna.20 BODOVA V-10BODOVA VI-5BODOVA VRlJEME: BRZlNA MODElA: I II III IV V - 10 BODOVA 8BODOVA 8BODOVA 4BODA 2BODA .DO 30 BODOVA POGABANJE CILIA: ZONA: 1.BEZ MARKlRANJA NAPOMENA: Marklnmje bazena VIiI_ samoIjeplJlvom PVC trakDmu navedanlm bojama.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za brodornodele bez "Re" uredaja ZOna 301401 III n 210 I 60 II III 140130 ~s fi ~ .---- ZONA: I .s > MARKlRANJE STAZE .---- VREDNOVANJE: KVALrTET IZRADE . 45 .BIJELO II-CRNO ~s fi :> .---- v-luTo III-CRVENO IV-ZELENO VI.50 BODOVA 11-40BODOVA 111-30BODOVA IV .

III vrijeme = 6 bodova.Dublna bazena je bar 20 em. minus5 BODOVA 2. II vrijeme = 8 bodova. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. II vrijeme = 8 bodova. IV vrijeme = 4 boda. . . minus2 BODA KUPUENI MODEU: USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA I vrijeme = 10 bodova. minus3 BODA 3. V vrijeme = 2 boda. 46 .20 em. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. IV vrijeme = 4 boda. brodomodele sa "Re" uradajem • § Ii :I J i ~ • • 210 VREDNOVANJE IZRAaENI MODEll: KVAUTET IZRADE· DO 30 BODOVA USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA BRZlNA MODElA: I vrijeme = 10 bodova. V vrijeme = 2 boda. minus2 BODA § NAPOMENA: . .Bove su Iopte IIIbalonl preenlkc 15 . III vrijeme = 6 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shams bazens za.SVe mjere su u em. minus3 BODA 3. minus5 BODOVA 2.U Istom bazenu sa takmlCe I kupljenl modeIl sa RC komandom.

3 Natpis . montozo. Poz. Poz.modela (dovoz.modele bez "RC" uredaja (dimenzije date u propozieijama . 6 Bazen za sfarfanje brodo .skole i fakmicarska disciplina (papir zuti A-4 fiksiran na klupama tokrruccro . 11 Stoperica (svaki clan zirija donosi licnu stoperlcu) Poz.modele).Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ORGANIZACIJ A PROSTORA ZA TAKMICENJE AUTO . organizaeija prema shemama za auto. *) Autor postavke organizacije prostora: Vjenceslav Kukic 47 . Poz.redar (obavezno prisus1vona pozieijama prema datim shemama).MODELA. Poz.CILJ" odnosno bodovne zone izvestisirokom alkoholnim "perrnonent" markerom ervene boje). broj.KMT. 10 Takmlcarske IIste (clonovl zirija dobivaju ispisane liste). Poz. 4 Postavka stubova . Poz.shema staze.8 Poz. AVIO .l ).9 Izrada akreditacija za takmicare (izrada prema propozieijama). Poz. Izrada akreditacija za ziri (izraduje organizator smotre). markiranje i oznacavanje kao kod Poz. Poz. avio i brodo .1 Markiranje staze za auto . punjenje vodom) Postavka bova u bazen za RC brodo -modele (pozieije.modele sa "RC" uredajem (dimenzije date u propozieijama .granicnika sa gajtanom za markiranje zona (shema data u prilogu prema diseiplinama.shema staze. 7 Postavka skolskihklupa za takmicare i ziri (prema diseiplinama datih u shemi). 5 Poz. ispis vSTART .2 Markiranje staze za auto . markiranje se vrsi samoljepljivom krep trakom sirine 5 em.prema diseiplinama). velicina bova data u shemi). 12 Dezurni .MODELA y OBJASNJENJE PROPOZICIJA Poz.MODELA I BRODO .

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine W -l D H :E W\..N HO ~> <I NH HZ <0 ~I~O 0:E W W ~ ~ w ~ :::....) CUNJEVI -5 Z~ 00000000 r-- OOOO~Q..]~ TAKMICARI -l~ DH O-l HW f:J ~ 08 :ED 10 O:E I-H ::>~ <V) « N)~ ~:E o: <H O~ 1-< V) I01 ~< a.0OOOO 00000000000 00000000000 48 00000000000 I~ :E -c ..) W -. 0 ~ 00 00 00 00 00 ~~ liLJ.-l <H .

_.< HI~ . <H m:E <~ t-. Z N)~ N H -c < 80 80 °O>~ o 80~ 80 i52 18 000 000 000 000 000 000 000 :E (J) Ci.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w W -l 0 :E 0 8080>N c.O mo <:E NH 000 000 000 000 000 000 <~ zV) wCi. 0 e ULAZ 49 REDAR .::: 0OH om Ci.

< HV) ~ N < .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w _) W ~ D 0 0 8080>N Q:: e D <I-. Z ~ H <J) -c 80 80 9J~ o 80~ 80 ~ e 18 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ::E e 0 e ULAZ 50 REDAR . N< <ffi z~ w=> N= CXl~ ~~ CXlW 0- <~ <= 1-.._.

.v m ~ .v 0 o m :s:: .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 0000000000000000 000000000000 0000 0000000000000000 00000000 00000000 . TAKMICARI ~ "2 0000 0000 0000 0000 0000 0000 51 ..

SMOTRA NAUCNO-TEHNICKOG STVARALA5TVA MLADIH BiH Disciplina: Naziv rada: Autor(i): Mentor(i): Skola: Mjesto: Naljepnica treba da ima predlozeni izgled i moraju biti popunjeni svi trazeni podaci 52 . a LO 0400 1500 1500 a LO 48.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine IZGLED I DIMENZIJE CUNJEVA I ZASTITNE OGRADE Poz4 a a r-.

Bruno sroconc * "OSNOVE BRODOMODELARSTAV. Matija Lapenda * "UVOD U AUTO-MODELARSTVO". Jole Joleski * "RAKETNO MODELARSTVO".A:'. Smotru Naucno tehnickog stvara/astva m/adih Bosne i Hercegovine 53 .Eugen Smital Navedenu literaturu rnozete nabaviti u UNTOM BiH. men tori i nastavnici tehnickog odgoja na 50. Aleksandar Stolonovlc * "PRAKTICNA ROBOTIKI\'.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine LlTERATURA TESTOVEU SPORTSKO-TEHNICKIMDISCIPLINAMA ZA * "PRIRUCNIK ZA AMATERSKURADIO-GONIOMETRIJU". Srdan Pelagic * "VAZDUHOPLOVNO MODELARSTVO". Tel/fax: (033) 220-759 Dobro dos/i m/adi tehnicari.

nauke. Mujo Brka. Muhamed Suljic Glavni i odgovorni urednik: Esref Korjenic Bilten je upisan u evidenciju glasila Federalnog ministarstva obrazovanja. Elvira Sisic. godine pod rednim brojem 46. Azra Pandzo.11.100 54 .1994. kulture i sporta 9.50 godina Udruzenje za naucno-tehnilki u odgoj mladih Bosni i Hercegovini 50 godina Izdavac: Udruzenje za naucno-tehnidd odgoj mladih u BiH Redakcija: Nijaz Brajlovic.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful