teh

50 godina
Udruzenje za naulno-tehnilki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini

50 godina

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

smotra
naucno-fehnickog stvaraiastva miadih Sosne i Hercegovine

50.

UMaj/svibanj/ 201 111

program i propozicije

Sarajevo, 2010.

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

Smotre naucno-tehnickog

stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine

SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE CIWEVII ZADACI

Ciljevi i zadaci smotri noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih na svim nivoima organizovanja u Bosni i Hercegovini su: * Stvaranje Ijubavi kod mladih za naucno-tehnicko stvaralastvo i stvaranje svijesti kod mladih 0 potrebi da se sto ranije ukljuce u razne oblike ove djelatnosti kako bi steceno znanja i umlleco bila kasnije &0 produktivnija na radnom mjestu, u dornoclnstvu, u skoli, na javnim mjestima i sl., gdje god se koriste tehnicka sredstva. * Stvaranje Ijubavi i pozitivnog odnosa prema radu, a posebno za produktivan rod, a ne samo za reproduktivan rod, za stvorolcstvo i inovacijsku djelatnost kod mladih. * Propaganda tehnike i tehnickog stvaralastva kod najsirih slojeva gradana i svih relevantnih faktora: drzavnih, odgojno-obrazovnih, privrednih, noucrm. kulturnih i svih drugih organa i organizacija koji odlucuju iii mogu da doprinesu da se ova oblast Ijudske djelatnosti vrednuje sukladno njenom znocolu * Omogucavanje mladim da se na svim nivoima organizovanja; skole, opclne, kantoni, entiteti, Distrikt Brcko i drzovc; ispolje svoja znanja, naklonosti i zamisli i svoje konstrukcije iz oblasti tehnike. * Omogucavanje da se mladi sa svojim radovima predstave na ncucno-tehnlcklrn manifestacijama u inozemstvu.

ORGANIZACIJA

SMOTRI

* *

Smotre mladih tehnicara, u skolama, opclnorno. kantonima, Distriktu Brcko, entitetima, regionima, odrZavaju se do 10. maja/svibnja, a drzavna smotra u drugoj polovini maja/svibnja. Smotre KMT-a u skolorno. opclnske. kantonalne, Distrikt Brcko, entitetske i drzovnu smotru, organizuju organizacije, udruzenja i zajednice koje se bave ncueno-tehnleklm odgojem mladih. U tu svrhu, na svim nivoima, organizuju se organizacioni odbori i druga radna tijela za pripreme i neposrednu organizaciju smotri.

5

Svaka skola. Izuzetak rnoze biti ekipa iz kantonaregiona gdje nastava tehnickog odgoja nije zastupljena u ovim razredima. u pravilu. 6-ti. smotri je 10 KM. odreduje organ koji upucule ekipe na drzavnu srnotru Troskove voda ekipa snose organizacije koje upucula ekipe na srnofre. sudjeluju ekipe i pojedinci koji su na smotrama nizeg ranga postigli najbolje rezultote. Clanovi ekipa i pojedinci takmicari se obavezno identificiraju putem akreditacija. odnosno bar dva djecaka. je obavezna uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 KM bez obzira na broj takmicara iii radova. Na driavnoj smotri sudjeluju ekipe i pojedinci kole. prema ovim iii svojim propozicijama i pravilima. Kotizacija za svakog tokrnlccro je obavezna. 7-mi.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * * * * Finansijsko-materijalne troskove treba svesti na minimum obzirom na teskoce oko obezbjedivanja potrebnih sredstava za ove manifestacije. Ukupan broj takmicara ekipe kantona-regiona (i za ekipne i za polecmocne discipline) ne moze biti veci od 20 clonovo (po koeficijentu) i to pod uvjetom da su zastupljene sve discipline za koje je dozvoljeno dovesti takmicara. odrede organizatori smotri sa nizeg ronqo. Ekipa za ekipne discipline na smotri broji pet clanova. Clanovi ekipe su razlicitog uzrasta (5-ti. Kotizacijom se samo dlellmlcno pokrivaju troskov' srnotre. Izgled akreditacije se nalazi u prilogu propozicija. ucesnica smotre. odreduje se na osnovu slledeclh koeficijenata: Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Do 10 11 -20 21-40 1 2 3 41.80 Preko 80 4 5 6 * * * Broj voda ekipa. Iznos kotizacije za svakog takmicara na 50. kao i broj radova. 8-mi. U ekipi za ekipne discipline trebaju biti bar dvije djevojcice. ciji oblik i sadrzaj propisuje organizator smofre. Organizator smotre rnoze vode ekipa i mentore ekipa imenovati u ocjenjivacke komisije. Broj ekipa na smotrama odreduju organizatori s obzirom na materijalne. Rad u oCjenjivackoj komisiji je volonterski.iz svakog razreda po jedan). Broj ekipa za ekipne discipline i broj pojedinaca za polecmocne discipline. 5/9. kao i nocln njihovog lzboro.60 61. 6 . 6/9 i 7/9 razred . prostorne i druge uslove. Na smotrama viseg ranga.

a po moqucnosf da u tol disciplini nema radova ni iz njegove opclne. Organizacioni odbor drzavne smotre ne mora prihvatiti ovaj prijedlog. Dodatna pOjasnjenja iii tumacenje propozicija na smotrama daje centralni ziri smotre. * Jedan ueenlk rnoze nastupati u vise disciplina. Fabrickim modelom upravlja ucenlk koji se tokrnlcl sa takmicarskim modelom iii neki drugi ucenlk koji je vee clan ekipe u nekoj drugoj disciplini. f) Ucesnici smotre moraju popunjenom naljepnicom oznaciti svaki rad. da se njegova skola ne takmici u tOj disciplini. * Ucesnici smotre treba sami da paze na radove.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Organizacioni odbori nizeg nivoa smotri mogu predloziti svoje cia nove za rad u oCjenjivackim komisijama 5 tim da vode rocuno 0 strucnosf i da predlozeni clan nema interes za tu disciplinu tj. * Pojedine dijelove ovog programa i propozicija smotri. g) OCjenjivacki ziri nije obavezan da vrati fotografije i filmove prijavljene za smotru. c) Dimenzije lzlozbenlh radova. * Jedan rad rnoze biti prijavljen samo u jednoj disciplini. b) Jednako se vrednuje tehnicka dokumentacija radenu rukom i rocuncrorn. 5 tim da se ne norusl koncept smotri. 7 . maketa i modela se oqronlcovolu na maksimalnih 50x50 cm. gubitka iii otudenja rada. Organizator nije obavezan nadoknaditi stetu zbog ostecenlo. d) Ukoliko voda ekipe na drzvnu smotru dovede vise ucenlko mimo dozvoljenog koeficijenta za iste ploco kotizaciju u iznosu od 80 KM po * ucenlku e) OCjenjivacka komisija rnoze diskvalifikovafi radove za koje procijeni da su nekvalitetni iii radove za koje komisija procijeni da nisu ucenicki rad. organizacioni odbori smotri na nlzern nivou mogu mijenjati i prilagodavati svojim uvjetima i potrebama. Izgled naljepnice nalazi se u prilogu propozicija. Organizator nije obavezan podesiti satnicu u ovakvim slucajevima. * Eklpo-skolo koja ucestvule u sportsko-tehnlcklrn disciplinama sa tobrlcklm modelima za takmicenje ne dovodi dodatnog ucenika-fakmicara. NaDomena: a) Na izlozbe radova i projekcije filmova nece se primati radovi koji su ranije izlagani na drzovnlrn smotrama. h) Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru.

Energetika i elektrotehnika 8 . razreda. tehnickog odgoja za 5. tehnickog odgoja za 8. lzlozbo radova iz nastave 8. tehnickog odgoja za 5/9 razred. tehnickog odgoja ze 6. Test iz nastave tehnickog odgoja. lzlozbo radova iz nastave 5. tehnickog odgoja za 6/9 razred. razred. 3. razred. Arhitektura i gradevinarstvo. razreda. lzlozbo radova iz nastave 5/9 razreda. razred. lzlozbo radova iz nastave 6/9 razreda. * arhitektura bucucnosn. lzlozbo radova iz nastave 6. 4. Problemski zadatak . tehnlckoq odgoja za 7. Problemski zadatak . SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE Maj/svibanj.nepoznat 7.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROGRAM 50. Praktican rad (Maketa . * niskogradnja. lzlozbo radova iz nastave 7/9 razreda. tehnickog odgoja za 7/9 razred. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja. lzlozbo radova iz nastave 7. Elektronika i telekomunikacije 3. Izlozba radova iz KMT-a (razne grane tehnike) 6. * graditeljska oosnno. 2. 2011" II EKIPNE DISCIPLINE * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * * * * * * * 1. razred.model dizalice). * visokogradnj. 2. Test opcetehnickih znanja. razreda. razreda.poznat POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. 5.

comocc b) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) c) RC modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) 9 . Inovacije 4. a) Makete brodova .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * zadana tema (Pozitivni primjeri ekologije) * slobodan izbor 5. Saobracajna sredstva buducnosti DEMONSTRIRANJERADOVA 1. a) Makete motornih vozllo. Automodeli. Primjena racunara u tehnici REVIJAFILMA 1. Reutilizacija 7. Film. Automatika i robotika 9. Brodomodeli. b) Takmicarski modeli. Tehnika u zastiti okoline 8. Fotografija 6. * Izradeni model * Fabricki model (revijalno) c) RC modeli * Izradeni model * Fabricki mode (revijalno)1 2. * Dokumentarni film * Igrani film * Crtani film * Spot SPORTSKO-TEHNICKE DISCIPLINE 1.

Raketni modeli. Zmajevi. Aviomodeli a) Makete aviona .jedrilica b) Sobni modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) c) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) d) RC modeli * Takmicarski modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) 4. Baloni. modeli modeli (revijalno) 6. Radovi pedagoga tehnicke kulture. a) Ucenlcke discipline b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja 2. modeli modeli (revijalno) 7. Tehnicko stvaralastvo po slobodnom izboru 10 .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. Roboti a) Autonomni b) Vodeni rocunororn OSTALO 1. Radiogoniometrija 8. a) Rakete * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) b) Raketoplani * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) * Izradeni * Fobrlckl * Izradeni * Fabricki 5.

test za 6/9 razred radi ucenlk 6/9 razreda. Ucenici test rjesavaju poledlnocno. test za sesti razred radi ucenlk sestog razreda.e Zavisno od tezine pltonlo. Za svaki test ucenlcl se posebno rangiraju. Pitanja za testove ce biti postavljena iz vazecih uczbenlko za skolsku 2010/'11. Ucenici kao ekipa na testu mogu maksimalno osvojiti 250 bodova. Test rjesavaju clonov' ekipe koji su rjesavali test iz nastave tehnickog odgoja.6/9.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROPOZICIJE 50. a odnose se na epohalna onnco u tehnici. tehnicka sredstva. * * soobrocol i 51.7/9. Vrednovan. sedmi * * * i osmi razred: Testovi obuhvataju materiju iz nastave tehnickog odgoja za odqovorclucl razred. razvoj tehnike kroz historiju. Testovi iz nastave tehnickog odgoja za 5/9. Za svaki uzrast se trojici prvoplasiranih ucenika dodjeljuje zlatni. peti. test za 7/9 razred radi ucenlk 7/9 razreda. za svako pitanje odreduje broj bodova. srebreni i broneoni toco« tehnike. prije rjesavanja testa. SMOTRE NAUCNO TEHNICKOG STVARALASTVAMLADIH BOSNE I HERCEGOVINE "Maj/svibanj. svjetski velikani tehnike. godinu. * * * * * * Test se sastoji od pitanja iz raznih oblasti tehnike (izuzev materije nastave tehnickog odgojaj primjerenih uzrastu. Priznanja se dodjeljuju i za tri prvoplasirane nekipe ito: zlatni. ito: test za 5/9 razred radi ucenlk 5/9 razreda. Test iz nastave tehnickog odgoja radi svaki ucenik posebno. test za sedmi razred radi ucenlk sedmog razreda i test za osmi razred radi ucenlk osmog razreda. srebreni i broneoni toeok tehnike. 2. ocjenjivacki ziri. Testovi iz opcetehnickih znanja. Na ekipnim priznanjima se upisuju imena svih clonovo ekipe. sesti. 2011" TESTOVI 1. testa za peti razred radi ucenlk petog razreda. 11 . Ekipa se rang ira tako da se zbroje bodovi svih pet clonovo ekipe. s tim da se za jedan test ne rnoze osvojiti vise od 50 bodova.

prije rjesavanja testa. Za proktlcon rad ekipa donosi sve sto je potrebno za realizaciju prakticnog rada (nacrt. oclenllvockl ziri. Triprvoplasirane ekipe doolce zlatni. Praktican rad radi pet clonovo ekipe koji su rjesavali testove. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. Na priznanjima se ispisuju imena svih clcnovo ekipe. * * Vrednovan. za svako pitanje odreduje broj bodova. Praktican rad (Maketa . u dogovoru sa vodorn ekipe. Oclenllvocko komisija odredlce iznos bodova prilikom vrednovanja za pojedine elemente kao sto su npr. * * * * * * 3. tehnicku dokumentaciju. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja * Na lzlozbu se primaju radovi koji odgovaraju okvirnom nastavnom programu nastave tehnickog odgoja za osnovnu skolu (ne moraju biti objavljeni u udzbenlclmo iii dnevnicima rada). srebreni i bron6ani to6ak tehnike. ekipa taj zahtjev obavezno navodi u prijavi za smotru. Ukoliko je za izradu prakticnog rada neophodno obezbijediti elekfrlcnu energiju iii 51. 12 . Ukupan broj bodova ne rnoze biti vecl od 250. * * * 4. Rangiranje ekipa vrsi se na taj nccln sto se zbrajaju bodovi svih pet clonovo ekipe. preciznost ekonomlcnost estetski izgled. podijeliti ekipu tako da dio ekipe radi prokncon rod. slozenost rode. funkcionalnost i 51. inventivnost kreativnost originalnost. Triprvoplasirane ekipe ce takode dobiti zlatni.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Vrednovan. Svaka ekipa. Ucenici kao ekipa na testu mogu osvojiti maksimalno 125 bodova.model dizalice) Proktlccn rad se radi na samoj smotri.e Maksimalan broj bodova za prokrlcon rad je 250. Triprvoplasirana ucenko doblce zlatni. Na ekipnim priznanjima ispisuju se imena svih clonovo ekipe. a dio ekipe rjesava problemske zadatke. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. Organizator rnoze. Svaki clan ekipe doblce ldentlcno priznaje kao i ekipa..e Zavisno od tezine pitanja. bira rad na zadanu temu koji ce raditi na samoj smotri. Vrijeme za izradu rada odreduje odgovarajuca oCjenjivacka komisija (najduze dva sata). alat materijal i drugi pribor). 5 tim da se za jedan test ne rnoze dobiti vise od 25 bodova. po svom nohodenlu.

Uz eksponat se obavezno prilaze tehnicka dokumentaeija: naert i tekstualno objasnjenje.e Za rad je rnoquce osvojiti maksimalno 100 bodova. ekipa za pet radova najvise rnoze osvojiti 250 bodova. 5. 5 tim da ukupan broj bodova za svaki rad ne rnoze biti vecl od 50. Uz eksponat obavezna je tebnlcko dokumentaeija. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Radovi mogu bit poleclnocnl iii grupni (imena ucenika na priznanju ce biti ispisana ako grupu cine do cetiri ucenika). na priznanju ce umjesto imena ucenko pisati "grupa ucenlko".Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * * * * * * * * * * Ekipa rnoze ucestvovof sa pet radova. Izloiba radova iz KMT-a (izlozba iz raznih grana tehnike) * * * * * * * * * * Ekipa sudjeluje sa jednim radom iz bilo koje grane tehnike (izuzev radova prema nastavnom programu tehnickog odgoja). srebreni i broneani toeak tehnike. tj. Vrednovan. Svaki clan grupe dobija isto priznanje. eventualna prednost u odnosu na druge slicne radove. svki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svakog clone grupe. Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje.e Odvojeno se vrednuju i rangiraju radovi za svaki razred posebno. drugog razreda. svrha odnosno namjena. Za svaki razred-uzrast. 13 . ali ukupan iznos ne rnoze biti vecl od 100 bodova. speeifikaeija materijala. Grupu cine do cetiri clone. 5 tim sto svaki rad mora biti iz druge grane-oblasti tehnike tj. Ekipe se rangiraju tako sto se zbroje bodovi za sve radove te ekipe. Ako je rad grupni. kao i naljepniea sa podaeima. nocln izrade i rnontcze. funkeija. svaki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svih clonovo grupe. Radovi mogu biti pOjedinacni iii grupni. Ako je u grupi vise clonovo na priznanju ce umjesto imena ucenlko biti napisano "grupa ucenlko". Vrednovan. Priznanje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. tri prvoplasirana rada doblce zlatnL srebreni i broneani tocc« tehnike. Priznaje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. Uceniei za svaki rad mogu maksimalno osvojiti po 50 bodova. Triprvoplasirana rada doblce zlatni. Ako je rad grupni. Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente za oejenjivanje. Ako je u grupi vise clonovo. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Grupu cine nolvlse cetiri clone. Grupu cine najvise cetiri clone.

6. Ekipe sa sobom donose pribor. Problemski zafatak . a konkretan zadatak 6e dobiti na samoj smotri. Problemski zafatak . a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. materijal i tehnicku dokumentaciju potrbne za rjesavanje problema. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 booovo. Na priznanjima Ce biti ispisana imena svih pet c/anova ekipe koji su rjesavali testove. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo ekloe. Ekipe same biraju oblasti iz koje 6e rjesavati problem. Ocjenjivacka komisija 6e izrangirati sve radove. ce 14 . Oclenllvocko komisija 6e izrangirati sve radove. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. Oclenllvocko komisija 6e od red iti elemente vrednovonlo. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo eklpe. * * * * * * * * Glavni ziri Ce izrangirati ekipe u ekipnim disciplinama na osnovu osvojenih bodova. Priznanje dobiti najuspjesnije ekipe i svaki clan tih ekipa. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Sve ekipe 6e rjesavati isti zadatak.nepoznat Zadatak rjesavaju clcnovl ekipe koji su radili testove i prokrlcon rad. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokncon rod. srebreni i broncani tocak tehnike. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Oblasti iz koje 6e rjesavati problem je arhitektura i gradevinarstvo. srebreni i bronccn' tocok tehnike. kao i konkretan zadatak koji 6e rjesavati na samoj srnotn. Ocjenjivacka komisija 6e od red iti elemente vrednovanja.poznat Zadatak rjesavaju clonovl ekipe koji su radili testove i proktlcon rod. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. prob/emske zadatke i radili prakfican rad. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 bodova. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokrlcon rod. Triprvoplasirane ekipe dobice zlatni. srebreni i bronconl tocok tehnlke.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * 6.

graditeljska bastina: svi objekti niskogradnje i visokogradnje od historijske i kulturne vrijednosti BiH. mostovi. ekonornlcnost itd. Dimenzje radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em u osnovi.. nodvozrqoc! podvofnloc: i sl. Arhitektura i grac:fevinarstvo * * * * * * * * * Objekti niskogradnje Objekti visokogradnje Arhitektura buducnosti Graditeljska bastina Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu za svaku od ove cetiri oblasti.. . autobuske i zeljeznicke staniee. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100.visokogradnja: stambene zgrade. Pripadajuci radovi: .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1.). Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. Vrednovanie * * * * * * * * a) Niskogradnja Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. aerodromi.niskogradnja: putevi. materijali. luke. funkeija. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100.arhitektura buducnosti: nova arhitektonska i gradevinska rjesenja raznih objekata (oblik. . Grupu cine do cetiri ucenika. b) Visokogradnja Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. . aerodromi. d) Graditeljska bastina Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. tehnologija izrade. 15 . makete naselja i sl. vjerski objekti. industrijski i drugi privredni objekti. Uz svaki rad se prlloze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. c) Arhitektura buduenosf Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. Radovi mogu biti grupni.

Fotografija * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa po jednom fotografijom po koefieijentu za svaku poddiseiplinu. a jedna fotogrfija je po slobodnom izboru teme. Radovi se odnose na elektroniku i telekomunikaeijska sredstva i uredaje iz proslostl. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zatraziti i dodatna oblosnlenlo. Najmanji dozvoljeni format fotografija je 18 X 24 em. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Jedna fotografija je na zadanu temu. Energetika i elektrotehnika * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu. sooosnlosf i buoucnosn Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. lema za fotografije za smotru 2008.godine je "Pozitivni primjeri ekologije" Fotografije treba dostaviti Udruzenju za noucno-tebnlckl odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavama za smotru. Elektronika i telekomunikacije * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa jednim radom po koefieijentu. Uz svaki rad se prlloze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Kao dokaz vjerodostojnosti autora uz fotografiju se dostavlja CD sa 16 . Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zcfrozm i dodatna objasnjenja. Uz svaki rad se prilaze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Vrednovan. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 2. Radovi se odnose na proizvodnju i iskoristavanje svih vrsta energenata razne svrhe. 4. za Vrednovan. 3. Uz rad se dostavlja tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100.

predmeta i 51. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. 17 .e Oejenjivacki ziri 6e odrediti elemente vrednovanja. Uz svaki rad potrebna je tehnlcko dokumentaeija (sa posebnim objasnjenjem 0 korlstenlu starih materijala. Vrednovan. Vrednovan. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. Oejenjivacki ziri od autora.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za * * snimeima u JPG tormotu. 5.po slobodnom izboru .. Uz svaki rad se prilazu tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. 0 cernu 6e ekipe biti blagovremeno obavijeStene.e Oejenjivacki ziri 6e od red iti elemente za vrenovanje.e Oclenllvockl ziri 6e od red iti elemente vrednovonlo. Uz eventualni dodatak drugih.Iokode na naljepniei treba da stoji naziv rada kao i vrijeme i mjesto kada i gdje je fotografija snimljena. kao i obrozlozerfe u cernu se sastoji inovaeija. novih materijala neophodnih za izradu novog uredaja . Inovacije mladih talenata tehnike * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po dva rada po koefieijentu. Reutilizacija * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po jednim radom po koeflcllentu. naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. Radovi su . rnoze zotrozm dodatna ojasnjenja. Vrednovan. 6. uredaja od kojih je izraden novi rad) te naljepniea. odnosno uredaja. odnosno demonstratora. prije smotre. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100. odnosno predmeta. Ukupan iznos bodova za svaku poddiseiplinu ne rnoze biti ve6i od 100. a na smotri ih samo prezentirati.predrneto. Organizator rnoze form irati poseban ziri koji 6e ranije. Oejenjivacki ziri rnoze zcfrozm od autora iii demonstratora dopunska obrozlozenlo. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100.uradeni od dijelova ve6 koristenih materijala. pregledati fotografije i oeijeniti ih.

e Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Uz svaki rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. Uz rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. 8.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 7. Ukupan iznos bodova za rad ne moze biti vecl od 100.e Oclenlvockl ziri ccreclce elemente za vrednovanje. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zofrozm i dodatna objasnjenja. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Rad se demonstrira pred oclenllvocklrn zirijem. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Vrednovan. zatim uredaja za sprlecovonle zagadenja i otklanjanje posljediea zagadenja. 18 . Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Automatika i robotika * * * * * * * Kanton-region moze ucestvovcn sa po jednim radom po koefieijentu.e Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente vrednovanja. Vrednovan. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Radovi se odnose na uredaje za monitoring (pracenje kvaliteta pojedinih elemenata eko-sistema). Oclenlvockl ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Vrednovan. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Tehnika u zastiti okoline * * * * * * * Kanton-region rnoze ucesfvovon sa po jednim radom po koefieijentu. Uz rad se prilaze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Saobracajna sredstva buducnosti * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcf sa jednim radom po koefieijentu. 9. Radovi se odnose na proizvodnju i koristenje svih vrsta soobrocolnlh sredstava za razne svrhe koji ce se koristiti u buducnosn po vizijama ucenika.

Trajanje filmova je ograniceno. Filmovi trebaju biti u DVD torrnotu Tema i tehnika snimanja su slobodnl. a znanje po konkretnom zadatku ce demonstrirati pred ocjenjivackom komisijom na smotri. Primjena informatike u tehnici * * * * * * * * * * * Kanton-region ucestvule sa jednim tokrnlcororn po koeficijentu.e Oclerjlvcckl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine DEMONSTRIRANJE RADOVA 1. REVIJA FILMOVA 2.e Oclenllvockl ziri odreolce elemente za vrednovonle. Vrednovan. smotre". Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100 za svaku kategoriju filma posebno. Filmovi ce se vrednovati odvojeno po zanrovima. Smotru je: "Prezentacija 50. Obavezna je demonstracija rada pred komisijom. Film a) b) c) d) Dokumentarni film Igrani film Crtani film Spot Kanton-region rnoze ucestvovon sa jednim radom iz svake kategorije filma po koeficijentu. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100.do 3 minuta. Ucenlcl su obavezni projekte raditi iskljucivo u Power Polnt-u. Zadana oblast rada za 50.do 10 minuta. Ocjenjivacki ziri mote od takmicara traziti dodatna oblosnlenlo. Ucenici se tckmlce u primjeni rocunoro u tehnici. b) igrani film . ito: a) dokumentarni film . c) crtani film . * * * * * * * * 19 .do 7 minuta. Vrednovan. Filmovi se dostavljaju Udruzenju za noucno-tehnlckl odgoj mladih u BiH zajedno sa prijavama za smotru iskljucivo na CD-u. d) spot . Ucenici ce konkretan zadatak dobiti na smotri od oclerqlvocke kornlslle.do 4 mlnuto. Ucenici se pripremaju za "oblost rode". Autor sa sobom na smotru donosi foto-aparat i programski paket u kome ce raditi da bi se mogla obaviti demonstracija.

drugo i tree mjesto. Isti princip oe se primjenjivafi i kod disciplina "demonstraclje radova". a ako je rad grupe autora priznanje se dodjeljuje svakom clanu grupe. zlafni. kao i radove koji su ranlje sudjelovali na smotrama istog ranga. Jedan rad rnoie ucestvovafi u samo jednoj disciplini.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * Na tematskim izlozbama. U sportsko-tehnickim disciplinama priznanja se dodjeljuju za tri prvoplasirana takmicara. Takmicarski modeli u sportsko-tehnickim disciplinama mogu ucestvovafi ponovo na vise takmicenja-smotri. Na priznanju se upisuju imena svih clanova grupe. za svaku temu iz ovih propoziclja. Ocjenjivacki ziri rnoie diskvalifikovafi nakvalitetne radove. srebreni i broncani tocak tehnike za osvojeno prvo. Grupu cine najvise cetiri ctana. autorima radova. 20 . dodjeljuju se pojedincima.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine SPORTSKO . lokmlcor donosi gotov uraden (iii kupljen model za revijalni dio) i potrebnu opremu za takmicenje. Uz maketu se dostavlja i tehnicka dokumentacija. 21 . baterija i tockov' mogu biti tvornlcke izrade.TEHNICKA TAKMICENJA Svaki kanton .region rnoze ucestvovof so jednom maketom po koeficijentu Rod predstavlja maketu postoleceq motornog vozila iii starih modela vozila. Takmicarska staza je pravouglog izgleda.parketu iii asfaltu. duflne 10m. opls.izradeni Kanton .region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu Model automobila je no elekrrlcnl pogon. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. te naljepnica. u svakoj disciplini.region. Ukupan broj bodova za rod ne rnoze biti veci od 100 bodova. a slrlno 250mm Model treba do posjeduje oznaku no sasiji .pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . AUTOMODELI: a) Makete motornih vozila b) Takmicarski model * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) RC model * izradeni model * fobrlckl model (revijalno) * * * * * * * * * * * * * Makete motornih vozila Kanton . Takmicarski automodeli .1 m (skico je u prilogu propozicija) Svi takmicari prije starta rode test iz automodelarstva. Model je slobodnog izgleda. sudjeluje so jednim model om radom za svaku sportsko-tehnlcku disciplinu iii poddisciplinu. karakteristike stvarnog vozila (u obzir dolaze i oldtimeri). fotografija. Model je vlastite izrade tokrnlcoro. Vrednovanje: Komisija ce od red iti elemente vrednovanja. Maksimalna duflno modela je 500mm. prijenosi. sirine 2. Duzina model a ne smije precl 500mm. Iokrrilcenle se sastoji od prakticnog dijela . a sirina 250mm.inicijale autora iii naziv modela. Elektromotor. po koeficijentu. 1. Izbor modela je slobodan.

izradeni Kanton . * No modelu je obavezna oznaka .fabricki Kanton . zona III = 25 bodovo. zona II = 30 bodova. * Takmicenje se sastoji iz prakticnog dijela . * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvcnlcno starta. * Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. * I * * RC automodeli . zona IV = 10 bodova.inicijali demonstratora iii naziv model a * Model je slobodnog izgleda. nije krenuo = 0 bodova.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu Model je slobodne konstrukcije.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * a) b) c) d) Takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. zona II = 40 bodovo.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . a sirina 250mm. model do 30 bodova. b) usplesnost pogadanja cilja do 40 bodova (zona 1= 40 bodova. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. Boduje se najbolji start. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. duflne 10.Om. sirine 2. vrijeme do 10 bodova. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.1 m (skica staze je u prilogu propozicija). 21 . sirina 250mm.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu * Ukoliko je ekipa ostvarila p/asman na Smotru iz takmicarskih izradenih automode/a takmicenje sa kupljenim mode/om obavlja isti takmicar koji je nastupao u takmicenju sa izradenim mode/om. * Ickmlcorsko staza je pravouglog izgleda. * Boduje se najbolji start. usplesnost pogadanja cilja do 50 bodova (zona 1= 50 bodova. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz automodelars1va. Vrednovanje: Test do 10 bodova. c) Vrijeme do 10 bodova. a maksimalna duflno model a je 500mm.parketu iii asfaltu. maksimalna duflno modela je 500mm. Takmicarski automodel . zona III = 20 bodova. nije krenuo = 0 bodova). * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. zona IV = 5 booovo.

IV vrijeme = 4 bodova. sirine 2.0m (skica staze je u prilogu propozicija). baterija dijelovi sasije. kao i tockovt mogu biti tvomlcke izrade. * Svi modeli startaju so zolednlcke startne pozicije. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvorscno starta. * Boduje se jedan.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so RC izradenim auto modelom. Model je vlastite izrade tckrnlcoro. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.voznje po markiranoj stazi. V vrijeme = 2 boda. * * * 23 .staze minus 1 bod. c) I vrijeme = 10 bodova. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. * tokrruccr ima provo no dva probna i tri zvcrucno starta. najbolji start. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. a maksimalan broj bodova za voznju je 50. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme = 2 boda. * Model je slobodne konstrukcije.Om. IIIvrijeme = 6 bodova. b) Konstrukcija i dizajn model a do 30 bodova c) usplesnost voznle: svako gazenje markirane linije . II vrijeme = 8 bodova. slrlno 250mm.fabricki Kanton . * Ickmlccr rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. * Takmicenje se sastoji od testa i proktlcnoq dijela . * Boduje se jedan. a maksimalna duzina model a je 500mm. duzine 1O. duzlne 10. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. * No modelu je obavezna oznaka . tokrnlcenle so kupljenim tokrnlcorsklm model om obavlja isti tokrnlcor koji je nastupao u takmicenju so izradenim RC automodelom. * No modelu je obavezna oznaka . * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i prokrlcnoq dijela . RC automodel . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.voznja po markiranoj stazi. a motor.inicijali demonstratora iii naziv modela. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. sirine 2. II vrijeme = 8 bodova.Om.Om (skica je u prilogu propozicija).staze minus 1 bod Maksimalan broj bodova za voznju je 40. d) I vrijeme = 10 bodova. najbolji start. b) Uspjesnost voznje. prijenos.inicijali autora iii naziv modela. IIIvrijeme = 6 bodova. svako gazenje markirane linije .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Model je no elektricni pogon.

* Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelars1va. najbolji start. karakteristike s1varnog broda i nollepnlco. Uz rod se dostavlja tehnicka dokumentacija. a sirine 2. 24 .20m. Dimenzije modela . Vrednovanie. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. * Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija). Model mora biti vlastite lzrcde. * Model ima oznaku . * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.bczenu. IIIzona = 30 bodova. Rod rnoze biti oolecnocon iii grupni. Vrednovanie: a) Test do 10 bodovo. II zona = 40 bodova.1 Om i dubine 0.izradeni Kanton .crtez (ukoliko postoji).Smotre noucno-tehnlckoq 2.makete ne mogu biti vece od 500 X 250 rnm.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu. Bazen je pravouglog oblika. * Model je slobodne konstrukcije. maximalne duzlne do 600 rnrn. a boduje se jedan.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. * Elektromotor. prijenosi i baterija rnoze biti tvornicke lzrode.inicijale autora i naziv modele. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. Takmicarski modeli brodova . BRODOMODELI: a) Makete brodova b) Takmicarski model: * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) Remodel: * izradeni model * fabricki model (revijalno) stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * Makete brodova Kanton . * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . dunne 10m. Za jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodovo. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodovo. slika . b) Uspjesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. IV zona = 20 bodova. OCjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. a grupu cine maksimalno 4 clone. Rod predstavlja model postoleceq broda iii broda koji je nekada postojao ( historijski model).

inicijale demonstratora i naziv modela. prijenosi. II zona = 40 bodova. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme= 2 boda.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. Pogadanje cilja u plovnoj stazi .) bodova.Om.1 Om i dubine 0. Bazen je pravouglog oblika. IV zona = 20 bodova. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. maximalne duzine do 600 mm. Bazen je pravouglog oblika.bazenu. * Model ima oznaku . a boduje se jedan. a sirine 2. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodova. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . * Takmicar rnoze maximalno osvojiti 70 bodova. Elektromotor. II vrijeme = 8 bodova.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu.inicijale autora i naziv modela. RC brodomodel je no pogon elektromotorom.bazenu.fabricki Kanton . IIIzona = 30 bodova. Takmicarski modeli brodova . Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. najbolji start. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. baterije i RC uredaji mogu biti tvornicki. IIIvrijeme = 6 bodova. boda i V vrijeme = 2 boda.Om. b) usplesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova.20m. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so takmicarskim izradenim model om.Smotre noucno-tehnlckoq c) Kvalitet izrade d) Brzina modela I vrijeme = 10 IV vrijeme = 4 stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine modela do 30 bodova. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sekundL) I vrijeme = 10 bodova. * Model je slobodne konstrukcije. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. duzine 10. Startanje model a je so startne pozicije sirine 50cm. (vrijeme se mjeri stoperlcorn so tocnoscu 1/10 sek. * * * * * * * * * * RC modeli brodova . IIIvrijeme = 6 bodova. Model ima oznaku . duzlne do 600 mm. isti tokrnlcor nastupa i u disciplini so kupljenim modelom. Model je vlastite izrade i slobodne konstrukcije. (:iji pogonski napon ne prelazi 24V. duzlne 10. II vrijeme = 8 bodova.izradeni Kanton . * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija). a sirine 2.1 Om i dubine 0.20m 25 .

bazenu. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sek.inicijale demonstratora i naziv modela. d) Brzina modela (vrijeme se mjeri stoperlcom so tocnoscu 1/10 sek. * Model ima oznaku . a boduje se jedan. d) Kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. b) Kvalitet izrade model a do 30 bodova. a boduje se jedan. II vrijeme = 8 bodova. * Model je slobodne konstrukcije. bova II minus 3 bode. nastupa i so kupljenim modelom.1 Om i dubine 0. duzlne do 600 mm. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . najbolji start. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz brodomodelarstva. Bazen je pravouglog oblika.) I vrijeme = 10 bodova. b) usplesnost prolaza do 50 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. bova III minus 2 boda). Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija) Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. duflne 10. * RC brodomodel je no pogon elektromotorom. * Iokrnlccr rnoze maximal no osvojiti 70 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. bova II minus 3 bode. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 bodova. * * * * 26 . e) kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. c) Uspjesnost prolaza do 50 bodova. najbolji start.fabricki Kanton . isti takmicar koji je nastupao u disciplini so izradenim. bova III minus 2 boda).) I vrijeme = 10 bodova. a sirine 2. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no smotru so izradenim RC brodomodel om.20m * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija) * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.Om. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 boda. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. II vrijeme = 8 bodova. RC modeli brodova .region rnoze ucestvovcn so jednim modelom po koeficijentu.

izradeni * sobni modeli . b) Test do 10 bodova. Rod rnoze biti poleolnocon iii grupni (grupa broji maksimalno 4 clone).fabricki Kanton . * * * * Sobni model aviona . a boduje se samo jedan. Jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodova.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu. slika . najuspjesniji.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. Vrednovanje: a) Model . Rod predstavlja model posroleceq iii nekadasnjeg tipa aviona. donosno jedrilice.region rnoze ucesfvovon so jednim modelom po koeficijentu. * * * * * * * * * Sobni model aviona . * Takmicenje se obavlja u soli. Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. c) Svaka sekunda leta 1 bod. AVIOMODELI: a) Makete aviona b) Sobni modeli * sobni modeli . * Svaki to kmicar.crtez (ukoliko postoji) karakteristike stvarnog aviona iii jedrilice i naljepnica. Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelars1va. Model mora biti vlastite izrade. Takmicenje se obavlja u soli. Takmici se takmicar koji se tokrnlcto i so izradenim model om iii neki drugi 27 . Vrednovanje. * Modeli su slobodne konstrukcije. Uz rod se dostavlja tehnlcko dokumentacija.izradeni Kanton . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva.kupljeni (revijalno) c) Modeli jedrilica A-l (Fl H) i A-2 (F1A) * izradeni model * fabricki model (revijalno) d) RC aviomodeli * izradeni model * fabricki model (revijalno) Maketa aviona: Kanton .

Svaki takmicar prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. najuspjesniji start. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu disciplinu. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. najuspjesniji start. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. b) Model.. a boduje se samo jedan. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu.izradeni Kanton . a boduje se samo jedan. b) Svaka sekunda leta 1 bod. Ima provo no dva probna i tri zvcrilcno starta. najuspjesniji start.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu.region rnoze ucestvovotl so jednim modelom po koeficijentu. * * * * * * * RC aviomodeli .fabricki Kanton . c) Svaka sekunda leta 1 bod. Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva. 28 . * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . * * * * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade . Takmicenje se obovlja u soli iii no otvorenom. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let.izradeni Kanton . Svaki tokrnlcot Ima provo no dva probna i tri zvomcno starta. Modeli su slobodne konstrukcije. b) SVaka sekunda leta 1 bod. Svaki to krnlcor. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. Modeli su po slobodnom izboru. Tokmicari slobodno biraju kategoriju model a so elektro iii SUSmotorom. d) Takmicar u ovoj disciplini rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine clan ekipe tj. Takmicenje se obavlja u soli iii no otvorenom. a boduje se samo jedan. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova.region moze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. * Iokmlcl se tokmlcor koji se tokrnlclo i so radenim model om iii neki drug clan ekipe tj. Svaki takmicar.

c) Startanje modela. Duzina sajle je do 30m. Raspon krila ne smije biti vecl od 1600mm Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. RC aviomodeli . a vrednuje se jedan.5 ccm. Duzina sajle je do 30m. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. najuspjesniji start. a vrednuje se jedan. * Iokrnlcor ima provo no tri starta iii pokusolo. * * * * * * 4. polijetanje i slijetanje bez osteceruo u trajanju do 50 sek. a za ugradnju SUS motora koriste se velicine 0. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva.izradeni Raketni modeli . * Startanje modela so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. polijetanje i slijetanje bez ostecenki u trajanju do 50 sek. * Svaki takmicar radi test iz aeromodelarstva prije takmicenja. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. uspleson start. * Takmicar ima provo no tri starta iii pokusolo. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. uspleson start. b) Startanje model a. * Startanje model a so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. * Takmici se takmicar koji se tckrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. najuspjesniji start. RAKETNIMODEll : Raketni modeli .fabricki (revijalno) 29 .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Za izradu elektromotora se koriste tipovi od 280 do 500. (svaka sekunda leta 1 bod) do 50 bodova za let.fabricki Kanton . c) Ickrnlcor rnoze maksimalno osvojiti do 50 bodova za let. * Raspon krila ne smije biti veci od 1600mm. * Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. b) Kvalitet izrade konstrukcije model a I demonstriranje upravljackih komponenti no modelu do 40 bodova. Tokmicari slobodno biraju kategoriju modela so elektro iii SUSmotorom.6 ccm do 3.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.

Model mora odgovarati slledeclm zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. tako da je raketa ne rnoze probiti. Model u klasi S-2. Model u 30 . Model rakete S-4-B mora biti vlastite lzrode. Vrednovanje: a) Test do 10 bodovo. tokrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. s-t. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precrak 18mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. gume. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnlk zatvorene konstrukcije mora biti 18mm na 20% duzlne tijela. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. * Prilikom predavanja modela i tehnlcke dokumentacije ziriju. gume. * Oclenjvcckl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. b) Model izradene rakete do 40 bodovo. Lansiranje vrsi tokrnlcor. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzlt Let rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkaze motor. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja rokete. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu dlsclpllnu. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. Takmici se takmicar koji se takmicio i sa radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja modela s rampe do zovrserko leta. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Raketni modeli . c) Sekunda leta 1 bod. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. a njena visina i precnik su 2m. Model sa tehnlckorn dokumentacijom takmicar predaje oclerjvockorn ziriju radi uvida u model i radi vrednovanja kvaliteta rada prije lansiranja. * Iokrnlcorl su duzni da se prldrzcvolu "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modela". * * * Raketni modeli . S-3. a po potrebi i njegov pomocnlk. Model mora odgovarati sljedecim zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta.region rnoze ucestvovotl sa jednim modelom po koeficijentu.region rnoze ucestvovof sa jednim model om po koeficijentu. a vrednuje se vrijeme boljeg uspjelog leta. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz roketorstvo.izradeni Kanton . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. dovoljno jakom i gustom rrrezorn.fabricki Kanton . papira. Takmicar ima pravo na dva starta. atestiranim motorom 5Ns. Model rakete S-4-B je prema vlastitom lzboru. papira.

Raketoplani u kategoriji S4B (2. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Iokrnlcor ima pravo na dva starta.51 . * * * * * * Raketoplani .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Klasi S-1. atestiranim motorom 5Ns. dovoljno jakom i gustom mrezom. S-2. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. 31 . Startanje se izvodi sa startne rampe minimalne duzine 1000 mm. Takmicari su duzni postovon I pridrzavati se pravila. slobodne konstrukcije sa parametrima navedene kategorije. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i lansiranja rakete. tako da je raketa ne rnoze probiti. a po potrebi i njegov pornocnk. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. a u tazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzir.mini raketni motori). odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom.5. * Ickrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcom. Lansiranje vrsi tckmlcor. U protivnom. Leta rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkoze motor. a vrednuje se vrijeme uspjelog. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela.00 Nc. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precnlk 1B mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. * Takmicari su duzni da se pridrZavaju "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modele". * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja model a 5 rampe do zovrsetko leta. b) Sekunda leta 1 bod. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora.region rnoze ucestvovcn sa jednim model om po koeficijentu.izradeni Kanton . Minimalna dimenzija trake je 25x300 mm (potrebno je voditi rocuno da motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). S-3. * Oclenllvockl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnik zatvorene konstrukcije mora biti 1Bmm na 20% duzine tijela. a njena visina i precnik su 2m. start se ne priznaje. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. * Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsefko trajanja leta.

Svaka sekunda leta 0. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. a najvise 50 bodova za let. Kvalitet izrade raketoplana do 40 bodova. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcorn. Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Necu izradivati vlastito gorivo.mini raketni motori). Minimalna dimenzija trake je 25x300mm (potrebno je voditi rocuno do motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). Pazljivo CU rukovati raketnim motorima. Raketoplani u kategoriji S4B (2.5. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. Kodeks bezbjednosti raketnog modelara: * * * * * * * Do bi se izbjegle nezgode u radu so raketnim i modelima raketoplana to kmicari su obavezni do se pridrzavaju sljedecih odredaba: Pridrzavacu se pravilnika 0 radu so raketama i raketoplanima. start se ne priznaje. Moji raketni motori nece imati glove za punjenje eksplozivnim materijalima.5 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanje: a) b) c) d) Test do 10 bodova. a najvise 50 bodova za let.5 bodova. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsetko trajanja leta. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. Moji raketni motori nece imati bitnih metalnih dijelova. Startanje se izvodi so startne rampe minimalne duflne 1000 mm. U protivnom. * * * * * * * * * po koeficijentu. 32 . Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. b) Sekunda leta 0. a u fazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini.00 Nc. Necu praviti sopstvene raketne modele i kortsncu iskljucivo tvornicki proizvedene raketne motore koji ne zahtijevaju pripremu goriva.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.51 .fabricki (revijalno) Kanton . Ickmlc' se takmicar koji se tokrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. Iokrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja raketoplana. Raketoplani . odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. Moji raketni motori ce imati uredaj za bezbijedan povratak no zemlju kako bi bili sposobni do ponovo lete (padobran i stimer). slobodne konstrukcije so parametrima navedene kategorije. Tokmicari su duzni poStovati i pridrzavati se pravila.

leta i elemenata leta zmaja. Takmici se takmicar koji se tokmlclo i so radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. c) Svaka sekunda leta po 0. Koristicu lanser ciji uglovi ne mogu odstupiti od vertikale vise od 30 stepeni.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim zmajem po koeficijentu. crveco i elektricnih vodova. Takmicari donose kupljene zmajeve . Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. so jed nom iii so dvije komande za akrobacije. Koristicu sistem za elekrrlcno paljenje. mentor. model zmaja so dvije komande do 30 bodova. a boduje se jedino najbolji let. Raketnim modelima necu go dati ciljeve no zemlji iii u zraku. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne podloge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. Takmicenje se sastoji iz testa i leta zmaja. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Iokrnlcorl donose zmajeve vlastite izrade. a maksimalno 30 bodova za duzmu leta. * Iokrnlcenle se sastoji iz testa. Svaki tokrnlcor prije tckrnlcenlo radi test iz zmajarstva.5 bodova. a boduje se jedino najbolji let. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvcrucno leta.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim zmajem po koeficijentu. daleko od zgrada. d) Vrednovanje elemenata leta. nastavnik) no otvorenom prostoru. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. a upaljac CU staviti u motor neposredno pred lansiranje. Necu lansirati raketne i modele raketoplana pri vjetru iii losoj vidljivosti. Zmajevi . Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * tonsrocu * * * * * * * svoje modele pod neposrednim nadzorom odraslih osoba (instruktor. so jednom iii so dvije komande za akrobacije. b) Model zmaja so jed nom komandom do 15 bodova. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz zmajars1va. slobodne konstrukcije. Necu ucestvovof ni u cemu sto rnoze ugroziti mene i bilo koga drugog. slobodne konstrukcije. maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova. * * * * * * 33 . Zmajevi .

* * * * * Baloni . Iokrnlcorl donose kupljene balone . 34 . Tokmicari donose balone vlastite izrade. Takmicenje se sastoji iz testa i leta balona. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i leta balona. a boduje se jedino najbolji let.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim kupljenim balonom po koeficijentu. Sekunda leta po 1 bod. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. slobodne konstrukcije. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. Svaki tokrnlcor prije tokmlcenlo radi test iz balonarstva. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitkabalona iz vidnog polja clonovo komisije. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. slobodne konstrukcije. * * * * * * Baloni . Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. a maksimalno 30 bodova za duzinu leta.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim balonom po koeficijentu.5 bodova. c) Vrednovanje elemenata leta. Iokrnlcl se tokrnlcor koji se takmicio i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. a boduje se jedino najbolji let. Svaki tokrnlccr prije takmicenja radi test iz balonars1va. maksimalno se moze osvojiti 30 bodova. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. b) Svaka sekunda leta po 0. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitka balona iz vidnog polja clcnovo komisije. Vrednovanie: a) b) c) d) Test do 10 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. d) Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 70 bodova. Model balona do 40 bodova. b) Sekunda leta po 1 bod.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Radiogoniometrija * * * Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim tokrnlcororn Takmicenje se sastoji iz teorijskog i prokrlcnoq dijela.lisica.530 . 5 tim do je prvi predajnik udaljen od starta cca 700 m. nece mu se priznati bodovi iz testiranja.predajnici rode no istoj frekvenciji u dijelu frekevncionog opsega 3. Vrijeme starta i dolazak no cilj. Vrijeme za trazenjepredajnika je 60 minuta (ako ziri drugacije ne odredi. Ukoliko takmicar nije nastupio no takmicenju iz proktlcnoq dijela. Sve skrivene lisice . SVakitocon odgovor donosi 1 bod. Teorijskidio: Test se sastoji od 10 pitanja iz radiogoniometrije. sto provjerava oCjenjivacka komisija. karta terena so ucrtanim startom i ciljem. 0 cernu odluku donose clonovt oclenllvocke komisije. Start rnoze biti polecnccon iii grupni. Bodovi se zbrajaju so bodovima osvojenim no proktlcnorn dijelu takmicenja. najmanje 30 minuta prije vremena odredenog za start. Svi predajnici se moraju razumljivo cuti u rejonu cilja so proslecnlrn radiogoniometrom. * * * * * Tok takmicenja: Vrijeme se u toku takmicenja mjeri od 1OO-tog dijela sekunde posebnim uredajem iii stoperlcorn. Start iii cilj natjecanja je vidljivo oznocen. povlocl mjeru diskvalifikacije takmicara. a goniometar koji zoduzule no startu licno vroco clonovlrno komisije po zovrsetku takmicenja. Tacnu frekvenciju odreduju clonovt oclenlvocke komisije i soopstovolu je prije starta.stanicapredajnika . po koeficijentu.3. koji svaki takmicar dobija prilikom startanja. nego samo no testiranju. Startna lista odreduje se javnim lzvlocenlern startnih brojeva no startnoj poziciji. Prilikom prijavljivanja. Gubitak tokrnlcorskoq broja iii tokrnlcorskoq tolono. Ukupna trasa koju takmicar prelazi jedo 2000 m. vrsi se no tckrnlcorskom talonu. 5 tim do se u rejonu cilja emituje cetvrtl predajnik no posebnoj frekvenciji. 35 .580 kHz. * * * * * Sart: Iokrnlcor se prijavljuje ziriju no startu. Pecot iii busilica za ovjeru pronalazaka predajnika su vidljivi so udaljenosti od 10m. * Prakticni dio: Praktican dio se sastoji u vjestini pronolczenlo skrivenih radio . kao i ovjera pronadenih predajnika. Predajnici koji se traze. takmicar dobija to kmicarski broj koji je dufon nositi tokom natjecanja. Udaljenost izmedu skrivenih predajnika je oko 600 m. postavljeni su tako do nisu vidljivi so vece udaljenosti. kada im se uruce i radiogoniometri. 0 cernu je obavezan obavijestiti takmicare prije pocetko starta.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Skriveni predajnici rode vrstom emisije A 1 8nemodulirana telegrafija). Ickmlcorl ne smiju tokom takmicenja ometati druge tokrnlccre i clonove oclenlvocke komisije. a zatim se rangiraju so dva i jednim pronadenim predajnikom. Pronaden jedan predajnik u regularnom vremenu = 20 bodova. busilicom iii nekom drugom oznakom). Dodatni. Predajnici emituju sljedecim redoslijedom: P'br.l emituje razmak 1 minut Morzeovim znacima slova MOE. Far se no cilju ne iskljucuje dok svi takmicari ne dodu do cilja. za drugo kroce vrijeme= 6 bodova. Zbrajanjem bodova so testa i bodova so prakticnog dijela dobija se ukupan broj bodova i premo istom se tokrrucon rangiraju u ukupnom poretku.3 emituje sljedeci minut slova MOS. Predajnik u rejonu cilja (far) emituje neprekidno slova MO no frekvenciji koja se razlikuje od frekvencije no kojoj rode ostali predajnici. Broj pronadenih predajnika (Iisica) dokazuje se ovjerom no tckrruccrskorn talonu (oznaka pecotorn. Prvi no natjecanju u proktlcnorn dijelu je takmicar koji u nolkmcern vremenu pronode sva tri predajnika. takmicari se upoznaju prije starta. Ovaj se ciklus emitovanja ponavlja sve vrijeme takmicenja. 36 . zatim dva. BODOVI: a) b) c) d) a) b) c) d) Test maksimalno 10 bodova Pronadena sva tri predajnika u regularnom vremenu = 80 bodova Pronadena dva predajnika u regularnom vremenu = 50 bodova. osvojiti 100 bodova. primati savjete od drugih takmicara iii iste prufotl drugim tokrnlcorlrno. * NAPOMENA: Iokmlcor koji je prekoroclo vremenski limit (ogranicenje) za trazenje predajnika ne uvrstovo se no listu. * Bodovanie: Rezultati tokrnlcerqo odreduju se no osnovu broja pronadenih predajnika i vremena provedenog u pronalazenju predajnika. P'br.2 emituje sljedeci minut slova MOl P'br. za trece krcce vrijeme = 4 boda. Vrijeme provedeno u toku natjecanja smatra se od vremena starta do predaje takmicarskog tolono no cilju. a snag a predajnika mora biti u rasponu lzrnedu 1-5 W ERP. Tokom takmicenja to kmicari ne smiju koristiti tudu pornoc. po jedan predajnik. iii se prijave ziriju do su odustali od takmicenja. Prvo se rangiraju takmicari koji su u zadanom vremenu pronosn sva tri predajnika. odnosno najmanje 60 minuta od starta posljednjeg tokrnlccrc. stimulativni bodovi: Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Iokrnlcor maksimalno rnoze za nolkmce vrijeme= 10 bodova. 0 noclnu ovjere.

) kao i drugih materijala. Prinavodenju robot i rocunor mogu 37 . Fischertechnik. usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodovc. Izgled kodela. a sirina 300 mm. izrada. Model navodenog robota je no elektricni pogon.i dr. Model je slobodnog izgleda. Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo.) Kao i drugih materijala. Roboti ne smiju biti povezani so rocunorom. a sirina 300 rnrn. estetski izgled do 30 bodovo. a maksimalna duzina robota rnoze biti 600 mm.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 7.i dr. No vidnom mjestu modela obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tckrruccro iii naziv modele. ciji pogonski napon ne prelazi 24V.region rnoze ucestvovotl so po jednim model om po koeficijentu.elemenata. Utrka autonomnih robota Kanton . * * * * * Utrka robota vodenih racunarom Kanton . Model autonomnog robota mora biti vlastite izrade takmicara. Test do 10 bodovo.elemenata. Svaki tokrnlcor prije voznje robota radi test iz roboflke. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova .region rnoze ucestvovcf so po jednim modelom Vrednovanie: a) b) c) d) e) Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. Mehano. Model autonomnog robota je no elektricni pogon. Mehano. Model robota navodenog rocurcrorn mora biti vlastite izrade tckrnlcoro. niti se za njihovo vodenje rnoze koristiti bilo kakav uredaj za daljinsko navodenje . dijelova konstruktorskih kutija (Lego. a maksimalna duflno robota rnoze biti 600 mm. Model je slobodnog izgleda. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i vodenja robota po stazi so preprekama. No vidnom mjestu model a obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tokrnlccro iii naziv modele. dijelova konstruktorskih kutija (Lego. konstrukcija. Takmicenje se sastoji iz testa i kretanja robota kroz zadanu stozu. uz pornoc programa u memoriji rocunoro. Fischertechnik. Svaki takmicar ima provo do robota pusti dva puta u dvije voznje stazom. Prije i poslije voznji dozvoljeno je podesovonle robota no tokrnlcorskol stazL Nakon dvije voznje mijenja se izgled staze i roboti voze drugu seriju od po dvije voznje. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. ROBOTI: a) Trka autonomnih robota b) Trka robota vodenih rocunororn * * * * * * * * po koeficijentu. Autonomni roboti krecu se zadanom stazom (Iabirintu). a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova .

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Biti povezani kablom proizvoljne duzine. Rangiranje se vrsi premo osvojenom brolu bodova. d) Usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodova.0STALO Radovi pedagoga tehnicke kulture a) Ucenicke discipline b) Unapredenje nastave tehnlckoq odgoja Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Radovi pedagoga tehnicke kulture Kanton-region moze ucestvovati sa jednim radom po koeficijentu u svakoj od ove dvije poddiscipline. Ocjenjivacka komisija 6e dorediti elemente vrednovanja radova pedagoga za svaku disciplinu posebno. testiranja OTK prokncon rod. Radove pedagoga 6e ocjenjivati posebna komisija koju 6e imenovati centralni ziri smotre. a) Ucenicke discipline: Nastavnici-mentori-pedagozi mogu ucestvovcn u svakoj od ucenickih disciplina u kojima se ucenlcl takmice no smotri( osim testiranja iz nastave TO. nakon koje tokrnlcorl navode robote rocuncrom u drugoj seriji. estetski izgled do 30 bodova. Jedan mentor moze na smotri ucestvovati samo sa jednim radom. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta. * Nakon prve dvije voznle vrsi se izmjena izgleda staze. Svaki takmicar prije voznle robota radi test iz robotike. c) Izgled kodela. * * 8. konstrukcija. primjena informatike u tehnici i radiogoniometrije). * Svaki tokrnlcor ima provo no dva puta po dvije voznje robota stazom. b) Test do 10 bodova. izrada. a prije i izmedu voznji dozvoljeno je pooescvorue robota po takmicarskoj stazi. * * * * * * * 38 . Izgled staze koju navodeni raboti moraju do savladaju bi6e poznata pred samo takmicenje. ali sa ukupno jednim radom na smotri u jednoj odabranoj disciplini. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Rod u odabranoj disciplini vrednuje se premo istom sistemu bodovanja kao i ucenicki rod. Vrednovanje: a) Ocjenjivacka komisija 6e odrediti elemente vrednovanja.

Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta za sve ponudene oblasti.ucenicke discipline). estetski izgled i preciznost do 25 bodova c) Metodicko .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Obzirom do je za svaku disciplinu u kojoj se takmice ucenlcl maksimalan broj bodova 100.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnlcke kulture .didakticki pristup radu do 25 bodova 39 . * Rangiranje se vrsi premo osvojenom broju bodova. * Radovi no sebi moraju socrzcvcn etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. isti princip vazi i pedagoge tehnicke kulture bez obzira no rozllcftost oblasti u kojoj se odabrana disciplina nalazi. * Obrada nastavnih jedinica takode mora imati prekucanu iii isprintanu dokumentaciju u formi nastavne pripreme. skola. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnlcko dokumentacija uradena no rocunoru iii rukom. c) Funkcionalnost rada do 25 bodova. b) Obrada nastavne jedinice uz pornoc rocunoro. * Pedagog ima provo takmicenja u jednoj od ponudenih disciplina i takmici se so jednim radom.unapredenje nastave TO) Vrednovanie: a) Tehnicka dokumentacija iii priprema do 50 bodova b) Funkcionalnost. kanton. kanton. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnicka dokumentacija uradena no rccuncru iii rukom. Vrednovanie: a) Iehnlcko dokumentacija do 25 bodova. b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja: * * Pedagozi tehnicke kulture mogu ucestvovcf u sljedecim disciplinama: a) Obrada nastavne jedinice iz TO. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. skolo. d) Maketa iii model radnih vjezbi za nastavu tehnickog odgoja i KMT-a. c) Nacrt radnih vjezbi za nastave tehnickog odgoja i za sekcije u okviru klubova mladih tehnlcoro. b) Tehnicka tocnosf i preciznost do 25 bodova. * Radovi no sebi moraju sodrzovcf etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnicke kulture . d) Estetski izgled do 25 bodova.

U skor bodova kod rangiranja ekipa biti ce uvrsteni bodovi osvojeni u svim disciplinama. pojedinci i grupe iii KMT. srebreni i bronccru tocok tehnike. * Sudjelovanje u ovoj disciplini ekipa navodi u prijavi za smotru. da Ii rad vee pripada nekoj od disciplina smotre. * Za rad je maksimalno rnoouce osvojiti 100 bodova. broju ostvarenih priznanja na smotri. dodijeliti: zlatni. srebreni i broncani tocak tehnike za tri prvoplasirane sko/e.Smotre naucno-tehnickog stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Kanton-region ucestvule sa jednim radom po koeficijentu. * Triprvorangirana rada ee dobiti zlatni. mladi tehnlccrl. Glavni ziri ce izrangirati sko/e u ukupnom plasmanu. a na osnovu broja bodova (ekipne i pOjedinacne discipline) i shodno ostvarenom plasmanu. * Ocjenjivacka komisija ee odrediti elemente vrednovanja. 40 .odnosno kanton-region mogu nastupiti na smotri sa svojim radovima u vidu izlozbenih eksponata iii demonstriranja radova iii tehnickih crtezo iii elaborata iii na drugi nacin. * Centralni ziri smotre ee odluciti da Ii ce rad biti vrednovan tj. U cilju prezentacije vlastitih dosnqnucc u raznim oblastima noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih. a koje nisu obunvocene ovim programom smotre. Sve sko/e ucesnice drzavne smotre ce dobiti diplomu smotre (tocak tehnike) za ucesce na drzavnoj smotri.

ecan.fehniCkim naf. Dostavljaju se lsklluclvo no obrascu koje propisuje Udruzenje za noucno .tehnicki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini.edu.ihovu bezb.a se u svakom pogledu sfara za clanove elcipe i ko. 41 .ima.odraslu osobu ko. Na sporfsko .e posfoii mogucnosf povreda.05.e MJERE ZASTITE. sami snosite odgovornost. Nepotpune i neblagovremeno upucene prijave nece se uzimati u obzir.e odgovorna za n.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine PRIJAVE: * * * * * Prijave za drzavnu smotru moraju biti dostavljene najkasnije do 10. BEZBJEDNOSTUCENIKA Svaka elcipa obavezno ima voc1uekipe . Prijave se ovjeravaju pecotom i potpisom kantonalnih udruzenlo za noucno-tehnlckl odgoj mladih u kantonima . gd.a . Za eventualne greske pri ispisu diplome prouzrokovane vasim neuredno iii netocno popunjenim prijavama. starosnu dob i razred.ednosf. organizafor propisu. godine. a no osnovu plasmana u takmicarskim disciplinama gdje ucenik/ ucenlco ima obavezu demonstriranja rada ( u disciplinama u kojima je demonstrator obavezan.regionima gdje su reg istrovan i iii pedagoga tehnicke kulture. Prijave moraju biti otkucane no rocunoru iii no plsocol masini. Pozeljno je do uz prijave dostavite ime i prezime ucenlko /ucenice.e i obezb. 00 kojima propisuju ove propozicije). onih koji su stekli provo ucesco no smotri. 2011.

. VRIJEME .BIJELO II-CRNO III-CRVENO IV-ZELENO NAPOMENA: Markiranje staze vrSi se samoljepljivom PVC trakomu navedenim bojama.0 BODOVA .5BODOVA NIJE KRENUO .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shema staze za automodele bez "RC" uredaja 210 Zona III 40 II 40 II I 50 II 40 II III 40 BODOVANJE: MODEL-DO 30 BODOVA ZONA: I .50 BODOVA 11-40 BODOVA III .25 BODOVA IV.-- MARKIRANJE STAZE ZONA: I .:: E (J 0 0 III I: s . an I S~toRT 210 I an 42 . Sve mjere su u centimetrima.DO 20 BODOVA .

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za automodele sa "RC" uredaJem VREDNOVANJE PRAVLJENINKJDEU: .. = 8 bodova. ..konetnIkI:I... --m .. takml&ll kuplJanl modall ... markI I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme KUPUENI MODEU: minus 1 bod . I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme minus 1 bod .. Na IatDJ aazI . n model.. --m .. maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova. = 8 bodova.. = 4 boda. = 6 bodova.... MARKlRANJE STAZE: -1111118.vlalna &.... = 2 boda.. = 4 boda. 43 .....takml&lr8k8 sIaZ8 je 40 ern ..... maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova...InjevaJa okD 30 ern NAPOMENA: Mertclranje aIaze vriII ~JeplJIvorn PVC tralcDmu razlKlllm bojama.. = 6 bodova............. = 2 boda....... do 30 bocIova markI ......Ia I d.. RC ura<rajam.

5 bodova maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova za duflnu leta c) elementi leta maksimalno do 30 bodova NAPOMENA: Vrednuju se elementi leta prikazani na slici.jedan najbolji let . Maksimalno se moze osvojiti 30 bodova za elemente leta.vrijeme leta od odvajanja sa startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clanova komisije e ZMAJEVI -IZRADENI I KUPLJENI MODEll VREDNOVANJE: a) Model zmaja ja jed nom komandorr do 15 bodova. sa dvije komande do 30 bodova b) Svaka sekunda leta . 44 .0.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ZMAJEVI Vertikalna osmica BODOVANJE: .

---- v-luTo III-CRVENO IV-ZELENO VI.---- ZONA: I .---- VREDNOVANJE: KVALrTET IZRADE .50 BODOVA 11-40BODOVA 111-30BODOVA IV .DO 30 BODOVA POGABANJE CILIA: ZONA: 1. 45 .BEZ MARKlRANJA NAPOMENA: Marklnmje bazena VIiI_ samoIjeplJlvom PVC trakDmu navedanlm bojama.20 BODOVA V-10BODOVA VI-5BODOVA VRlJEME: BRZlNA MODElA: I II III IV V - 10 BODOVA 8BODOVA 8BODOVA 4BODA 2BODA .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za brodornodele bez "Re" uredaja ZOna 301401 III n 210 I 60 II III 140130 ~s fi ~ .s > MARKlRANJE STAZE .BIJELO II-CRNO ~s fi :> . l1li I ST:U I 210 l1li Sve mjel'8 8U u cantlmetrlrna.

. brodomodele sa "Re" uradajem • § Ii :I J i ~ • • 210 VREDNOVANJE IZRAaENI MODEll: KVAUTET IZRADE· DO 30 BODOVA USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA BRZlNA MODElA: I vrijeme = 10 bodova. II vrijeme = 8 bodova. II vrijeme = 8 bodova. IV vrijeme = 4 boda.Dublna bazena je bar 20 em. III vrijeme = 6 bodova. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. 46 .Bove su Iopte IIIbalonl preenlkc 15 .U Istom bazenu sa takmlCe I kupljenl modeIl sa RC komandom. III vrijeme = 6 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shams bazens za. minus5 BODOVA 2. minus2 BODA § NAPOMENA: .20 em. V vrijeme = 2 boda. minus5 BODOVA 2.SVe mjere su u em. V vrijeme = 2 boda. . minus3 BODA 3. minus3 BODA 3. IV vrijeme = 4 boda. . minus2 BODA KUPUENI MODEU: USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA I vrijeme = 10 bodova. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1.

11 Stoperica (svaki clan zirija donosi licnu stoperlcu) Poz. AVIO . avio i brodo . Poz.KMT. markiranje se vrsi samoljepljivom krep trakom sirine 5 em. broj. Poz. Poz. Poz. 5 Poz. Poz.prema diseiplinama). 3 Natpis . 10 Takmlcarske IIste (clonovl zirija dobivaju ispisane liste). organizaeija prema shemama za auto. punjenje vodom) Postavka bova u bazen za RC brodo -modele (pozieije.MODELA.9 Izrada akreditacija za takmicare (izrada prema propozieijama). markiranje i oznacavanje kao kod Poz.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ORGANIZACIJ A PROSTORA ZA TAKMICENJE AUTO .skole i fakmicarska disciplina (papir zuti A-4 fiksiran na klupama tokrruccro .8 Poz. 4 Postavka stubova . velicina bova data u shemi). 7 Postavka skolskihklupa za takmicare i ziri (prema diseiplinama datih u shemi). 12 Dezurni .l ).shema staze.2 Markiranje staze za auto .redar (obavezno prisus1vona pozieijama prema datim shemama).modele sa "RC" uredajem (dimenzije date u propozieijama . Poz.shema staze. Poz. *) Autor postavke organizacije prostora: Vjenceslav Kukic 47 .modela (dovoz.MODELA I BRODO . montozo. 6 Bazen za sfarfanje brodo .granicnika sa gajtanom za markiranje zona (shema data u prilogu prema diseiplinama. Poz. ispis vSTART . Izrada akreditacija za ziri (izraduje organizator smotre).MODELA y OBJASNJENJE PROPOZICIJA Poz.modele bez "RC" uredaja (dimenzije date u propozieijama .1 Markiranje staze za auto .CILJ" odnosno bodovne zone izvestisirokom alkoholnim "perrnonent" markerom ervene boje).modele).

...Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine W -l D H :E W\. 0 ~ 00 00 00 00 00 ~~ liLJ.) W -...0OOOO 00000000000 00000000000 48 00000000000 I~ :E -c .-l <H .N HO ~> <I NH HZ <0 ~I~O 0:E W W ~ ~ w ~ :::.]~ TAKMICARI -l~ DH O-l HW f:J ~ 08 :ED 10 O:E I-H ::>~ <V) « N)~ ~:E o: <H O~ 1-< V) I01 ~< a..) CUNJEVI -5 Z~ 00000000 r-- OOOO~Q.

<H m:E <~ t-.::: 0OH om Ci. 0 e ULAZ 49 REDAR .< HI~ .O mo <:E NH 000 000 000 000 000 000 <~ zV) wCi._.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w W -l 0 :E 0 8080>N c. Z N)~ N H -c < 80 80 °O>~ o 80~ 80 i52 18 000 000 000 000 000 000 000 :E (J) Ci.

N< <ffi z~ w=> N= CXl~ ~~ CXlW 0- <~ <= 1-. Z ~ H <J) -c 80 80 9J~ o 80~ 80 ~ e 18 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ::E e 0 e ULAZ 50 REDAR .< HV) ~ N < ._.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w _) W ~ D 0 0 8080>N Q:: e D <I-..

. TAKMICARI ~ "2 0000 0000 0000 0000 0000 0000 51 .v m ~ .v 0 o m :s:: ..Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 0000000000000000 000000000000 0000 0000000000000000 00000000 00000000 .

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine IZGLED I DIMENZIJE CUNJEVA I ZASTITNE OGRADE Poz4 a a r-. a LO 0400 1500 1500 a LO 48. SMOTRA NAUCNO-TEHNICKOG STVARALA5TVA MLADIH BiH Disciplina: Naziv rada: Autor(i): Mentor(i): Skola: Mjesto: Naljepnica treba da ima predlozeni izgled i moraju biti popunjeni svi trazeni podaci 52 .

Matija Lapenda * "UVOD U AUTO-MODELARSTVO".Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine LlTERATURA TESTOVEU SPORTSKO-TEHNICKIMDISCIPLINAMA ZA * "PRIRUCNIK ZA AMATERSKURADIO-GONIOMETRIJU". Bruno sroconc * "OSNOVE BRODOMODELARSTAV. Smotru Naucno tehnickog stvara/astva m/adih Bosne i Hercegovine 53 . Aleksandar Stolonovlc * "PRAKTICNA ROBOTIKI\'.A:'. Srdan Pelagic * "VAZDUHOPLOVNO MODELARSTVO".Eugen Smital Navedenu literaturu rnozete nabaviti u UNTOM BiH. Jole Joleski * "RAKETNO MODELARSTVO". men tori i nastavnici tehnickog odgoja na 50. Tel/fax: (033) 220-759 Dobro dos/i m/adi tehnicari.

50 godina Udruzenje za naucno-tehnilki u odgoj mladih Bosni i Hercegovini 50 godina Izdavac: Udruzenje za naucno-tehnidd odgoj mladih u BiH Redakcija: Nijaz Brajlovic. Mujo Brka.11. kulture i sporta 9. Elvira Sisic.1994.100 54 . Azra Pandzo. nauke. godine pod rednim brojem 46. Muhamed Suljic Glavni i odgovorni urednik: Esref Korjenic Bilten je upisan u evidenciju glasila Federalnog ministarstva obrazovanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful