teh

50 godina
Udruzenje za naulno-tehnilki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini

50 godina

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

smotra
naucno-fehnickog stvaraiastva miadih Sosne i Hercegovine

50.

UMaj/svibanj/ 201 111

program i propozicije

Sarajevo, 2010.

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

Smotre naucno-tehnickog

stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine

SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE CIWEVII ZADACI

Ciljevi i zadaci smotri noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih na svim nivoima organizovanja u Bosni i Hercegovini su: * Stvaranje Ijubavi kod mladih za naucno-tehnicko stvaralastvo i stvaranje svijesti kod mladih 0 potrebi da se sto ranije ukljuce u razne oblike ove djelatnosti kako bi steceno znanja i umlleco bila kasnije &0 produktivnija na radnom mjestu, u dornoclnstvu, u skoli, na javnim mjestima i sl., gdje god se koriste tehnicka sredstva. * Stvaranje Ijubavi i pozitivnog odnosa prema radu, a posebno za produktivan rod, a ne samo za reproduktivan rod, za stvorolcstvo i inovacijsku djelatnost kod mladih. * Propaganda tehnike i tehnickog stvaralastva kod najsirih slojeva gradana i svih relevantnih faktora: drzavnih, odgojno-obrazovnih, privrednih, noucrm. kulturnih i svih drugih organa i organizacija koji odlucuju iii mogu da doprinesu da se ova oblast Ijudske djelatnosti vrednuje sukladno njenom znocolu * Omogucavanje mladim da se na svim nivoima organizovanja; skole, opclne, kantoni, entiteti, Distrikt Brcko i drzovc; ispolje svoja znanja, naklonosti i zamisli i svoje konstrukcije iz oblasti tehnike. * Omogucavanje da se mladi sa svojim radovima predstave na ncucno-tehnlcklrn manifestacijama u inozemstvu.

ORGANIZACIJA

SMOTRI

* *

Smotre mladih tehnicara, u skolama, opclnorno. kantonima, Distriktu Brcko, entitetima, regionima, odrZavaju se do 10. maja/svibnja, a drzavna smotra u drugoj polovini maja/svibnja. Smotre KMT-a u skolorno. opclnske. kantonalne, Distrikt Brcko, entitetske i drzovnu smotru, organizuju organizacije, udruzenja i zajednice koje se bave ncueno-tehnleklm odgojem mladih. U tu svrhu, na svim nivoima, organizuju se organizacioni odbori i druga radna tijela za pripreme i neposrednu organizaciju smotri.

5

6-ti. Svaka skola. Clanovi ekipe su razlicitog uzrasta (5-ti. Kotizacijom se samo dlellmlcno pokrivaju troskov' srnotre. Clanovi ekipa i pojedinci takmicari se obavezno identificiraju putem akreditacija.60 61. Izgled akreditacije se nalazi u prilogu propozicija.iz svakog razreda po jedan).Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * * * * Finansijsko-materijalne troskove treba svesti na minimum obzirom na teskoce oko obezbjedivanja potrebnih sredstava za ove manifestacije. Ekipa za ekipne discipline na smotri broji pet clanova. smotri je 10 KM. kao i nocln njihovog lzboro. Kotizacija za svakog tokrnlccro je obavezna. odnosno bar dva djecaka. odrede organizatori smotri sa nizeg ronqo. 6 . Rad u oCjenjivackoj komisiji je volonterski. ucesnica smotre. prostorne i druge uslove. 8-mi. U ekipi za ekipne discipline trebaju biti bar dvije djevojcice. odreduje se na osnovu slledeclh koeficijenata: Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Do 10 11 -20 21-40 1 2 3 41. sudjeluju ekipe i pojedinci koji su na smotrama nizeg ranga postigli najbolje rezultote. Ukupan broj takmicara ekipe kantona-regiona (i za ekipne i za polecmocne discipline) ne moze biti veci od 20 clonovo (po koeficijentu) i to pod uvjetom da su zastupljene sve discipline za koje je dozvoljeno dovesti takmicara. 7-mi. Na smotrama viseg ranga. Iznos kotizacije za svakog takmicara na 50. Izuzetak rnoze biti ekipa iz kantonaregiona gdje nastava tehnickog odgoja nije zastupljena u ovim razredima.80 Preko 80 4 5 6 * * * Broj voda ekipa. 5/9. Na driavnoj smotri sudjeluju ekipe i pojedinci kole. u pravilu. prema ovim iii svojim propozicijama i pravilima. 6/9 i 7/9 razred . je obavezna uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 KM bez obzira na broj takmicara iii radova. Organizator smotre rnoze vode ekipa i mentore ekipa imenovati u ocjenjivacke komisije. odreduje organ koji upucule ekipe na drzavnu srnotru Troskove voda ekipa snose organizacije koje upucula ekipe na srnofre. ciji oblik i sadrzaj propisuje organizator smofre. Broj ekipa na smotrama odreduju organizatori s obzirom na materijalne. Broj ekipa za ekipne discipline i broj pojedinaca za polecmocne discipline. kao i broj radova.

Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Organizacioni odbori nizeg nivoa smotri mogu predloziti svoje cia nove za rad u oCjenjivackim komisijama 5 tim da vode rocuno 0 strucnosf i da predlozeni clan nema interes za tu disciplinu tj. * Ucesnici smotre treba sami da paze na radove. maketa i modela se oqronlcovolu na maksimalnih 50x50 cm. g) OCjenjivacki ziri nije obavezan da vrati fotografije i filmove prijavljene za smotru. a po moqucnosf da u tol disciplini nema radova ni iz njegove opclne. 7 . b) Jednako se vrednuje tehnicka dokumentacija radenu rukom i rocuncrorn. d) Ukoliko voda ekipe na drzvnu smotru dovede vise ucenlko mimo dozvoljenog koeficijenta za iste ploco kotizaciju u iznosu od 80 KM po * ucenlku e) OCjenjivacka komisija rnoze diskvalifikovafi radove za koje procijeni da su nekvalitetni iii radove za koje komisija procijeni da nisu ucenicki rad. 5 tim da se ne norusl koncept smotri. f) Ucesnici smotre moraju popunjenom naljepnicom oznaciti svaki rad. * Eklpo-skolo koja ucestvule u sportsko-tehnlcklrn disciplinama sa tobrlcklm modelima za takmicenje ne dovodi dodatnog ucenika-fakmicara. Fabrickim modelom upravlja ucenlk koji se tokrnlcl sa takmicarskim modelom iii neki drugi ucenlk koji je vee clan ekipe u nekoj drugoj disciplini. Organizator nije obavezan podesiti satnicu u ovakvim slucajevima. Izgled naljepnice nalazi se u prilogu propozicija. NaDomena: a) Na izlozbe radova i projekcije filmova nece se primati radovi koji su ranije izlagani na drzovnlrn smotrama. gubitka iii otudenja rada. * Jedan ueenlk rnoze nastupati u vise disciplina. Organizacioni odbor drzavne smotre ne mora prihvatiti ovaj prijedlog. organizacioni odbori smotri na nlzern nivou mogu mijenjati i prilagodavati svojim uvjetima i potrebama. da se njegova skola ne takmici u tOj disciplini. c) Dimenzije lzlozbenlh radova. h) Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. Dodatna pOjasnjenja iii tumacenje propozicija na smotrama daje centralni ziri smotre. * Pojedine dijelove ovog programa i propozicija smotri. * Jedan rad rnoze biti prijavljen samo u jednoj disciplini. Organizator nije obavezan nadoknaditi stetu zbog ostecenlo.

razred. * niskogradnja. Elektronika i telekomunikacije 3. 2. SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE Maj/svibanj. 4. lzlozbo radova iz nastave 6/9 razreda. 2. tehnickog odgoja za 6/9 razred. Test opcetehnickih znanja. lzlozbo radova iz nastave 8. tehnickog odgoja za 5/9 razred. lzlozbo radova iz nastave 5. 2011" II EKIPNE DISCIPLINE * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * * * * * * * 1.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROGRAM 50. tehnickog odgoja za 7/9 razred. lzlozbo radova iz nastave 5/9 razreda. razreda. tehnickog odgoja za 5. * arhitektura bucucnosn.model dizalice). Energetika i elektrotehnika 8 . Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja.poznat POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. * graditeljska oosnno. razreda. tehnickog odgoja ze 6. 5. Arhitektura i gradevinarstvo. razred. razred. tehnlckoq odgoja za 7. 3. Problemski zadatak . Praktican rad (Maketa . razreda.nepoznat 7. lzlozbo radova iz nastave 6. Test iz nastave tehnickog odgoja. razred. Izlozba radova iz KMT-a (razne grane tehnike) 6. lzlozbo radova iz nastave 7/9 razreda. * visokogradnj. Problemski zadatak . lzlozbo radova iz nastave 7. tehnickog odgoja za 8. razreda.

Inovacije 4.comocc b) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) c) RC modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) 9 . Brodomodeli. a) Makete motornih vozllo. Automatika i robotika 9. Tehnika u zastiti okoline 8. * Dokumentarni film * Igrani film * Crtani film * Spot SPORTSKO-TEHNICKE DISCIPLINE 1. a) Makete brodova . Reutilizacija 7. * Izradeni model * Fabricki model (revijalno) c) RC modeli * Izradeni model * Fabricki mode (revijalno)1 2. Primjena racunara u tehnici REVIJAFILMA 1. Saobracajna sredstva buducnosti DEMONSTRIRANJERADOVA 1.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * zadana tema (Pozitivni primjeri ekologije) * slobodan izbor 5. Fotografija 6. Film. Automodeli. b) Takmicarski modeli.

Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. Baloni. modeli modeli (revijalno) 6.jedrilica b) Sobni modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) c) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) d) RC modeli * Takmicarski modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) 4. Raketni modeli. Tehnicko stvaralastvo po slobodnom izboru 10 . modeli modeli (revijalno) 7. Roboti a) Autonomni b) Vodeni rocunororn OSTALO 1. Radovi pedagoga tehnicke kulture. a) Rakete * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) b) Raketoplani * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) * Izradeni * Fobrlckl * Izradeni * Fabricki 5. Aviomodeli a) Makete aviona . Radiogoniometrija 8. Zmajevi. a) Ucenlcke discipline b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja 2.

6/9. Za svaki uzrast se trojici prvoplasiranih ucenika dodjeljuje zlatni. godinu. * * * * * * Test se sastoji od pitanja iz raznih oblasti tehnike (izuzev materije nastave tehnickog odgojaj primjerenih uzrastu.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROPOZICIJE 50. Vrednovan. SMOTRE NAUCNO TEHNICKOG STVARALASTVAMLADIH BOSNE I HERCEGOVINE "Maj/svibanj. 11 . Ekipa se rang ira tako da se zbroje bodovi svih pet clonovo ekipe. razvoj tehnike kroz historiju. Priznanja se dodjeljuju i za tri prvoplasirane nekipe ito: zlatni. ocjenjivacki ziri. 2011" TESTOVI 1. Za svaki test ucenlcl se posebno rangiraju. prije rjesavanja testa. sedmi * * * i osmi razred: Testovi obuhvataju materiju iz nastave tehnickog odgoja za odqovorclucl razred. test za sesti razred radi ucenlk sestog razreda. Pitanja za testove ce biti postavljena iz vazecih uczbenlko za skolsku 2010/'11. srebreni i broneoni toco« tehnike. ito: test za 5/9 razred radi ucenlk 5/9 razreda. Test iz nastave tehnickog odgoja radi svaki ucenik posebno. Testovi iz nastave tehnickog odgoja za 5/9.e Zavisno od tezine pltonlo. test za 7/9 razred radi ucenlk 7/9 razreda. Ucenici kao ekipa na testu mogu maksimalno osvojiti 250 bodova. sesti. Testovi iz opcetehnickih znanja. Na ekipnim priznanjima se upisuju imena svih clonovo ekipe. Ucenici test rjesavaju poledlnocno. svjetski velikani tehnike. tehnicka sredstva. peti. za svako pitanje odreduje broj bodova. a odnose se na epohalna onnco u tehnici. Test rjesavaju clonov' ekipe koji su rjesavali test iz nastave tehnickog odgoja. s tim da se za jedan test ne rnoze osvojiti vise od 50 bodova. testa za peti razred radi ucenlk petog razreda. test za sedmi razred radi ucenlk sedmog razreda i test za osmi razred radi ucenlk osmog razreda. * * soobrocol i 51. test za 6/9 razred radi ucenlk 6/9 razreda. srebreni i broneoni toeok tehnike. 2.7/9.

Organizator rnoze. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja * Na lzlozbu se primaju radovi koji odgovaraju okvirnom nastavnom programu nastave tehnickog odgoja za osnovnu skolu (ne moraju biti objavljeni u udzbenlclmo iii dnevnicima rada). slozenost rode. ekipa taj zahtjev obavezno navodi u prijavi za smotru. * * * * * * 3. Oclenllvocko komisija odredlce iznos bodova prilikom vrednovanja za pojedine elemente kao sto su npr. 5 tim da se za jedan test ne rnoze dobiti vise od 25 bodova. oclenllvockl ziri.e Zavisno od tezine pitanja. Ucenici kao ekipa na testu mogu osvojiti maksimalno 125 bodova. a dio ekipe rjesava problemske zadatke. Svaka ekipa. Na ekipnim priznanjima ispisuju se imena svih clonovo ekipe.. tehnicku dokumentaciju. Triprvoplasirane ekipe doolce zlatni.model dizalice) Proktlccn rad se radi na samoj smotri. Rangiranje ekipa vrsi se na taj nccln sto se zbrajaju bodovi svih pet clonovo ekipe. Svaki clan ekipe doblce ldentlcno priznaje kao i ekipa. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. podijeliti ekipu tako da dio ekipe radi prokncon rod. Triprvoplasirane ekipe ce takode dobiti zlatni. u dogovoru sa vodorn ekipe. Ukoliko je za izradu prakticnog rada neophodno obezbijediti elekfrlcnu energiju iii 51.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Vrednovan. za svako pitanje odreduje broj bodova. Praktican rad radi pet clonovo ekipe koji su rjesavali testove. bira rad na zadanu temu koji ce raditi na samoj smotri. alat materijal i drugi pribor). * * Vrednovan. inventivnost kreativnost originalnost. Vrijeme za izradu rada odreduje odgovarajuca oCjenjivacka komisija (najduze dva sata).e Maksimalan broj bodova za prokrlcon rad je 250. * * * 4. po svom nohodenlu. funkcionalnost i 51. Na priznanjima se ispisuju imena svih clcnovo ekipe. preciznost ekonomlcnost estetski izgled. Za proktlcon rad ekipa donosi sve sto je potrebno za realizaciju prakticnog rada (nacrt. Triprvoplasirana ucenko doblce zlatni. Ukupan broj bodova ne rnoze biti vecl od 250. Praktican rad (Maketa . srebreni i bron6ani to6ak tehnike. prije rjesavanja testa. 12 .

Ako je u grupi vise clonovo. nocln izrade i rnontcze. tj. svrha odnosno namjena. Triprvoplasirana rada doblce zlatni. srebreni i broneani toeak tehnike. Uz eksponat se obavezno prilaze tehnicka dokumentaeija: naert i tekstualno objasnjenje. Svaki clan grupe dobija isto priznanje.e Odvojeno se vrednuju i rangiraju radovi za svaki razred posebno. 5. speeifikaeija materijala. Uz eksponat obavezna je tebnlcko dokumentaeija. funkeija. Izloiba radova iz KMT-a (izlozba iz raznih grana tehnike) * * * * * * * * * * Ekipa sudjeluje sa jednim radom iz bilo koje grane tehnike (izuzev radova prema nastavnom programu tehnickog odgoja).e Za rad je rnoquce osvojiti maksimalno 100 bodova. Radovi mogu biti pOjedinacni iii grupni. ali ukupan iznos ne rnoze biti vecl od 100 bodova. 13 . svaki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svih clonovo grupe. eventualna prednost u odnosu na druge slicne radove. svki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svakog clone grupe. Vrednovan. Za svaki razred-uzrast. 5 tim sto svaki rad mora biti iz druge grane-oblasti tehnike tj. Ako je u grupi vise clonovo na priznanju ce umjesto imena ucenlko biti napisano "grupa ucenlko". Ekipe se rangiraju tako sto se zbroje bodovi za sve radove te ekipe. na priznanju ce umjesto imena ucenko pisati "grupa ucenlko". Grupu cine do cetiri clone. Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. drugog razreda. Grupu cine nolvlse cetiri clone. Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente za oejenjivanje. Uceniei za svaki rad mogu maksimalno osvojiti po 50 bodova. 5 tim da ukupan broj bodova za svaki rad ne rnoze biti vecl od 50. Ako je rad grupni. Vrednovan. Grupu cine najvise cetiri clone. Priznanje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. tri prvoplasirana rada doblce zlatnL srebreni i broneani tocc« tehnike.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * * * * * * * * * * Ekipa rnoze ucestvovof sa pet radova. Radovi mogu bit poleclnocnl iii grupni (imena ucenika na priznanju ce biti ispisana ako grupu cine do cetiri ucenika). kao i naljepniea sa podaeima. Ako je rad grupni. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. ekipa za pet radova najvise rnoze osvojiti 250 bodova. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Priznaje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe.

a konkretan zadatak 6e dobiti na samoj smotri. Oclenllvocko komisija 6e izrangirati sve radove. prob/emske zadatke i radili prakfican rad. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 bodova. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. kao i konkretan zadatak koji 6e rjesavati na samoj srnotn. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokrlcon rod. Ekipe same biraju oblasti iz koje 6e rjesavati problem. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo ekloe. materijal i tehnicku dokumentaciju potrbne za rjesavanje problema. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo eklpe. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokncon rod. srebreni i bronconl tocok tehnlke. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 booovo. Priznanje dobiti najuspjesnije ekipe i svaki clan tih ekipa. Na priznanjima Ce biti ispisana imena svih pet c/anova ekipe koji su rjesavali testove. ce 14 . Oclenllvocko komisija 6e od red iti elemente vrednovonlo. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * 6. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Triprvoplasirane ekipe dobice zlatni. Ocjenjivacka komisija 6e izrangirati sve radove.poznat Zadatak rjesavaju clonovl ekipe koji su radili testove i proktlcon rod. Problemski zafatak . Sve ekipe 6e rjesavati isti zadatak. srebreni i broncani tocak tehnike. * * * * * * * * Glavni ziri Ce izrangirati ekipe u ekipnim disciplinama na osnovu osvojenih bodova. Ekipe sa sobom donose pribor. Oblasti iz koje 6e rjesavati problem je arhitektura i gradevinarstvo. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. 6. srebreni i bronccn' tocok tehnike.nepoznat Zadatak rjesavaju clcnovl ekipe koji su radili testove i prokrlcon rad. Problemski zafatak . Ocjenjivacka komisija 6e od red iti elemente vrednovanja.

c) Arhitektura buduenosf Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. industrijski i drugi privredni objekti. . Vrednovanie * * * * * * * * a) Niskogradnja Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje.. 15 . funkeija. Pripadajuci radovi: . aerodromi. Grupu cine do cetiri ucenika. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. autobuske i zeljeznicke staniee. ekonornlcnost itd. d) Graditeljska bastina Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. . materijali.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1.graditeljska bastina: svi objekti niskogradnje i visokogradnje od historijske i kulturne vrijednosti BiH. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. aerodromi. .niskogradnja: putevi. luke. Arhitektura i grac:fevinarstvo * * * * * * * * * Objekti niskogradnje Objekti visokogradnje Arhitektura buducnosti Graditeljska bastina Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu za svaku od ove cetiri oblasti. b) Visokogradnja Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. makete naselja i sl.). nodvozrqoc! podvofnloc: i sl.arhitektura buducnosti: nova arhitektonska i gradevinska rjesenja raznih objekata (oblik. vjerski objekti. Dimenzje radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em u osnovi.visokogradnja: stambene zgrade. tehnologija izrade.. mostovi. Radovi mogu biti grupni. Uz svaki rad se prlloze tehnicka dokumentaeija i naljepniea.

Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zcfrozm i dodatna objasnjenja. a jedna fotogrfija je po slobodnom izboru teme. Uz svaki rad se prilaze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Radovi se odnose na elektroniku i telekomunikaeijska sredstva i uredaje iz proslostl. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. 3. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em.godine je "Pozitivni primjeri ekologije" Fotografije treba dostaviti Udruzenju za noucno-tebnlckl odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavama za smotru. Energetika i elektrotehnika * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu. Jedna fotografija je na zadanu temu. Najmanji dozvoljeni format fotografija je 18 X 24 em. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zatraziti i dodatna oblosnlenlo. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Vrednovan.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Fotografija * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa po jednom fotografijom po koefieijentu za svaku poddiseiplinu.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Elektronika i telekomunikacije * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa jednim radom po koefieijentu. lema za fotografije za smotru 2008. Kao dokaz vjerodostojnosti autora uz fotografiju se dostavlja CD sa 16 . za Vrednovan. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. sooosnlosf i buoucnosn Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. Uz rad se dostavlja tehnicka dokumentaeija i naljepniea. 4. Uz svaki rad se prlloze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 2. Radovi se odnose na proizvodnju i iskoristavanje svih vrsta energenata razne svrhe.

Vrednovan.e Oejenjivacki ziri 6e odrediti elemente vrednovanja. Inovacije mladih talenata tehnike * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po dva rada po koefieijentu. pregledati fotografije i oeijeniti ih.e Oclenllvockl ziri 6e od red iti elemente vrednovonlo.e Oejenjivacki ziri 6e od red iti elemente za vrenovanje. 0 cernu 6e ekipe biti blagovremeno obavijeStene. Vrednovan. Uz svaki rad potrebna je tehnlcko dokumentaeija (sa posebnim objasnjenjem 0 korlstenlu starih materijala. Radovi su . 6.po slobodnom izboru . Organizator rnoze form irati poseban ziri koji 6e ranije. prije smotre. Oejenjivacki ziri od autora. Reutilizacija * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po jednim radom po koeflcllentu. uredaja od kojih je izraden novi rad) te naljepniea. odnosno predmeta.Iokode na naljepniei treba da stoji naziv rada kao i vrijeme i mjesto kada i gdje je fotografija snimljena. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100.predrneto.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za * * snimeima u JPG tormotu. 5. Oejenjivacki ziri rnoze zcfrozm od autora iii demonstratora dopunska obrozlozenlo. kao i obrozlozerfe u cernu se sastoji inovaeija. a na smotri ih samo prezentirati. 17 . naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. rnoze zotrozm dodatna ojasnjenja. Ukupan iznos bodova za svaku poddiseiplinu ne rnoze biti ve6i od 100. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em.uradeni od dijelova ve6 koristenih materijala. odnosno uredaja. predmeta i 51. odnosno demonstratora.. Vrednovan. novih materijala neophodnih za izradu novog uredaja . Uz eventualni dodatak drugih. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100. Uz svaki rad se prilazu tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.

Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zofrozm i dodatna objasnjenja. Radovi se odnose na uredaje za monitoring (pracenje kvaliteta pojedinih elemenata eko-sistema). Vrednovan. 9. 18 . Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Uz rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. Tehnika u zastiti okoline * * * * * * * Kanton-region rnoze ucesfvovon sa po jednim radom po koefieijentu. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Oclenlvockl ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Radovi se odnose na proizvodnju i koristenje svih vrsta soobrocolnlh sredstava za razne svrhe koji ce se koristiti u buducnosn po vizijama ucenika. Rad se demonstrira pred oclenllvocklrn zirijem. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100.e Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente vrednovanja. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Automatika i robotika * * * * * * * Kanton-region moze ucestvovcn sa po jednim radom po koefieijentu. Uz svaki rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. Ukupan iznos bodova za rad ne moze biti vecl od 100. zatim uredaja za sprlecovonle zagadenja i otklanjanje posljediea zagadenja. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Saobracajna sredstva buducnosti * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcf sa jednim radom po koefieijentu.e Oclenlvockl ziri ccreclce elemente za vrednovanje. Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Uz rad se prilaze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.e Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Vrednovan. Vrednovan.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 7. 8. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada.

Trajanje filmova je ograniceno. Autor sa sobom na smotru donosi foto-aparat i programski paket u kome ce raditi da bi se mogla obaviti demonstracija. Obavezna je demonstracija rada pred komisijom.do 3 minuta.do 7 minuta. Ucenici se pripremaju za "oblost rode". Ocjenjivacki ziri mote od takmicara traziti dodatna oblosnlenlo. Primjena informatike u tehnici * * * * * * * * * * * Kanton-region ucestvule sa jednim tokrnlcororn po koeficijentu. Ucenici ce konkretan zadatak dobiti na smotri od oclerqlvocke kornlslle. Ucenlcl su obavezni projekte raditi iskljucivo u Power Polnt-u. Smotru je: "Prezentacija 50.e Oclenllvockl ziri odreolce elemente za vrednovonle. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100 za svaku kategoriju filma posebno. c) crtani film .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine DEMONSTRIRANJE RADOVA 1. REVIJA FILMOVA 2.do 4 mlnuto. Vrednovan. b) igrani film . smotre". Filmovi trebaju biti u DVD torrnotu Tema i tehnika snimanja su slobodnl. * * * * * * * * 19 . Ucenici se tckmlce u primjeni rocunoro u tehnici. Zadana oblast rada za 50. Filmovi ce se vrednovati odvojeno po zanrovima. a znanje po konkretnom zadatku ce demonstrirati pred ocjenjivackom komisijom na smotri. Film a) b) c) d) Dokumentarni film Igrani film Crtani film Spot Kanton-region rnoze ucestvovon sa jednim radom iz svake kategorije filma po koeficijentu. d) spot .e Oclerjlvcckl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. ito: a) dokumentarni film . Vrednovan.do 10 minuta. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. Filmovi se dostavljaju Udruzenju za noucno-tehnlckl odgoj mladih u BiH zajedno sa prijavama za smotru iskljucivo na CD-u.

Grupu cine najvise cetiri ctana. za svaku temu iz ovih propoziclja. autorima radova. kao i radove koji su ranlje sudjelovali na smotrama istog ranga.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * Na tematskim izlozbama. srebreni i broncani tocak tehnike za osvojeno prvo. U sportsko-tehnickim disciplinama priznanja se dodjeljuju za tri prvoplasirana takmicara. Ocjenjivacki ziri rnoie diskvalifikovafi nakvalitetne radove. 20 . a ako je rad grupe autora priznanje se dodjeljuje svakom clanu grupe. Jedan rad rnoie ucestvovafi u samo jednoj disciplini. Takmicarski modeli u sportsko-tehnickim disciplinama mogu ucestvovafi ponovo na vise takmicenja-smotri. Na priznanju se upisuju imena svih clanova grupe. drugo i tree mjesto. zlafni. dodjeljuju se pojedincima. Isti princip oe se primjenjivafi i kod disciplina "demonstraclje radova".

Izbor modela je slobodan.1 m (skico je u prilogu propozicija) Svi takmicari prije starta rode test iz automodelarstva. fotografija. prijenosi. 21 . po koeficijentu. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Model je vlastite izrade tokrnlcoro.parketu iii asfaltu. Maksimalna duflno modela je 500mm. karakteristike stvarnog vozila (u obzir dolaze i oldtimeri). sudjeluje so jednim model om radom za svaku sportsko-tehnlcku disciplinu iii poddisciplinu. Duzina model a ne smije precl 500mm. a sirina 250mm. Elektromotor. a slrlno 250mm Model treba do posjeduje oznaku no sasiji .pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . Iokrrilcenle se sastoji od prakticnog dijela .inicijale autora iii naziv modela. Model je slobodnog izgleda.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine SPORTSKO . Ukupan broj bodova za rod ne rnoze biti veci od 100 bodova. 1.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu Model automobila je no elekrrlcnl pogon. u svakoj disciplini. lokmlcor donosi gotov uraden (iii kupljen model za revijalni dio) i potrebnu opremu za takmicenje. duflne 10m.region. baterija i tockov' mogu biti tvornlcke izrade. Takmicarski automodeli . sirine 2. Uz maketu se dostavlja i tehnicka dokumentacija. te naljepnica.region rnoze ucestvovof so jednom maketom po koeficijentu Rod predstavlja maketu postoleceq motornog vozila iii starih modela vozila.TEHNICKA TAKMICENJA Svaki kanton . Takmicarska staza je pravouglog izgleda. Vrednovanje: Komisija ce od red iti elemente vrednovanja. AUTOMODELI: a) Makete motornih vozila b) Takmicarski model * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) RC model * izradeni model * fobrlckl model (revijalno) * * * * * * * * * * * * * Makete motornih vozila Kanton .izradeni Kanton . opls.

b) usplesnost pogadanja cilja do 40 bodova (zona 1= 40 bodova. * Ickmlcorsko staza je pravouglog izgleda.1 m (skica staze je u prilogu propozicija). nije krenuo = 0 bodova.inicijali demonstratora iii naziv model a * Model je slobodnog izgleda. vrijeme do 10 bodova.Om.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu * Ukoliko je ekipa ostvarila p/asman na Smotru iz takmicarskih izradenih automode/a takmicenje sa kupljenim mode/om obavlja isti takmicar koji je nastupao u takmicenju sa izradenim mode/om. Boduje se najbolji start. * Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * No modelu je obavezna oznaka . * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz automodelars1va. nije krenuo = 0 bodova). * Boduje se najbolji start. Takmicarski automodel . zona IV = 10 bodova.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu Model je slobodne konstrukcije. model do 30 bodova. Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. zona II = 30 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * a) b) c) d) Takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. c) Vrijeme do 10 bodova.parketu iii asfaltu.izradeni Kanton . zona III = 25 bodovo. maksimalna duflno modela je 500mm. * I * * RC automodeli . 21 . zona IV = 5 booovo. a maksimalna duflno model a je 500mm. sirina 250mm. Vrednovanje: Test do 10 bodova. usplesnost pogadanja cilja do 50 bodova (zona 1= 50 bodova. zona III = 20 bodova. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.fabricki Kanton . zona II = 40 bodovo. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. sirine 2. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvcnlcno starta. * Takmicenje se sastoji iz prakticnog dijela . a sirina 250mm. duflne 10.

voznja po markiranoj stazi. * * * 23 . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. IV vrijeme = 4 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. kao i tockovt mogu biti tvomlcke izrade. * Takmicenje se sastoji od testa i proktlcnoq dijela . svako gazenje markirane linije . * tokrruccr ima provo no dva probna i tri zvcrucno starta. slrlno 250mm.Om (skica je u prilogu propozicija). b) Uspjesnost voznje. * Boduje se jedan. b) Konstrukcija i dizajn model a do 30 bodova c) usplesnost voznle: svako gazenje markirane linije . prijenos. d) I vrijeme = 10 bodova. ciji pogonski napon ne prelazi 24V.staze minus 1 bod Maksimalan broj bodova za voznju je 40. sirine 2.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so RC izradenim auto modelom. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvorscno starta. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. V vrijeme = 2 boda. Model je vlastite izrade tckrnlcoro. * Boduje se jedan.inicijali autora iii naziv modela. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. duzlne 10. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme = 2 boda. a motor. RC automodel . najbolji start.voznje po markiranoj stazi. a maksimalan broj bodova za voznju je 50.inicijali demonstratora iii naziv modela. a maksimalna duzina model a je 500mm. * No modelu je obavezna oznaka .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Model je no elektricni pogon. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i prokrlcnoq dijela . II vrijeme = 8 bodova.staze minus 1 bod. najbolji start. * Svi modeli startaju so zolednlcke startne pozicije. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. baterija dijelovi sasije. * No modelu je obavezna oznaka .fabricki Kanton . * Model je slobodne konstrukcije. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda.0m (skica staze je u prilogu propozicija).Om. II vrijeme = 8 bodova. tokrnlcenle so kupljenim tokrnlcorsklm model om obavlja isti tokrnlcor koji je nastupao u takmicenju so izradenim RC automodelom. duzine 1O. sirine 2. * Ickmlccr rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.Om. c) I vrijeme = 10 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.

maximalne duzlne do 600 rnrn. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. II zona = 40 bodova. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . Takmicarski modeli brodova .20m. * Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija). Rod predstavlja model postoleceq broda iii broda koji je nekada postojao ( historijski model). karakteristike s1varnog broda i nollepnlco. * Model je slobodne konstrukcije. Model mora biti vlastite lzrcde. dunne 10m.crtez (ukoliko postoji).Smotre noucno-tehnlckoq 2. Dimenzije modela . a sirine 2.izradeni Kanton . * Elektromotor. IV zona = 20 bodova. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. b) Uspjesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. 24 . * Model ima oznaku . Za jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodovo.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu. Bazen je pravouglog oblika. BRODOMODELI: a) Makete brodova b) Takmicarski model: * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) Remodel: * izradeni model * fabricki model (revijalno) stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * Makete brodova Kanton . Vrednovanie. slika . * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelars1va.inicijale autora i naziv modele. Rod rnoze biti oolecnocon iii grupni. Uz rod se dostavlja tehnicka dokumentacija. a grupu cine maksimalno 4 clone. OCjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodovo. najbolji start.makete ne mogu biti vece od 500 X 250 rnm. a boduje se jedan. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. Vrednovanie: a) Test do 10 bodovo. prijenosi i baterija rnoze biti tvornicke lzrode.bczenu.1 Om i dubine 0. IIIzona = 30 bodova.

boda i V vrijeme = 2 boda.inicijale autora i naziv modela.20m 25 . (:iji pogonski napon ne prelazi 24V.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. * Model je slobodne konstrukcije. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . RC brodomodel je no pogon elektromotorom. II zona = 40 bodova. a boduje se jedan. Elektromotor.bazenu. duzine 10. II vrijeme = 8 bodova. IIIzona = 30 bodova. II vrijeme = 8 bodova. maximalne duzine do 600 mm. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm.20m. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sekundL) I vrijeme = 10 bodova. Bazen je pravouglog oblika.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so takmicarskim izradenim model om.fabricki Kanton . ciji pogonski napon ne prelazi 24V. b) usplesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. (vrijeme se mjeri stoperlcorn so tocnoscu 1/10 sek. isti tokrnlcor nastupa i u disciplini so kupljenim modelom. Startanje model a je so startne pozicije sirine 50cm.) bodova. a sirine 2. najbolji start. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodova. * Model ima oznaku .Smotre noucno-tehnlckoq c) Kvalitet izrade d) Brzina modela I vrijeme = 10 IV vrijeme = 4 stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine modela do 30 bodova. Bazen je pravouglog oblika. Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva.1 Om i dubine 0. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva.Om. * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija).bazenu. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. a sirine 2. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. IIIvrijeme = 6 bodova. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme= 2 boda.izradeni Kanton . IIIvrijeme = 6 bodova. * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. Takmicarski modeli brodova .1 Om i dubine 0. Model ima oznaku . prijenosi. Pogadanje cilja u plovnoj stazi .inicijale demonstratora i naziv modela. duzlne 10. duzlne do 600 mm. * * * * * * * * * * RC modeli brodova . IV zona = 20 bodova. baterije i RC uredaji mogu biti tvornicki.Om. * Takmicar rnoze maximalno osvojiti 70 bodova. Model je vlastite izrade i slobodne konstrukcije.

II vrijeme = 8 bodova. * RC brodomodel je no pogon elektromotorom. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sek. najbolji start.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija) Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.) I vrijeme = 10 bodova. bova II minus 3 bode. II vrijeme = 8 bodova. najbolji start. * Model ima oznaku .20m * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija) * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. * Model je slobodne konstrukcije. b) Kvalitet izrade model a do 30 bodova.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom po koeficijentu. b) usplesnost prolaza do 50 bodova. * * * * 26 . isti takmicar koji je nastupao u disciplini so izradenim. bova III minus 2 boda). Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. bova III minus 2 boda).Om. IIIvrijeme = 6 bodova. RC modeli brodova . * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . e) kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova.fabricki Kanton .inicijale demonstratora i naziv modela. a sirine 2. a boduje se jedan. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. d) Kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. nastupa i so kupljenim modelom. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 boda. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. c) Uspjesnost prolaza do 50 bodova. d) Brzina modela (vrijeme se mjeri stoperlcom so tocnoscu 1/10 sek. a boduje se jedan. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. duflne 10. * Iokrnlccr rnoze maximal no osvojiti 70 bodova.) I vrijeme = 10 bodova. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. bova II minus 3 bode. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz brodomodelarstva. Bazen je pravouglog oblika. duzlne do 600 mm.1 Om i dubine 0.bazenu. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no smotru so izradenim RC brodomodel om.

c) Svaka sekunda leta 1 bod.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. Vrednovanje: a) Model . Vrednovanje.fabricki Kanton . Model mora biti vlastite izrade.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3.crtez (ukoliko postoji) karakteristike stvarnog aviona iii jedrilice i naljepnica. * Takmicenje se obavlja u soli. * * * * * * * * * Sobni model aviona . Jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodova. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. * * * * Sobni model aviona . slika . Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja.region rnoze ucesfvovon so jednim modelom po koeficijentu. a boduje se samo jedan. Rod predstavlja model posroleceq iii nekadasnjeg tipa aviona. * Svaki to kmicar. * Modeli su slobodne konstrukcije. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. b) Test do 10 bodova. Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelars1va. AVIOMODELI: a) Makete aviona b) Sobni modeli * sobni modeli . Uz rod se dostavlja tehnlcko dokumentacija.kupljeni (revijalno) c) Modeli jedrilica A-l (Fl H) i A-2 (F1A) * izradeni model * fabricki model (revijalno) d) RC aviomodeli * izradeni model * fabricki model (revijalno) Maketa aviona: Kanton . Rod rnoze biti poleolnocon iii grupni (grupa broji maksimalno 4 clone).izradeni * sobni modeli . Takmicenje se obavlja u soli. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. donosno jedrilice.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu.izradeni Kanton . najuspjesniji.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. Takmici se takmicar koji se tokrnlcto i so izradenim model om iii neki drugi 27 .

a boduje se samo jedan. 28 . najuspjesniji start. najuspjesniji start. Tokmicari slobodno biraju kategoriju model a so elektro iii SUSmotorom.izradeni Kanton . b) Model. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. Modeli su po slobodnom izboru. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. * * * * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) .. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let.fabricki Kanton .region moze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. Svaki takmicar prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. Takmicenje se obavlja u soli iii no otvorenom. c) Svaka sekunda leta 1 bod. b) SVaka sekunda leta 1 bod. Modeli su slobodne konstrukcije. najuspjesniji start. d) Takmicar u ovoj disciplini rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . Takmicenje se obovlja u soli iii no otvorenom. Svaki takmicar. a boduje se samo jedan. Svaki to krnlcor.izradeni Kanton . Ima provo no dva probna i tri zvcrilcno starta.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu. Svaki tokrnlcot Ima provo no dva probna i tri zvomcno starta. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova.region rnoze ucestvovotl so jednim modelom po koeficijentu. * Iokmlcl se tokmlcor koji se tokrnlclo i so radenim model om iii neki drug clan ekipe tj. * * * * * * * RC aviomodeli . Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade . Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. b) Svaka sekunda leta 1 bod. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine clan ekipe tj. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu disciplinu. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. a boduje se samo jedan. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu.

Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Raspon krila ne smije biti veci od 1600mm. polijetanje i slijetanje bez osteceruo u trajanju do 50 sek. * Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. c) Ickrnlcor rnoze maksimalno osvojiti do 50 bodova za let. RAKETNIMODEll : Raketni modeli . c) Startanje modela. b) Kvalitet izrade konstrukcije model a I demonstriranje upravljackih komponenti no modelu do 40 bodova. uspleson start. * Startanje modela so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. Tokmicari slobodno biraju kategoriju modela so elektro iii SUSmotorom. a vrednuje se jedan. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. polijetanje i slijetanje bez ostecenki u trajanju do 50 sek. b) Startanje model a.6 ccm do 3. a za ugradnju SUS motora koriste se velicine 0. * Takmici se takmicar koji se tckrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. a vrednuje se jedan. * Takmicar ima provo no tri starta iii pokusolo. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva. Raspon krila ne smije biti vecl od 1600mm Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. * Startanje model a so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. * Iokrnlcor ima provo no tri starta iii pokusolo.fabricki Kanton . uspleson start. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Duzina sajle je do 30m. * * * * * * 4. RC aviomodeli . ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. najuspjesniji start. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.5 ccm. * Svaki takmicar radi test iz aeromodelarstva prije takmicenja.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Za izradu elektromotora se koriste tipovi od 280 do 500.fabricki (revijalno) 29 .izradeni Raketni modeli . (svaka sekunda leta 1 bod) do 50 bodova za let. najuspjesniji start. Duzina sajle je do 30m.

s-t. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precrak 18mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. tako da je raketa ne rnoze probiti. Takmici se takmicar koji se takmicio i sa radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. a vrednuje se vrijeme boljeg uspjelog leta. * * * Raketni modeli . * Oclenjvcckl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. gume. * Prilikom predavanja modela i tehnlcke dokumentacije ziriju. b) Model izradene rakete do 40 bodovo. Model rakete S-4-B je prema vlastitom lzboru. dovoljno jakom i gustom rrrezorn. gume. Model mora odgovarati slledeclm zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. Model u klasi S-2. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. * Iokrnlcorl su duzni da se prldrzcvolu "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modela". Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. a njena visina i precnik su 2m. papira.region rnoze ucestvovotl sa jednim modelom po koeficijentu.fabricki Kanton . * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz roketorstvo.region rnoze ucestvovof sa jednim model om po koeficijentu. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja rokete. Model u 30 . Model rakete S-4-B mora biti vlastite lzrode.izradeni Kanton .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Raketni modeli . Vrednovanje: a) Test do 10 bodovo. Lansiranje vrsi tokrnlcor. c) Sekunda leta 1 bod. a po potrebi i njegov pomocnlk. S-3. Takmicar ima pravo na dva starta. Model mora odgovarati sljedecim zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. tokrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja modela s rampe do zovrserko leta. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnlk zatvorene konstrukcije mora biti 18mm na 20% duzlne tijela. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu dlsclpllnu. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzlt Let rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkaze motor. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. papira. atestiranim motorom 5Ns. Model sa tehnlckorn dokumentacijom takmicar predaje oclerjvockorn ziriju radi uvida u model i radi vrednovanja kvaliteta rada prije lansiranja.

5. a u tazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja model a 5 rampe do zovrsetko leta. Iokrnlcor ima pravo na dva starta.51 . odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. atestiranim motorom 5Ns. Lansiranje vrsi tckmlcor. S-2. Leta rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkoze motor. Startanje se izvodi sa startne rampe minimalne duzine 1000 mm.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Klasi S-1. 31 . dovoljno jakom i gustom mrezom. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcom.region rnoze ucestvovcn sa jednim model om po koeficijentu. * Ickrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. a po potrebi i njegov pornocnk. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Minimalna dimenzija trake je 25x300 mm (potrebno je voditi rocuno da motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). Takmicari su duzni postovon I pridrzavati se pravila. * Takmicari su duzni da se pridrZavaju "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modele". osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnik zatvorene konstrukcije mora biti 1Bmm na 20% duzine tijela. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. * * * * * * Raketoplani . b) Sekunda leta 1 bod. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i lansiranja rakete.mini raketni motori). start se ne priznaje. a vrednuje se vrijeme uspjelog. S-3. a njena visina i precnik su 2m. slobodne konstrukcije sa parametrima navedene kategorije. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precnlk 1B mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela.izradeni Kanton . Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. U protivnom. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzir. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsefko trajanja leta. tako da je raketa ne rnoze probiti. Raketoplani u kategoriji S4B (2. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. * Oclenllvockl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. * Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva.00 Nc.

Tokmicari su duzni poStovati i pridrzavati se pravila. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. start se ne priznaje. Raketoplani u kategoriji S4B (2. Necu praviti sopstvene raketne modele i kortsncu iskljucivo tvornicki proizvedene raketne motore koji ne zahtijevaju pripremu goriva.00 Nc. slobodne konstrukcije so parametrima navedene kategorije. Moji raketni motori nece imati bitnih metalnih dijelova. a u fazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini.51 . c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Minimalna dimenzija trake je 25x300mm (potrebno je voditi rocuno do motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). Raketoplani . ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. a najvise 50 bodova za let.fabricki (revijalno) Kanton . Startanje se izvodi so startne rampe minimalne duflne 1000 mm. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcorn. Necu izradivati vlastito gorivo. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. Moji raketni motori ce imati uredaj za bezbijedan povratak no zemlju kako bi bili sposobni do ponovo lete (padobran i stimer). * * * * * * * * * po koeficijentu. Svaka sekunda leta 0. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. Moji raketni motori nece imati glove za punjenje eksplozivnim materijalima. a najvise 50 bodova za let.mini raketni motori).5 bodova. Iokrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja raketoplana. Kvalitet izrade raketoplana do 40 bodova. Pazljivo CU rukovati raketnim motorima. Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. b) Sekunda leta 0.5. Kodeks bezbjednosti raketnog modelara: * * * * * * * Do bi se izbjegle nezgode u radu so raketnim i modelima raketoplana to kmicari su obavezni do se pridrzavaju sljedecih odredaba: Pridrzavacu se pravilnika 0 radu so raketama i raketoplanima.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.5 bodova. U protivnom. 32 . a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsetko trajanja leta. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. Ickmlc' se takmicar koji se tokrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanje: a) b) c) d) Test do 10 bodova.

crveco i elektricnih vodova. Svaki tokrnlcor prije tckrnlcenlo radi test iz zmajarstva.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim zmajem po koeficijentu. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz zmajars1va.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim zmajem po koeficijentu. daleko od zgrada. Koristicu sistem za elekrrlcno paljenje. a upaljac CU staviti u motor neposredno pred lansiranje. Necu ucestvovof ni u cemu sto rnoze ugroziti mene i bilo koga drugog. a maksimalno 30 bodova za duzmu leta. so jednom iii so dvije komande za akrobacije. Zmajevi .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * tonsrocu * * * * * * * svoje modele pod neposrednim nadzorom odraslih osoba (instruktor. Necu lansirati raketne i modele raketoplana pri vjetru iii losoj vidljivosti. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu.5 bodova. Koristicu lanser ciji uglovi ne mogu odstupiti od vertikale vise od 30 stepeni. model zmaja so dvije komande do 30 bodova. maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova. * Iokrnlcenle se sastoji iz testa. Zmajevi . Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne podloge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. Takmici se takmicar koji se tokmlclo i so radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. a boduje se jedino najbolji let. Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. slobodne konstrukcije. Takmicari donose kupljene zmajeve . Iokrnlcorl donose zmajeve vlastite izrade. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvcrucno leta. slobodne konstrukcije. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * * * * * * 33 . Takmicenje se sastoji iz testa i leta zmaja. d) Vrednovanje elemenata leta. so jed nom iii so dvije komande za akrobacije. nastavnik) no otvorenom prostoru. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. Raketnim modelima necu go dati ciljeve no zemlji iii u zraku. leta i elemenata leta zmaja. mentor. c) Svaka sekunda leta po 0. a boduje se jedino najbolji let. b) Model zmaja so jed nom komandom do 15 bodova.

c) Vrednovanje elemenata leta. Vrednovanie: a) b) c) d) Test do 10 bodova. * * * * * * Baloni . Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. d) Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 70 bodova.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim balonom po koeficijentu. Iokrnlcl se tokrnlcor koji se takmicio i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim kupljenim balonom po koeficijentu. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitkabalona iz vidnog polja clonovo komisije. maksimalno se moze osvojiti 30 bodova. Iokrnlcorl donose kupljene balone . Svaki tokrnlccr prije takmicenja radi test iz balonars1va. b) Sekunda leta po 1 bod.5 bodova. 34 . b) Svaka sekunda leta po 0. * * * * * Baloni . a boduje se jedino najbolji let. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i leta balona. a maksimalno 30 bodova za duzinu leta. slobodne konstrukcije. Svaki tokrnlcor prije tokmlcenlo radi test iz balonarstva. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. Takmicenje se sastoji iz testa i leta balona. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. a boduje se jedino najbolji let.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. slobodne konstrukcije. Sekunda leta po 1 bod. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Tokmicari donose balone vlastite izrade. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitka balona iz vidnog polja clcnovo komisije. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. Model balona do 40 bodova.

35 . sto provjerava oCjenjivacka komisija. Predajnici koji se traze.3. 5 tim do je prvi predajnik udaljen od starta cca 700 m. * Prakticni dio: Praktican dio se sastoji u vjestini pronolczenlo skrivenih radio . karta terena so ucrtanim startom i ciljem.predajnici rode no istoj frekvenciji u dijelu frekevncionog opsega 3. * * * * * Sart: Iokrnlcor se prijavljuje ziriju no startu.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Radiogoniometrija * * * Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim tokrnlcororn Takmicenje se sastoji iz teorijskog i prokrlcnoq dijela. Vrijeme za trazenjepredajnika je 60 minuta (ako ziri drugacije ne odredi. 0 cernu je obavezan obavijestiti takmicare prije pocetko starta. 5 tim do se u rejonu cilja emituje cetvrtl predajnik no posebnoj frekvenciji.lisica. Bodovi se zbrajaju so bodovima osvojenim no proktlcnorn dijelu takmicenja. * * * * * Tok takmicenja: Vrijeme se u toku takmicenja mjeri od 1OO-tog dijela sekunde posebnim uredajem iii stoperlcorn.stanicapredajnika . po koeficijentu. kao i ovjera pronadenih predajnika. povlocl mjeru diskvalifikacije takmicara. najmanje 30 minuta prije vremena odredenog za start. 0 cernu odluku donose clonovt oclenllvocke komisije.580 kHz. postavljeni su tako do nisu vidljivi so vece udaljenosti. Gubitak tokrnlcorskoq broja iii tokrnlcorskoq tolono. Sve skrivene lisice . nece mu se priznati bodovi iz testiranja. Startna lista odreduje se javnim lzvlocenlern startnih brojeva no startnoj poziciji. Tacnu frekvenciju odreduju clonovt oclenlvocke komisije i soopstovolu je prije starta. a goniometar koji zoduzule no startu licno vroco clonovlrno komisije po zovrsetku takmicenja. kada im se uruce i radiogoniometri. Svi predajnici se moraju razumljivo cuti u rejonu cilja so proslecnlrn radiogoniometrom. Start iii cilj natjecanja je vidljivo oznocen. koji svaki takmicar dobija prilikom startanja. Pecot iii busilica za ovjeru pronalazaka predajnika su vidljivi so udaljenosti od 10m. nego samo no testiranju. Start rnoze biti polecnccon iii grupni. Ukupna trasa koju takmicar prelazi jedo 2000 m.530 . SVakitocon odgovor donosi 1 bod. Teorijskidio: Test se sastoji od 10 pitanja iz radiogoniometrije. Vrijeme starta i dolazak no cilj. Prilikom prijavljivanja. vrsi se no tckrnlcorskom talonu. takmicar dobija to kmicarski broj koji je dufon nositi tokom natjecanja. Ukoliko takmicar nije nastupio no takmicenju iz proktlcnoq dijela. Udaljenost izmedu skrivenih predajnika je oko 600 m.

Predajnik u rejonu cilja (far) emituje neprekidno slova MO no frekvenciji koja se razlikuje od frekvencije no kojoj rode ostali predajnici. Vrijeme provedeno u toku natjecanja smatra se od vremena starta do predaje takmicarskog tolono no cilju. a zatim se rangiraju so dva i jednim pronadenim predajnikom. za trece krcce vrijeme = 4 boda. busilicom iii nekom drugom oznakom). Prvo se rangiraju takmicari koji su u zadanom vremenu pronosn sva tri predajnika. osvojiti 100 bodova. Prvi no natjecanju u proktlcnorn dijelu je takmicar koji u nolkmcern vremenu pronode sva tri predajnika. Zbrajanjem bodova so testa i bodova so prakticnog dijela dobija se ukupan broj bodova i premo istom se tokrrucon rangiraju u ukupnom poretku. Pronaden jedan predajnik u regularnom vremenu = 20 bodova.3 emituje sljedeci minut slova MOS. odnosno najmanje 60 minuta od starta posljednjeg tokrnlccrc. po jedan predajnik. stimulativni bodovi: Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Iokrnlcor maksimalno rnoze za nolkmce vrijeme= 10 bodova. P'br. iii se prijave ziriju do su odustali od takmicenja. Ovaj se ciklus emitovanja ponavlja sve vrijeme takmicenja. a snag a predajnika mora biti u rasponu lzrnedu 1-5 W ERP. takmicari se upoznaju prije starta. 0 noclnu ovjere.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Skriveni predajnici rode vrstom emisije A 1 8nemodulirana telegrafija). * Bodovanie: Rezultati tokrnlcerqo odreduju se no osnovu broja pronadenih predajnika i vremena provedenog u pronalazenju predajnika. Broj pronadenih predajnika (Iisica) dokazuje se ovjerom no tckrruccrskorn talonu (oznaka pecotorn. BODOVI: a) b) c) d) a) b) c) d) Test maksimalno 10 bodova Pronadena sva tri predajnika u regularnom vremenu = 80 bodova Pronadena dva predajnika u regularnom vremenu = 50 bodova. Ickmlcorl ne smiju tokom takmicenja ometati druge tokrnlccre i clonove oclenlvocke komisije. zatim dva.2 emituje sljedeci minut slova MOl P'br. Predajnici emituju sljedecim redoslijedom: P'br. Tokom takmicenja to kmicari ne smiju koristiti tudu pornoc.l emituje razmak 1 minut Morzeovim znacima slova MOE. * NAPOMENA: Iokmlcor koji je prekoroclo vremenski limit (ogranicenje) za trazenje predajnika ne uvrstovo se no listu. Far se no cilju ne iskljucuje dok svi takmicari ne dodu do cilja. Dodatni. za drugo kroce vrijeme= 6 bodova. 36 . primati savjete od drugih takmicara iii iste prufotl drugim tokrnlcorlrno.

a sirina 300 mm. Model navodenog robota je no elektricni pogon. No vidnom mjestu model a obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tokrnlccro iii naziv modele. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova . Svaki takmicar ima provo do robota pusti dva puta u dvije voznje stazom. usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodovc.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 7. izrada. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Utrka autonomnih robota Kanton . uz pornoc programa u memoriji rocunoro. Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova . Svaki tokrnlcor prije voznje robota radi test iz roboflke. niti se za njihovo vodenje rnoze koristiti bilo kakav uredaj za daljinsko navodenje . Model robota navodenog rocurcrorn mora biti vlastite izrade tckrnlcoro. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i vodenja robota po stazi so preprekama. dijelova konstruktorskih kutija (Lego. Roboti ne smiju biti povezani so rocunorom. Fischertechnik. a sirina 300 rnrn. Izgled kodela.) Kao i drugih materijala.i dr. Mehano. Takmicenje se sastoji iz testa i kretanja robota kroz zadanu stozu. Model je slobodnog izgleda. * * * * * Utrka robota vodenih racunarom Kanton . Fischertechnik. a maksimalna duflno robota rnoze biti 600 mm.) kao i drugih materijala. Model autonomnog robota je no elektricni pogon. Test do 10 bodovo. Autonomni roboti krecu se zadanom stazom (Iabirintu). konstrukcija. Prije i poslije voznji dozvoljeno je podesovonle robota no tokrnlcorskol stazL Nakon dvije voznje mijenja se izgled staze i roboti voze drugu seriju od po dvije voznje. Mehano.elemenata.region rnoze ucestvovcf so po jednim modelom Vrednovanie: a) b) c) d) e) Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja.i dr. No vidnom mjestu modela obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tckrruccro iii naziv modele. estetski izgled do 30 bodovo. ROBOTI: a) Trka autonomnih robota b) Trka robota vodenih rocunororn * * * * * * * * po koeficijentu. Model autonomnog robota mora biti vlastite izrade takmicara. a maksimalna duzina robota rnoze biti 600 mm.region rnoze ucestvovotl so po jednim model om po koeficijentu.elemenata. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Model je slobodnog izgleda. Prinavodenju robot i rocunor mogu 37 . dijelova konstruktorskih kutija (Lego.

e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. izrada. nakon koje tokrnlcorl navode robote rocuncrom u drugoj seriji. Izgled staze koju navodeni raboti moraju do savladaju bi6e poznata pred samo takmicenje. Rod u odabranoj disciplini vrednuje se premo istom sistemu bodovanja kao i ucenicki rod. c) Izgled kodela. primjena informatike u tehnici i radiogoniometrije). Rangiranje se vrsi premo osvojenom brolu bodova. konstrukcija. * * 8. * Nakon prve dvije voznle vrsi se izmjena izgleda staze. d) Usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodova. ali sa ukupno jednim radom na smotri u jednoj odabranoj disciplini. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta. Svaki takmicar prije voznle robota radi test iz robotike. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva puta po dvije voznje robota stazom.0STALO Radovi pedagoga tehnicke kulture a) Ucenicke discipline b) Unapredenje nastave tehnlckoq odgoja Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Radovi pedagoga tehnicke kulture Kanton-region moze ucestvovati sa jednim radom po koeficijentu u svakoj od ove dvije poddiscipline. * * * * * * * 38 . Jedan mentor moze na smotri ucestvovati samo sa jednim radom. estetski izgled do 30 bodova. Vrednovanje: a) Ocjenjivacka komisija 6e odrediti elemente vrednovanja. a prije i izmedu voznji dozvoljeno je pooescvorue robota po takmicarskoj stazi. Ocjenjivacka komisija 6e dorediti elemente vrednovanja radova pedagoga za svaku disciplinu posebno. testiranja OTK prokncon rod. a) Ucenicke discipline: Nastavnici-mentori-pedagozi mogu ucestvovcn u svakoj od ucenickih disciplina u kojima se ucenlcl takmice no smotri( osim testiranja iz nastave TO. Radove pedagoga 6e ocjenjivati posebna komisija koju 6e imenovati centralni ziri smotre.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Biti povezani kablom proizvoljne duzine. b) Test do 10 bodova.

Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta za sve ponudene oblasti. * Obrada nastavnih jedinica takode mora imati prekucanu iii isprintanu dokumentaciju u formi nastavne pripreme. * Radovi no sebi moraju sodrzovcf etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnicka dokumentacija uradena no rccuncru iii rukom.unapredenje nastave TO) Vrednovanie: a) Tehnicka dokumentacija iii priprema do 50 bodova b) Funkcionalnost. skolo. kanton. * Radovi no sebi moraju socrzcvcn etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnlcko dokumentacija uradena no rocunoru iii rukom. kanton. b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja: * * Pedagozi tehnicke kulture mogu ucestvovcf u sljedecim disciplinama: a) Obrada nastavne jedinice iz TO. skola. d) Estetski izgled do 25 bodova.ucenicke discipline). b) Tehnicka tocnosf i preciznost do 25 bodova. d) Maketa iii model radnih vjezbi za nastavu tehnickog odgoja i KMT-a. * Rangiranje se vrsi premo osvojenom broju bodova. * Pedagog ima provo takmicenja u jednoj od ponudenih disciplina i takmici se so jednim radom. Vrednovanie: a) Iehnlcko dokumentacija do 25 bodova. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. b) Obrada nastavne jedinice uz pornoc rocunoro. isti princip vazi i pedagoge tehnicke kulture bez obzira no rozllcftost oblasti u kojoj se odabrana disciplina nalazi.didakticki pristup radu do 25 bodova 39 .region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnlcke kulture .region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnicke kulture .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Obzirom do je za svaku disciplinu u kojoj se takmice ucenlcl maksimalan broj bodova 100. c) Nacrt radnih vjezbi za nastave tehnickog odgoja i za sekcije u okviru klubova mladih tehnlcoro. estetski izgled i preciznost do 25 bodova c) Metodicko . c) Funkcionalnost rada do 25 bodova.

* Ocjenjivacka komisija ee odrediti elemente vrednovanja. a na osnovu broja bodova (ekipne i pOjedinacne discipline) i shodno ostvarenom plasmanu.Smotre naucno-tehnickog stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Kanton-region ucestvule sa jednim radom po koeficijentu. Glavni ziri ce izrangirati sko/e u ukupnom plasmanu. 40 . * Sudjelovanje u ovoj disciplini ekipa navodi u prijavi za smotru. Sve sko/e ucesnice drzavne smotre ce dobiti diplomu smotre (tocak tehnike) za ucesce na drzavnoj smotri. * Triprvorangirana rada ee dobiti zlatni. dodijeliti: zlatni. srebreni i bronccru tocok tehnike. broju ostvarenih priznanja na smotri. pojedinci i grupe iii KMT. * Za rad je maksimalno rnoouce osvojiti 100 bodova. a koje nisu obunvocene ovim programom smotre. U cilju prezentacije vlastitih dosnqnucc u raznim oblastima noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih. * Centralni ziri smotre ee odluciti da Ii ce rad biti vrednovan tj. mladi tehnlccrl. da Ii rad vee pripada nekoj od disciplina smotre. U skor bodova kod rangiranja ekipa biti ce uvrsteni bodovi osvojeni u svim disciplinama. srebreni i broncani tocak tehnike za tri prvoplasirane sko/e.odnosno kanton-region mogu nastupiti na smotri sa svojim radovima u vidu izlozbenih eksponata iii demonstriranja radova iii tehnickih crtezo iii elaborata iii na drugi nacin.

Za eventualne greske pri ispisu diplome prouzrokovane vasim neuredno iii netocno popunjenim prijavama. Dostavljaju se lsklluclvo no obrascu koje propisuje Udruzenje za noucno .odraslu osobu ko.a . 00 kojima propisuju ove propozicije). a no osnovu plasmana u takmicarskim disciplinama gdje ucenik/ ucenlco ima obavezu demonstriranja rada ( u disciplinama u kojima je demonstrator obavezan.ima.e MJERE ZASTITE. sami snosite odgovornost.regionima gdje su reg istrovan i iii pedagoga tehnicke kulture. Na sporfsko .e posfoii mogucnosf povreda. Prijave moraju biti otkucane no rocunoru iii no plsocol masini.e i obezb. starosnu dob i razred.ihovu bezb.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine PRIJAVE: * * * * * Prijave za drzavnu smotru moraju biti dostavljene najkasnije do 10.a se u svakom pogledu sfara za clanove elcipe i ko. Nepotpune i neblagovremeno upucene prijave nece se uzimati u obzir. gd.ednosf.edu. godine.e odgovorna za n.fehniCkim naf.tehnicki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini. 41 . organizafor propisu. Prijave se ovjeravaju pecotom i potpisom kantonalnih udruzenlo za noucno-tehnlckl odgoj mladih u kantonima . onih koji su stekli provo ucesco no smotri.05.ecan. BEZBJEDNOSTUCENIKA Svaka elcipa obavezno ima voc1uekipe . 2011. Pozeljno je do uz prijave dostavite ime i prezime ucenlko /ucenice.

:: E (J 0 0 III I: s . VRIJEME .. an I S~toRT 210 I an 42 .5BODOVA NIJE KRENUO . Sve mjere su u centimetrima.25 BODOVA IV.-- MARKIRANJE STAZE ZONA: I .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shema staze za automodele bez "RC" uredaja 210 Zona III 40 II 40 II I 50 II 40 II III 40 BODOVANJE: MODEL-DO 30 BODOVA ZONA: I .0 BODOVA .DO 20 BODOVA .50 BODOVA 11-40 BODOVA III .BIJELO II-CRNO III-CRVENO IV-ZELENO NAPOMENA: Markiranje staze vrSi se samoljepljivom PVC trakomu navedenim bojama.

takml&lr8k8 sIaZ8 je 40 ern .. RC ura<rajam. = 6 bodova. = 8 bodova..... I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme minus 1 bod .. = 2 boda...... = 8 bodova....InjevaJa okD 30 ern NAPOMENA: Mertclranje aIaze vriII ~JeplJIvorn PVC tralcDmu razlKlllm bojama..... = 4 boda.. --m . n model.. 43 . = 4 boda. MARKlRANJE STAZE: -1111118..vlalna &... takml&ll kuplJanl modall ...Ia I d.. Na IatDJ aazI ......... ..... markI I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme KUPUENI MODEU: minus 1 bod .. = 6 bodova. maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova....... --m .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za automodele sa "RC" uredaJem VREDNOVANJE PRAVLJENINKJDEU: ... maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova.. do 30 bocIova markI ... = 2 boda.konetnIkI:I....

sa dvije komande do 30 bodova b) Svaka sekunda leta . Maksimalno se moze osvojiti 30 bodova za elemente leta.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ZMAJEVI Vertikalna osmica BODOVANJE: .jedan najbolji let .0.vrijeme leta od odvajanja sa startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clanova komisije e ZMAJEVI -IZRADENI I KUPLJENI MODEll VREDNOVANJE: a) Model zmaja ja jed nom komandorr do 15 bodova.5 bodova maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova za duflnu leta c) elementi leta maksimalno do 30 bodova NAPOMENA: Vrednuju se elementi leta prikazani na slici. 44 .

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za brodornodele bez "Re" uredaja ZOna 301401 III n 210 I 60 II III 140130 ~s fi ~ .---- v-luTo III-CRVENO IV-ZELENO VI.BIJELO II-CRNO ~s fi :> .20 BODOVA V-10BODOVA VI-5BODOVA VRlJEME: BRZlNA MODElA: I II III IV V - 10 BODOVA 8BODOVA 8BODOVA 4BODA 2BODA . 45 .50 BODOVA 11-40BODOVA 111-30BODOVA IV . l1li I ST:U I 210 l1li Sve mjel'8 8U u cantlmetrlrna.DO 30 BODOVA POGABANJE CILIA: ZONA: 1.s > MARKlRANJE STAZE .---- VREDNOVANJE: KVALrTET IZRADE .BEZ MARKlRANJA NAPOMENA: Marklnmje bazena VIiI_ samoIjeplJlvom PVC trakDmu navedanlm bojama.---- ZONA: I .

Dublna bazena je bar 20 em.U Istom bazenu sa takmlCe I kupljenl modeIl sa RC komandom. 46 . KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. II vrijeme = 8 bodova. .20 em. IV vrijeme = 4 boda. brodomodele sa "Re" uradajem • § Ii :I J i ~ • • 210 VREDNOVANJE IZRAaENI MODEll: KVAUTET IZRADE· DO 30 BODOVA USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA BRZlNA MODElA: I vrijeme = 10 bodova. minus2 BODA § NAPOMENA: . II vrijeme = 8 bodova. minus2 BODA KUPUENI MODEU: USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA I vrijeme = 10 bodova. III vrijeme = 6 bodova. . minus3 BODA 3. III vrijeme = 6 bodova. IV vrijeme = 4 boda. . minus5 BODOVA 2. V vrijeme = 2 boda. minus3 BODA 3.Bove su Iopte IIIbalonl preenlkc 15 .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shams bazens za. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. V vrijeme = 2 boda. minus5 BODOVA 2.SVe mjere su u em.

Poz.CILJ" odnosno bodovne zone izvestisirokom alkoholnim "perrnonent" markerom ervene boje). montozo.1 Markiranje staze za auto . 11 Stoperica (svaki clan zirija donosi licnu stoperlcu) Poz. Poz. 10 Takmlcarske IIste (clonovl zirija dobivaju ispisane liste).granicnika sa gajtanom za markiranje zona (shema data u prilogu prema diseiplinama.KMT.MODELA. broj.2 Markiranje staze za auto . ispis vSTART .modele sa "RC" uredajem (dimenzije date u propozieijama . velicina bova data u shemi).shema staze.modele). organizaeija prema shemama za auto.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ORGANIZACIJ A PROSTORA ZA TAKMICENJE AUTO .modele bez "RC" uredaja (dimenzije date u propozieijama . Poz. 12 Dezurni .l ). 3 Natpis . Poz. markiranje se vrsi samoljepljivom krep trakom sirine 5 em. punjenje vodom) Postavka bova u bazen za RC brodo -modele (pozieije. markiranje i oznacavanje kao kod Poz. 7 Postavka skolskihklupa za takmicare i ziri (prema diseiplinama datih u shemi). Poz. AVIO .prema diseiplinama). Izrada akreditacija za ziri (izraduje organizator smotre).modela (dovoz.MODELA I BRODO . avio i brodo . Poz.shema staze.redar (obavezno prisus1vona pozieijama prema datim shemama). Poz.MODELA y OBJASNJENJE PROPOZICIJA Poz.skole i fakmicarska disciplina (papir zuti A-4 fiksiran na klupama tokrruccro . 5 Poz. 6 Bazen za sfarfanje brodo . *) Autor postavke organizacije prostora: Vjenceslav Kukic 47 . Poz.9 Izrada akreditacija za takmicare (izrada prema propozieijama). 4 Postavka stubova .8 Poz.

0OOOO 00000000000 00000000000 48 00000000000 I~ :E -c .) CUNJEVI -5 Z~ 00000000 r-- OOOO~Q..Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine W -l D H :E W\.N HO ~> <I NH HZ <0 ~I~O 0:E W W ~ ~ w ~ :::..) W -.. 0 ~ 00 00 00 00 00 ~~ liLJ.]~ TAKMICARI -l~ DH O-l HW f:J ~ 08 :ED 10 O:E I-H ::>~ <V) « N)~ ~:E o: <H O~ 1-< V) I01 ~< a...-l <H ..

<H m:E <~ t-.::: 0OH om Ci.O mo <:E NH 000 000 000 000 000 000 <~ zV) wCi._.< HI~ . 0 e ULAZ 49 REDAR .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w W -l 0 :E 0 8080>N c. Z N)~ N H -c < 80 80 °O>~ o 80~ 80 i52 18 000 000 000 000 000 000 000 :E (J) Ci.

.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w _) W ~ D 0 0 8080>N Q:: e D <I-. N< <ffi z~ w=> N= CXl~ ~~ CXlW 0- <~ <= 1-. Z ~ H <J) -c 80 80 9J~ o 80~ 80 ~ e 18 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ::E e 0 e ULAZ 50 REDAR ._.< HV) ~ N < .

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 0000000000000000 000000000000 0000 0000000000000000 00000000 00000000 . TAKMICARI ~ "2 0000 0000 0000 0000 0000 0000 51 ..v 0 o m :s:: .v m ~ ..

a LO 0400 1500 1500 a LO 48.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine IZGLED I DIMENZIJE CUNJEVA I ZASTITNE OGRADE Poz4 a a r-. SMOTRA NAUCNO-TEHNICKOG STVARALA5TVA MLADIH BiH Disciplina: Naziv rada: Autor(i): Mentor(i): Skola: Mjesto: Naljepnica treba da ima predlozeni izgled i moraju biti popunjeni svi trazeni podaci 52 .

Tel/fax: (033) 220-759 Dobro dos/i m/adi tehnicari. Matija Lapenda * "UVOD U AUTO-MODELARSTVO". Srdan Pelagic * "VAZDUHOPLOVNO MODELARSTVO".Eugen Smital Navedenu literaturu rnozete nabaviti u UNTOM BiH.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine LlTERATURA TESTOVEU SPORTSKO-TEHNICKIMDISCIPLINAMA ZA * "PRIRUCNIK ZA AMATERSKURADIO-GONIOMETRIJU". Jole Joleski * "RAKETNO MODELARSTVO". Aleksandar Stolonovlc * "PRAKTICNA ROBOTIKI\'. men tori i nastavnici tehnickog odgoja na 50. Bruno sroconc * "OSNOVE BRODOMODELARSTAV. Smotru Naucno tehnickog stvara/astva m/adih Bosne i Hercegovine 53 .A:'.

50 godina Udruzenje za naucno-tehnilki u odgoj mladih Bosni i Hercegovini 50 godina Izdavac: Udruzenje za naucno-tehnidd odgoj mladih u BiH Redakcija: Nijaz Brajlovic.100 54 . Azra Pandzo. Elvira Sisic. nauke. Mujo Brka. Muhamed Suljic Glavni i odgovorni urednik: Esref Korjenic Bilten je upisan u evidenciju glasila Federalnog ministarstva obrazovanja.11. kulture i sporta 9. godine pod rednim brojem 46.1994.