P. 1
propozicije-50

propozicije-50

|Views: 82|Likes:

More info:

Published by: Miralem Mujezinović on Feb 16, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/29/2012

pdf

text

original

teh

50 godina
Udruzenje za naulno-tehnilki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini

50 godina

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

smotra
naucno-fehnickog stvaraiastva miadih Sosne i Hercegovine

50.

UMaj/svibanj/ 201 111

program i propozicije

Sarajevo, 2010.

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

Smotre naucno-tehnickog

stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine

SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE CIWEVII ZADACI

Ciljevi i zadaci smotri noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih na svim nivoima organizovanja u Bosni i Hercegovini su: * Stvaranje Ijubavi kod mladih za naucno-tehnicko stvaralastvo i stvaranje svijesti kod mladih 0 potrebi da se sto ranije ukljuce u razne oblike ove djelatnosti kako bi steceno znanja i umlleco bila kasnije &0 produktivnija na radnom mjestu, u dornoclnstvu, u skoli, na javnim mjestima i sl., gdje god se koriste tehnicka sredstva. * Stvaranje Ijubavi i pozitivnog odnosa prema radu, a posebno za produktivan rod, a ne samo za reproduktivan rod, za stvorolcstvo i inovacijsku djelatnost kod mladih. * Propaganda tehnike i tehnickog stvaralastva kod najsirih slojeva gradana i svih relevantnih faktora: drzavnih, odgojno-obrazovnih, privrednih, noucrm. kulturnih i svih drugih organa i organizacija koji odlucuju iii mogu da doprinesu da se ova oblast Ijudske djelatnosti vrednuje sukladno njenom znocolu * Omogucavanje mladim da se na svim nivoima organizovanja; skole, opclne, kantoni, entiteti, Distrikt Brcko i drzovc; ispolje svoja znanja, naklonosti i zamisli i svoje konstrukcije iz oblasti tehnike. * Omogucavanje da se mladi sa svojim radovima predstave na ncucno-tehnlcklrn manifestacijama u inozemstvu.

ORGANIZACIJA

SMOTRI

* *

Smotre mladih tehnicara, u skolama, opclnorno. kantonima, Distriktu Brcko, entitetima, regionima, odrZavaju se do 10. maja/svibnja, a drzavna smotra u drugoj polovini maja/svibnja. Smotre KMT-a u skolorno. opclnske. kantonalne, Distrikt Brcko, entitetske i drzovnu smotru, organizuju organizacije, udruzenja i zajednice koje se bave ncueno-tehnleklm odgojem mladih. U tu svrhu, na svim nivoima, organizuju se organizacioni odbori i druga radna tijela za pripreme i neposrednu organizaciju smotri.

5

Kotizacijom se samo dlellmlcno pokrivaju troskov' srnotre. Broj ekipa za ekipne discipline i broj pojedinaca za polecmocne discipline. Kotizacija za svakog tokrnlccro je obavezna. Izuzetak rnoze biti ekipa iz kantonaregiona gdje nastava tehnickog odgoja nije zastupljena u ovim razredima. Ukupan broj takmicara ekipe kantona-regiona (i za ekipne i za polecmocne discipline) ne moze biti veci od 20 clonovo (po koeficijentu) i to pod uvjetom da su zastupljene sve discipline za koje je dozvoljeno dovesti takmicara. odreduje organ koji upucule ekipe na drzavnu srnotru Troskove voda ekipa snose organizacije koje upucula ekipe na srnofre. 6/9 i 7/9 razred . kao i broj radova. je obavezna uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 KM bez obzira na broj takmicara iii radova. Clanovi ekipa i pojedinci takmicari se obavezno identificiraju putem akreditacija. Svaka skola. u pravilu. prema ovim iii svojim propozicijama i pravilima.80 Preko 80 4 5 6 * * * Broj voda ekipa. Izgled akreditacije se nalazi u prilogu propozicija. odnosno bar dva djecaka. 5/9. Na driavnoj smotri sudjeluju ekipe i pojedinci kole. odrede organizatori smotri sa nizeg ronqo. Clanovi ekipe su razlicitog uzrasta (5-ti.iz svakog razreda po jedan). sudjeluju ekipe i pojedinci koji su na smotrama nizeg ranga postigli najbolje rezultote. 8-mi. ciji oblik i sadrzaj propisuje organizator smofre. Na smotrama viseg ranga. smotri je 10 KM. Rad u oCjenjivackoj komisiji je volonterski. U ekipi za ekipne discipline trebaju biti bar dvije djevojcice. 6 . prostorne i druge uslove.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * * * * Finansijsko-materijalne troskove treba svesti na minimum obzirom na teskoce oko obezbjedivanja potrebnih sredstava za ove manifestacije. odreduje se na osnovu slledeclh koeficijenata: Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Do 10 11 -20 21-40 1 2 3 41. kao i nocln njihovog lzboro. Ekipa za ekipne discipline na smotri broji pet clanova. 6-ti. Broj ekipa na smotrama odreduju organizatori s obzirom na materijalne. Organizator smotre rnoze vode ekipa i mentore ekipa imenovati u ocjenjivacke komisije. 7-mi. Iznos kotizacije za svakog takmicara na 50.60 61. ucesnica smotre.

a po moqucnosf da u tol disciplini nema radova ni iz njegove opclne. Fabrickim modelom upravlja ucenlk koji se tokrnlcl sa takmicarskim modelom iii neki drugi ucenlk koji je vee clan ekipe u nekoj drugoj disciplini. g) OCjenjivacki ziri nije obavezan da vrati fotografije i filmove prijavljene za smotru. Organizacioni odbor drzavne smotre ne mora prihvatiti ovaj prijedlog. * Pojedine dijelove ovog programa i propozicija smotri. c) Dimenzije lzlozbenlh radova. organizacioni odbori smotri na nlzern nivou mogu mijenjati i prilagodavati svojim uvjetima i potrebama. b) Jednako se vrednuje tehnicka dokumentacija radenu rukom i rocuncrorn. * Jedan rad rnoze biti prijavljen samo u jednoj disciplini.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Organizacioni odbori nizeg nivoa smotri mogu predloziti svoje cia nove za rad u oCjenjivackim komisijama 5 tim da vode rocuno 0 strucnosf i da predlozeni clan nema interes za tu disciplinu tj. 7 . 5 tim da se ne norusl koncept smotri. * Ucesnici smotre treba sami da paze na radove. f) Ucesnici smotre moraju popunjenom naljepnicom oznaciti svaki rad. d) Ukoliko voda ekipe na drzvnu smotru dovede vise ucenlko mimo dozvoljenog koeficijenta za iste ploco kotizaciju u iznosu od 80 KM po * ucenlku e) OCjenjivacka komisija rnoze diskvalifikovafi radove za koje procijeni da su nekvalitetni iii radove za koje komisija procijeni da nisu ucenicki rad. maketa i modela se oqronlcovolu na maksimalnih 50x50 cm. da se njegova skola ne takmici u tOj disciplini. * Eklpo-skolo koja ucestvule u sportsko-tehnlcklrn disciplinama sa tobrlcklm modelima za takmicenje ne dovodi dodatnog ucenika-fakmicara. Izgled naljepnice nalazi se u prilogu propozicija. gubitka iii otudenja rada. * Jedan ueenlk rnoze nastupati u vise disciplina. h) Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. Dodatna pOjasnjenja iii tumacenje propozicija na smotrama daje centralni ziri smotre. Organizator nije obavezan nadoknaditi stetu zbog ostecenlo. Organizator nije obavezan podesiti satnicu u ovakvim slucajevima. NaDomena: a) Na izlozbe radova i projekcije filmova nece se primati radovi koji su ranije izlagani na drzovnlrn smotrama.

razred. tehnickog odgoja ze 6. tehnickog odgoja za 7/9 razred. 2011" II EKIPNE DISCIPLINE * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * * * * * * * 1.poznat POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. tehnickog odgoja za 6/9 razred. tehnickog odgoja za 5. razred. Problemski zadatak . razreda. razred. razreda. * arhitektura bucucnosn. Problemski zadatak . Praktican rad (Maketa . SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE Maj/svibanj. lzlozbo radova iz nastave 7. lzlozbo radova iz nastave 6/9 razreda. Izlozba radova iz KMT-a (razne grane tehnike) 6. tehnickog odgoja za 5/9 razred. 2. lzlozbo radova iz nastave 7/9 razreda. tehnlckoq odgoja za 7. Elektronika i telekomunikacije 3. 4. Test opcetehnickih znanja. lzlozbo radova iz nastave 6. razreda. Energetika i elektrotehnika 8 . Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja. Arhitektura i gradevinarstvo. * niskogradnja.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROGRAM 50.nepoznat 7. 3. razred. lzlozbo radova iz nastave 5. 5. razreda. lzlozbo radova iz nastave 8. 2.model dizalice). * visokogradnj. lzlozbo radova iz nastave 5/9 razreda. tehnickog odgoja za 8. Test iz nastave tehnickog odgoja. * graditeljska oosnno.

* Dokumentarni film * Igrani film * Crtani film * Spot SPORTSKO-TEHNICKE DISCIPLINE 1. Primjena racunara u tehnici REVIJAFILMA 1. b) Takmicarski modeli. Automatika i robotika 9. a) Makete brodova . Film. Brodomodeli.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * zadana tema (Pozitivni primjeri ekologije) * slobodan izbor 5. Saobracajna sredstva buducnosti DEMONSTRIRANJERADOVA 1. Inovacije 4. Reutilizacija 7. * Izradeni model * Fabricki model (revijalno) c) RC modeli * Izradeni model * Fabricki mode (revijalno)1 2. Fotografija 6. Tehnika u zastiti okoline 8. Automodeli.comocc b) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) c) RC modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) 9 . a) Makete motornih vozllo.

a) Ucenlcke discipline b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja 2. Roboti a) Autonomni b) Vodeni rocunororn OSTALO 1.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. a) Rakete * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) b) Raketoplani * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) * Izradeni * Fobrlckl * Izradeni * Fabricki 5. Baloni. Tehnicko stvaralastvo po slobodnom izboru 10 . Raketni modeli. Aviomodeli a) Makete aviona . Zmajevi. Radovi pedagoga tehnicke kulture.jedrilica b) Sobni modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) c) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) d) RC modeli * Takmicarski modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) 4. Radiogoniometrija 8. modeli modeli (revijalno) 6. modeli modeli (revijalno) 7.

Ekipa se rang ira tako da se zbroje bodovi svih pet clonovo ekipe. sedmi * * * i osmi razred: Testovi obuhvataju materiju iz nastave tehnickog odgoja za odqovorclucl razred. Ucenici test rjesavaju poledlnocno. Test iz nastave tehnickog odgoja radi svaki ucenik posebno. s tim da se za jedan test ne rnoze osvojiti vise od 50 bodova. SMOTRE NAUCNO TEHNICKOG STVARALASTVAMLADIH BOSNE I HERCEGOVINE "Maj/svibanj. Pitanja za testove ce biti postavljena iz vazecih uczbenlko za skolsku 2010/'11. * * soobrocol i 51. Testovi iz nastave tehnickog odgoja za 5/9.7/9. Za svaki test ucenlcl se posebno rangiraju. Za svaki uzrast se trojici prvoplasiranih ucenika dodjeljuje zlatni.6/9. test za sedmi razred radi ucenlk sedmog razreda i test za osmi razred radi ucenlk osmog razreda. test za sesti razred radi ucenlk sestog razreda. testa za peti razred radi ucenlk petog razreda.e Zavisno od tezine pltonlo. Ucenici kao ekipa na testu mogu maksimalno osvojiti 250 bodova. tehnicka sredstva. 2. razvoj tehnike kroz historiju. 11 . za svako pitanje odreduje broj bodova. a odnose se na epohalna onnco u tehnici. prije rjesavanja testa. Test rjesavaju clonov' ekipe koji su rjesavali test iz nastave tehnickog odgoja. ocjenjivacki ziri. * * * * * * Test se sastoji od pitanja iz raznih oblasti tehnike (izuzev materije nastave tehnickog odgojaj primjerenih uzrastu. srebreni i broneoni toco« tehnike. godinu. sesti. test za 7/9 razred radi ucenlk 7/9 razreda. 2011" TESTOVI 1. peti. Na ekipnim priznanjima se upisuju imena svih clonovo ekipe. Priznanja se dodjeljuju i za tri prvoplasirane nekipe ito: zlatni. Testovi iz opcetehnickih znanja. test za 6/9 razred radi ucenlk 6/9 razreda. svjetski velikani tehnike.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROPOZICIJE 50. srebreni i broneoni toeok tehnike. Vrednovan. ito: test za 5/9 razred radi ucenlk 5/9 razreda.

Svaka ekipa. Triprvoplasirane ekipe ce takode dobiti zlatni. Vrijeme za izradu rada odreduje odgovarajuca oCjenjivacka komisija (najduze dva sata). * * * 4. Svaki clan ekipe doblce ldentlcno priznaje kao i ekipa.. a dio ekipe rjesava problemske zadatke. Rangiranje ekipa vrsi se na taj nccln sto se zbrajaju bodovi svih pet clonovo ekipe. 12 . Na ekipnim priznanjima ispisuju se imena svih clonovo ekipe. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. * * * * * * 3. Triprvoplasirana ucenko doblce zlatni. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. oclenllvockl ziri.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Vrednovan. Oclenllvocko komisija odredlce iznos bodova prilikom vrednovanja za pojedine elemente kao sto su npr. ekipa taj zahtjev obavezno navodi u prijavi za smotru. Praktican rad (Maketa . za svako pitanje odreduje broj bodova. bira rad na zadanu temu koji ce raditi na samoj smotri. prije rjesavanja testa. Za proktlcon rad ekipa donosi sve sto je potrebno za realizaciju prakticnog rada (nacrt. Ucenici kao ekipa na testu mogu osvojiti maksimalno 125 bodova. Na priznanjima se ispisuju imena svih clcnovo ekipe. preciznost ekonomlcnost estetski izgled. Triprvoplasirane ekipe doolce zlatni. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja * Na lzlozbu se primaju radovi koji odgovaraju okvirnom nastavnom programu nastave tehnickog odgoja za osnovnu skolu (ne moraju biti objavljeni u udzbenlclmo iii dnevnicima rada). 5 tim da se za jedan test ne rnoze dobiti vise od 25 bodova. Praktican rad radi pet clonovo ekipe koji su rjesavali testove.model dizalice) Proktlccn rad se radi na samoj smotri. po svom nohodenlu.e Zavisno od tezine pitanja. slozenost rode. * * Vrednovan.e Maksimalan broj bodova za prokrlcon rad je 250. Ukoliko je za izradu prakticnog rada neophodno obezbijediti elekfrlcnu energiju iii 51. alat materijal i drugi pribor). inventivnost kreativnost originalnost. Organizator rnoze. podijeliti ekipu tako da dio ekipe radi prokncon rod. tehnicku dokumentaciju. u dogovoru sa vodorn ekipe. Ukupan broj bodova ne rnoze biti vecl od 250. funkcionalnost i 51. srebreni i bron6ani to6ak tehnike.

Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * * * * * * * * * * Ekipa rnoze ucestvovof sa pet radova. 5. Vrednovan. svrha odnosno namjena. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Grupu cine do cetiri clone. Triprvoplasirana rada doblce zlatni. 5 tim da ukupan broj bodova za svaki rad ne rnoze biti vecl od 50. nocln izrade i rnontcze. Grupu cine nolvlse cetiri clone. Uz eksponat obavezna je tebnlcko dokumentaeija. srebreni i broneani toeak tehnike. Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. Ekipe se rangiraju tako sto se zbroje bodovi za sve radove te ekipe. Svaki clan grupe dobija isto priznanje. Radovi mogu bit poleclnocnl iii grupni (imena ucenika na priznanju ce biti ispisana ako grupu cine do cetiri ucenika). Uceniei za svaki rad mogu maksimalno osvojiti po 50 bodova.e Odvojeno se vrednuju i rangiraju radovi za svaki razred posebno. Za svaki razred-uzrast. svki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svakog clone grupe. ali ukupan iznos ne rnoze biti vecl od 100 bodova. funkeija. tri prvoplasirana rada doblce zlatnL srebreni i broneani tocc« tehnike. Grupu cine najvise cetiri clone. Ako je u grupi vise clonovo na priznanju ce umjesto imena ucenlko biti napisano "grupa ucenlko". Priznaje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. svaki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svih clonovo grupe. Radovi mogu biti pOjedinacni iii grupni. Izloiba radova iz KMT-a (izlozba iz raznih grana tehnike) * * * * * * * * * * Ekipa sudjeluje sa jednim radom iz bilo koje grane tehnike (izuzev radova prema nastavnom programu tehnickog odgoja). Uz eksponat se obavezno prilaze tehnicka dokumentaeija: naert i tekstualno objasnjenje. eventualna prednost u odnosu na druge slicne radove. kao i naljepniea sa podaeima. Ako je rad grupni.e Za rad je rnoquce osvojiti maksimalno 100 bodova. Ako je rad grupni. drugog razreda. na priznanju ce umjesto imena ucenko pisati "grupa ucenlko". Ako je u grupi vise clonovo. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. 13 . Vrednovan. ekipa za pet radova najvise rnoze osvojiti 250 bodova. Priznanje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente za oejenjivanje. 5 tim sto svaki rad mora biti iz druge grane-oblasti tehnike tj. tj. speeifikaeija materijala.

Problemski zafatak . Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo eklpe. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. 6. a konkretan zadatak 6e dobiti na samoj smotri. Problemski zafatak . Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * 6. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 booovo. prob/emske zadatke i radili prakfican rad. Na priznanjima Ce biti ispisana imena svih pet c/anova ekipe koji su rjesavali testove. kao i konkretan zadatak koji 6e rjesavati na samoj srnotn. srebreni i broncani tocak tehnike. Oblasti iz koje 6e rjesavati problem je arhitektura i gradevinarstvo. Oclenllvocko komisija 6e izrangirati sve radove. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokncon rod. Ocjenjivacka komisija 6e izrangirati sve radove. srebreni i bronccn' tocok tehnike.nepoznat Zadatak rjesavaju clcnovl ekipe koji su radili testove i prokrlcon rad. Ekipe sa sobom donose pribor. Ekipe same biraju oblasti iz koje 6e rjesavati problem. Sve ekipe 6e rjesavati isti zadatak. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 bodova. ce 14 . materijal i tehnicku dokumentaciju potrbne za rjesavanje problema.poznat Zadatak rjesavaju clonovl ekipe koji su radili testove i proktlcon rod. srebreni i bronconl tocok tehnlke. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokrlcon rod. Oclenllvocko komisija 6e od red iti elemente vrednovonlo. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Triprvoplasirane ekipe dobice zlatni. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. Priznanje dobiti najuspjesnije ekipe i svaki clan tih ekipa. Ocjenjivacka komisija 6e od red iti elemente vrednovanja. * * * * * * * * Glavni ziri Ce izrangirati ekipe u ekipnim disciplinama na osnovu osvojenih bodova. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo ekloe.

niskogradnja: putevi. autobuske i zeljeznicke staniee. b) Visokogradnja Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. materijali. nodvozrqoc! podvofnloc: i sl.). vjerski objekti. ekonornlcnost itd. Vrednovanie * * * * * * * * a) Niskogradnja Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. . . Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. industrijski i drugi privredni objekti.visokogradnja: stambene zgrade. tehnologija izrade. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Radovi mogu biti grupni. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100.arhitektura buducnosti: nova arhitektonska i gradevinska rjesenja raznih objekata (oblik. 15 .graditeljska bastina: svi objekti niskogradnje i visokogradnje od historijske i kulturne vrijednosti BiH. Arhitektura i grac:fevinarstvo * * * * * * * * * Objekti niskogradnje Objekti visokogradnje Arhitektura buducnosti Graditeljska bastina Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu za svaku od ove cetiri oblasti. aerodromi. c) Arhitektura buduenosf Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. . aerodromi. Grupu cine do cetiri ucenika.. Dimenzje radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em u osnovi. Uz svaki rad se prlloze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. makete naselja i sl.. luke. mostovi.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. Pripadajuci radovi: . funkeija. d) Graditeljska bastina Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje.

Fotografija * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa po jednom fotografijom po koefieijentu za svaku poddiseiplinu. za Vrednovan. Uz rad se dostavlja tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Radovi se odnose na proizvodnju i iskoristavanje svih vrsta energenata razne svrhe. lema za fotografije za smotru 2008. Uz svaki rad se prlloze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.godine je "Pozitivni primjeri ekologije" Fotografije treba dostaviti Udruzenju za noucno-tebnlckl odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavama za smotru.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zatraziti i dodatna oblosnlenlo. Radovi se odnose na elektroniku i telekomunikaeijska sredstva i uredaje iz proslostl. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Uz svaki rad se prilaze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Elektronika i telekomunikacije * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa jednim radom po koefieijentu. Kao dokaz vjerodostojnosti autora uz fotografiju se dostavlja CD sa 16 . Jedna fotografija je na zadanu temu.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 2. sooosnlosf i buoucnosn Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. a jedna fotogrfija je po slobodnom izboru teme. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. Najmanji dozvoljeni format fotografija je 18 X 24 em.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. 3. Energetika i elektrotehnika * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zcfrozm i dodatna objasnjenja. Vrednovan. 4. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em.

rnoze zotrozm dodatna ojasnjenja. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. novih materijala neophodnih za izradu novog uredaja . a na smotri ih samo prezentirati. Oejenjivacki ziri od autora. Oejenjivacki ziri rnoze zcfrozm od autora iii demonstratora dopunska obrozlozenlo. Ukupan iznos bodova za svaku poddiseiplinu ne rnoze biti ve6i od 100.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za * * snimeima u JPG tormotu. odnosno uredaja. 5. uredaja od kojih je izraden novi rad) te naljepniea. Vrednovan. Organizator rnoze form irati poseban ziri koji 6e ranije.e Oejenjivacki ziri 6e od red iti elemente za vrenovanje. odnosno predmeta. odnosno demonstratora.e Oejenjivacki ziri 6e odrediti elemente vrednovanja.uradeni od dijelova ve6 koristenih materijala. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100. Radovi su . kao i obrozlozerfe u cernu se sastoji inovaeija. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100. naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru.predrneto.. predmeta i 51. prije smotre. Vrednovan.Iokode na naljepniei treba da stoji naziv rada kao i vrijeme i mjesto kada i gdje je fotografija snimljena. 6.po slobodnom izboru . Uz svaki rad se prilazu tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Uz eventualni dodatak drugih. Uz svaki rad potrebna je tehnlcko dokumentaeija (sa posebnim objasnjenjem 0 korlstenlu starih materijala. 17 . pregledati fotografije i oeijeniti ih. Reutilizacija * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po jednim radom po koeflcllentu. 0 cernu 6e ekipe biti blagovremeno obavijeStene. Vrednovan.e Oclenllvockl ziri 6e od red iti elemente vrednovonlo. Inovacije mladih talenata tehnike * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po dva rada po koefieijentu.

Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Oclenlvockl ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. zatim uredaja za sprlecovonle zagadenja i otklanjanje posljediea zagadenja. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Saobracajna sredstva buducnosti * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcf sa jednim radom po koefieijentu. Automatika i robotika * * * * * * * Kanton-region moze ucestvovcn sa po jednim radom po koefieijentu. Radovi se odnose na proizvodnju i koristenje svih vrsta soobrocolnlh sredstava za razne svrhe koji ce se koristiti u buducnosn po vizijama ucenika. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada.e Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Vrednovan. Rad se demonstrira pred oclenllvocklrn zirijem. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zofrozm i dodatna objasnjenja. Vrednovan. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Radovi se odnose na uredaje za monitoring (pracenje kvaliteta pojedinih elemenata eko-sistema). 9. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Uz rad se prilaze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Vrednovan. Uz rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Ukupan iznos bodova za rad ne moze biti vecl od 100. Uz svaki rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. Tehnika u zastiti okoline * * * * * * * Kanton-region rnoze ucesfvovon sa po jednim radom po koefieijentu. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. 18 .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 7.e Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente vrednovanja. 8.e Oclenlvockl ziri ccreclce elemente za vrednovanje.

Ucenici se tckmlce u primjeni rocunoro u tehnici. Vrednovan. a znanje po konkretnom zadatku ce demonstrirati pred ocjenjivackom komisijom na smotri. Trajanje filmova je ograniceno. Smotru je: "Prezentacija 50. REVIJA FILMOVA 2. Film a) b) c) d) Dokumentarni film Igrani film Crtani film Spot Kanton-region rnoze ucestvovon sa jednim radom iz svake kategorije filma po koeficijentu. Ucenici ce konkretan zadatak dobiti na smotri od oclerqlvocke kornlslle. Filmovi trebaju biti u DVD torrnotu Tema i tehnika snimanja su slobodnl. Ucenici se pripremaju za "oblost rode". ito: a) dokumentarni film . c) crtani film . * * * * * * * * 19 . Autor sa sobom na smotru donosi foto-aparat i programski paket u kome ce raditi da bi se mogla obaviti demonstracija. Zadana oblast rada za 50.do 7 minuta.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine DEMONSTRIRANJE RADOVA 1.e Oclenllvockl ziri odreolce elemente za vrednovonle. Filmovi se dostavljaju Udruzenju za noucno-tehnlckl odgoj mladih u BiH zajedno sa prijavama za smotru iskljucivo na CD-u. Vrednovan. b) igrani film . Primjena informatike u tehnici * * * * * * * * * * * Kanton-region ucestvule sa jednim tokrnlcororn po koeficijentu.do 4 mlnuto. Obavezna je demonstracija rada pred komisijom.do 10 minuta. Filmovi ce se vrednovati odvojeno po zanrovima. d) spot . Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100 za svaku kategoriju filma posebno. Ucenlcl su obavezni projekte raditi iskljucivo u Power Polnt-u.do 3 minuta.e Oclerjlvcckl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. smotre". Ocjenjivacki ziri mote od takmicara traziti dodatna oblosnlenlo. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100.

autorima radova. Takmicarski modeli u sportsko-tehnickim disciplinama mogu ucestvovafi ponovo na vise takmicenja-smotri. Grupu cine najvise cetiri ctana. dodjeljuju se pojedincima. Ocjenjivacki ziri rnoie diskvalifikovafi nakvalitetne radove. Na priznanju se upisuju imena svih clanova grupe. U sportsko-tehnickim disciplinama priznanja se dodjeljuju za tri prvoplasirana takmicara. Jedan rad rnoie ucestvovafi u samo jednoj disciplini.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * Na tematskim izlozbama. drugo i tree mjesto. Isti princip oe se primjenjivafi i kod disciplina "demonstraclje radova". kao i radove koji su ranlje sudjelovali na smotrama istog ranga. za svaku temu iz ovih propoziclja. a ako je rad grupe autora priznanje se dodjeljuje svakom clanu grupe. srebreni i broncani tocak tehnike za osvojeno prvo. zlafni. 20 .

opls. prijenosi.1 m (skico je u prilogu propozicija) Svi takmicari prije starta rode test iz automodelarstva. te naljepnica. u svakoj disciplini.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine SPORTSKO . Vrednovanje: Komisija ce od red iti elemente vrednovanja. a slrlno 250mm Model treba do posjeduje oznaku no sasiji . Model je slobodnog izgleda. duflne 10m.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu Model automobila je no elekrrlcnl pogon. Duzina model a ne smije precl 500mm. Izbor modela je slobodan.inicijale autora iii naziv modela. baterija i tockov' mogu biti tvornlcke izrade. Uz maketu se dostavlja i tehnicka dokumentacija. Ukupan broj bodova za rod ne rnoze biti veci od 100 bodova. Takmicarska staza je pravouglog izgleda.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi .TEHNICKA TAKMICENJA Svaki kanton . karakteristike stvarnog vozila (u obzir dolaze i oldtimeri).region.izradeni Kanton .region rnoze ucestvovof so jednom maketom po koeficijentu Rod predstavlja maketu postoleceq motornog vozila iii starih modela vozila. AUTOMODELI: a) Makete motornih vozila b) Takmicarski model * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) RC model * izradeni model * fobrlckl model (revijalno) * * * * * * * * * * * * * Makete motornih vozila Kanton . ciji pogonski napon ne prelazi 24V. a sirina 250mm. Iokrrilcenle se sastoji od prakticnog dijela . sudjeluje so jednim model om radom za svaku sportsko-tehnlcku disciplinu iii poddisciplinu. Maksimalna duflno modela je 500mm. Elektromotor. Takmicarski automodeli . Model je vlastite izrade tokrnlcoro. 1. fotografija.parketu iii asfaltu. po koeficijentu. sirine 2. 21 . lokmlcor donosi gotov uraden (iii kupljen model za revijalni dio) i potrebnu opremu za takmicenje.

c) Vrijeme do 10 bodova. nije krenuo = 0 bodova). * Ickmlcorsko staza je pravouglog izgleda. zona IV = 10 bodova. zona III = 25 bodovo.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu Model je slobodne konstrukcije. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu * Ukoliko je ekipa ostvarila p/asman na Smotru iz takmicarskih izradenih automode/a takmicenje sa kupljenim mode/om obavlja isti takmicar koji je nastupao u takmicenju sa izradenim mode/om. sirine 2. Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. b) usplesnost pogadanja cilja do 40 bodova (zona 1= 40 bodova. * I * * RC automodeli .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * a) b) c) d) Takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. zona II = 30 bodova. vrijeme do 10 bodova. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz automodelars1va. * Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. * Boduje se najbolji start. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvcnlcno starta. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. model do 30 bodova. usplesnost pogadanja cilja do 50 bodova (zona 1= 50 bodova.fabricki Kanton . Vrednovanje: Test do 10 bodova. Takmicarski automodel .Om. zona IV = 5 booovo. * Takmicenje se sastoji iz prakticnog dijela . nije krenuo = 0 bodova. a maksimalna duflno model a je 500mm.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . zona III = 20 bodova.1 m (skica staze je u prilogu propozicija). * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. sirina 250mm.inicijali demonstratora iii naziv model a * Model je slobodnog izgleda. zona II = 40 bodovo. maksimalna duflno modela je 500mm. a sirina 250mm. 21 .parketu iii asfaltu. Boduje se najbolji start. * No modelu je obavezna oznaka .izradeni Kanton . duflne 10. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.

baterija dijelovi sasije.voznja po markiranoj stazi.Om. * Boduje se jedan. tokrnlcenle so kupljenim tokrnlcorsklm model om obavlja isti tokrnlcor koji je nastupao u takmicenju so izradenim RC automodelom. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. RC automodel . * No modelu je obavezna oznaka . * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. * Takmicenje se sastoji od testa i proktlcnoq dijela . IIIvrijeme = 6 bodova. IV vrijeme = 4 bodova. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i prokrlcnoq dijela . * Ickmlccr rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.inicijali autora iii naziv modela.staze minus 1 bod Maksimalan broj bodova za voznju je 40. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme = 2 boda. sirine 2. a maksimalna duzina model a je 500mm.0m (skica staze je u prilogu propozicija). sirine 2.staze minus 1 bod. * tokrruccr ima provo no dva probna i tri zvcrucno starta. a maksimalan broj bodova za voznju je 50. b) Konstrukcija i dizajn model a do 30 bodova c) usplesnost voznle: svako gazenje markirane linije .voznje po markiranoj stazi. duzlne 10. a motor.Om. IIIvrijeme = 6 bodova. c) I vrijeme = 10 bodova. kao i tockovt mogu biti tvomlcke izrade.Om (skica je u prilogu propozicija). slrlno 250mm. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvorscno starta. d) I vrijeme = 10 bodova. svako gazenje markirane linije . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. II vrijeme = 8 bodova. V vrijeme = 2 boda. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. * Boduje se jedan. prijenos. * * * 23 . * No modelu je obavezna oznaka . Model je vlastite izrade tckrnlcoro. najbolji start. II vrijeme = 8 bodova. * Model je slobodne konstrukcije. b) Uspjesnost voznje. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. najbolji start.fabricki Kanton . * Svi modeli startaju so zolednlcke startne pozicije. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Model je no elektricni pogon.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so RC izradenim auto modelom.inicijali demonstratora iii naziv modela. duzine 1O. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V.

dunne 10m. * Model ima oznaku . Rod rnoze biti oolecnocon iii grupni. 24 . * Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija). Uz rod se dostavlja tehnicka dokumentacija. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. * Model je slobodne konstrukcije. maximalne duzlne do 600 rnrn. BRODOMODELI: a) Makete brodova b) Takmicarski model: * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) Remodel: * izradeni model * fabricki model (revijalno) stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * Makete brodova Kanton . * Elektromotor.20m. a grupu cine maksimalno 4 clone. a sirine 2. II zona = 40 bodova. b) Uspjesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. IIIzona = 30 bodova. karakteristike s1varnog broda i nollepnlco. slika . ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Za jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodovo. najbolji start.makete ne mogu biti vece od 500 X 250 rnm. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . Model mora biti vlastite lzrcde.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu.izradeni Kanton . Takmicarski modeli brodova .crtez (ukoliko postoji).bczenu. Vrednovanie. IV zona = 20 bodova.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. Bazen je pravouglog oblika. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. a boduje se jedan. Vrednovanie: a) Test do 10 bodovo. Dimenzije modela . prijenosi i baterija rnoze biti tvornicke lzrode. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelars1va. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodovo. Rod predstavlja model postoleceq broda iii broda koji je nekada postojao ( historijski model). OCjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja.Smotre noucno-tehnlckoq 2.inicijale autora i naziv modele.1 Om i dubine 0.

duzine 10. (vrijeme se mjeri stoperlcorn so tocnoscu 1/10 sek. RC brodomodel je no pogon elektromotorom. Takmicarski modeli brodova .Om. Pogadanje cilja u plovnoj stazi . * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. a sirine 2. Elektromotor. (:iji pogonski napon ne prelazi 24V. IIIvrijeme = 6 bodova.1 Om i dubine 0. b) usplesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova.inicijale demonstratora i naziv modela. Startanje model a je so startne pozicije sirine 50cm.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . IV zona = 20 bodova. boda i V vrijeme = 2 boda.Smotre noucno-tehnlckoq c) Kvalitet izrade d) Brzina modela I vrijeme = 10 IV vrijeme = 4 stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine modela do 30 bodova.izradeni Kanton . Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so takmicarskim izradenim model om. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. Bazen je pravouglog oblika.20m 25 . * Brodomodel je no pogon elektromotorom.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. Model je vlastite izrade i slobodne konstrukcije. * Model ima oznaku .bazenu. * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija).) bodova. a boduje se jedan.inicijale autora i naziv modela. II vrijeme = 8 bodova. duzlne 10. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Bazen je pravouglog oblika. * Model je slobodne konstrukcije. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme= 2 boda. isti tokrnlcor nastupa i u disciplini so kupljenim modelom. IIIvrijeme = 6 bodova. * Takmicar rnoze maximalno osvojiti 70 bodova. baterije i RC uredaji mogu biti tvornicki.1 Om i dubine 0. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sekundL) I vrijeme = 10 bodova.fabricki Kanton .20m. * * * * * * * * * * RC modeli brodova . II vrijeme = 8 bodova. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodova. najbolji start. prijenosi. a sirine 2. IIIzona = 30 bodova. maximalne duzine do 600 mm. Model ima oznaku . II zona = 40 bodova. Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. duzlne do 600 mm.Om. * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.bazenu.

bova II minus 3 bode. nastupa i so kupljenim modelom. * RC brodomodel je no pogon elektromotorom. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. isti takmicar koji je nastupao u disciplini so izradenim. a boduje se jedan. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. bova III minus 2 boda).region rnoze ucestvovcn so jednim modelom po koeficijentu. bova III minus 2 boda). * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 bodova. II vrijeme = 8 bodova.) I vrijeme = 10 bodova. * * * * 26 . duzlne do 600 mm.bazenu. IIIvrijeme = 6 bodova.fabricki Kanton . Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no smotru so izradenim RC brodomodel om. b) usplesnost prolaza do 50 bodova. c) Uspjesnost prolaza do 50 bodova. e) kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija) Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.) I vrijeme = 10 bodova.20m * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija) * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. d) Brzina modela (vrijeme se mjeri stoperlcom so tocnoscu 1/10 sek.Om. a boduje se jedan. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sek. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 boda. bova II minus 3 bode. * Model je slobodne konstrukcije. II vrijeme = 8 bodova. b) Kvalitet izrade model a do 30 bodova. d) Kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. duflne 10. najbolji start. RC modeli brodova . a sirine 2.1 Om i dubine 0. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz brodomodelarstva. najbolji start. Bazen je pravouglog oblika. * Iokrnlccr rnoze maximal no osvojiti 70 bodova. * Model ima oznaku .inicijale demonstratora i naziv modela. IIIvrijeme = 6 bodova.

Model mora biti vlastite izrade. Uz rod se dostavlja tehnlcko dokumentacija.izradeni * sobni modeli .region rnoze ucesfvovon so jednim modelom po koeficijentu. * * * * * * * * * Sobni model aviona . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. Jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodova. c) Svaka sekunda leta 1 bod. Vrednovanje: a) Model . najuspjesniji. * * * * Sobni model aviona . * Takmicenje se obavlja u soli. Vrednovanje. b) Test do 10 bodova. Rod rnoze biti poleolnocon iii grupni (grupa broji maksimalno 4 clone). Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. donosno jedrilice.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. slika . AVIOMODELI: a) Makete aviona b) Sobni modeli * sobni modeli .izradeni Kanton . Takmici se takmicar koji se tokrnlcto i so izradenim model om iii neki drugi 27 .fabricki Kanton . Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja.crtez (ukoliko postoji) karakteristike stvarnog aviona iii jedrilice i naljepnica. Rod predstavlja model posroleceq iii nekadasnjeg tipa aviona. * Svaki to kmicar.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu.kupljeni (revijalno) c) Modeli jedrilica A-l (Fl H) i A-2 (F1A) * izradeni model * fabricki model (revijalno) d) RC aviomodeli * izradeni model * fabricki model (revijalno) Maketa aviona: Kanton . a boduje se samo jedan. Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelars1va. Takmicenje se obavlja u soli.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. * Modeli su slobodne konstrukcije.

Ima provo no dva probna i tri zvcrilcno starta. Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade .region rnoze ucestvovotl so jednim modelom po koeficijentu.izradeni Kanton . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. b) Model. b) Svaka sekunda leta 1 bod. Modeli su po slobodnom izboru. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.fabricki Kanton . c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. a boduje se samo jedan. Tokmicari slobodno biraju kategoriju model a so elektro iii SUSmotorom.izradeni Kanton . najuspjesniji start. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. * Iokmlcl se tokmlcor koji se tokrnlclo i so radenim model om iii neki drug clan ekipe tj. 28 .region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu. * * * * * * * RC aviomodeli . Takmicenje se obavlja u soli iii no otvorenom. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine clan ekipe tj. Takmicenje se obovlja u soli iii no otvorenom. Svaki to krnlcor. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. a boduje se samo jedan. a boduje se samo jedan. Modeli su slobodne konstrukcije. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu disciplinu. Svaki tokrnlcot Ima provo no dva probna i tri zvomcno starta. Svaki takmicar prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. * * * * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . najuspjesniji start. d) Takmicar u ovoj disciplini rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. b) SVaka sekunda leta 1 bod. najuspjesniji start. Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva. Svaki takmicar.region moze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. c) Svaka sekunda leta 1 bod. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.

* Iokrnlcor ima provo no tri starta iii pokusolo. polijetanje i slijetanje bez osteceruo u trajanju do 50 sek. * Raspon krila ne smije biti veci od 1600mm. * Svaki takmicar radi test iz aeromodelarstva prije takmicenja.izradeni Raketni modeli . * Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. (svaka sekunda leta 1 bod) do 50 bodova za let. a za ugradnju SUS motora koriste se velicine 0. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.fabricki (revijalno) 29 . a vrednuje se jedan. a vrednuje se jedan.6 ccm do 3. b) Startanje model a. uspleson start.5 ccm. c) Ickrnlcor rnoze maksimalno osvojiti do 50 bodova za let. * * * * * * 4.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Za izradu elektromotora se koriste tipovi od 280 do 500. c) Startanje modela. Duzina sajle je do 30m. * Takmici se takmicar koji se tckrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. najuspjesniji start. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva.fabricki Kanton . Tokmicari slobodno biraju kategoriju modela so elektro iii SUSmotorom. RAKETNIMODEll : Raketni modeli . Duzina sajle je do 30m. RC aviomodeli .region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. Raspon krila ne smije biti vecl od 1600mm Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. * Startanje model a so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. * Startanje modela so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. uspleson start. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. polijetanje i slijetanje bez ostecenki u trajanju do 50 sek. b) Kvalitet izrade konstrukcije model a I demonstriranje upravljackih komponenti no modelu do 40 bodova. najuspjesniji start. * Takmicar ima provo no tri starta iii pokusolo.

Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. Model u klasi S-2. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. Takmici se takmicar koji se takmicio i sa radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja rokete. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu dlsclpllnu. s-t. Takmicar ima pravo na dva starta. Model mora odgovarati sljedecim zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. gume. S-3. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja modela s rampe do zovrserko leta. a njena visina i precnik su 2m. Vrednovanje: a) Test do 10 bodovo. a po potrebi i njegov pomocnlk. gume.region rnoze ucestvovotl sa jednim modelom po koeficijentu. a vrednuje se vrijeme boljeg uspjelog leta. Model rakete S-4-B je prema vlastitom lzboru. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precrak 18mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. * Prilikom predavanja modela i tehnlcke dokumentacije ziriju. Model mora odgovarati slledeclm zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. Model rakete S-4-B mora biti vlastite lzrode. tako da je raketa ne rnoze probiti. Lansiranje vrsi tokrnlcor. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz roketorstvo. * * * Raketni modeli . papira. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnlk zatvorene konstrukcije mora biti 18mm na 20% duzlne tijela. Model u 30 . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzlt Let rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkaze motor. dovoljno jakom i gustom rrrezorn. c) Sekunda leta 1 bod.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Raketni modeli . b) Model izradene rakete do 40 bodovo. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. papira.izradeni Kanton .fabricki Kanton . tokrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. * Iokrnlcorl su duzni da se prldrzcvolu "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modela". atestiranim motorom 5Ns.region rnoze ucestvovof sa jednim model om po koeficijentu. * Oclenjvcckl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. Model sa tehnlckorn dokumentacijom takmicar predaje oclerjvockorn ziriju radi uvida u model i radi vrednovanja kvaliteta rada prije lansiranja.

31 . start se ne priznaje. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. slobodne konstrukcije sa parametrima navedene kategorije. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. Startanje se izvodi sa startne rampe minimalne duzine 1000 mm. Leta rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkoze motor.00 Nc. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnik zatvorene konstrukcije mora biti 1Bmm na 20% duzine tijela. S-2. * Ickrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. * * * * * * Raketoplani . S-3. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. a u tazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precnlk 1B mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. a vrednuje se vrijeme uspjelog. Minimalna dimenzija trake je 25x300 mm (potrebno je voditi rocuno da motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). a po potrebi i njegov pornocnk. U protivnom. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzir. * Takmicari su duzni da se pridrZavaju "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modele".izradeni Kanton . tako da je raketa ne rnoze probiti.51 . Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. atestiranim motorom 5Ns. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja model a 5 rampe do zovrsetko leta.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Klasi S-1. Raketoplani u kategoriji S4B (2. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. dovoljno jakom i gustom mrezom.mini raketni motori). * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i lansiranja rakete. Iokrnlcor ima pravo na dva starta. * Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. * Oclenllvockl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. b) Sekunda leta 1 bod.5. Lansiranje vrsi tckmlcor. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsefko trajanja leta. a njena visina i precnik su 2m. Takmicari su duzni postovon I pridrzavati se pravila. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcom.region rnoze ucestvovcn sa jednim model om po koeficijentu.

51 . Moji raketni motori ce imati uredaj za bezbijedan povratak no zemlju kako bi bili sposobni do ponovo lete (padobran i stimer). Raketoplani . Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva.fabricki (revijalno) Kanton . Kodeks bezbjednosti raketnog modelara: * * * * * * * Do bi se izbjegle nezgode u radu so raketnim i modelima raketoplana to kmicari su obavezni do se pridrzavaju sljedecih odredaba: Pridrzavacu se pravilnika 0 radu so raketama i raketoplanima. Moji raketni motori nece imati bitnih metalnih dijelova. Necu izradivati vlastito gorivo. slobodne konstrukcije so parametrima navedene kategorije. b) Sekunda leta 0. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu.mini raketni motori).5 bodova. Startanje se izvodi so startne rampe minimalne duflne 1000 mm. U protivnom. Tokmicari su duzni poStovati i pridrzavati se pravila. Ickmlc' se takmicar koji se tokrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. Moji raketni motori nece imati glove za punjenje eksplozivnim materijalima.5 bodova. Minimalna dimenzija trake je 25x300mm (potrebno je voditi rocuno do motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). Svaka sekunda leta 0. a u fazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. a najvise 50 bodova za let. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. Kvalitet izrade raketoplana do 40 bodova. Iokrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja raketoplana.5.00 Nc. * * * * * * * * * po koeficijentu. start se ne priznaje. Necu praviti sopstvene raketne modele i kortsncu iskljucivo tvornicki proizvedene raketne motore koji ne zahtijevaju pripremu goriva.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanje: a) b) c) d) Test do 10 bodova. 32 . a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsetko trajanja leta. Pazljivo CU rukovati raketnim motorima. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcorn. a najvise 50 bodova za let. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Raketoplani u kategoriji S4B (2.

Takmicari donose kupljene zmajeve . Takmici se takmicar koji se tokmlclo i so radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. Necu lansirati raketne i modele raketoplana pri vjetru iii losoj vidljivosti. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz zmajars1va. model zmaja so dvije komande do 30 bodova. mentor. d) Vrednovanje elemenata leta.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim zmajem po koeficijentu. nastavnik) no otvorenom prostoru. a upaljac CU staviti u motor neposredno pred lansiranje. Zmajevi . slobodne konstrukcije. a boduje se jedino najbolji let. Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. so jed nom iii so dvije komande za akrobacije. crveco i elektricnih vodova. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne podloge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije.5 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * tonsrocu * * * * * * * svoje modele pod neposrednim nadzorom odraslih osoba (instruktor. maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova. c) Svaka sekunda leta po 0. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Koristicu lanser ciji uglovi ne mogu odstupiti od vertikale vise od 30 stepeni. a maksimalno 30 bodova za duzmu leta. Koristicu sistem za elekrrlcno paljenje. leta i elemenata leta zmaja. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. Takmicenje se sastoji iz testa i leta zmaja. Svaki tokrnlcor prije tckrnlcenlo radi test iz zmajarstva. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. so jednom iii so dvije komande za akrobacije. * * * * * * 33 . Necu ucestvovof ni u cemu sto rnoze ugroziti mene i bilo koga drugog. daleko od zgrada. * Iokrnlcenle se sastoji iz testa. a boduje se jedino najbolji let. Iokrnlcorl donose zmajeve vlastite izrade. slobodne konstrukcije.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim zmajem po koeficijentu. Zmajevi . b) Model zmaja so jed nom komandom do 15 bodova. Raketnim modelima necu go dati ciljeve no zemlji iii u zraku. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvcrucno leta.

b) Sekunda leta po 1 bod. Vrednovanie: a) b) c) d) Test do 10 bodova. * * * * * Baloni .5 bodova. Svaki tokrnlccr prije takmicenja radi test iz balonars1va. slobodne konstrukcije. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. Sekunda leta po 1 bod. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim kupljenim balonom po koeficijentu. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitka balona iz vidnog polja clcnovo komisije. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i leta balona. 34 . Iokrnlcorl donose kupljene balone . a maksimalno 30 bodova za duzinu leta. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim balonom po koeficijentu. d) Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 70 bodova. Svaki tokrnlcor prije tokmlcenlo radi test iz balonarstva. a boduje se jedino najbolji let. c) Vrednovanje elemenata leta. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitkabalona iz vidnog polja clonovo komisije. a boduje se jedino najbolji let.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Takmicenje se sastoji iz testa i leta balona. maksimalno se moze osvojiti 30 bodova. Tokmicari donose balone vlastite izrade. * * * * * * Baloni . Model balona do 40 bodova. slobodne konstrukcije. Iokrnlcl se tokrnlcor koji se takmicio i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. b) Svaka sekunda leta po 0.

Predajnici koji se traze. sto provjerava oCjenjivacka komisija. 5 tim do se u rejonu cilja emituje cetvrtl predajnik no posebnoj frekvenciji. a goniometar koji zoduzule no startu licno vroco clonovlrno komisije po zovrsetku takmicenja. 5 tim do je prvi predajnik udaljen od starta cca 700 m.530 . Svi predajnici se moraju razumljivo cuti u rejonu cilja so proslecnlrn radiogoniometrom. nego samo no testiranju. Ukupna trasa koju takmicar prelazi jedo 2000 m. Ukoliko takmicar nije nastupio no takmicenju iz proktlcnoq dijela. vrsi se no tckrnlcorskom talonu. Startna lista odreduje se javnim lzvlocenlern startnih brojeva no startnoj poziciji. Gubitak tokrnlcorskoq broja iii tokrnlcorskoq tolono. * * * * * Sart: Iokrnlcor se prijavljuje ziriju no startu.580 kHz. Sve skrivene lisice .stanicapredajnika . Bodovi se zbrajaju so bodovima osvojenim no proktlcnorn dijelu takmicenja. Vrijeme za trazenjepredajnika je 60 minuta (ako ziri drugacije ne odredi.predajnici rode no istoj frekvenciji u dijelu frekevncionog opsega 3. kada im se uruce i radiogoniometri. 35 . Udaljenost izmedu skrivenih predajnika je oko 600 m.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Radiogoniometrija * * * Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim tokrnlcororn Takmicenje se sastoji iz teorijskog i prokrlcnoq dijela. Tacnu frekvenciju odreduju clonovt oclenlvocke komisije i soopstovolu je prije starta. takmicar dobija to kmicarski broj koji je dufon nositi tokom natjecanja.lisica. kao i ovjera pronadenih predajnika. SVakitocon odgovor donosi 1 bod. Vrijeme starta i dolazak no cilj. postavljeni su tako do nisu vidljivi so vece udaljenosti. * * * * * Tok takmicenja: Vrijeme se u toku takmicenja mjeri od 1OO-tog dijela sekunde posebnim uredajem iii stoperlcorn. Start rnoze biti polecnccon iii grupni. povlocl mjeru diskvalifikacije takmicara. Start iii cilj natjecanja je vidljivo oznocen. * Prakticni dio: Praktican dio se sastoji u vjestini pronolczenlo skrivenih radio . Prilikom prijavljivanja. karta terena so ucrtanim startom i ciljem. Pecot iii busilica za ovjeru pronalazaka predajnika su vidljivi so udaljenosti od 10m. 0 cernu odluku donose clonovt oclenllvocke komisije. nece mu se priznati bodovi iz testiranja. 0 cernu je obavezan obavijestiti takmicare prije pocetko starta. najmanje 30 minuta prije vremena odredenog za start.3. koji svaki takmicar dobija prilikom startanja. po koeficijentu. Teorijskidio: Test se sastoji od 10 pitanja iz radiogoniometrije.

Vrijeme provedeno u toku natjecanja smatra se od vremena starta do predaje takmicarskog tolono no cilju. BODOVI: a) b) c) d) a) b) c) d) Test maksimalno 10 bodova Pronadena sva tri predajnika u regularnom vremenu = 80 bodova Pronadena dva predajnika u regularnom vremenu = 50 bodova. Prvi no natjecanju u proktlcnorn dijelu je takmicar koji u nolkmcern vremenu pronode sva tri predajnika. busilicom iii nekom drugom oznakom). * NAPOMENA: Iokmlcor koji je prekoroclo vremenski limit (ogranicenje) za trazenje predajnika ne uvrstovo se no listu. * Bodovanie: Rezultati tokrnlcerqo odreduju se no osnovu broja pronadenih predajnika i vremena provedenog u pronalazenju predajnika. stimulativni bodovi: Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Iokrnlcor maksimalno rnoze za nolkmce vrijeme= 10 bodova. Far se no cilju ne iskljucuje dok svi takmicari ne dodu do cilja. Tokom takmicenja to kmicari ne smiju koristiti tudu pornoc.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Skriveni predajnici rode vrstom emisije A 1 8nemodulirana telegrafija). po jedan predajnik. Ickmlcorl ne smiju tokom takmicenja ometati druge tokrnlccre i clonove oclenlvocke komisije. Ovaj se ciklus emitovanja ponavlja sve vrijeme takmicenja.3 emituje sljedeci minut slova MOS.2 emituje sljedeci minut slova MOl P'br. Broj pronadenih predajnika (Iisica) dokazuje se ovjerom no tckrruccrskorn talonu (oznaka pecotorn. Zbrajanjem bodova so testa i bodova so prakticnog dijela dobija se ukupan broj bodova i premo istom se tokrrucon rangiraju u ukupnom poretku. takmicari se upoznaju prije starta. zatim dva. iii se prijave ziriju do su odustali od takmicenja. 36 . P'br. Predajnik u rejonu cilja (far) emituje neprekidno slova MO no frekvenciji koja se razlikuje od frekvencije no kojoj rode ostali predajnici.l emituje razmak 1 minut Morzeovim znacima slova MOE. Prvo se rangiraju takmicari koji su u zadanom vremenu pronosn sva tri predajnika. odnosno najmanje 60 minuta od starta posljednjeg tokrnlccrc. osvojiti 100 bodova. Dodatni. za drugo kroce vrijeme= 6 bodova. 0 noclnu ovjere. primati savjete od drugih takmicara iii iste prufotl drugim tokrnlcorlrno. Pronaden jedan predajnik u regularnom vremenu = 20 bodova. Predajnici emituju sljedecim redoslijedom: P'br. a snag a predajnika mora biti u rasponu lzrnedu 1-5 W ERP. za trece krcce vrijeme = 4 boda. a zatim se rangiraju so dva i jednim pronadenim predajnikom.

ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Prije i poslije voznji dozvoljeno je podesovonle robota no tokrnlcorskol stazL Nakon dvije voznje mijenja se izgled staze i roboti voze drugu seriju od po dvije voznje. izrada. Test do 10 bodovo. No vidnom mjestu modela obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tckrruccro iii naziv modele. Izgled kodela. Fischertechnik. niti se za njihovo vodenje rnoze koristiti bilo kakav uredaj za daljinsko navodenje . Takmicenje se sastoji iz testa i kretanja robota kroz zadanu stozu. Roboti ne smiju biti povezani so rocunorom. Model je slobodnog izgleda. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i vodenja robota po stazi so preprekama. Model robota navodenog rocurcrorn mora biti vlastite izrade tckrnlcoro. Model je slobodnog izgleda.) kao i drugih materijala. dijelova konstruktorskih kutija (Lego. uz pornoc programa u memoriji rocunoro.) Kao i drugih materijala. ROBOTI: a) Trka autonomnih robota b) Trka robota vodenih rocunororn * * * * * * * * po koeficijentu. Fischertechnik. Prinavodenju robot i rocunor mogu 37 . a sirina 300 mm.region rnoze ucestvovcf so po jednim modelom Vrednovanie: a) b) c) d) e) Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja.elemenata.i dr. konstrukcija. * * * * * Utrka robota vodenih racunarom Kanton .elemenata. Model navodenog robota je no elektricni pogon. No vidnom mjestu model a obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tokrnlccro iii naziv modele.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 7. Svaki tokrnlcor prije voznje robota radi test iz roboflke. Model autonomnog robota mora biti vlastite izrade takmicara. Mehano. estetski izgled do 30 bodovo. usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodovc. a maksimalna duzina robota rnoze biti 600 mm. Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. Utrka autonomnih robota Kanton . Mehano. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova .i dr. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova . ciji pogonski napon ne prelazi 24V.region rnoze ucestvovotl so po jednim model om po koeficijentu. Autonomni roboti krecu se zadanom stazom (Iabirintu). Svaki takmicar ima provo do robota pusti dva puta u dvije voznje stazom. a maksimalna duflno robota rnoze biti 600 mm. a sirina 300 rnrn. dijelova konstruktorskih kutija (Lego. Model autonomnog robota je no elektricni pogon.

ali sa ukupno jednim radom na smotri u jednoj odabranoj disciplini. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva puta po dvije voznje robota stazom. c) Izgled kodela. Rod u odabranoj disciplini vrednuje se premo istom sistemu bodovanja kao i ucenicki rod. estetski izgled do 30 bodova. * Nakon prve dvije voznle vrsi se izmjena izgleda staze. Vrednovanje: a) Ocjenjivacka komisija 6e odrediti elemente vrednovanja. Jedan mentor moze na smotri ucestvovati samo sa jednim radom. * * 8. b) Test do 10 bodova. * * * * * * * 38 . testiranja OTK prokncon rod. d) Usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodova. Ocjenjivacka komisija 6e dorediti elemente vrednovanja radova pedagoga za svaku disciplinu posebno. a) Ucenicke discipline: Nastavnici-mentori-pedagozi mogu ucestvovcn u svakoj od ucenickih disciplina u kojima se ucenlcl takmice no smotri( osim testiranja iz nastave TO. Izgled staze koju navodeni raboti moraju do savladaju bi6e poznata pred samo takmicenje. Rangiranje se vrsi premo osvojenom brolu bodova. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Svaki takmicar prije voznle robota radi test iz robotike. primjena informatike u tehnici i radiogoniometrije). Radove pedagoga 6e ocjenjivati posebna komisija koju 6e imenovati centralni ziri smotre. konstrukcija.0STALO Radovi pedagoga tehnicke kulture a) Ucenicke discipline b) Unapredenje nastave tehnlckoq odgoja Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Radovi pedagoga tehnicke kulture Kanton-region moze ucestvovati sa jednim radom po koeficijentu u svakoj od ove dvije poddiscipline. nakon koje tokrnlcorl navode robote rocuncrom u drugoj seriji. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta. a prije i izmedu voznji dozvoljeno je pooescvorue robota po takmicarskoj stazi. izrada.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Biti povezani kablom proizvoljne duzine.

Vrednovanie: a) Iehnlcko dokumentacija do 25 bodova. * Rangiranje se vrsi premo osvojenom broju bodova.ucenicke discipline).didakticki pristup radu do 25 bodova 39 . b) Obrada nastavne jedinice uz pornoc rocunoro. skolo. kanton. isti princip vazi i pedagoge tehnicke kulture bez obzira no rozllcftost oblasti u kojoj se odabrana disciplina nalazi. d) Maketa iii model radnih vjezbi za nastavu tehnickog odgoja i KMT-a. kanton. * Pedagog ima provo takmicenja u jednoj od ponudenih disciplina i takmici se so jednim radom. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta za sve ponudene oblasti. b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja: * * Pedagozi tehnicke kulture mogu ucestvovcf u sljedecim disciplinama: a) Obrada nastavne jedinice iz TO. d) Estetski izgled do 25 bodova. * Obrada nastavnih jedinica takode mora imati prekucanu iii isprintanu dokumentaciju u formi nastavne pripreme.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnlcke kulture . * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnlcko dokumentacija uradena no rocunoru iii rukom.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Obzirom do je za svaku disciplinu u kojoj se takmice ucenlcl maksimalan broj bodova 100.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnicke kulture . estetski izgled i preciznost do 25 bodova c) Metodicko . * Radovi no sebi moraju sodrzovcf etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnicka dokumentacija uradena no rccuncru iii rukom. c) Funkcionalnost rada do 25 bodova. c) Nacrt radnih vjezbi za nastave tehnickog odgoja i za sekcije u okviru klubova mladih tehnlcoro.unapredenje nastave TO) Vrednovanie: a) Tehnicka dokumentacija iii priprema do 50 bodova b) Funkcionalnost. b) Tehnicka tocnosf i preciznost do 25 bodova. * Radovi no sebi moraju socrzcvcn etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. skola.

mladi tehnlccrl. a na osnovu broja bodova (ekipne i pOjedinacne discipline) i shodno ostvarenom plasmanu. * Za rad je maksimalno rnoouce osvojiti 100 bodova. * Ocjenjivacka komisija ee odrediti elemente vrednovanja. a koje nisu obunvocene ovim programom smotre. U cilju prezentacije vlastitih dosnqnucc u raznim oblastima noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih. pojedinci i grupe iii KMT. dodijeliti: zlatni. broju ostvarenih priznanja na smotri. * Triprvorangirana rada ee dobiti zlatni. * Sudjelovanje u ovoj disciplini ekipa navodi u prijavi za smotru. U skor bodova kod rangiranja ekipa biti ce uvrsteni bodovi osvojeni u svim disciplinama. Sve sko/e ucesnice drzavne smotre ce dobiti diplomu smotre (tocak tehnike) za ucesce na drzavnoj smotri.Smotre naucno-tehnickog stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Kanton-region ucestvule sa jednim radom po koeficijentu. da Ii rad vee pripada nekoj od disciplina smotre. srebreni i bronccru tocok tehnike. 40 . srebreni i broncani tocak tehnike za tri prvoplasirane sko/e. * Centralni ziri smotre ee odluciti da Ii ce rad biti vrednovan tj. Glavni ziri ce izrangirati sko/e u ukupnom plasmanu.odnosno kanton-region mogu nastupiti na smotri sa svojim radovima u vidu izlozbenih eksponata iii demonstriranja radova iii tehnickih crtezo iii elaborata iii na drugi nacin.

regionima gdje su reg istrovan i iii pedagoga tehnicke kulture. Na sporfsko .a .e MJERE ZASTITE. Za eventualne greske pri ispisu diplome prouzrokovane vasim neuredno iii netocno popunjenim prijavama. 00 kojima propisuju ove propozicije).ecan.tehnicki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini.ednosf.e i obezb.e posfoii mogucnosf povreda. Pozeljno je do uz prijave dostavite ime i prezime ucenlko /ucenice. godine.ihovu bezb.a se u svakom pogledu sfara za clanove elcipe i ko. Prijave se ovjeravaju pecotom i potpisom kantonalnih udruzenlo za noucno-tehnlckl odgoj mladih u kantonima . organizafor propisu.e odgovorna za n.05. 2011. gd. Dostavljaju se lsklluclvo no obrascu koje propisuje Udruzenje za noucno .edu. sami snosite odgovornost. a no osnovu plasmana u takmicarskim disciplinama gdje ucenik/ ucenlco ima obavezu demonstriranja rada ( u disciplinama u kojima je demonstrator obavezan. 41 . BEZBJEDNOSTUCENIKA Svaka elcipa obavezno ima voc1uekipe . onih koji su stekli provo ucesco no smotri.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine PRIJAVE: * * * * * Prijave za drzavnu smotru moraju biti dostavljene najkasnije do 10.ima.fehniCkim naf. starosnu dob i razred. Nepotpune i neblagovremeno upucene prijave nece se uzimati u obzir. Prijave moraju biti otkucane no rocunoru iii no plsocol masini.odraslu osobu ko.

DO 20 BODOVA .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shema staze za automodele bez "RC" uredaja 210 Zona III 40 II 40 II I 50 II 40 II III 40 BODOVANJE: MODEL-DO 30 BODOVA ZONA: I . an I S~toRT 210 I an 42 .25 BODOVA IV..0 BODOVA .50 BODOVA 11-40 BODOVA III .5BODOVA NIJE KRENUO .:: E (J 0 0 III I: s . VRIJEME . Sve mjere su u centimetrima.BIJELO II-CRNO III-CRVENO IV-ZELENO NAPOMENA: Markiranje staze vrSi se samoljepljivom PVC trakomu navedenim bojama.-- MARKIRANJE STAZE ZONA: I .

. = 4 boda... = 6 bodova. MARKlRANJE STAZE: -1111118..... = 8 bodova....... --m . .Ia I d... RC ura<rajam. markI I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme KUPUENI MODEU: minus 1 bod ..Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za automodele sa "RC" uredaJem VREDNOVANJE PRAVLJENINKJDEU: .. 43 ... n model. takml&ll kuplJanl modall .......takml&lr8k8 sIaZ8 je 40 ern .... --m ........ = 2 boda. Na IatDJ aazI .vlalna &. maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova.... = 4 boda....konetnIkI:I... I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme minus 1 bod .. do 30 bocIova markI ...InjevaJa okD 30 ern NAPOMENA: Mertclranje aIaze vriII ~JeplJIvorn PVC tralcDmu razlKlllm bojama... maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova. = 6 bodova. = 8 bodova.... = 2 boda...

0. 44 .5 bodova maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova za duflnu leta c) elementi leta maksimalno do 30 bodova NAPOMENA: Vrednuju se elementi leta prikazani na slici.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ZMAJEVI Vertikalna osmica BODOVANJE: .jedan najbolji let .vrijeme leta od odvajanja sa startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clanova komisije e ZMAJEVI -IZRADENI I KUPLJENI MODEll VREDNOVANJE: a) Model zmaja ja jed nom komandorr do 15 bodova. sa dvije komande do 30 bodova b) Svaka sekunda leta . Maksimalno se moze osvojiti 30 bodova za elemente leta.

---- v-luTo III-CRVENO IV-ZELENO VI.BEZ MARKlRANJA NAPOMENA: Marklnmje bazena VIiI_ samoIjeplJlvom PVC trakDmu navedanlm bojama.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za brodornodele bez "Re" uredaja ZOna 301401 III n 210 I 60 II III 140130 ~s fi ~ .50 BODOVA 11-40BODOVA 111-30BODOVA IV .---- ZONA: I .20 BODOVA V-10BODOVA VI-5BODOVA VRlJEME: BRZlNA MODElA: I II III IV V - 10 BODOVA 8BODOVA 8BODOVA 4BODA 2BODA .BIJELO II-CRNO ~s fi :> . l1li I ST:U I 210 l1li Sve mjel'8 8U u cantlmetrlrna.DO 30 BODOVA POGABANJE CILIA: ZONA: 1.---- VREDNOVANJE: KVALrTET IZRADE . 45 .s > MARKlRANJE STAZE .

Dublna bazena je bar 20 em.Bove su Iopte IIIbalonl preenlkc 15 . minus2 BODA § NAPOMENA: .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shams bazens za. minus5 BODOVA 2. minus5 BODOVA 2. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. minus3 BODA 3. minus3 BODA 3.SVe mjere su u em.U Istom bazenu sa takmlCe I kupljenl modeIl sa RC komandom. V vrijeme = 2 boda. V vrijeme = 2 boda. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. . III vrijeme = 6 bodova. minus2 BODA KUPUENI MODEU: USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA I vrijeme = 10 bodova.20 em. II vrijeme = 8 bodova. . II vrijeme = 8 bodova. 46 . IV vrijeme = 4 boda. . IV vrijeme = 4 boda. III vrijeme = 6 bodova. brodomodele sa "Re" uradajem • § Ii :I J i ~ • • 210 VREDNOVANJE IZRAaENI MODEll: KVAUTET IZRADE· DO 30 BODOVA USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA BRZlNA MODElA: I vrijeme = 10 bodova.

1 Markiranje staze za auto .modele bez "RC" uredaja (dimenzije date u propozieijama .MODELA y OBJASNJENJE PROPOZICIJA Poz.modela (dovoz. markiranje se vrsi samoljepljivom krep trakom sirine 5 em.8 Poz.MODELA. velicina bova data u shemi). montozo.l ). *) Autor postavke organizacije prostora: Vjenceslav Kukic 47 . Izrada akreditacija za ziri (izraduje organizator smotre).Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ORGANIZACIJ A PROSTORA ZA TAKMICENJE AUTO .KMT. Poz. Poz. avio i brodo . 10 Takmlcarske IIste (clonovl zirija dobivaju ispisane liste). 6 Bazen za sfarfanje brodo . Poz.shema staze.MODELA I BRODO .2 Markiranje staze za auto .modele).prema diseiplinama).9 Izrada akreditacija za takmicare (izrada prema propozieijama).CILJ" odnosno bodovne zone izvestisirokom alkoholnim "perrnonent" markerom ervene boje). 3 Natpis . Poz. Poz. 4 Postavka stubova .redar (obavezno prisus1vona pozieijama prema datim shemama). punjenje vodom) Postavka bova u bazen za RC brodo -modele (pozieije. Poz.modele sa "RC" uredajem (dimenzije date u propozieijama .shema staze. markiranje i oznacavanje kao kod Poz. 12 Dezurni . Poz.granicnika sa gajtanom za markiranje zona (shema data u prilogu prema diseiplinama. 5 Poz. Poz. organizaeija prema shemama za auto. 7 Postavka skolskihklupa za takmicare i ziri (prema diseiplinama datih u shemi). AVIO . 11 Stoperica (svaki clan zirija donosi licnu stoperlcu) Poz.skole i fakmicarska disciplina (papir zuti A-4 fiksiran na klupama tokrruccro . ispis vSTART . broj.

-l <H ..) CUNJEVI -5 Z~ 00000000 r-- OOOO~Q.) W -..Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine W -l D H :E W\. 0 ~ 00 00 00 00 00 ~~ liLJ..N HO ~> <I NH HZ <0 ~I~O 0:E W W ~ ~ w ~ :::.]~ TAKMICARI -l~ DH O-l HW f:J ~ 08 :ED 10 O:E I-H ::>~ <V) « N)~ ~:E o: <H O~ 1-< V) I01 ~< a...0OOOO 00000000000 00000000000 48 00000000000 I~ :E -c ..

< HI~ .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w W -l 0 :E 0 8080>N c.::: 0OH om Ci._.O mo <:E NH 000 000 000 000 000 000 <~ zV) wCi. 0 e ULAZ 49 REDAR . Z N)~ N H -c < 80 80 °O>~ o 80~ 80 i52 18 000 000 000 000 000 000 000 :E (J) Ci. <H m:E <~ t-.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w _) W ~ D 0 0 8080>N Q:: e D <I-. Z ~ H <J) -c 80 80 9J~ o 80~ 80 ~ e 18 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ::E e 0 e ULAZ 50 REDAR .. N< <ffi z~ w=> N= CXl~ ~~ CXlW 0- <~ <= 1-.< HV) ~ N < ._.

.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 0000000000000000 000000000000 0000 0000000000000000 00000000 00000000 .v 0 o m :s:: .v m ~ .. TAKMICARI ~ "2 0000 0000 0000 0000 0000 0000 51 .

SMOTRA NAUCNO-TEHNICKOG STVARALA5TVA MLADIH BiH Disciplina: Naziv rada: Autor(i): Mentor(i): Skola: Mjesto: Naljepnica treba da ima predlozeni izgled i moraju biti popunjeni svi trazeni podaci 52 . a LO 0400 1500 1500 a LO 48.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine IZGLED I DIMENZIJE CUNJEVA I ZASTITNE OGRADE Poz4 a a r-.

Matija Lapenda * "UVOD U AUTO-MODELARSTVO".Eugen Smital Navedenu literaturu rnozete nabaviti u UNTOM BiH.A:'. Jole Joleski * "RAKETNO MODELARSTVO". Smotru Naucno tehnickog stvara/astva m/adih Bosne i Hercegovine 53 . Aleksandar Stolonovlc * "PRAKTICNA ROBOTIKI\'.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine LlTERATURA TESTOVEU SPORTSKO-TEHNICKIMDISCIPLINAMA ZA * "PRIRUCNIK ZA AMATERSKURADIO-GONIOMETRIJU". Bruno sroconc * "OSNOVE BRODOMODELARSTAV. Tel/fax: (033) 220-759 Dobro dos/i m/adi tehnicari. Srdan Pelagic * "VAZDUHOPLOVNO MODELARSTVO". men tori i nastavnici tehnickog odgoja na 50.

50 godina Udruzenje za naucno-tehnilki u odgoj mladih Bosni i Hercegovini 50 godina Izdavac: Udruzenje za naucno-tehnidd odgoj mladih u BiH Redakcija: Nijaz Brajlovic. Muhamed Suljic Glavni i odgovorni urednik: Esref Korjenic Bilten je upisan u evidenciju glasila Federalnog ministarstva obrazovanja. godine pod rednim brojem 46. kulture i sporta 9. Mujo Brka.100 54 .1994. Elvira Sisic. Azra Pandzo.11. nauke.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->