teh

50 godina
Udruzenje za naulno-tehnilki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini

50 godina

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

smotra
naucno-fehnickog stvaraiastva miadih Sosne i Hercegovine

50.

UMaj/svibanj/ 201 111

program i propozicije

Sarajevo, 2010.

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

Smotre naucno-tehnickog

stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine

SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE CIWEVII ZADACI

Ciljevi i zadaci smotri noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih na svim nivoima organizovanja u Bosni i Hercegovini su: * Stvaranje Ijubavi kod mladih za naucno-tehnicko stvaralastvo i stvaranje svijesti kod mladih 0 potrebi da se sto ranije ukljuce u razne oblike ove djelatnosti kako bi steceno znanja i umlleco bila kasnije &0 produktivnija na radnom mjestu, u dornoclnstvu, u skoli, na javnim mjestima i sl., gdje god se koriste tehnicka sredstva. * Stvaranje Ijubavi i pozitivnog odnosa prema radu, a posebno za produktivan rod, a ne samo za reproduktivan rod, za stvorolcstvo i inovacijsku djelatnost kod mladih. * Propaganda tehnike i tehnickog stvaralastva kod najsirih slojeva gradana i svih relevantnih faktora: drzavnih, odgojno-obrazovnih, privrednih, noucrm. kulturnih i svih drugih organa i organizacija koji odlucuju iii mogu da doprinesu da se ova oblast Ijudske djelatnosti vrednuje sukladno njenom znocolu * Omogucavanje mladim da se na svim nivoima organizovanja; skole, opclne, kantoni, entiteti, Distrikt Brcko i drzovc; ispolje svoja znanja, naklonosti i zamisli i svoje konstrukcije iz oblasti tehnike. * Omogucavanje da se mladi sa svojim radovima predstave na ncucno-tehnlcklrn manifestacijama u inozemstvu.

ORGANIZACIJA

SMOTRI

* *

Smotre mladih tehnicara, u skolama, opclnorno. kantonima, Distriktu Brcko, entitetima, regionima, odrZavaju se do 10. maja/svibnja, a drzavna smotra u drugoj polovini maja/svibnja. Smotre KMT-a u skolorno. opclnske. kantonalne, Distrikt Brcko, entitetske i drzovnu smotru, organizuju organizacije, udruzenja i zajednice koje se bave ncueno-tehnleklm odgojem mladih. U tu svrhu, na svim nivoima, organizuju se organizacioni odbori i druga radna tijela za pripreme i neposrednu organizaciju smotri.

5

Clanovi ekipa i pojedinci takmicari se obavezno identificiraju putem akreditacija. Na smotrama viseg ranga. 8-mi. Svaka skola.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * * * * Finansijsko-materijalne troskove treba svesti na minimum obzirom na teskoce oko obezbjedivanja potrebnih sredstava za ove manifestacije. 6/9 i 7/9 razred . Kotizacijom se samo dlellmlcno pokrivaju troskov' srnotre. Ukupan broj takmicara ekipe kantona-regiona (i za ekipne i za polecmocne discipline) ne moze biti veci od 20 clonovo (po koeficijentu) i to pod uvjetom da su zastupljene sve discipline za koje je dozvoljeno dovesti takmicara. 7-mi. prema ovim iii svojim propozicijama i pravilima. kao i broj radova. u pravilu. Organizator smotre rnoze vode ekipa i mentore ekipa imenovati u ocjenjivacke komisije. ucesnica smotre. odreduje organ koji upucule ekipe na drzavnu srnotru Troskove voda ekipa snose organizacije koje upucula ekipe na srnofre. je obavezna uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 KM bez obzira na broj takmicara iii radova. 6-ti.iz svakog razreda po jedan). odnosno bar dva djecaka. Iznos kotizacije za svakog takmicara na 50. Rad u oCjenjivackoj komisiji je volonterski. odrede organizatori smotri sa nizeg ronqo. Ekipa za ekipne discipline na smotri broji pet clanova. 6 . odreduje se na osnovu slledeclh koeficijenata: Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Do 10 11 -20 21-40 1 2 3 41. 5/9. Na driavnoj smotri sudjeluju ekipe i pojedinci kole. Broj ekipa na smotrama odreduju organizatori s obzirom na materijalne. Clanovi ekipe su razlicitog uzrasta (5-ti. Kotizacija za svakog tokrnlccro je obavezna. smotri je 10 KM. U ekipi za ekipne discipline trebaju biti bar dvije djevojcice.60 61. kao i nocln njihovog lzboro. Izuzetak rnoze biti ekipa iz kantonaregiona gdje nastava tehnickog odgoja nije zastupljena u ovim razredima. prostorne i druge uslove. sudjeluju ekipe i pojedinci koji su na smotrama nizeg ranga postigli najbolje rezultote.80 Preko 80 4 5 6 * * * Broj voda ekipa. ciji oblik i sadrzaj propisuje organizator smofre. Izgled akreditacije se nalazi u prilogu propozicija. Broj ekipa za ekipne discipline i broj pojedinaca za polecmocne discipline.

Dodatna pOjasnjenja iii tumacenje propozicija na smotrama daje centralni ziri smotre. organizacioni odbori smotri na nlzern nivou mogu mijenjati i prilagodavati svojim uvjetima i potrebama. 7 . maketa i modela se oqronlcovolu na maksimalnih 50x50 cm. NaDomena: a) Na izlozbe radova i projekcije filmova nece se primati radovi koji su ranije izlagani na drzovnlrn smotrama. * Eklpo-skolo koja ucestvule u sportsko-tehnlcklrn disciplinama sa tobrlcklm modelima za takmicenje ne dovodi dodatnog ucenika-fakmicara. h) Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. a po moqucnosf da u tol disciplini nema radova ni iz njegove opclne. gubitka iii otudenja rada. d) Ukoliko voda ekipe na drzvnu smotru dovede vise ucenlko mimo dozvoljenog koeficijenta za iste ploco kotizaciju u iznosu od 80 KM po * ucenlku e) OCjenjivacka komisija rnoze diskvalifikovafi radove za koje procijeni da su nekvalitetni iii radove za koje komisija procijeni da nisu ucenicki rad. f) Ucesnici smotre moraju popunjenom naljepnicom oznaciti svaki rad. Organizator nije obavezan podesiti satnicu u ovakvim slucajevima. Organizator nije obavezan nadoknaditi stetu zbog ostecenlo. * Jedan rad rnoze biti prijavljen samo u jednoj disciplini. c) Dimenzije lzlozbenlh radova. Izgled naljepnice nalazi se u prilogu propozicija. g) OCjenjivacki ziri nije obavezan da vrati fotografije i filmove prijavljene za smotru. * Ucesnici smotre treba sami da paze na radove. b) Jednako se vrednuje tehnicka dokumentacija radenu rukom i rocuncrorn.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Organizacioni odbori nizeg nivoa smotri mogu predloziti svoje cia nove za rad u oCjenjivackim komisijama 5 tim da vode rocuno 0 strucnosf i da predlozeni clan nema interes za tu disciplinu tj. * Pojedine dijelove ovog programa i propozicija smotri. * Jedan ueenlk rnoze nastupati u vise disciplina. da se njegova skola ne takmici u tOj disciplini. 5 tim da se ne norusl koncept smotri. Fabrickim modelom upravlja ucenlk koji se tokrnlcl sa takmicarskim modelom iii neki drugi ucenlk koji je vee clan ekipe u nekoj drugoj disciplini. Organizacioni odbor drzavne smotre ne mora prihvatiti ovaj prijedlog.

razreda. * visokogradnj. Energetika i elektrotehnika 8 . 2. Test opcetehnickih znanja. lzlozbo radova iz nastave 5. Elektronika i telekomunikacije 3. tehnickog odgoja za 5. razreda. tehnickog odgoja za 6/9 razred.model dizalice). razred. 2. tehnickog odgoja ze 6. * niskogradnja. 5. razreda. Test iz nastave tehnickog odgoja. tehnickog odgoja za 8. Problemski zadatak . tehnlckoq odgoja za 7. 3. * graditeljska oosnno.nepoznat 7. 2011" II EKIPNE DISCIPLINE * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * * * * * * * 1.poznat POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. razred. Problemski zadatak . * arhitektura bucucnosn. lzlozbo radova iz nastave 8. razred. lzlozbo radova iz nastave 7/9 razreda. razreda. 4. Izlozba radova iz KMT-a (razne grane tehnike) 6. tehnickog odgoja za 7/9 razred. SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE Maj/svibanj. tehnickog odgoja za 5/9 razred. lzlozbo radova iz nastave 7. razred. lzlozbo radova iz nastave 5/9 razreda. Praktican rad (Maketa .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROGRAM 50. lzlozbo radova iz nastave 6/9 razreda. Arhitektura i gradevinarstvo. lzlozbo radova iz nastave 6. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja.

Automatika i robotika 9. * Dokumentarni film * Igrani film * Crtani film * Spot SPORTSKO-TEHNICKE DISCIPLINE 1.comocc b) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) c) RC modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) 9 . Film. Fotografija 6. Brodomodeli. Tehnika u zastiti okoline 8. a) Makete brodova .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * zadana tema (Pozitivni primjeri ekologije) * slobodan izbor 5. Primjena racunara u tehnici REVIJAFILMA 1. * Izradeni model * Fabricki model (revijalno) c) RC modeli * Izradeni model * Fabricki mode (revijalno)1 2. Automodeli. Saobracajna sredstva buducnosti DEMONSTRIRANJERADOVA 1. Inovacije 4. b) Takmicarski modeli. a) Makete motornih vozllo. Reutilizacija 7.

Tehnicko stvaralastvo po slobodnom izboru 10 . Zmajevi. Aviomodeli a) Makete aviona . a) Rakete * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) b) Raketoplani * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) * Izradeni * Fobrlckl * Izradeni * Fabricki 5. modeli modeli (revijalno) 7. Raketni modeli. modeli modeli (revijalno) 6. Radiogoniometrija 8. a) Ucenlcke discipline b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja 2. Radovi pedagoga tehnicke kulture.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. Roboti a) Autonomni b) Vodeni rocunororn OSTALO 1. Baloni.jedrilica b) Sobni modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) c) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) d) RC modeli * Takmicarski modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) 4.

svjetski velikani tehnike. za svako pitanje odreduje broj bodova. godinu. test za 6/9 razred radi ucenlk 6/9 razreda. ocjenjivacki ziri. 2011" TESTOVI 1. srebreni i broneoni toeok tehnike. 11 . ito: test za 5/9 razred radi ucenlk 5/9 razreda. Testovi iz nastave tehnickog odgoja za 5/9. * * * * * * Test se sastoji od pitanja iz raznih oblasti tehnike (izuzev materije nastave tehnickog odgojaj primjerenih uzrastu. * * soobrocol i 51. tehnicka sredstva. peti. testa za peti razred radi ucenlk petog razreda. sesti. Test rjesavaju clonov' ekipe koji su rjesavali test iz nastave tehnickog odgoja. Ucenici test rjesavaju poledlnocno. prije rjesavanja testa. test za sesti razred radi ucenlk sestog razreda. srebreni i broneoni toco« tehnike.7/9. Ekipa se rang ira tako da se zbroje bodovi svih pet clonovo ekipe. Na ekipnim priznanjima se upisuju imena svih clonovo ekipe. Testovi iz opcetehnickih znanja. test za 7/9 razred radi ucenlk 7/9 razreda. 2. razvoj tehnike kroz historiju. Test iz nastave tehnickog odgoja radi svaki ucenik posebno. Pitanja za testove ce biti postavljena iz vazecih uczbenlko za skolsku 2010/'11. s tim da se za jedan test ne rnoze osvojiti vise od 50 bodova. Priznanja se dodjeljuju i za tri prvoplasirane nekipe ito: zlatni.6/9.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROPOZICIJE 50. SMOTRE NAUCNO TEHNICKOG STVARALASTVAMLADIH BOSNE I HERCEGOVINE "Maj/svibanj. Ucenici kao ekipa na testu mogu maksimalno osvojiti 250 bodova.e Zavisno od tezine pltonlo. Za svaki uzrast se trojici prvoplasiranih ucenika dodjeljuje zlatni. Vrednovan. Za svaki test ucenlcl se posebno rangiraju. sedmi * * * i osmi razred: Testovi obuhvataju materiju iz nastave tehnickog odgoja za odqovorclucl razred. a odnose se na epohalna onnco u tehnici. test za sedmi razred radi ucenlk sedmog razreda i test za osmi razred radi ucenlk osmog razreda.

Vrijeme za izradu rada odreduje odgovarajuca oCjenjivacka komisija (najduze dva sata). funkcionalnost i 51. ekipa taj zahtjev obavezno navodi u prijavi za smotru. a dio ekipe rjesava problemske zadatke. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. Praktican rad radi pet clonovo ekipe koji su rjesavali testove. Svaki clan ekipe doblce ldentlcno priznaje kao i ekipa. Ukoliko je za izradu prakticnog rada neophodno obezbijediti elekfrlcnu energiju iii 51.e Zavisno od tezine pitanja. 5 tim da se za jedan test ne rnoze dobiti vise od 25 bodova. Triprvoplasirane ekipe doolce zlatni.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Vrednovan. Triprvoplasirana ucenko doblce zlatni. oclenllvockl ziri. inventivnost kreativnost originalnost. * * * 4. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. podijeliti ekipu tako da dio ekipe radi prokncon rod. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja * Na lzlozbu se primaju radovi koji odgovaraju okvirnom nastavnom programu nastave tehnickog odgoja za osnovnu skolu (ne moraju biti objavljeni u udzbenlclmo iii dnevnicima rada).model dizalice) Proktlccn rad se radi na samoj smotri. po svom nohodenlu. Na ekipnim priznanjima ispisuju se imena svih clonovo ekipe. tehnicku dokumentaciju. Rangiranje ekipa vrsi se na taj nccln sto se zbrajaju bodovi svih pet clonovo ekipe. Ukupan broj bodova ne rnoze biti vecl od 250. za svako pitanje odreduje broj bodova.e Maksimalan broj bodova za prokrlcon rad je 250. alat materijal i drugi pribor). srebreni i bron6ani to6ak tehnike. slozenost rode. Za proktlcon rad ekipa donosi sve sto je potrebno za realizaciju prakticnog rada (nacrt. prije rjesavanja testa. Na priznanjima se ispisuju imena svih clcnovo ekipe.. bira rad na zadanu temu koji ce raditi na samoj smotri. Svaka ekipa. Oclenllvocko komisija odredlce iznos bodova prilikom vrednovanja za pojedine elemente kao sto su npr. preciznost ekonomlcnost estetski izgled. u dogovoru sa vodorn ekipe. * * * * * * 3. * * Vrednovan. 12 . Praktican rad (Maketa . Ucenici kao ekipa na testu mogu osvojiti maksimalno 125 bodova. Triprvoplasirane ekipe ce takode dobiti zlatni. Organizator rnoze.

Ako je rad grupni. na priznanju ce umjesto imena ucenko pisati "grupa ucenlko". Ako je rad grupni. Ako je u grupi vise clonovo na priznanju ce umjesto imena ucenlko biti napisano "grupa ucenlko". Grupu cine nolvlse cetiri clone. Radovi mogu bit poleclnocnl iii grupni (imena ucenika na priznanju ce biti ispisana ako grupu cine do cetiri ucenika). Izloiba radova iz KMT-a (izlozba iz raznih grana tehnike) * * * * * * * * * * Ekipa sudjeluje sa jednim radom iz bilo koje grane tehnike (izuzev radova prema nastavnom programu tehnickog odgoja). 5 tim sto svaki rad mora biti iz druge grane-oblasti tehnike tj. eventualna prednost u odnosu na druge slicne radove. tri prvoplasirana rada doblce zlatnL srebreni i broneani tocc« tehnike. 13 . Grupu cine do cetiri clone. Grupu cine najvise cetiri clone. Priznaje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. drugog razreda. srebreni i broneani toeak tehnike. Uceniei za svaki rad mogu maksimalno osvojiti po 50 bodova. svrha odnosno namjena.e Odvojeno se vrednuju i rangiraju radovi za svaki razred posebno. svki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svakog clone grupe. Vrednovan. Vrednovan. ali ukupan iznos ne rnoze biti vecl od 100 bodova. Ako je u grupi vise clonovo. Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. Ekipe se rangiraju tako sto se zbroje bodovi za sve radove te ekipe. Svaki clan grupe dobija isto priznanje. kao i naljepniea sa podaeima. Uz eksponat se obavezno prilaze tehnicka dokumentaeija: naert i tekstualno objasnjenje. tj.e Za rad je rnoquce osvojiti maksimalno 100 bodova. 5. svaki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svih clonovo grupe. speeifikaeija materijala. 5 tim da ukupan broj bodova za svaki rad ne rnoze biti vecl od 50. Za svaki razred-uzrast. funkeija. Triprvoplasirana rada doblce zlatni. ekipa za pet radova najvise rnoze osvojiti 250 bodova. Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente za oejenjivanje. Priznanje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. nocln izrade i rnontcze. Uz eksponat obavezna je tebnlcko dokumentaeija.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * * * * * * * * * * Ekipa rnoze ucestvovof sa pet radova. Radovi mogu biti pOjedinacni iii grupni. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em.

Priznanje dobiti najuspjesnije ekipe i svaki clan tih ekipa. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokncon rod. kao i konkretan zadatak koji 6e rjesavati na samoj srnotn. a konkretan zadatak 6e dobiti na samoj smotri.poznat Zadatak rjesavaju clonovl ekipe koji su radili testove i proktlcon rod. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * 6. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokrlcon rod. * * * * * * * * Glavni ziri Ce izrangirati ekipe u ekipnim disciplinama na osnovu osvojenih bodova. Na priznanjima Ce biti ispisana imena svih pet c/anova ekipe koji su rjesavali testove. Problemski zafatak . Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo ekloe. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 bodova. Triprvoplasirane ekipe dobice zlatni. Oclenllvocko komisija 6e od red iti elemente vrednovonlo. Oblasti iz koje 6e rjesavati problem je arhitektura i gradevinarstvo. 6. Ekipe sa sobom donose pribor. Oclenllvocko komisija 6e izrangirati sve radove. Problemski zafatak . Ocjenjivacka komisija 6e izrangirati sve radove. srebreni i bronconl tocok tehnlke. Ekipe same biraju oblasti iz koje 6e rjesavati problem. srebreni i broncani tocak tehnike. prob/emske zadatke i radili prakfican rad. Sve ekipe 6e rjesavati isti zadatak.nepoznat Zadatak rjesavaju clcnovl ekipe koji su radili testove i prokrlcon rad. Ocjenjivacka komisija 6e od red iti elemente vrednovanja. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. materijal i tehnicku dokumentaciju potrbne za rjesavanje problema. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 booovo. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo eklpe. srebreni i bronccn' tocok tehnike. ce 14 .

Grupu cine do cetiri ucenika. Dimenzje radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em u osnovi. Vrednovanie * * * * * * * * a) Niskogradnja Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. aerodromi. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100.).niskogradnja: putevi. industrijski i drugi privredni objekti.graditeljska bastina: svi objekti niskogradnje i visokogradnje od historijske i kulturne vrijednosti BiH.arhitektura buducnosti: nova arhitektonska i gradevinska rjesenja raznih objekata (oblik. makete naselja i sl. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. vjerski objekti. Uz svaki rad se prlloze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Arhitektura i grac:fevinarstvo * * * * * * * * * Objekti niskogradnje Objekti visokogradnje Arhitektura buducnosti Graditeljska bastina Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu za svaku od ove cetiri oblasti. autobuske i zeljeznicke staniee. Pripadajuci radovi: . .. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. 15 . c) Arhitektura buduenosf Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje.visokogradnja: stambene zgrade. . aerodromi. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. b) Visokogradnja Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. ekonornlcnost itd. luke. . d) Graditeljska bastina Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje.. materijali. Radovi mogu biti grupni. tehnologija izrade. nodvozrqoc! podvofnloc: i sl. funkeija. mostovi.

Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 2.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Energetika i elektrotehnika * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu. 3. Radovi se odnose na elektroniku i telekomunikaeijska sredstva i uredaje iz proslostl. lema za fotografije za smotru 2008. sooosnlosf i buoucnosn Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zatraziti i dodatna oblosnlenlo. Uz svaki rad se prlloze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Vrednovan. Radovi se odnose na proizvodnju i iskoristavanje svih vrsta energenata razne svrhe. Uz svaki rad se prilaze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Najmanji dozvoljeni format fotografija je 18 X 24 em. Kao dokaz vjerodostojnosti autora uz fotografiju se dostavlja CD sa 16 . za Vrednovan. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Uz rad se dostavlja tehnicka dokumentaeija i naljepniea. 4.godine je "Pozitivni primjeri ekologije" Fotografije treba dostaviti Udruzenju za noucno-tebnlckl odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavama za smotru. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. a jedna fotogrfija je po slobodnom izboru teme. Jedna fotografija je na zadanu temu.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zcfrozm i dodatna objasnjenja. Fotografija * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa po jednom fotografijom po koefieijentu za svaku poddiseiplinu. Elektronika i telekomunikacije * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa jednim radom po koefieijentu.

Reutilizacija * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po jednim radom po koeflcllentu. 6.predrneto. kao i obrozlozerfe u cernu se sastoji inovaeija. 17 . Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em.Iokode na naljepniei treba da stoji naziv rada kao i vrijeme i mjesto kada i gdje je fotografija snimljena. pregledati fotografije i oeijeniti ih. Vrednovan. naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru.e Oejenjivacki ziri 6e odrediti elemente vrednovanja. Vrednovan. Oejenjivacki ziri od autora. rnoze zotrozm dodatna ojasnjenja. prije smotre. Uz svaki rad potrebna je tehnlcko dokumentaeija (sa posebnim objasnjenjem 0 korlstenlu starih materijala. 5. Vrednovan. uredaja od kojih je izraden novi rad) te naljepniea. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em.e Oclenllvockl ziri 6e od red iti elemente vrednovonlo. a na smotri ih samo prezentirati. Uz eventualni dodatak drugih. odnosno predmeta.po slobodnom izboru . novih materijala neophodnih za izradu novog uredaja . 0 cernu 6e ekipe biti blagovremeno obavijeStene. predmeta i 51.. odnosno demonstratora. Oejenjivacki ziri rnoze zcfrozm od autora iii demonstratora dopunska obrozlozenlo. Organizator rnoze form irati poseban ziri koji 6e ranije.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za * * snimeima u JPG tormotu. Inovacije mladih talenata tehnike * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po dva rada po koefieijentu. odnosno uredaja.e Oejenjivacki ziri 6e od red iti elemente za vrenovanje. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100. Uz svaki rad se prilazu tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.uradeni od dijelova ve6 koristenih materijala. Ukupan iznos bodova za svaku poddiseiplinu ne rnoze biti ve6i od 100. Radovi su . Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100.

Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Ukupan iznos bodova za rad ne moze biti vecl od 100. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. 8. Oclenlvockl ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Rad se demonstrira pred oclenllvocklrn zirijem. Radovi se odnose na proizvodnju i koristenje svih vrsta soobrocolnlh sredstava za razne svrhe koji ce se koristiti u buducnosn po vizijama ucenika. 18 . Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Saobracajna sredstva buducnosti * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcf sa jednim radom po koefieijentu.e Oclenlvockl ziri ccreclce elemente za vrednovanje. Radovi se odnose na uredaje za monitoring (pracenje kvaliteta pojedinih elemenata eko-sistema). Uz svaki rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea.e Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Vrednovan. Tehnika u zastiti okoline * * * * * * * Kanton-region rnoze ucesfvovon sa po jednim radom po koefieijentu. Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 7. Uz rad se prilaze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zofrozm i dodatna objasnjenja. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. zatim uredaja za sprlecovonle zagadenja i otklanjanje posljediea zagadenja. Automatika i robotika * * * * * * * Kanton-region moze ucestvovcn sa po jednim radom po koefieijentu. Uz rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. 9. Vrednovan. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Vrednovan.e Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente vrednovanja.

Ucenici se tckmlce u primjeni rocunoro u tehnici.e Oclenllvockl ziri odreolce elemente za vrednovonle. Ucenlcl su obavezni projekte raditi iskljucivo u Power Polnt-u. Primjena informatike u tehnici * * * * * * * * * * * Kanton-region ucestvule sa jednim tokrnlcororn po koeficijentu. Filmovi ce se vrednovati odvojeno po zanrovima. c) crtani film . Filmovi trebaju biti u DVD torrnotu Tema i tehnika snimanja su slobodnl.do 10 minuta. Smotru je: "Prezentacija 50.do 4 mlnuto.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine DEMONSTRIRANJE RADOVA 1. Autor sa sobom na smotru donosi foto-aparat i programski paket u kome ce raditi da bi se mogla obaviti demonstracija. REVIJA FILMOVA 2.do 7 minuta. b) igrani film . Ucenici ce konkretan zadatak dobiti na smotri od oclerqlvocke kornlslle. Ocjenjivacki ziri mote od takmicara traziti dodatna oblosnlenlo. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. Vrednovan. * * * * * * * * 19 . d) spot . Ucenici se pripremaju za "oblost rode". Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100 za svaku kategoriju filma posebno. Obavezna je demonstracija rada pred komisijom. a znanje po konkretnom zadatku ce demonstrirati pred ocjenjivackom komisijom na smotri. Film a) b) c) d) Dokumentarni film Igrani film Crtani film Spot Kanton-region rnoze ucestvovon sa jednim radom iz svake kategorije filma po koeficijentu.e Oclerjlvcckl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. ito: a) dokumentarni film . Vrednovan. Filmovi se dostavljaju Udruzenju za noucno-tehnlckl odgoj mladih u BiH zajedno sa prijavama za smotru iskljucivo na CD-u.do 3 minuta. Trajanje filmova je ograniceno. smotre". Zadana oblast rada za 50.

autorima radova. U sportsko-tehnickim disciplinama priznanja se dodjeljuju za tri prvoplasirana takmicara. Takmicarski modeli u sportsko-tehnickim disciplinama mogu ucestvovafi ponovo na vise takmicenja-smotri. Ocjenjivacki ziri rnoie diskvalifikovafi nakvalitetne radove. za svaku temu iz ovih propoziclja. srebreni i broncani tocak tehnike za osvojeno prvo.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * Na tematskim izlozbama. a ako je rad grupe autora priznanje se dodjeljuje svakom clanu grupe. kao i radove koji su ranlje sudjelovali na smotrama istog ranga. Isti princip oe se primjenjivafi i kod disciplina "demonstraclje radova". Jedan rad rnoie ucestvovafi u samo jednoj disciplini. Na priznanju se upisuju imena svih clanova grupe. Grupu cine najvise cetiri ctana. drugo i tree mjesto. 20 . dodjeljuju se pojedincima. zlafni.

po koeficijentu.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . Duzina model a ne smije precl 500mm. duflne 10m. prijenosi.region. te naljepnica. Elektromotor.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine SPORTSKO .inicijale autora iii naziv modela. Ukupan broj bodova za rod ne rnoze biti veci od 100 bodova. 21 . sirine 2.parketu iii asfaltu.1 m (skico je u prilogu propozicija) Svi takmicari prije starta rode test iz automodelarstva. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. baterija i tockov' mogu biti tvornlcke izrade. fotografija.region rnoze ucestvovof so jednom maketom po koeficijentu Rod predstavlja maketu postoleceq motornog vozila iii starih modela vozila. Vrednovanje: Komisija ce od red iti elemente vrednovanja. Iokrrilcenle se sastoji od prakticnog dijela . sudjeluje so jednim model om radom za svaku sportsko-tehnlcku disciplinu iii poddisciplinu.izradeni Kanton .TEHNICKA TAKMICENJA Svaki kanton .region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu Model automobila je no elekrrlcnl pogon. Takmicarska staza je pravouglog izgleda. 1. a slrlno 250mm Model treba do posjeduje oznaku no sasiji . a sirina 250mm. Maksimalna duflno modela je 500mm. Model je vlastite izrade tokrnlcoro. opls. Izbor modela je slobodan. u svakoj disciplini. AUTOMODELI: a) Makete motornih vozila b) Takmicarski model * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) RC model * izradeni model * fobrlckl model (revijalno) * * * * * * * * * * * * * Makete motornih vozila Kanton . Takmicarski automodeli . Uz maketu se dostavlja i tehnicka dokumentacija. lokmlcor donosi gotov uraden (iii kupljen model za revijalni dio) i potrebnu opremu za takmicenje. karakteristike stvarnog vozila (u obzir dolaze i oldtimeri). Model je slobodnog izgleda.

izradeni Kanton . maksimalna duflno modela je 500mm.Om.parketu iii asfaltu. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvcnlcno starta. Takmicarski automodel . * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz automodelars1va.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * a) b) c) d) Takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . * No modelu je obavezna oznaka .region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu Model je slobodne konstrukcije. sirine 2. Vrednovanje: Test do 10 bodova. usplesnost pogadanja cilja do 50 bodova (zona 1= 50 bodova. * Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. a sirina 250mm. Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. zona IV = 5 booovo. zona II = 40 bodovo. nije krenuo = 0 bodova). * I * * RC automodeli .fabricki Kanton .inicijali demonstratora iii naziv model a * Model je slobodnog izgleda. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. duflne 10. * Boduje se najbolji start. Boduje se najbolji start. * Ickmlcorsko staza je pravouglog izgleda. sirina 250mm. vrijeme do 10 bodova. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.1 m (skica staze je u prilogu propozicija). zona III = 20 bodova. b) usplesnost pogadanja cilja do 40 bodova (zona 1= 40 bodova. c) Vrijeme do 10 bodova. zona IV = 10 bodova. a maksimalna duflno model a je 500mm. * Takmicenje se sastoji iz prakticnog dijela . * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. model do 30 bodova.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu * Ukoliko je ekipa ostvarila p/asman na Smotru iz takmicarskih izradenih automode/a takmicenje sa kupljenim mode/om obavlja isti takmicar koji je nastupao u takmicenju sa izradenim mode/om. zona II = 30 bodova. 21 . nije krenuo = 0 bodova. zona III = 25 bodovo.

svako gazenje markirane linije . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.Om. najbolji start.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so RC izradenim auto modelom. II vrijeme = 8 bodova. * Boduje se jedan. * Model je slobodne konstrukcije.inicijali demonstratora iii naziv modela.0m (skica staze je u prilogu propozicija). duzine 1O. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i prokrlcnoq dijela .fabricki Kanton . * Takmicenje se sastoji od testa i proktlcnoq dijela . * Boduje se jedan. IIIvrijeme = 6 bodova.staze minus 1 bod Maksimalan broj bodova za voznju je 40. RC automodel . * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvorscno starta. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. c) I vrijeme = 10 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Model je no elektricni pogon.staze minus 1 bod. baterija dijelovi sasije. slrlno 250mm. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. b) Konstrukcija i dizajn model a do 30 bodova c) usplesnost voznle: svako gazenje markirane linije . * No modelu je obavezna oznaka . a maksimalan broj bodova za voznju je 50. a maksimalna duzina model a je 500mm.Om (skica je u prilogu propozicija). * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme = 2 boda. najbolji start. d) I vrijeme = 10 bodova. IV vrijeme = 4 bodova. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. a motor. duzlne 10. sirine 2. * tokrruccr ima provo no dva probna i tri zvcrucno starta.voznja po markiranoj stazi. * Ickmlccr rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Model je vlastite izrade tckrnlcoro. * Svi modeli startaju so zolednlcke startne pozicije. prijenos. tokrnlcenle so kupljenim tokrnlcorsklm model om obavlja isti tokrnlcor koji je nastupao u takmicenju so izradenim RC automodelom. kao i tockovt mogu biti tvomlcke izrade. II vrijeme = 8 bodova. * * * 23 . * No modelu je obavezna oznaka .voznje po markiranoj stazi. sirine 2. IIIvrijeme = 6 bodova.Om.inicijali autora iii naziv modela. b) Uspjesnost voznje. V vrijeme = 2 boda.

Za jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodovo. Dimenzije modela . * Brodomodel je no pogon elektromotorom.izradeni Kanton . a boduje se jedan. b) Uspjesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. 24 . Takmicarski modeli brodova . OCjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. Vrednovanie. dunne 10m. Model mora biti vlastite lzrcde. * Model je slobodne konstrukcije. * Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija). a sirine 2. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelars1va. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. Rod predstavlja model postoleceq broda iii broda koji je nekada postojao ( historijski model).crtez (ukoliko postoji). najbolji start. Uz rod se dostavlja tehnicka dokumentacija. BRODOMODELI: a) Makete brodova b) Takmicarski model: * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) Remodel: * izradeni model * fabricki model (revijalno) stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * Makete brodova Kanton . ciji pogonski napon ne prelazi 24V. * Model ima oznaku . * Elektromotor. Rod rnoze biti oolecnocon iii grupni.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu.bczenu. IIIzona = 30 bodova. karakteristike s1varnog broda i nollepnlco. slika .Smotre noucno-tehnlckoq 2. a grupu cine maksimalno 4 clone. Bazen je pravouglog oblika.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu.1 Om i dubine 0. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodovo. Vrednovanie: a) Test do 10 bodovo. IV zona = 20 bodova.20m.inicijale autora i naziv modele. maximalne duzlne do 600 rnrn.makete ne mogu biti vece od 500 X 250 rnm. prijenosi i baterija rnoze biti tvornicke lzrode. II zona = 40 bodova.

a sirine 2. * Takmicar rnoze maximalno osvojiti 70 bodova. duzine 10. Bazen je pravouglog oblika. * Model je slobodne konstrukcije. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. IIIvrijeme = 6 bodova. duzlne 10. II zona = 40 bodova. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so takmicarskim izradenim model om. IIIzona = 30 bodova.bazenu. Model ima oznaku . RC brodomodel je no pogon elektromotorom. II vrijeme = 8 bodova.1 Om i dubine 0.bazenu. Pogadanje cilja u plovnoj stazi .20m.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. duzlne do 600 mm. IIIvrijeme = 6 bodova. a sirine 2. maximalne duzine do 600 mm.1 Om i dubine 0. Takmicarski modeli brodova . najbolji start.Smotre noucno-tehnlckoq c) Kvalitet izrade d) Brzina modela I vrijeme = 10 IV vrijeme = 4 stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine modela do 30 bodova. boda i V vrijeme = 2 boda. Bazen je pravouglog oblika. Elektromotor. baterije i RC uredaji mogu biti tvornicki. b) usplesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . isti tokrnlcor nastupa i u disciplini so kupljenim modelom. IV zona = 20 bodova. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme= 2 boda.inicijale demonstratora i naziv modela. * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija).Om. * Model ima oznaku . (vrijeme se mjeri stoperlcorn so tocnoscu 1/10 sek. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. prijenosi. (:iji pogonski napon ne prelazi 24V. II vrijeme = 8 bodova. * * * * * * * * * * RC modeli brodova .Om.20m 25 .) bodova. Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodova. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sekundL) I vrijeme = 10 bodova.inicijale autora i naziv modela.izradeni Kanton . Model je vlastite izrade i slobodne konstrukcije. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. a boduje se jedan. Startanje model a je so startne pozicije sirine 50cm.fabricki Kanton .

ciji pogonski napon ne prelazi 24V. a boduje se jedan.bazenu. * Iokrnlccr rnoze maximal no osvojiti 70 bodova. najbolji start. * Model ima oznaku . d) Kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. bova III minus 2 boda). bova II minus 3 bode. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz brodomodelarstva.fabricki Kanton . * Model je slobodne konstrukcije. duflne 10.20m * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija) * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.Om. isti takmicar koji je nastupao u disciplini so izradenim.) I vrijeme = 10 bodova. Bazen je pravouglog oblika. e) kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. * RC brodomodel je no pogon elektromotorom. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sek.inicijale demonstratora i naziv modela. * * * * 26 .region rnoze ucestvovcn so jednim modelom po koeficijentu. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 bodova. b) usplesnost prolaza do 50 bodova. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 boda. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no smotru so izradenim RC brodomodel om. najbolji start. d) Brzina modela (vrijeme se mjeri stoperlcom so tocnoscu 1/10 sek. II vrijeme = 8 bodova. bova II minus 3 bode.1 Om i dubine 0. c) Uspjesnost prolaza do 50 bodova. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. nastupa i so kupljenim modelom. duzlne do 600 mm. bova III minus 2 boda).) I vrijeme = 10 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija) Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. IIIvrijeme = 6 bodova. RC modeli brodova . a boduje se jedan. IIIvrijeme = 6 bodova. b) Kvalitet izrade model a do 30 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. II vrijeme = 8 bodova. a sirine 2.

region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu.crtez (ukoliko postoji) karakteristike stvarnog aviona iii jedrilice i naljepnica. Takmici se takmicar koji se tokrnlcto i so izradenim model om iii neki drugi 27 . donosno jedrilice.fabricki Kanton . Vrednovanje. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. * * * * Sobni model aviona .region rnoze ucesfvovon so jednim modelom po koeficijentu. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. * * * * * * * * * Sobni model aviona . Uz rod se dostavlja tehnlcko dokumentacija. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja.izradeni * sobni modeli . Rod predstavlja model posroleceq iii nekadasnjeg tipa aviona. b) Test do 10 bodova. * Takmicenje se obavlja u soli. c) Svaka sekunda leta 1 bod. najuspjesniji. Model mora biti vlastite izrade. Vrednovanje: a) Model . * Svaki to kmicar.kupljeni (revijalno) c) Modeli jedrilica A-l (Fl H) i A-2 (F1A) * izradeni model * fabricki model (revijalno) d) RC aviomodeli * izradeni model * fabricki model (revijalno) Maketa aviona: Kanton . * Modeli su slobodne konstrukcije. Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelars1va. slika . Jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodova.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. a boduje se samo jedan. Takmicenje se obavlja u soli. Rod rnoze biti poleolnocon iii grupni (grupa broji maksimalno 4 clone). AVIOMODELI: a) Makete aviona b) Sobni modeli * sobni modeli .izradeni Kanton .

region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu. Svaki to krnlcor. najuspjesniji start. * Iokmlcl se tokmlcor koji se tokrnlclo i so radenim model om iii neki drug clan ekipe tj.izradeni Kanton . d) Takmicar u ovoj disciplini rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Takmicenje se obavlja u soli iii no otvorenom. Ima provo no dva probna i tri zvcrilcno starta. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu disciplinu.fabricki Kanton .. Tokmicari slobodno biraju kategoriju model a so elektro iii SUSmotorom. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva.region rnoze ucestvovotl so jednim modelom po koeficijentu. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. a boduje se samo jedan. a boduje se samo jedan. 28 . Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade . Svaki takmicar prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . b) SVaka sekunda leta 1 bod.izradeni Kanton . c) Svaka sekunda leta 1 bod. Modeli su slobodne konstrukcije. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. b) Model. najuspjesniji start. najuspjesniji start. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Svaki takmicar. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. * * * * * * * RC aviomodeli . * * * * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . Svaki tokrnlcot Ima provo no dva probna i tri zvomcno starta.region moze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. Takmicenje se obovlja u soli iii no otvorenom.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine clan ekipe tj. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. Modeli su po slobodnom izboru. b) Svaka sekunda leta 1 bod. a boduje se samo jedan.

izradeni Raketni modeli . polijetanje i slijetanje bez ostecenki u trajanju do 50 sek.6 ccm do 3. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. Tokmicari slobodno biraju kategoriju modela so elektro iii SUSmotorom. najuspjesniji start.fabricki Kanton . (svaka sekunda leta 1 bod) do 50 bodova za let. najuspjesniji start.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Za izradu elektromotora se koriste tipovi od 280 do 500. c) Startanje modela. RAKETNIMODEll : Raketni modeli . ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. * Takmici se takmicar koji se tckrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. uspleson start. * * * * * * 4. * Svaki takmicar radi test iz aeromodelarstva prije takmicenja. Raspon krila ne smije biti vecl od 1600mm Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. a za ugradnju SUS motora koriste se velicine 0.5 ccm. RC aviomodeli .fabricki (revijalno) 29 . uspleson start. c) Ickrnlcor rnoze maksimalno osvojiti do 50 bodova za let. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. a vrednuje se jedan. polijetanje i slijetanje bez osteceruo u trajanju do 50 sek. * Raspon krila ne smije biti veci od 1600mm.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. * Takmicar ima provo no tri starta iii pokusolo. Duzina sajle je do 30m. b) Kvalitet izrade konstrukcije model a I demonstriranje upravljackih komponenti no modelu do 40 bodova. a vrednuje se jedan. Duzina sajle je do 30m. b) Startanje model a. * Startanje model a so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. * Startanje modela so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. * Iokrnlcor ima provo no tri starta iii pokusolo. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva.

Model mora odgovarati slledeclm zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. * * * Raketni modeli . * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz roketorstvo.region rnoze ucestvovof sa jednim model om po koeficijentu. Vrednovanje: a) Test do 10 bodovo. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja modela s rampe do zovrserko leta. Lansiranje vrsi tokrnlcor. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzlt Let rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkaze motor. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Model rakete S-4-B je prema vlastitom lzboru.fabricki Kanton . a vrednuje se vrijeme boljeg uspjelog leta. dovoljno jakom i gustom rrrezorn. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnlk zatvorene konstrukcije mora biti 18mm na 20% duzlne tijela. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. Takmici se takmicar koji se takmicio i sa radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. papira.region rnoze ucestvovotl sa jednim modelom po koeficijentu. a njena visina i precnik su 2m. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. gume. gume. Model u 30 . a po potrebi i njegov pomocnlk. * Oclenjvcckl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. Model sa tehnlckorn dokumentacijom takmicar predaje oclerjvockorn ziriju radi uvida u model i radi vrednovanja kvaliteta rada prije lansiranja. atestiranim motorom 5Ns. S-3. Model rakete S-4-B mora biti vlastite lzrode.izradeni Kanton . b) Model izradene rakete do 40 bodovo. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precrak 18mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. tako da je raketa ne rnoze probiti. Takmicar ima pravo na dva starta. papira.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Raketni modeli . * Iokrnlcorl su duzni da se prldrzcvolu "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modela". tokrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. Model mora odgovarati sljedecim zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. Model u klasi S-2. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja rokete. c) Sekunda leta 1 bod. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu dlsclpllnu. * Prilikom predavanja modela i tehnlcke dokumentacije ziriju. s-t. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova.

* Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. * * * * * * Raketoplani . a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsefko trajanja leta. * Takmicari su duzni da se pridrZavaju "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modele". b) Sekunda leta 1 bod. Leta rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkoze motor. U protivnom. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora.51 . Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. * Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. atestiranim motorom 5Ns. a po potrebi i njegov pornocnk. Startanje se izvodi sa startne rampe minimalne duzine 1000 mm. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom.5. * Oclenllvockl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. S-3. * Ickrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja model a 5 rampe do zovrsetko leta. a njena visina i precnik su 2m.mini raketni motori). a vrednuje se vrijeme uspjelog. 31 .00 Nc. Minimalna dimenzija trake je 25x300 mm (potrebno je voditi rocuno da motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). Takmicari su duzni postovon I pridrzavati se pravila. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precnlk 1B mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. Iokrnlcor ima pravo na dva starta. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Lansiranje vrsi tckmlcor.region rnoze ucestvovcn sa jednim model om po koeficijentu. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcom. a u tazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnik zatvorene konstrukcije mora biti 1Bmm na 20% duzine tijela. start se ne priznaje. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. slobodne konstrukcije sa parametrima navedene kategorije. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzir. S-2.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Klasi S-1. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i lansiranja rakete. Raketoplani u kategoriji S4B (2.izradeni Kanton . c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. tako da je raketa ne rnoze probiti. dovoljno jakom i gustom mrezom.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanje: a) b) c) d) Test do 10 bodova. Iokrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja raketoplana. slobodne konstrukcije so parametrima navedene kategorije. Startanje se izvodi so startne rampe minimalne duflne 1000 mm. start se ne priznaje. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsetko trajanja leta. Kvalitet izrade raketoplana do 40 bodova.5 bodova. Kodeks bezbjednosti raketnog modelara: * * * * * * * Do bi se izbjegle nezgode u radu so raketnim i modelima raketoplana to kmicari su obavezni do se pridrzavaju sljedecih odredaba: Pridrzavacu se pravilnika 0 radu so raketama i raketoplanima. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcorn.fabricki (revijalno) Kanton .5 bodova. Necu izradivati vlastito gorivo. * * * * * * * * * po koeficijentu. a najvise 50 bodova za let. Raketoplani . a u fazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.00 Nc. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. Pazljivo CU rukovati raketnim motorima. 32 . Moji raketni motori ce imati uredaj za bezbijedan povratak no zemlju kako bi bili sposobni do ponovo lete (padobran i stimer). Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. a najvise 50 bodova za let.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Moji raketni motori nece imati glove za punjenje eksplozivnim materijalima.mini raketni motori).51 .5. Raketoplani u kategoriji S4B (2. Ickmlc' se takmicar koji se tokrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. Moji raketni motori nece imati bitnih metalnih dijelova. Tokmicari su duzni poStovati i pridrzavati se pravila. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. U protivnom. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. Svaka sekunda leta 0. b) Sekunda leta 0. Necu praviti sopstvene raketne modele i kortsncu iskljucivo tvornicki proizvedene raketne motore koji ne zahtijevaju pripremu goriva. Minimalna dimenzija trake je 25x300mm (potrebno je voditi rocuno do motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * tonsrocu * * * * * * * svoje modele pod neposrednim nadzorom odraslih osoba (instruktor. so jednom iii so dvije komande za akrobacije. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Koristicu sistem za elekrrlcno paljenje. d) Vrednovanje elemenata leta. leta i elemenata leta zmaja. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz zmajars1va. a boduje se jedino najbolji let. b) Model zmaja so jed nom komandom do 15 bodova. Necu ucestvovof ni u cemu sto rnoze ugroziti mene i bilo koga drugog. Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. Necu lansirati raketne i modele raketoplana pri vjetru iii losoj vidljivosti. Zmajevi . a upaljac CU staviti u motor neposredno pred lansiranje. crveco i elektricnih vodova. a boduje se jedino najbolji let.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim zmajem po koeficijentu. * * * * * * 33 . * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvcrucno leta. Takmicari donose kupljene zmajeve . Iokrnlcorl donose zmajeve vlastite izrade. Takmicenje se sastoji iz testa i leta zmaja. so jed nom iii so dvije komande za akrobacije. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. Koristicu lanser ciji uglovi ne mogu odstupiti od vertikale vise od 30 stepeni.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim zmajem po koeficijentu. Raketnim modelima necu go dati ciljeve no zemlji iii u zraku. maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova. model zmaja so dvije komande do 30 bodova.5 bodova. slobodne konstrukcije. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne podloge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. * Iokrnlcenle se sastoji iz testa. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. daleko od zgrada. c) Svaka sekunda leta po 0. Svaki tokrnlcor prije tckrnlcenlo radi test iz zmajarstva. Takmici se takmicar koji se tokmlclo i so radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. slobodne konstrukcije. nastavnik) no otvorenom prostoru. mentor. Zmajevi . a maksimalno 30 bodova za duzmu leta.

Takmicenje se sastoji iz testa i leta balona. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta.5 bodova. Sekunda leta po 1 bod. b) Svaka sekunda leta po 0. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. * * * * * Baloni . Iokrnlcl se tokrnlcor koji se takmicio i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. d) Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 70 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i leta balona. Svaki tokrnlcor prije tokmlcenlo radi test iz balonarstva. Svaki tokrnlccr prije takmicenja radi test iz balonars1va. Model balona do 40 bodova. 34 . Tokmicari donose balone vlastite izrade. b) Sekunda leta po 1 bod. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. slobodne konstrukcije. a maksimalno 30 bodova za duzinu leta. maksimalno se moze osvojiti 30 bodova. a boduje se jedino najbolji let. Vrednovanie: a) b) c) d) Test do 10 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitka balona iz vidnog polja clcnovo komisije. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Iokrnlcorl donose kupljene balone . slobodne konstrukcije. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. * * * * * * Baloni .fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim kupljenim balonom po koeficijentu. c) Vrednovanje elemenata leta.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim balonom po koeficijentu. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitkabalona iz vidnog polja clonovo komisije. a boduje se jedino najbolji let. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Radiogoniometrija * * * Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim tokrnlcororn Takmicenje se sastoji iz teorijskog i prokrlcnoq dijela. koji svaki takmicar dobija prilikom startanja. SVakitocon odgovor donosi 1 bod. Vrijeme starta i dolazak no cilj. 0 cernu je obavezan obavijestiti takmicare prije pocetko starta. Startna lista odreduje se javnim lzvlocenlern startnih brojeva no startnoj poziciji. Gubitak tokrnlcorskoq broja iii tokrnlcorskoq tolono. nego samo no testiranju. Start iii cilj natjecanja je vidljivo oznocen. Ukupna trasa koju takmicar prelazi jedo 2000 m. Udaljenost izmedu skrivenih predajnika je oko 600 m. a goniometar koji zoduzule no startu licno vroco clonovlrno komisije po zovrsetku takmicenja.stanicapredajnika . 5 tim do se u rejonu cilja emituje cetvrtl predajnik no posebnoj frekvenciji. Tacnu frekvenciju odreduju clonovt oclenlvocke komisije i soopstovolu je prije starta. najmanje 30 minuta prije vremena odredenog za start.530 .3.580 kHz. Prilikom prijavljivanja. sto provjerava oCjenjivacka komisija. Pecot iii busilica za ovjeru pronalazaka predajnika su vidljivi so udaljenosti od 10m.predajnici rode no istoj frekvenciji u dijelu frekevncionog opsega 3. Predajnici koji se traze. 35 . Teorijskidio: Test se sastoji od 10 pitanja iz radiogoniometrije. karta terena so ucrtanim startom i ciljem.lisica. Ukoliko takmicar nije nastupio no takmicenju iz proktlcnoq dijela. kada im se uruce i radiogoniometri. Sve skrivene lisice . 5 tim do je prvi predajnik udaljen od starta cca 700 m. Vrijeme za trazenjepredajnika je 60 minuta (ako ziri drugacije ne odredi. Start rnoze biti polecnccon iii grupni. * * * * * Tok takmicenja: Vrijeme se u toku takmicenja mjeri od 1OO-tog dijela sekunde posebnim uredajem iii stoperlcorn. * * * * * Sart: Iokrnlcor se prijavljuje ziriju no startu. po koeficijentu. nece mu se priznati bodovi iz testiranja. povlocl mjeru diskvalifikacije takmicara. Bodovi se zbrajaju so bodovima osvojenim no proktlcnorn dijelu takmicenja. 0 cernu odluku donose clonovt oclenllvocke komisije. * Prakticni dio: Praktican dio se sastoji u vjestini pronolczenlo skrivenih radio . vrsi se no tckrnlcorskom talonu. Svi predajnici se moraju razumljivo cuti u rejonu cilja so proslecnlrn radiogoniometrom. postavljeni su tako do nisu vidljivi so vece udaljenosti. takmicar dobija to kmicarski broj koji je dufon nositi tokom natjecanja. kao i ovjera pronadenih predajnika.

* NAPOMENA: Iokmlcor koji je prekoroclo vremenski limit (ogranicenje) za trazenje predajnika ne uvrstovo se no listu. Predajnik u rejonu cilja (far) emituje neprekidno slova MO no frekvenciji koja se razlikuje od frekvencije no kojoj rode ostali predajnici. Ickmlcorl ne smiju tokom takmicenja ometati druge tokrnlccre i clonove oclenlvocke komisije. odnosno najmanje 60 minuta od starta posljednjeg tokrnlccrc. 36 . Zbrajanjem bodova so testa i bodova so prakticnog dijela dobija se ukupan broj bodova i premo istom se tokrrucon rangiraju u ukupnom poretku. Predajnici emituju sljedecim redoslijedom: P'br. Tokom takmicenja to kmicari ne smiju koristiti tudu pornoc.l emituje razmak 1 minut Morzeovim znacima slova MOE. osvojiti 100 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Skriveni predajnici rode vrstom emisije A 1 8nemodulirana telegrafija). za drugo kroce vrijeme= 6 bodova.2 emituje sljedeci minut slova MOl P'br. Broj pronadenih predajnika (Iisica) dokazuje se ovjerom no tckrruccrskorn talonu (oznaka pecotorn. busilicom iii nekom drugom oznakom). a zatim se rangiraju so dva i jednim pronadenim predajnikom. Prvi no natjecanju u proktlcnorn dijelu je takmicar koji u nolkmcern vremenu pronode sva tri predajnika. iii se prijave ziriju do su odustali od takmicenja. 0 noclnu ovjere. Prvo se rangiraju takmicari koji su u zadanom vremenu pronosn sva tri predajnika. P'br. Ovaj se ciklus emitovanja ponavlja sve vrijeme takmicenja. Pronaden jedan predajnik u regularnom vremenu = 20 bodova. * Bodovanie: Rezultati tokrnlcerqo odreduju se no osnovu broja pronadenih predajnika i vremena provedenog u pronalazenju predajnika. primati savjete od drugih takmicara iii iste prufotl drugim tokrnlcorlrno. Vrijeme provedeno u toku natjecanja smatra se od vremena starta do predaje takmicarskog tolono no cilju. zatim dva. takmicari se upoznaju prije starta.3 emituje sljedeci minut slova MOS. Dodatni. Far se no cilju ne iskljucuje dok svi takmicari ne dodu do cilja. stimulativni bodovi: Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Iokrnlcor maksimalno rnoze za nolkmce vrijeme= 10 bodova. po jedan predajnik. BODOVI: a) b) c) d) a) b) c) d) Test maksimalno 10 bodova Pronadena sva tri predajnika u regularnom vremenu = 80 bodova Pronadena dva predajnika u regularnom vremenu = 50 bodova. a snag a predajnika mora biti u rasponu lzrnedu 1-5 W ERP. za trece krcce vrijeme = 4 boda.

i dr. Model robota navodenog rocurcrorn mora biti vlastite izrade tckrnlcoro.elemenata. a maksimalna duzina robota rnoze biti 600 mm.i dr.) kao i drugih materijala. usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodovc. * * * * * Utrka robota vodenih racunarom Kanton .region rnoze ucestvovotl so po jednim model om po koeficijentu. estetski izgled do 30 bodovo. a maksimalna duflno robota rnoze biti 600 mm. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova .elemenata. niti se za njihovo vodenje rnoze koristiti bilo kakav uredaj za daljinsko navodenje . dijelova konstruktorskih kutija (Lego. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova . Test do 10 bodovo.) Kao i drugih materijala. No vidnom mjestu modela obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tckrruccro iii naziv modele. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. izrada. Takmicenje se sastoji iz testa i kretanja robota kroz zadanu stozu. uz pornoc programa u memoriji rocunoro. Svaki takmicar ima provo do robota pusti dva puta u dvije voznje stazom. Model navodenog robota je no elektricni pogon. Svaki tokrnlcor prije voznje robota radi test iz roboflke. Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. dijelova konstruktorskih kutija (Lego.region rnoze ucestvovcf so po jednim modelom Vrednovanie: a) b) c) d) e) Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. Utrka autonomnih robota Kanton . Model je slobodnog izgleda. Model je slobodnog izgleda. No vidnom mjestu model a obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tokrnlccro iii naziv modele. Mehano. Autonomni roboti krecu se zadanom stazom (Iabirintu). Mehano. Roboti ne smiju biti povezani so rocunorom. a sirina 300 rnrn. Izgled kodela. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Model autonomnog robota je no elektricni pogon. Fischertechnik. Prinavodenju robot i rocunor mogu 37 . a sirina 300 mm.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 7. konstrukcija. Model autonomnog robota mora biti vlastite izrade takmicara. Prije i poslije voznji dozvoljeno je podesovonle robota no tokrnlcorskol stazL Nakon dvije voznje mijenja se izgled staze i roboti voze drugu seriju od po dvije voznje. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i vodenja robota po stazi so preprekama. ROBOTI: a) Trka autonomnih robota b) Trka robota vodenih rocunororn * * * * * * * * po koeficijentu. Fischertechnik.

* * 8. Vrednovanje: a) Ocjenjivacka komisija 6e odrediti elemente vrednovanja.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Biti povezani kablom proizvoljne duzine. Rangiranje se vrsi premo osvojenom brolu bodova. * * * * * * * 38 . c) Izgled kodela. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta. b) Test do 10 bodova. Rod u odabranoj disciplini vrednuje se premo istom sistemu bodovanja kao i ucenicki rod.0STALO Radovi pedagoga tehnicke kulture a) Ucenicke discipline b) Unapredenje nastave tehnlckoq odgoja Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Radovi pedagoga tehnicke kulture Kanton-region moze ucestvovati sa jednim radom po koeficijentu u svakoj od ove dvije poddiscipline. Svaki takmicar prije voznle robota radi test iz robotike. nakon koje tokrnlcorl navode robote rocuncrom u drugoj seriji. primjena informatike u tehnici i radiogoniometrije). testiranja OTK prokncon rod. Izgled staze koju navodeni raboti moraju do savladaju bi6e poznata pred samo takmicenje. d) Usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodova. Radove pedagoga 6e ocjenjivati posebna komisija koju 6e imenovati centralni ziri smotre. a) Ucenicke discipline: Nastavnici-mentori-pedagozi mogu ucestvovcn u svakoj od ucenickih disciplina u kojima se ucenlcl takmice no smotri( osim testiranja iz nastave TO. a prije i izmedu voznji dozvoljeno je pooescvorue robota po takmicarskoj stazi. Ocjenjivacka komisija 6e dorediti elemente vrednovanja radova pedagoga za svaku disciplinu posebno. ali sa ukupno jednim radom na smotri u jednoj odabranoj disciplini. Jedan mentor moze na smotri ucestvovati samo sa jednim radom. estetski izgled do 30 bodova. izrada. * Nakon prve dvije voznle vrsi se izmjena izgleda staze. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva puta po dvije voznje robota stazom. konstrukcija. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.

kanton.didakticki pristup radu do 25 bodova 39 . estetski izgled i preciznost do 25 bodova c) Metodicko . b) Obrada nastavne jedinice uz pornoc rocunoro. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnicka dokumentacija uradena no rccuncru iii rukom. b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja: * * Pedagozi tehnicke kulture mogu ucestvovcf u sljedecim disciplinama: a) Obrada nastavne jedinice iz TO.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnicke kulture . Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. Vrednovanie: a) Iehnlcko dokumentacija do 25 bodova.ucenicke discipline). * Rangiranje se vrsi premo osvojenom broju bodova. * Radovi no sebi moraju sodrzovcf etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. * Obrada nastavnih jedinica takode mora imati prekucanu iii isprintanu dokumentaciju u formi nastavne pripreme. d) Maketa iii model radnih vjezbi za nastavu tehnickog odgoja i KMT-a. c) Funkcionalnost rada do 25 bodova. d) Estetski izgled do 25 bodova. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta za sve ponudene oblasti. * Pedagog ima provo takmicenja u jednoj od ponudenih disciplina i takmici se so jednim radom.unapredenje nastave TO) Vrednovanie: a) Tehnicka dokumentacija iii priprema do 50 bodova b) Funkcionalnost. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Obzirom do je za svaku disciplinu u kojoj se takmice ucenlcl maksimalan broj bodova 100. skola. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnlcko dokumentacija uradena no rocunoru iii rukom. skolo. isti princip vazi i pedagoge tehnicke kulture bez obzira no rozllcftost oblasti u kojoj se odabrana disciplina nalazi. c) Nacrt radnih vjezbi za nastave tehnickog odgoja i za sekcije u okviru klubova mladih tehnlcoro. b) Tehnicka tocnosf i preciznost do 25 bodova. * Radovi no sebi moraju socrzcvcn etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnlcke kulture . kanton.

Sve sko/e ucesnice drzavne smotre ce dobiti diplomu smotre (tocak tehnike) za ucesce na drzavnoj smotri. mladi tehnlccrl. Glavni ziri ce izrangirati sko/e u ukupnom plasmanu. * Ocjenjivacka komisija ee odrediti elemente vrednovanja. * Za rad je maksimalno rnoouce osvojiti 100 bodova.Smotre naucno-tehnickog stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Kanton-region ucestvule sa jednim radom po koeficijentu. * Centralni ziri smotre ee odluciti da Ii ce rad biti vrednovan tj. broju ostvarenih priznanja na smotri. pojedinci i grupe iii KMT. * Sudjelovanje u ovoj disciplini ekipa navodi u prijavi za smotru. srebreni i broncani tocak tehnike za tri prvoplasirane sko/e. srebreni i bronccru tocok tehnike. * Triprvorangirana rada ee dobiti zlatni. U skor bodova kod rangiranja ekipa biti ce uvrsteni bodovi osvojeni u svim disciplinama. 40 . a koje nisu obunvocene ovim programom smotre. da Ii rad vee pripada nekoj od disciplina smotre.odnosno kanton-region mogu nastupiti na smotri sa svojim radovima u vidu izlozbenih eksponata iii demonstriranja radova iii tehnickih crtezo iii elaborata iii na drugi nacin. U cilju prezentacije vlastitih dosnqnucc u raznim oblastima noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih. dodijeliti: zlatni. a na osnovu broja bodova (ekipne i pOjedinacne discipline) i shodno ostvarenom plasmanu.

starosnu dob i razred. 00 kojima propisuju ove propozicije).ihovu bezb.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine PRIJAVE: * * * * * Prijave za drzavnu smotru moraju biti dostavljene najkasnije do 10. Prijave se ovjeravaju pecotom i potpisom kantonalnih udruzenlo za noucno-tehnlckl odgoj mladih u kantonima .a se u svakom pogledu sfara za clanove elcipe i ko. sami snosite odgovornost.regionima gdje su reg istrovan i iii pedagoga tehnicke kulture.a . Prijave moraju biti otkucane no rocunoru iii no plsocol masini. gd. Na sporfsko .05. onih koji su stekli provo ucesco no smotri. a no osnovu plasmana u takmicarskim disciplinama gdje ucenik/ ucenlco ima obavezu demonstriranja rada ( u disciplinama u kojima je demonstrator obavezan.odraslu osobu ko.e i obezb.ednosf.ima.e posfoii mogucnosf povreda.ecan.e MJERE ZASTITE.tehnicki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini. 41 . Dostavljaju se lsklluclvo no obrascu koje propisuje Udruzenje za noucno . BEZBJEDNOSTUCENIKA Svaka elcipa obavezno ima voc1uekipe . Nepotpune i neblagovremeno upucene prijave nece se uzimati u obzir.e odgovorna za n. organizafor propisu. Za eventualne greske pri ispisu diplome prouzrokovane vasim neuredno iii netocno popunjenim prijavama. godine.fehniCkim naf. 2011.edu. Pozeljno je do uz prijave dostavite ime i prezime ucenlko /ucenice.

0 BODOVA .DO 20 BODOVA . VRIJEME .5BODOVA NIJE KRENUO . an I S~toRT 210 I an 42 . Sve mjere su u centimetrima.25 BODOVA IV.-- MARKIRANJE STAZE ZONA: I .BIJELO II-CRNO III-CRVENO IV-ZELENO NAPOMENA: Markiranje staze vrSi se samoljepljivom PVC trakomu navedenim bojama..Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shema staze za automodele bez "RC" uredaja 210 Zona III 40 II 40 II I 50 II 40 II III 40 BODOVANJE: MODEL-DO 30 BODOVA ZONA: I .:: E (J 0 0 III I: s .50 BODOVA 11-40 BODOVA III .

= 2 boda.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za automodele sa "RC" uredaJem VREDNOVANJE PRAVLJENINKJDEU: ..... MARKlRANJE STAZE: -1111118. maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova.......InjevaJa okD 30 ern NAPOMENA: Mertclranje aIaze vriII ~JeplJIvorn PVC tralcDmu razlKlllm bojama.. n model.Ia I d.. = 4 boda. = 6 bodova.konetnIkI:I.. --m ... = 4 boda.. = 2 boda.. do 30 bocIova markI .. 43 . takml&ll kuplJanl modall ... maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova...... I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme minus 1 bod ..takml&lr8k8 sIaZ8 je 40 ern ..... Na IatDJ aazI . = 8 bodova. RC ura<rajam....... markI I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme KUPUENI MODEU: minus 1 bod ......... = 6 bodova.. . --m ...vlalna &...... = 8 bodova..

sa dvije komande do 30 bodova b) Svaka sekunda leta .0. 44 . Maksimalno se moze osvojiti 30 bodova za elemente leta.jedan najbolji let .5 bodova maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova za duflnu leta c) elementi leta maksimalno do 30 bodova NAPOMENA: Vrednuju se elementi leta prikazani na slici.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ZMAJEVI Vertikalna osmica BODOVANJE: .vrijeme leta od odvajanja sa startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clanova komisije e ZMAJEVI -IZRADENI I KUPLJENI MODEll VREDNOVANJE: a) Model zmaja ja jed nom komandorr do 15 bodova.

---- VREDNOVANJE: KVALrTET IZRADE .---- ZONA: I .---- v-luTo III-CRVENO IV-ZELENO VI.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za brodornodele bez "Re" uredaja ZOna 301401 III n 210 I 60 II III 140130 ~s fi ~ . 45 .DO 30 BODOVA POGABANJE CILIA: ZONA: 1.s > MARKlRANJE STAZE .BEZ MARKlRANJA NAPOMENA: Marklnmje bazena VIiI_ samoIjeplJlvom PVC trakDmu navedanlm bojama. l1li I ST:U I 210 l1li Sve mjel'8 8U u cantlmetrlrna.BIJELO II-CRNO ~s fi :> .20 BODOVA V-10BODOVA VI-5BODOVA VRlJEME: BRZlNA MODElA: I II III IV V - 10 BODOVA 8BODOVA 8BODOVA 4BODA 2BODA .50 BODOVA 11-40BODOVA 111-30BODOVA IV .

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shams bazens za.Bove su Iopte IIIbalonl preenlkc 15 . minus3 BODA 3. minus5 BODOVA 2. V vrijeme = 2 boda. minus2 BODA KUPUENI MODEU: USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA I vrijeme = 10 bodova. .U Istom bazenu sa takmlCe I kupljenl modeIl sa RC komandom. minus5 BODOVA 2. III vrijeme = 6 bodova. . II vrijeme = 8 bodova.Dublna bazena je bar 20 em. IV vrijeme = 4 boda. minus3 BODA 3. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. 46 . KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1.20 em. brodomodele sa "Re" uradajem • § Ii :I J i ~ • • 210 VREDNOVANJE IZRAaENI MODEll: KVAUTET IZRADE· DO 30 BODOVA USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA BRZlNA MODElA: I vrijeme = 10 bodova.SVe mjere su u em. IV vrijeme = 4 boda. minus2 BODA § NAPOMENA: . . II vrijeme = 8 bodova. III vrijeme = 6 bodova. V vrijeme = 2 boda.

granicnika sa gajtanom za markiranje zona (shema data u prilogu prema diseiplinama. punjenje vodom) Postavka bova u bazen za RC brodo -modele (pozieije. 12 Dezurni .shema staze. Poz. 5 Poz. 7 Postavka skolskihklupa za takmicare i ziri (prema diseiplinama datih u shemi). 3 Natpis . montozo. Poz.CILJ" odnosno bodovne zone izvestisirokom alkoholnim "perrnonent" markerom ervene boje).modela (dovoz.MODELA y OBJASNJENJE PROPOZICIJA Poz. 6 Bazen za sfarfanje brodo . avio i brodo .redar (obavezno prisus1vona pozieijama prema datim shemama). organizaeija prema shemama za auto. Poz.modele). AVIO .2 Markiranje staze za auto .modele bez "RC" uredaja (dimenzije date u propozieijama . broj.KMT.prema diseiplinama). Poz. ispis vSTART .MODELA. 4 Postavka stubova . markiranje se vrsi samoljepljivom krep trakom sirine 5 em.1 Markiranje staze za auto . Poz.l ).Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ORGANIZACIJ A PROSTORA ZA TAKMICENJE AUTO .shema staze.MODELA I BRODO . *) Autor postavke organizacije prostora: Vjenceslav Kukic 47 .skole i fakmicarska disciplina (papir zuti A-4 fiksiran na klupama tokrruccro .modele sa "RC" uredajem (dimenzije date u propozieijama . Poz.8 Poz. markiranje i oznacavanje kao kod Poz. 11 Stoperica (svaki clan zirija donosi licnu stoperlcu) Poz.9 Izrada akreditacija za takmicare (izrada prema propozieijama). Poz. velicina bova data u shemi). 10 Takmlcarske IIste (clonovl zirija dobivaju ispisane liste). Poz. Izrada akreditacija za ziri (izraduje organizator smotre).

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine W -l D H :E W\....) W -.N HO ~> <I NH HZ <0 ~I~O 0:E W W ~ ~ w ~ :::. 0 ~ 00 00 00 00 00 ~~ liLJ..) CUNJEVI -5 Z~ 00000000 r-- OOOO~Q.-l <H .]~ TAKMICARI -l~ DH O-l HW f:J ~ 08 :ED 10 O:E I-H ::>~ <V) « N)~ ~:E o: <H O~ 1-< V) I01 ~< a...0OOOO 00000000000 00000000000 48 00000000000 I~ :E -c .

0 e ULAZ 49 REDAR .< HI~ .::: 0OH om Ci._.O mo <:E NH 000 000 000 000 000 000 <~ zV) wCi. <H m:E <~ t-.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w W -l 0 :E 0 8080>N c. Z N)~ N H -c < 80 80 °O>~ o 80~ 80 i52 18 000 000 000 000 000 000 000 :E (J) Ci.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w _) W ~ D 0 0 8080>N Q:: e D <I-. Z ~ H <J) -c 80 80 9J~ o 80~ 80 ~ e 18 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ::E e 0 e ULAZ 50 REDAR .._.< HV) ~ N < . N< <ffi z~ w=> N= CXl~ ~~ CXlW 0- <~ <= 1-.

v m ~ .v 0 o m :s:: .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 0000000000000000 000000000000 0000 0000000000000000 00000000 00000000 .. TAKMICARI ~ "2 0000 0000 0000 0000 0000 0000 51 ..

SMOTRA NAUCNO-TEHNICKOG STVARALA5TVA MLADIH BiH Disciplina: Naziv rada: Autor(i): Mentor(i): Skola: Mjesto: Naljepnica treba da ima predlozeni izgled i moraju biti popunjeni svi trazeni podaci 52 . a LO 0400 1500 1500 a LO 48.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine IZGLED I DIMENZIJE CUNJEVA I ZASTITNE OGRADE Poz4 a a r-.

Srdan Pelagic * "VAZDUHOPLOVNO MODELARSTVO". Bruno sroconc * "OSNOVE BRODOMODELARSTAV. Smotru Naucno tehnickog stvara/astva m/adih Bosne i Hercegovine 53 . Jole Joleski * "RAKETNO MODELARSTVO". Aleksandar Stolonovlc * "PRAKTICNA ROBOTIKI\'.A:'.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine LlTERATURA TESTOVEU SPORTSKO-TEHNICKIMDISCIPLINAMA ZA * "PRIRUCNIK ZA AMATERSKURADIO-GONIOMETRIJU". Tel/fax: (033) 220-759 Dobro dos/i m/adi tehnicari. Matija Lapenda * "UVOD U AUTO-MODELARSTVO".Eugen Smital Navedenu literaturu rnozete nabaviti u UNTOM BiH. men tori i nastavnici tehnickog odgoja na 50.

nauke. Mujo Brka.11. Elvira Sisic. godine pod rednim brojem 46.50 godina Udruzenje za naucno-tehnilki u odgoj mladih Bosni i Hercegovini 50 godina Izdavac: Udruzenje za naucno-tehnidd odgoj mladih u BiH Redakcija: Nijaz Brajlovic. Azra Pandzo. kulture i sporta 9.100 54 .1994. Muhamed Suljic Glavni i odgovorni urednik: Esref Korjenic Bilten je upisan u evidenciju glasila Federalnog ministarstva obrazovanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful