teh

50 godina
Udruzenje za naulno-tehnilki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini

50 godina

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

smotra
naucno-fehnickog stvaraiastva miadih Sosne i Hercegovine

50.

UMaj/svibanj/ 201 111

program i propozicije

Sarajevo, 2010.

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

Smotre naucno-tehnickog

stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine

SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE CIWEVII ZADACI

Ciljevi i zadaci smotri noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih na svim nivoima organizovanja u Bosni i Hercegovini su: * Stvaranje Ijubavi kod mladih za naucno-tehnicko stvaralastvo i stvaranje svijesti kod mladih 0 potrebi da se sto ranije ukljuce u razne oblike ove djelatnosti kako bi steceno znanja i umlleco bila kasnije &0 produktivnija na radnom mjestu, u dornoclnstvu, u skoli, na javnim mjestima i sl., gdje god se koriste tehnicka sredstva. * Stvaranje Ijubavi i pozitivnog odnosa prema radu, a posebno za produktivan rod, a ne samo za reproduktivan rod, za stvorolcstvo i inovacijsku djelatnost kod mladih. * Propaganda tehnike i tehnickog stvaralastva kod najsirih slojeva gradana i svih relevantnih faktora: drzavnih, odgojno-obrazovnih, privrednih, noucrm. kulturnih i svih drugih organa i organizacija koji odlucuju iii mogu da doprinesu da se ova oblast Ijudske djelatnosti vrednuje sukladno njenom znocolu * Omogucavanje mladim da se na svim nivoima organizovanja; skole, opclne, kantoni, entiteti, Distrikt Brcko i drzovc; ispolje svoja znanja, naklonosti i zamisli i svoje konstrukcije iz oblasti tehnike. * Omogucavanje da se mladi sa svojim radovima predstave na ncucno-tehnlcklrn manifestacijama u inozemstvu.

ORGANIZACIJA

SMOTRI

* *

Smotre mladih tehnicara, u skolama, opclnorno. kantonima, Distriktu Brcko, entitetima, regionima, odrZavaju se do 10. maja/svibnja, a drzavna smotra u drugoj polovini maja/svibnja. Smotre KMT-a u skolorno. opclnske. kantonalne, Distrikt Brcko, entitetske i drzovnu smotru, organizuju organizacije, udruzenja i zajednice koje se bave ncueno-tehnleklm odgojem mladih. U tu svrhu, na svim nivoima, organizuju se organizacioni odbori i druga radna tijela za pripreme i neposrednu organizaciju smotri.

5

Kotizacija za svakog tokrnlccro je obavezna.60 61. prema ovim iii svojim propozicijama i pravilima. odrede organizatori smotri sa nizeg ronqo. kao i broj radova. prostorne i druge uslove. Broj ekipa na smotrama odreduju organizatori s obzirom na materijalne. je obavezna uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 KM bez obzira na broj takmicara iii radova. Clanovi ekipa i pojedinci takmicari se obavezno identificiraju putem akreditacija. U ekipi za ekipne discipline trebaju biti bar dvije djevojcice.80 Preko 80 4 5 6 * * * Broj voda ekipa.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * * * * Finansijsko-materijalne troskove treba svesti na minimum obzirom na teskoce oko obezbjedivanja potrebnih sredstava za ove manifestacije. 6/9 i 7/9 razred . sudjeluju ekipe i pojedinci koji su na smotrama nizeg ranga postigli najbolje rezultote. 5/9. kao i nocln njihovog lzboro. odnosno bar dva djecaka. smotri je 10 KM. u pravilu. Na driavnoj smotri sudjeluju ekipe i pojedinci kole. odreduje organ koji upucule ekipe na drzavnu srnotru Troskove voda ekipa snose organizacije koje upucula ekipe na srnofre. Iznos kotizacije za svakog takmicara na 50. Ekipa za ekipne discipline na smotri broji pet clanova.iz svakog razreda po jedan). Clanovi ekipe su razlicitog uzrasta (5-ti. ciji oblik i sadrzaj propisuje organizator smofre. 6-ti. Izgled akreditacije se nalazi u prilogu propozicija. Na smotrama viseg ranga. 6 . ucesnica smotre. Organizator smotre rnoze vode ekipa i mentore ekipa imenovati u ocjenjivacke komisije. Rad u oCjenjivackoj komisiji je volonterski. Kotizacijom se samo dlellmlcno pokrivaju troskov' srnotre. Izuzetak rnoze biti ekipa iz kantonaregiona gdje nastava tehnickog odgoja nije zastupljena u ovim razredima. Svaka skola. 7-mi. Broj ekipa za ekipne discipline i broj pojedinaca za polecmocne discipline. odreduje se na osnovu slledeclh koeficijenata: Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Do 10 11 -20 21-40 1 2 3 41. Ukupan broj takmicara ekipe kantona-regiona (i za ekipne i za polecmocne discipline) ne moze biti veci od 20 clonovo (po koeficijentu) i to pod uvjetom da su zastupljene sve discipline za koje je dozvoljeno dovesti takmicara. 8-mi.

d) Ukoliko voda ekipe na drzvnu smotru dovede vise ucenlko mimo dozvoljenog koeficijenta za iste ploco kotizaciju u iznosu od 80 KM po * ucenlku e) OCjenjivacka komisija rnoze diskvalifikovafi radove za koje procijeni da su nekvalitetni iii radove za koje komisija procijeni da nisu ucenicki rad. Izgled naljepnice nalazi se u prilogu propozicija. maketa i modela se oqronlcovolu na maksimalnih 50x50 cm. Organizator nije obavezan podesiti satnicu u ovakvim slucajevima. da se njegova skola ne takmici u tOj disciplini. Organizator nije obavezan nadoknaditi stetu zbog ostecenlo. organizacioni odbori smotri na nlzern nivou mogu mijenjati i prilagodavati svojim uvjetima i potrebama. Organizacioni odbor drzavne smotre ne mora prihvatiti ovaj prijedlog. Fabrickim modelom upravlja ucenlk koji se tokrnlcl sa takmicarskim modelom iii neki drugi ucenlk koji je vee clan ekipe u nekoj drugoj disciplini. g) OCjenjivacki ziri nije obavezan da vrati fotografije i filmove prijavljene za smotru. f) Ucesnici smotre moraju popunjenom naljepnicom oznaciti svaki rad. * Eklpo-skolo koja ucestvule u sportsko-tehnlcklrn disciplinama sa tobrlcklm modelima za takmicenje ne dovodi dodatnog ucenika-fakmicara. Dodatna pOjasnjenja iii tumacenje propozicija na smotrama daje centralni ziri smotre. * Jedan rad rnoze biti prijavljen samo u jednoj disciplini. a po moqucnosf da u tol disciplini nema radova ni iz njegove opclne. 5 tim da se ne norusl koncept smotri. * Pojedine dijelove ovog programa i propozicija smotri. b) Jednako se vrednuje tehnicka dokumentacija radenu rukom i rocuncrorn.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Organizacioni odbori nizeg nivoa smotri mogu predloziti svoje cia nove za rad u oCjenjivackim komisijama 5 tim da vode rocuno 0 strucnosf i da predlozeni clan nema interes za tu disciplinu tj. c) Dimenzije lzlozbenlh radova. h) Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. NaDomena: a) Na izlozbe radova i projekcije filmova nece se primati radovi koji su ranije izlagani na drzovnlrn smotrama. gubitka iii otudenja rada. * Jedan ueenlk rnoze nastupati u vise disciplina. 7 . * Ucesnici smotre treba sami da paze na radove.

Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja. 5. Energetika i elektrotehnika 8 . * arhitektura bucucnosn. lzlozbo radova iz nastave 7. Problemski zadatak . * graditeljska oosnno. tehnickog odgoja ze 6. razred. 2. tehnickog odgoja za 7/9 razred. razred. tehnickog odgoja za 6/9 razred. Arhitektura i gradevinarstvo. Test iz nastave tehnickog odgoja. tehnlckoq odgoja za 7. razreda. tehnickog odgoja za 5. 3.poznat POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. lzlozbo radova iz nastave 5. tehnickog odgoja za 5/9 razred. razreda. Elektronika i telekomunikacije 3.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROGRAM 50. 2. 4. lzlozbo radova iz nastave 5/9 razreda.nepoznat 7. * visokogradnj. Praktican rad (Maketa . razreda. razreda. lzlozbo radova iz nastave 6. lzlozbo radova iz nastave 8. tehnickog odgoja za 8. Problemski zadatak . razred. lzlozbo radova iz nastave 7/9 razreda. 2011" II EKIPNE DISCIPLINE * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * * * * * * * 1. lzlozbo radova iz nastave 6/9 razreda. Test opcetehnickih znanja. razred.model dizalice). SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE Maj/svibanj. Izlozba radova iz KMT-a (razne grane tehnike) 6. * niskogradnja.

Saobracajna sredstva buducnosti DEMONSTRIRANJERADOVA 1. a) Makete brodova . Tehnika u zastiti okoline 8.comocc b) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) c) RC modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) 9 . Automodeli. * Dokumentarni film * Igrani film * Crtani film * Spot SPORTSKO-TEHNICKE DISCIPLINE 1. a) Makete motornih vozllo. Automatika i robotika 9. Reutilizacija 7. Brodomodeli. * Izradeni model * Fabricki model (revijalno) c) RC modeli * Izradeni model * Fabricki mode (revijalno)1 2. Primjena racunara u tehnici REVIJAFILMA 1. b) Takmicarski modeli. Film.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * zadana tema (Pozitivni primjeri ekologije) * slobodan izbor 5. Fotografija 6. Inovacije 4.

modeli modeli (revijalno) 6. Radovi pedagoga tehnicke kulture. Baloni. modeli modeli (revijalno) 7. Roboti a) Autonomni b) Vodeni rocunororn OSTALO 1. Raketni modeli. a) Rakete * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) b) Raketoplani * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) * Izradeni * Fobrlckl * Izradeni * Fabricki 5. Radiogoniometrija 8. Tehnicko stvaralastvo po slobodnom izboru 10 . Aviomodeli a) Makete aviona .Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3.jedrilica b) Sobni modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) c) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) d) RC modeli * Takmicarski modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) 4. a) Ucenlcke discipline b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja 2. Zmajevi.

6/9. Na ekipnim priznanjima se upisuju imena svih clonovo ekipe. s tim da se za jedan test ne rnoze osvojiti vise od 50 bodova. test za 6/9 razred radi ucenlk 6/9 razreda. srebreni i broneoni toeok tehnike. Pitanja za testove ce biti postavljena iz vazecih uczbenlko za skolsku 2010/'11. Ucenici kao ekipa na testu mogu maksimalno osvojiti 250 bodova. SMOTRE NAUCNO TEHNICKOG STVARALASTVAMLADIH BOSNE I HERCEGOVINE "Maj/svibanj. Ucenici test rjesavaju poledlnocno. godinu. Testovi iz opcetehnickih znanja. za svako pitanje odreduje broj bodova. sesti. ocjenjivacki ziri. * * soobrocol i 51. sedmi * * * i osmi razred: Testovi obuhvataju materiju iz nastave tehnickog odgoja za odqovorclucl razred. test za sedmi razred radi ucenlk sedmog razreda i test za osmi razred radi ucenlk osmog razreda. Za svaki test ucenlcl se posebno rangiraju. test za sesti razred radi ucenlk sestog razreda.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROPOZICIJE 50. 2011" TESTOVI 1. svjetski velikani tehnike. srebreni i broneoni toco« tehnike. Test rjesavaju clonov' ekipe koji su rjesavali test iz nastave tehnickog odgoja.e Zavisno od tezine pltonlo.7/9. Za svaki uzrast se trojici prvoplasiranih ucenika dodjeljuje zlatni. Testovi iz nastave tehnickog odgoja za 5/9. prije rjesavanja testa. test za 7/9 razred radi ucenlk 7/9 razreda. a odnose se na epohalna onnco u tehnici. tehnicka sredstva. 2. Test iz nastave tehnickog odgoja radi svaki ucenik posebno. razvoj tehnike kroz historiju. testa za peti razred radi ucenlk petog razreda. ito: test za 5/9 razred radi ucenlk 5/9 razreda. Priznanja se dodjeljuju i za tri prvoplasirane nekipe ito: zlatni. peti. 11 . * * * * * * Test se sastoji od pitanja iz raznih oblasti tehnike (izuzev materije nastave tehnickog odgojaj primjerenih uzrastu. Ekipa se rang ira tako da se zbroje bodovi svih pet clonovo ekipe. Vrednovan.

e Zavisno od tezine pitanja. podijeliti ekipu tako da dio ekipe radi prokncon rod. Na ekipnim priznanjima ispisuju se imena svih clonovo ekipe. alat materijal i drugi pribor).Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Vrednovan. Ukoliko je za izradu prakticnog rada neophodno obezbijediti elekfrlcnu energiju iii 51. * * Vrednovan. Praktican rad (Maketa . Triprvoplasirane ekipe ce takode dobiti zlatni. Ucenici kao ekipa na testu mogu osvojiti maksimalno 125 bodova. Praktican rad radi pet clonovo ekipe koji su rjesavali testove. Oclenllvocko komisija odredlce iznos bodova prilikom vrednovanja za pojedine elemente kao sto su npr. 5 tim da se za jedan test ne rnoze dobiti vise od 25 bodova. Svaka ekipa. preciznost ekonomlcnost estetski izgled. * * * * * * 3. * * * 4. slozenost rode. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. ekipa taj zahtjev obavezno navodi u prijavi za smotru. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja * Na lzlozbu se primaju radovi koji odgovaraju okvirnom nastavnom programu nastave tehnickog odgoja za osnovnu skolu (ne moraju biti objavljeni u udzbenlclmo iii dnevnicima rada).e Maksimalan broj bodova za prokrlcon rad je 250. Organizator rnoze. funkcionalnost i 51. bira rad na zadanu temu koji ce raditi na samoj smotri. prije rjesavanja testa. Vrijeme za izradu rada odreduje odgovarajuca oCjenjivacka komisija (najduze dva sata). u dogovoru sa vodorn ekipe. Triprvoplasirana ucenko doblce zlatni. inventivnost kreativnost originalnost. Za proktlcon rad ekipa donosi sve sto je potrebno za realizaciju prakticnog rada (nacrt. Ukupan broj bodova ne rnoze biti vecl od 250.model dizalice) Proktlccn rad se radi na samoj smotri. Na priznanjima se ispisuju imena svih clcnovo ekipe. oclenllvockl ziri. tehnicku dokumentaciju. Triprvoplasirane ekipe doolce zlatni. za svako pitanje odreduje broj bodova. a dio ekipe rjesava problemske zadatke. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. 12 . Rangiranje ekipa vrsi se na taj nccln sto se zbrajaju bodovi svih pet clonovo ekipe. po svom nohodenlu. srebreni i bron6ani to6ak tehnike.. Svaki clan ekipe doblce ldentlcno priznaje kao i ekipa.

Uz eksponat obavezna je tebnlcko dokumentaeija.e Odvojeno se vrednuju i rangiraju radovi za svaki razred posebno. speeifikaeija materijala. tj. svki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svakog clone grupe. Radovi mogu bit poleclnocnl iii grupni (imena ucenika na priznanju ce biti ispisana ako grupu cine do cetiri ucenika). Uz eksponat se obavezno prilaze tehnicka dokumentaeija: naert i tekstualno objasnjenje. 5. ali ukupan iznos ne rnoze biti vecl od 100 bodova. Vrednovan. kao i naljepniea sa podaeima. nocln izrade i rnontcze. 13 .e Za rad je rnoquce osvojiti maksimalno 100 bodova. Ako je u grupi vise clonovo na priznanju ce umjesto imena ucenlko biti napisano "grupa ucenlko". svaki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svih clonovo grupe. 5 tim da ukupan broj bodova za svaki rad ne rnoze biti vecl od 50. drugog razreda. tri prvoplasirana rada doblce zlatnL srebreni i broneani tocc« tehnike. Radovi mogu biti pOjedinacni iii grupni. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Grupu cine najvise cetiri clone. funkeija. Za svaki razred-uzrast. Izloiba radova iz KMT-a (izlozba iz raznih grana tehnike) * * * * * * * * * * Ekipa sudjeluje sa jednim radom iz bilo koje grane tehnike (izuzev radova prema nastavnom programu tehnickog odgoja). Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Priznanje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. Uceniei za svaki rad mogu maksimalno osvojiti po 50 bodova. Grupu cine do cetiri clone. Ako je rad grupni. Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente za oejenjivanje. ekipa za pet radova najvise rnoze osvojiti 250 bodova. Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * * * * * * * * * * Ekipa rnoze ucestvovof sa pet radova. Grupu cine nolvlse cetiri clone. Ako je rad grupni. srebreni i broneani toeak tehnike. 5 tim sto svaki rad mora biti iz druge grane-oblasti tehnike tj. svrha odnosno namjena. Ako je u grupi vise clonovo. Vrednovan. Triprvoplasirana rada doblce zlatni. eventualna prednost u odnosu na druge slicne radove. Priznaje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. na priznanju ce umjesto imena ucenko pisati "grupa ucenlko". Ekipe se rangiraju tako sto se zbroje bodovi za sve radove te ekipe. Svaki clan grupe dobija isto priznanje.

nepoznat Zadatak rjesavaju clcnovl ekipe koji su radili testove i prokrlcon rad. materijal i tehnicku dokumentaciju potrbne za rjesavanje problema. Priznanje dobiti najuspjesnije ekipe i svaki clan tih ekipa. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Na priznanjima Ce biti ispisana imena svih pet c/anova ekipe koji su rjesavali testove. Problemski zafatak . Oclenllvocko komisija 6e od red iti elemente vrednovonlo. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. Problemski zafatak . Sve ekipe 6e rjesavati isti zadatak. 6. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 bodova. ce 14 . srebreni i bronccn' tocok tehnike. prob/emske zadatke i radili prakfican rad.poznat Zadatak rjesavaju clonovl ekipe koji su radili testove i proktlcon rod. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo eklpe. Triprvoplasirane ekipe dobice zlatni. srebreni i broncani tocak tehnike. srebreni i bronconl tocok tehnlke. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokrlcon rod. Ocjenjivacka komisija 6e od red iti elemente vrednovanja. Ekipe sa sobom donose pribor. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo ekloe. Ocjenjivacka komisija 6e izrangirati sve radove. kao i konkretan zadatak koji 6e rjesavati na samoj srnotn. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Oblasti iz koje 6e rjesavati problem je arhitektura i gradevinarstvo. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokncon rod. Oclenllvocko komisija 6e izrangirati sve radove. Ekipe same biraju oblasti iz koje 6e rjesavati problem.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * 6. * * * * * * * * Glavni ziri Ce izrangirati ekipe u ekipnim disciplinama na osnovu osvojenih bodova. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 booovo. a konkretan zadatak 6e dobiti na samoj smotri.

nodvozrqoc! podvofnloc: i sl. . luke. ekonornlcnost itd. funkeija.). d) Graditeljska bastina Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. autobuske i zeljeznicke staniee. Dimenzje radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em u osnovi. makete naselja i sl. Grupu cine do cetiri ucenika.. b) Visokogradnja Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Pripadajuci radovi: . tehnologija izrade. Uz svaki rad se prlloze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. 15 . materijali. Radovi mogu biti grupni. aerodromi. . Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. industrijski i drugi privredni objekti. mostovi. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. aerodromi.visokogradnja: stambene zgrade.niskogradnja: putevi. Vrednovanie * * * * * * * * a) Niskogradnja Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje.. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. Arhitektura i grac:fevinarstvo * * * * * * * * * Objekti niskogradnje Objekti visokogradnje Arhitektura buducnosti Graditeljska bastina Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu za svaku od ove cetiri oblasti. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1.graditeljska bastina: svi objekti niskogradnje i visokogradnje od historijske i kulturne vrijednosti BiH. vjerski objekti. c) Arhitektura buduenosf Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. .arhitektura buducnosti: nova arhitektonska i gradevinska rjesenja raznih objekata (oblik.

lema za fotografije za smotru 2008.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 2.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. 3. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zatraziti i dodatna oblosnlenlo.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Energetika i elektrotehnika * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zcfrozm i dodatna objasnjenja. Jedna fotografija je na zadanu temu. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. a jedna fotogrfija je po slobodnom izboru teme. 4. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Uz svaki rad se prilaze tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Vrednovan. sooosnlosf i buoucnosn Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Najmanji dozvoljeni format fotografija je 18 X 24 em. Fotografija * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa po jednom fotografijom po koefieijentu za svaku poddiseiplinu. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Uz svaki rad se prlloze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Kao dokaz vjerodostojnosti autora uz fotografiju se dostavlja CD sa 16 . Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Radovi se odnose na elektroniku i telekomunikaeijska sredstva i uredaje iz proslostl. Elektronika i telekomunikacije * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa jednim radom po koefieijentu. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. Uz rad se dostavlja tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Radovi se odnose na proizvodnju i iskoristavanje svih vrsta energenata razne svrhe. za Vrednovan. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100.godine je "Pozitivni primjeri ekologije" Fotografije treba dostaviti Udruzenju za noucno-tebnlckl odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavama za smotru.

odnosno demonstratora. Uz svaki rad se prilazu tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Vrednovan. Uz eventualni dodatak drugih. 17 . rnoze zotrozm dodatna ojasnjenja. Reutilizacija * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po jednim radom po koeflcllentu. uredaja od kojih je izraden novi rad) te naljepniea. pregledati fotografije i oeijeniti ih. prije smotre. 6.e Oclenllvockl ziri 6e od red iti elemente vrednovonlo. Radovi su . Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em.e Oejenjivacki ziri 6e od red iti elemente za vrenovanje. Vrednovan. odnosno predmeta.po slobodnom izboru . novih materijala neophodnih za izradu novog uredaja .predrneto. Oejenjivacki ziri od autora. predmeta i 51. Uz svaki rad potrebna je tehnlcko dokumentaeija (sa posebnim objasnjenjem 0 korlstenlu starih materijala.uradeni od dijelova ve6 koristenih materijala. Organizator rnoze form irati poseban ziri koji 6e ranije. 5. Vrednovan. Oejenjivacki ziri rnoze zcfrozm od autora iii demonstratora dopunska obrozlozenlo. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100. a na smotri ih samo prezentirati. naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru.e Oejenjivacki ziri 6e odrediti elemente vrednovanja.Iokode na naljepniei treba da stoji naziv rada kao i vrijeme i mjesto kada i gdje je fotografija snimljena. Inovacije mladih talenata tehnike * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po dva rada po koefieijentu. odnosno uredaja. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. 0 cernu 6e ekipe biti blagovremeno obavijeStene. kao i obrozlozerfe u cernu se sastoji inovaeija..Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za * * snimeima u JPG tormotu. Ukupan iznos bodova za svaku poddiseiplinu ne rnoze biti ve6i od 100.

Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zofrozm i dodatna objasnjenja. Automatika i robotika * * * * * * * Kanton-region moze ucestvovcn sa po jednim radom po koefieijentu. Radovi se odnose na proizvodnju i koristenje svih vrsta soobrocolnlh sredstava za razne svrhe koji ce se koristiti u buducnosn po vizijama ucenika. 8. Saobracajna sredstva buducnosti * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcf sa jednim radom po koefieijentu. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Tehnika u zastiti okoline * * * * * * * Kanton-region rnoze ucesfvovon sa po jednim radom po koefieijentu. Uz svaki rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. Uz rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. Uz rad se prilaze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Vrednovan. 18 . Rad se demonstrira pred oclenllvocklrn zirijem. Vrednovan.e Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente vrednovanja.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 7. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Ukupan iznos bodova za rad ne moze biti vecl od 100. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Radovi se odnose na uredaje za monitoring (pracenje kvaliteta pojedinih elemenata eko-sistema). Oclenlvockl ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. 9. zatim uredaja za sprlecovonle zagadenja i otklanjanje posljediea zagadenja. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100.e Oclenlvockl ziri ccreclce elemente za vrednovanje. Vrednovan.e Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em.

Ucenici se tckmlce u primjeni rocunoro u tehnici. Ucenlcl su obavezni projekte raditi iskljucivo u Power Polnt-u. Ucenici se pripremaju za "oblost rode".do 10 minuta.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine DEMONSTRIRANJE RADOVA 1. Vrednovan.e Oclerjlvcckl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje.e Oclenllvockl ziri odreolce elemente za vrednovonle.do 7 minuta. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100 za svaku kategoriju filma posebno. Smotru je: "Prezentacija 50. Zadana oblast rada za 50.do 4 mlnuto. Filmovi trebaju biti u DVD torrnotu Tema i tehnika snimanja su slobodnl. Filmovi ce se vrednovati odvojeno po zanrovima. ito: a) dokumentarni film . smotre". Film a) b) c) d) Dokumentarni film Igrani film Crtani film Spot Kanton-region rnoze ucestvovon sa jednim radom iz svake kategorije filma po koeficijentu. Autor sa sobom na smotru donosi foto-aparat i programski paket u kome ce raditi da bi se mogla obaviti demonstracija. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. a znanje po konkretnom zadatku ce demonstrirati pred ocjenjivackom komisijom na smotri. c) crtani film . Ucenici ce konkretan zadatak dobiti na smotri od oclerqlvocke kornlslle. Ocjenjivacki ziri mote od takmicara traziti dodatna oblosnlenlo. Filmovi se dostavljaju Udruzenju za noucno-tehnlckl odgoj mladih u BiH zajedno sa prijavama za smotru iskljucivo na CD-u. Trajanje filmova je ograniceno. d) spot . REVIJA FILMOVA 2. Primjena informatike u tehnici * * * * * * * * * * * Kanton-region ucestvule sa jednim tokrnlcororn po koeficijentu. Obavezna je demonstracija rada pred komisijom. Vrednovan. * * * * * * * * 19 .do 3 minuta. b) igrani film .

kao i radove koji su ranlje sudjelovali na smotrama istog ranga. 20 . Na priznanju se upisuju imena svih clanova grupe. Grupu cine najvise cetiri ctana. autorima radova. drugo i tree mjesto. dodjeljuju se pojedincima. srebreni i broncani tocak tehnike za osvojeno prvo. zlafni. za svaku temu iz ovih propoziclja. Jedan rad rnoie ucestvovafi u samo jednoj disciplini.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * Na tematskim izlozbama. Isti princip oe se primjenjivafi i kod disciplina "demonstraclje radova". Takmicarski modeli u sportsko-tehnickim disciplinama mogu ucestvovafi ponovo na vise takmicenja-smotri. Ocjenjivacki ziri rnoie diskvalifikovafi nakvalitetne radove. U sportsko-tehnickim disciplinama priznanja se dodjeljuju za tri prvoplasirana takmicara. a ako je rad grupe autora priznanje se dodjeljuje svakom clanu grupe.

Ukupan broj bodova za rod ne rnoze biti veci od 100 bodova. u svakoj disciplini.region. Uz maketu se dostavlja i tehnicka dokumentacija. a sirina 250mm. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. 1.parketu iii asfaltu. Duzina model a ne smije precl 500mm. opls. prijenosi. po koeficijentu. duflne 10m. karakteristike stvarnog vozila (u obzir dolaze i oldtimeri).Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine SPORTSKO .TEHNICKA TAKMICENJA Svaki kanton . te naljepnica. sudjeluje so jednim model om radom za svaku sportsko-tehnlcku disciplinu iii poddisciplinu. baterija i tockov' mogu biti tvornlcke izrade. a slrlno 250mm Model treba do posjeduje oznaku no sasiji . lokmlcor donosi gotov uraden (iii kupljen model za revijalni dio) i potrebnu opremu za takmicenje. AUTOMODELI: a) Makete motornih vozila b) Takmicarski model * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) RC model * izradeni model * fobrlckl model (revijalno) * * * * * * * * * * * * * Makete motornih vozila Kanton . 21 . Takmicarski automodeli . fotografija.region rnoze ucestvovof so jednom maketom po koeficijentu Rod predstavlja maketu postoleceq motornog vozila iii starih modela vozila. Iokrrilcenle se sastoji od prakticnog dijela . Model je vlastite izrade tokrnlcoro. Elektromotor.1 m (skico je u prilogu propozicija) Svi takmicari prije starta rode test iz automodelarstva. Izbor modela je slobodan. Model je slobodnog izgleda.izradeni Kanton .inicijale autora iii naziv modela. Takmicarska staza je pravouglog izgleda.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu Model automobila je no elekrrlcnl pogon. Vrednovanje: Komisija ce od red iti elemente vrednovanja.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . Maksimalna duflno modela je 500mm. sirine 2.

Vrednovanje: Test do 10 bodova.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu Model je slobodne konstrukcije. usplesnost pogadanja cilja do 50 bodova (zona 1= 50 bodova. * Takmicenje se sastoji iz prakticnog dijela .Om. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz automodelars1va. vrijeme do 10 bodova. zona II = 40 bodovo. * I * * RC automodeli . a sirina 250mm. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. c) Vrijeme do 10 bodova. Boduje se najbolji start. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. a maksimalna duflno model a je 500mm. * No modelu je obavezna oznaka .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * a) b) c) d) Takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. sirina 250mm. b) usplesnost pogadanja cilja do 40 bodova (zona 1= 40 bodova. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. nije krenuo = 0 bodova). nije krenuo = 0 bodova.1 m (skica staze je u prilogu propozicija). zona II = 30 bodova.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . * Ickmlcorsko staza je pravouglog izgleda. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Boduje se najbolji start. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvcnlcno starta. zona III = 20 bodova. Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije.izradeni Kanton .fabricki Kanton . zona IV = 10 bodova. model do 30 bodova. 21 . maksimalna duflno modela je 500mm.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu * Ukoliko je ekipa ostvarila p/asman na Smotru iz takmicarskih izradenih automode/a takmicenje sa kupljenim mode/om obavlja isti takmicar koji je nastupao u takmicenju sa izradenim mode/om.inicijali demonstratora iii naziv model a * Model je slobodnog izgleda. Takmicarski automodel . zona IV = 5 booovo. zona III = 25 bodovo. * Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. duflne 10.parketu iii asfaltu. sirine 2.

slrlno 250mm. b) Konstrukcija i dizajn model a do 30 bodova c) usplesnost voznle: svako gazenje markirane linije .0m (skica staze je u prilogu propozicija). IIIvrijeme = 6 bodova. ciji pogonski napon ne prelazi 24V.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so RC izradenim auto modelom. II vrijeme = 8 bodova.inicijali autora iii naziv modela. duzlne 10.staze minus 1 bod Maksimalan broj bodova za voznju je 40. IV vrijeme = 4 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.Om. c) I vrijeme = 10 bodova. * tokrruccr ima provo no dva probna i tri zvcrucno starta. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvorscno starta. prijenos. II vrijeme = 8 bodova. b) Uspjesnost voznje. * * * 23 . svako gazenje markirane linije . * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V. IIIvrijeme = 6 bodova. sirine 2.voznje po markiranoj stazi. kao i tockovt mogu biti tvomlcke izrade. RC automodel . a maksimalna duzina model a je 500mm. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i prokrlcnoq dijela . * Boduje se jedan. duzine 1O.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Model je no elektricni pogon. najbolji start. * Boduje se jedan. * No modelu je obavezna oznaka . * Model je slobodne konstrukcije. baterija dijelovi sasije. * Ickmlccr rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. d) I vrijeme = 10 bodova. * Svi modeli startaju so zolednlcke startne pozicije.Om. najbolji start.staze minus 1 bod. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. a maksimalan broj bodova za voznju je 50. sirine 2. a motor. * Takmicenje se sastoji od testa i proktlcnoq dijela .fabricki Kanton . * No modelu je obavezna oznaka . tokrnlcenle so kupljenim tokrnlcorsklm model om obavlja isti tokrnlcor koji je nastupao u takmicenju so izradenim RC automodelom.voznja po markiranoj stazi. Model je vlastite izrade tckrnlcoro.inicijali demonstratora iii naziv modela. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. V vrijeme = 2 boda. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme = 2 boda.Om (skica je u prilogu propozicija).

prijenosi i baterija rnoze biti tvornicke lzrode. * Model je slobodne konstrukcije. b) Uspjesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. Rod predstavlja model postoleceq broda iii broda koji je nekada postojao ( historijski model). IV zona = 20 bodova. 24 . OCjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. * Model ima oznaku . * Brodomodel je no pogon elektromotorom. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelars1va. dunne 10m.20m. Uz rod se dostavlja tehnicka dokumentacija. Vrednovanie. II zona = 40 bodova.1 Om i dubine 0. karakteristike s1varnog broda i nollepnlco. najbolji start. a boduje se jedan. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Vrednovanie: a) Test do 10 bodovo. Bazen je pravouglog oblika. Rod rnoze biti oolecnocon iii grupni.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. * Elektromotor. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu. Model mora biti vlastite lzrcde. maximalne duzlne do 600 rnrn.bczenu. a sirine 2. IIIzona = 30 bodova. BRODOMODELI: a) Makete brodova b) Takmicarski model: * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) Remodel: * izradeni model * fabricki model (revijalno) stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * Makete brodova Kanton .makete ne mogu biti vece od 500 X 250 rnm. Takmicarski modeli brodova . * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . * Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija). slika . Za jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodovo. a grupu cine maksimalno 4 clone. Dimenzije modela .crtez (ukoliko postoji).inicijale autora i naziv modele.Smotre noucno-tehnlckoq 2. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodovo.izradeni Kanton .

Startanje model a je so startne pozicije sirine 50cm. Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva.bazenu.Om.Om.fabricki Kanton . * * * * * * * * * * RC modeli brodova . Model ima oznaku .Smotre noucno-tehnlckoq c) Kvalitet izrade d) Brzina modela I vrijeme = 10 IV vrijeme = 4 stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine modela do 30 bodova.izradeni Kanton . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. Bazen je pravouglog oblika. duzlne 10. Elektromotor. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme= 2 boda.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. baterije i RC uredaji mogu biti tvornicki.inicijale autora i naziv modela.20m 25 . * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva.1 Om i dubine 0. duzine 10. * Takmicar rnoze maximalno osvojiti 70 bodova.20m. Pogadanje cilja u plovnoj stazi . Bazen je pravouglog oblika. II vrijeme = 8 bodova. IIIzona = 30 bodova. IV zona = 20 bodova.) bodova. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sekundL) I vrijeme = 10 bodova. boda i V vrijeme = 2 boda. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm.inicijale demonstratora i naziv modela. Model je vlastite izrade i slobodne konstrukcije. * Model ima oznaku . * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . RC brodomodel je no pogon elektromotorom.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu.1 Om i dubine 0. a boduje se jedan. (vrijeme se mjeri stoperlcorn so tocnoscu 1/10 sek. * Brodomodel je no pogon elektromotorom. II zona = 40 bodova. duzlne do 600 mm. isti tokrnlcor nastupa i u disciplini so kupljenim modelom. * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija). najbolji start. IIIvrijeme = 6 bodova. prijenosi. a sirine 2. b) usplesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova. maximalne duzine do 600 mm. * Model je slobodne konstrukcije. II vrijeme = 8 bodova.bazenu. a sirine 2. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. (:iji pogonski napon ne prelazi 24V. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodova. Takmicarski modeli brodova . Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so takmicarskim izradenim model om.

ciji pogonski napon ne prelazi 24V. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. * Model ima oznaku . b) Kvalitet izrade model a do 30 bodova. bova II minus 3 bode.fabricki Kanton . najbolji start. * Iokrnlccr rnoze maximal no osvojiti 70 bodova. * * * * 26 . IIIvrijeme = 6 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija) Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.20m * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija) * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no smotru so izradenim RC brodomodel om. II vrijeme = 8 bodova. e) kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 bodova. duflne 10. najbolji start. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sek. d) Brzina modela (vrijeme se mjeri stoperlcom so tocnoscu 1/10 sek.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom po koeficijentu. a boduje se jedan. II vrijeme = 8 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. c) Uspjesnost prolaza do 50 bodova.bazenu. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . * Model je slobodne konstrukcije. a sirine 2. Bazen je pravouglog oblika. nastupa i so kupljenim modelom. isti takmicar koji je nastupao u disciplini so izradenim. duzlne do 600 mm.) I vrijeme = 10 bodova. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz brodomodelarstva. b) usplesnost prolaza do 50 bodova. * RC brodomodel je no pogon elektromotorom. bova III minus 2 boda). a boduje se jedan. RC modeli brodova .inicijale demonstratora i naziv modela.1 Om i dubine 0.) I vrijeme = 10 bodova. bova III minus 2 boda). d) Kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. bova II minus 3 bode.Om. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 boda.

d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. c) Svaka sekunda leta 1 bod. Rod predstavlja model posroleceq iii nekadasnjeg tipa aviona. Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. Takmici se takmicar koji se tokrnlcto i so izradenim model om iii neki drugi 27 .izradeni * sobni modeli . * Takmicenje se obavlja u soli. * Svaki to kmicar. * Modeli su slobodne konstrukcije. Rod rnoze biti poleolnocon iii grupni (grupa broji maksimalno 4 clone). * * * * * * * * * Sobni model aviona . Uz rod se dostavlja tehnlcko dokumentacija.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. * * * * Sobni model aviona .kupljeni (revijalno) c) Modeli jedrilica A-l (Fl H) i A-2 (F1A) * izradeni model * fabricki model (revijalno) d) RC aviomodeli * izradeni model * fabricki model (revijalno) Maketa aviona: Kanton . Jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodova. slika . Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva.crtez (ukoliko postoji) karakteristike stvarnog aviona iii jedrilice i naljepnica.fabricki Kanton . Takmicenje se obavlja u soli.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3.region rnoze ucesfvovon so jednim modelom po koeficijentu. Vrednovanje. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. Vrednovanje: a) Model . AVIOMODELI: a) Makete aviona b) Sobni modeli * sobni modeli . a boduje se samo jedan. b) Test do 10 bodova.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. donosno jedrilice. najuspjesniji.izradeni Kanton . Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelars1va. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. Model mora biti vlastite izrade.

* * * * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade .region rnoze ucestvovotl so jednim modelom po koeficijentu. Modeli su po slobodnom izboru. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu disciplinu. Svaki tokrnlcot Ima provo no dva probna i tri zvomcno starta. Takmicenje se obovlja u soli iii no otvorenom. Svaki takmicar. a boduje se samo jedan.izradeni Kanton . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Svaki takmicar prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. a boduje se samo jedan. b) SVaka sekunda leta 1 bod. Svaki to krnlcor. b) Svaka sekunda leta 1 bod. * Iokmlcl se tokmlcor koji se tokrnlclo i so radenim model om iii neki drug clan ekipe tj. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) .region moze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu. c) Svaka sekunda leta 1 bod. najuspjesniji start. Tokmicari slobodno biraju kategoriju model a so elektro iii SUSmotorom. d) Takmicar u ovoj disciplini rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva. Ima provo no dva probna i tri zvcrilcno starta. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. najuspjesniji start. 28 . a boduje se samo jedan. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. najuspjesniji start.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine clan ekipe tj. Takmicenje se obavlja u soli iii no otvorenom. Modeli su slobodne konstrukcije.. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. * * * * * * * RC aviomodeli .izradeni Kanton .fabricki Kanton . b) Model. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova.

(svaka sekunda leta 1 bod) do 50 bodova za let. uspleson start. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. * Takmici se takmicar koji se tckrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. * Startanje model a so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla.fabricki Kanton . RAKETNIMODEll : Raketni modeli . * * * * * * 4. Raspon krila ne smije biti vecl od 1600mm Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. Duzina sajle je do 30m.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. * Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. polijetanje i slijetanje bez ostecenki u trajanju do 50 sek. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. a vrednuje se jedan.fabricki (revijalno) 29 . najuspjesniji start. * Takmicar ima provo no tri starta iii pokusolo. a za ugradnju SUS motora koriste se velicine 0. Duzina sajle je do 30m. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Za izradu elektromotora se koriste tipovi od 280 do 500. c) Ickrnlcor rnoze maksimalno osvojiti do 50 bodova za let. c) Startanje modela. * Iokrnlcor ima provo no tri starta iii pokusolo. polijetanje i slijetanje bez osteceruo u trajanju do 50 sek. b) Kvalitet izrade konstrukcije model a I demonstriranje upravljackih komponenti no modelu do 40 bodova. * Startanje modela so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. Tokmicari slobodno biraju kategoriju modela so elektro iii SUSmotorom. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva.5 ccm. * Raspon krila ne smije biti veci od 1600mm. a vrednuje se jedan.izradeni Raketni modeli . b) Startanje model a. RC aviomodeli . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. najuspjesniji start. uspleson start. * Svaki takmicar radi test iz aeromodelarstva prije takmicenja. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.6 ccm do 3.

s-t. * * * Raketni modeli .fabricki Kanton . S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precrak 18mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. papira. tako da je raketa ne rnoze probiti. Model u klasi S-2. a vrednuje se vrijeme boljeg uspjelog leta. papira. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. c) Sekunda leta 1 bod. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom.region rnoze ucestvovotl sa jednim modelom po koeficijentu. Vrednovanje: a) Test do 10 bodovo. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzlt Let rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkaze motor. atestiranim motorom 5Ns. Model mora odgovarati sljedecim zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. tokrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. * Oclenjvcckl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Raketni modeli .region rnoze ucestvovof sa jednim model om po koeficijentu. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz roketorstvo. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja rokete. * Prilikom predavanja modela i tehnlcke dokumentacije ziriju. a njena visina i precnik su 2m. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. S-3. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnlk zatvorene konstrukcije mora biti 18mm na 20% duzlne tijela. Model mora odgovarati slledeclm zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. Model u 30 . Takmici se takmicar koji se takmicio i sa radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. Model rakete S-4-B mora biti vlastite lzrode. b) Model izradene rakete do 40 bodovo. * Iokrnlcorl su duzni da se prldrzcvolu "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modela". Takmicar ima pravo na dva starta. gume. Lansiranje vrsi tokrnlcor. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja modela s rampe do zovrserko leta. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu dlsclpllnu. Model rakete S-4-B je prema vlastitom lzboru.izradeni Kanton . Model sa tehnlckorn dokumentacijom takmicar predaje oclerjvockorn ziriju radi uvida u model i radi vrednovanja kvaliteta rada prije lansiranja. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. dovoljno jakom i gustom rrrezorn. a po potrebi i njegov pomocnlk. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. gume.

a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsefko trajanja leta. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta.00 Nc. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja model a 5 rampe do zovrsetko leta. Startanje se izvodi sa startne rampe minimalne duzine 1000 mm. b) Sekunda leta 1 bod. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precnlk 1B mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. start se ne priznaje.5. Minimalna dimenzija trake je 25x300 mm (potrebno je voditi rocuno da motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. atestiranim motorom 5Ns. a njena visina i precnik su 2m. * * * * * * Raketoplani . * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzir. Iokrnlcor ima pravo na dva starta.51 . slobodne konstrukcije sa parametrima navedene kategorije. U protivnom.izradeni Kanton . Lansiranje vrsi tckmlcor. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Klasi S-1. dovoljno jakom i gustom mrezom. * Oclenllvockl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. S-2. a po potrebi i njegov pornocnk. tako da je raketa ne rnoze probiti. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnik zatvorene konstrukcije mora biti 1Bmm na 20% duzine tijela.mini raketni motori). Raketoplani u kategoriji S4B (2. S-3. * Takmicari su duzni da se pridrZavaju "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modele". * Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. a vrednuje se vrijeme uspjelog. Leta rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkoze motor. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcom. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i lansiranja rakete. a u tazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. Takmicari su duzni postovon I pridrzavati se pravila.region rnoze ucestvovcn sa jednim model om po koeficijentu. * Ickrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. 31 . c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.

Kodeks bezbjednosti raketnog modelara: * * * * * * * Do bi se izbjegle nezgode u radu so raketnim i modelima raketoplana to kmicari su obavezni do se pridrzavaju sljedecih odredaba: Pridrzavacu se pravilnika 0 radu so raketama i raketoplanima. Iokrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja raketoplana. b) Sekunda leta 0.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanje: a) b) c) d) Test do 10 bodova. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. Svaka sekunda leta 0. U protivnom. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcorn. a najvise 50 bodova za let. Moji raketni motori nece imati glove za punjenje eksplozivnim materijalima. slobodne konstrukcije so parametrima navedene kategorije. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsetko trajanja leta. Moji raketni motori nece imati bitnih metalnih dijelova.5 bodova. Tokmicari su duzni poStovati i pridrzavati se pravila. Raketoplani .00 Nc. Kvalitet izrade raketoplana do 40 bodova. Pazljivo CU rukovati raketnim motorima. Minimalna dimenzija trake je 25x300mm (potrebno je voditi rocuno do motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). 32 . a najvise 50 bodova za let. Necu izradivati vlastito gorivo. Moji raketni motori ce imati uredaj za bezbijedan povratak no zemlju kako bi bili sposobni do ponovo lete (padobran i stimer). Raketoplani u kategoriji S4B (2. a u fazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela.5.5 bodova. Ickmlc' se takmicar koji se tokrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj.fabricki (revijalno) Kanton . c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Necu praviti sopstvene raketne modele i kortsncu iskljucivo tvornicki proizvedene raketne motore koji ne zahtijevaju pripremu goriva. Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.mini raketni motori).51 . odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. start se ne priznaje. * * * * * * * * * po koeficijentu. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. Startanje se izvodi so startne rampe minimalne duflne 1000 mm.

nastavnik) no otvorenom prostoru. Koristicu sistem za elekrrlcno paljenje. Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. model zmaja so dvije komande do 30 bodova. a boduje se jedino najbolji let. mentor.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * tonsrocu * * * * * * * svoje modele pod neposrednim nadzorom odraslih osoba (instruktor. daleko od zgrada. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. so jednom iii so dvije komande za akrobacije. Necu lansirati raketne i modele raketoplana pri vjetru iii losoj vidljivosti.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim zmajem po koeficijentu. * * * * * * 33 . Takmicari donose kupljene zmajeve . Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne podloge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvcrucno leta. Necu ucestvovof ni u cemu sto rnoze ugroziti mene i bilo koga drugog. a upaljac CU staviti u motor neposredno pred lansiranje. a maksimalno 30 bodova za duzmu leta. b) Model zmaja so jed nom komandom do 15 bodova. maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova. * Iokrnlcenle se sastoji iz testa. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova.5 bodova.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim zmajem po koeficijentu. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz zmajars1va. Koristicu lanser ciji uglovi ne mogu odstupiti od vertikale vise od 30 stepeni. slobodne konstrukcije. slobodne konstrukcije. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. Takmicenje se sastoji iz testa i leta zmaja. Takmici se takmicar koji se tokmlclo i so radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. crveco i elektricnih vodova. Iokrnlcorl donose zmajeve vlastite izrade. Svaki tokrnlcor prije tckrnlcenlo radi test iz zmajarstva. d) Vrednovanje elemenata leta. a boduje se jedino najbolji let. Zmajevi . c) Svaka sekunda leta po 0. leta i elemenata leta zmaja. Zmajevi . so jed nom iii so dvije komande za akrobacije. Raketnim modelima necu go dati ciljeve no zemlji iii u zraku. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu.

Takmicenje se sastoji iz testa i leta balona. d) Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 70 bodova. * * * * * * Baloni . Sekunda leta po 1 bod. b) Sekunda leta po 1 bod. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitka balona iz vidnog polja clcnovo komisije. * * * * * Baloni .izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim balonom po koeficijentu. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. 34 . slobodne konstrukcije.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim kupljenim balonom po koeficijentu.5 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. slobodne konstrukcije. Iokrnlcl se tokrnlcor koji se takmicio i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. Tokmicari donose balone vlastite izrade. maksimalno se moze osvojiti 30 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. a boduje se jedino najbolji let. Svaki tokrnlccr prije takmicenja radi test iz balonars1va. a boduje se jedino najbolji let. c) Vrednovanje elemenata leta. b) Svaka sekunda leta po 0. a maksimalno 30 bodova za duzinu leta. Svaki tokrnlcor prije tokmlcenlo radi test iz balonarstva. Iokrnlcorl donose kupljene balone . Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitkabalona iz vidnog polja clonovo komisije. Model balona do 40 bodova. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i leta balona. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. Vrednovanie: a) b) c) d) Test do 10 bodova.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Radiogoniometrija * * * Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim tokrnlcororn Takmicenje se sastoji iz teorijskog i prokrlcnoq dijela. Sve skrivene lisice . vrsi se no tckrnlcorskom talonu. 5 tim do je prvi predajnik udaljen od starta cca 700 m. Startna lista odreduje se javnim lzvlocenlern startnih brojeva no startnoj poziciji.580 kHz. Ukupna trasa koju takmicar prelazi jedo 2000 m.predajnici rode no istoj frekvenciji u dijelu frekevncionog opsega 3. Tacnu frekvenciju odreduju clonovt oclenlvocke komisije i soopstovolu je prije starta. SVakitocon odgovor donosi 1 bod. 0 cernu odluku donose clonovt oclenllvocke komisije. * * * * * Sart: Iokrnlcor se prijavljuje ziriju no startu. kao i ovjera pronadenih predajnika. koji svaki takmicar dobija prilikom startanja. karta terena so ucrtanim startom i ciljem. Bodovi se zbrajaju so bodovima osvojenim no proktlcnorn dijelu takmicenja. Udaljenost izmedu skrivenih predajnika je oko 600 m. * Prakticni dio: Praktican dio se sastoji u vjestini pronolczenlo skrivenih radio . Predajnici koji se traze. * * * * * Tok takmicenja: Vrijeme se u toku takmicenja mjeri od 1OO-tog dijela sekunde posebnim uredajem iii stoperlcorn. postavljeni su tako do nisu vidljivi so vece udaljenosti. po koeficijentu. Vrijeme za trazenjepredajnika je 60 minuta (ako ziri drugacije ne odredi. 35 . sto provjerava oCjenjivacka komisija. Pecot iii busilica za ovjeru pronalazaka predajnika su vidljivi so udaljenosti od 10m. Vrijeme starta i dolazak no cilj. Gubitak tokrnlcorskoq broja iii tokrnlcorskoq tolono. takmicar dobija to kmicarski broj koji je dufon nositi tokom natjecanja.3. povlocl mjeru diskvalifikacije takmicara.lisica. 0 cernu je obavezan obavijestiti takmicare prije pocetko starta. nego samo no testiranju.530 . nece mu se priznati bodovi iz testiranja. Start iii cilj natjecanja je vidljivo oznocen. Svi predajnici se moraju razumljivo cuti u rejonu cilja so proslecnlrn radiogoniometrom. kada im se uruce i radiogoniometri. a goniometar koji zoduzule no startu licno vroco clonovlrno komisije po zovrsetku takmicenja. 5 tim do se u rejonu cilja emituje cetvrtl predajnik no posebnoj frekvenciji. najmanje 30 minuta prije vremena odredenog za start. Start rnoze biti polecnccon iii grupni. Teorijskidio: Test se sastoji od 10 pitanja iz radiogoniometrije. Ukoliko takmicar nije nastupio no takmicenju iz proktlcnoq dijela. Prilikom prijavljivanja.stanicapredajnika .

Broj pronadenih predajnika (Iisica) dokazuje se ovjerom no tckrruccrskorn talonu (oznaka pecotorn. 0 noclnu ovjere. primati savjete od drugih takmicara iii iste prufotl drugim tokrnlcorlrno. takmicari se upoznaju prije starta. po jedan predajnik. Vrijeme provedeno u toku natjecanja smatra se od vremena starta do predaje takmicarskog tolono no cilju.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Skriveni predajnici rode vrstom emisije A 1 8nemodulirana telegrafija). zatim dva. odnosno najmanje 60 minuta od starta posljednjeg tokrnlccrc. Zbrajanjem bodova so testa i bodova so prakticnog dijela dobija se ukupan broj bodova i premo istom se tokrrucon rangiraju u ukupnom poretku. Ovaj se ciklus emitovanja ponavlja sve vrijeme takmicenja. stimulativni bodovi: Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Iokrnlcor maksimalno rnoze za nolkmce vrijeme= 10 bodova. * Bodovanie: Rezultati tokrnlcerqo odreduju se no osnovu broja pronadenih predajnika i vremena provedenog u pronalazenju predajnika.3 emituje sljedeci minut slova MOS. Ickmlcorl ne smiju tokom takmicenja ometati druge tokrnlccre i clonove oclenlvocke komisije. 36 . Pronaden jedan predajnik u regularnom vremenu = 20 bodova. Tokom takmicenja to kmicari ne smiju koristiti tudu pornoc. a snag a predajnika mora biti u rasponu lzrnedu 1-5 W ERP. Prvi no natjecanju u proktlcnorn dijelu je takmicar koji u nolkmcern vremenu pronode sva tri predajnika. Dodatni.2 emituje sljedeci minut slova MOl P'br. Predajnik u rejonu cilja (far) emituje neprekidno slova MO no frekvenciji koja se razlikuje od frekvencije no kojoj rode ostali predajnici. a zatim se rangiraju so dva i jednim pronadenim predajnikom. za trece krcce vrijeme = 4 boda. busilicom iii nekom drugom oznakom). za drugo kroce vrijeme= 6 bodova. osvojiti 100 bodova. Prvo se rangiraju takmicari koji su u zadanom vremenu pronosn sva tri predajnika. * NAPOMENA: Iokmlcor koji je prekoroclo vremenski limit (ogranicenje) za trazenje predajnika ne uvrstovo se no listu. Predajnici emituju sljedecim redoslijedom: P'br. P'br.l emituje razmak 1 minut Morzeovim znacima slova MOE. Far se no cilju ne iskljucuje dok svi takmicari ne dodu do cilja. BODOVI: a) b) c) d) a) b) c) d) Test maksimalno 10 bodova Pronadena sva tri predajnika u regularnom vremenu = 80 bodova Pronadena dva predajnika u regularnom vremenu = 50 bodova. iii se prijave ziriju do su odustali od takmicenja.

Fischertechnik. Prinavodenju robot i rocunor mogu 37 . Test do 10 bodovo. No vidnom mjestu modela obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tckrruccro iii naziv modele.i dr. Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. Mehano. Model autonomnog robota je no elektricni pogon. a maksimalna duflno robota rnoze biti 600 mm. Model je slobodnog izgleda. Mehano. Model navodenog robota je no elektricni pogon. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodovc.elemenata.region rnoze ucestvovcf so po jednim modelom Vrednovanie: a) b) c) d) e) Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. Fischertechnik. a maksimalna duzina robota rnoze biti 600 mm. estetski izgled do 30 bodovo. dijelova konstruktorskih kutija (Lego. ROBOTI: a) Trka autonomnih robota b) Trka robota vodenih rocunororn * * * * * * * * po koeficijentu. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Model je slobodnog izgleda. a sirina 300 mm. Takmicenje se sastoji iz testa i kretanja robota kroz zadanu stozu. Izgled kodela.region rnoze ucestvovotl so po jednim model om po koeficijentu. Svaki tokrnlcor prije voznje robota radi test iz roboflke. Utrka autonomnih robota Kanton .) kao i drugih materijala. No vidnom mjestu model a obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tokrnlccro iii naziv modele. konstrukcija. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova . Prije i poslije voznji dozvoljeno je podesovonle robota no tokrnlcorskol stazL Nakon dvije voznje mijenja se izgled staze i roboti voze drugu seriju od po dvije voznje. Model autonomnog robota mora biti vlastite izrade takmicara. uz pornoc programa u memoriji rocunoro. niti se za njihovo vodenje rnoze koristiti bilo kakav uredaj za daljinsko navodenje . a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova .i dr. Autonomni roboti krecu se zadanom stazom (Iabirintu). * * * * * Utrka robota vodenih racunarom Kanton . Iokrnlcenle se sastoji iz testa i vodenja robota po stazi so preprekama.elemenata. izrada. Roboti ne smiju biti povezani so rocunorom. a sirina 300 rnrn. Model robota navodenog rocurcrorn mora biti vlastite izrade tckrnlcoro.) Kao i drugih materijala.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 7. Svaki takmicar ima provo do robota pusti dva puta u dvije voznje stazom. dijelova konstruktorskih kutija (Lego.

Radove pedagoga 6e ocjenjivati posebna komisija koju 6e imenovati centralni ziri smotre. d) Usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodova. * * 8. primjena informatike u tehnici i radiogoniometrije). a prije i izmedu voznji dozvoljeno je pooescvorue robota po takmicarskoj stazi. * Nakon prve dvije voznle vrsi se izmjena izgleda staze. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Biti povezani kablom proizvoljne duzine. konstrukcija. nakon koje tokrnlcorl navode robote rocuncrom u drugoj seriji. b) Test do 10 bodova. testiranja OTK prokncon rod. Ocjenjivacka komisija 6e dorediti elemente vrednovanja radova pedagoga za svaku disciplinu posebno. Vrednovanje: a) Ocjenjivacka komisija 6e odrediti elemente vrednovanja. * * * * * * * 38 . a) Ucenicke discipline: Nastavnici-mentori-pedagozi mogu ucestvovcn u svakoj od ucenickih disciplina u kojima se ucenlcl takmice no smotri( osim testiranja iz nastave TO. c) Izgled kodela. izrada. Rangiranje se vrsi premo osvojenom brolu bodova. Jedan mentor moze na smotri ucestvovati samo sa jednim radom. Svaki takmicar prije voznle robota radi test iz robotike. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. estetski izgled do 30 bodova. Rod u odabranoj disciplini vrednuje se premo istom sistemu bodovanja kao i ucenicki rod.0STALO Radovi pedagoga tehnicke kulture a) Ucenicke discipline b) Unapredenje nastave tehnlckoq odgoja Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Radovi pedagoga tehnicke kulture Kanton-region moze ucestvovati sa jednim radom po koeficijentu u svakoj od ove dvije poddiscipline. Izgled staze koju navodeni raboti moraju do savladaju bi6e poznata pred samo takmicenje. ali sa ukupno jednim radom na smotri u jednoj odabranoj disciplini. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva puta po dvije voznje robota stazom.

skolo.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Obzirom do je za svaku disciplinu u kojoj se takmice ucenlcl maksimalan broj bodova 100. skola. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta za sve ponudene oblasti.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnicke kulture . kanton. estetski izgled i preciznost do 25 bodova c) Metodicko .ucenicke discipline).didakticki pristup radu do 25 bodova 39 . d) Maketa iii model radnih vjezbi za nastavu tehnickog odgoja i KMT-a. c) Funkcionalnost rada do 25 bodova. * Radovi no sebi moraju socrzcvcn etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. kanton. Vrednovanie: a) Iehnlcko dokumentacija do 25 bodova. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnlcko dokumentacija uradena no rocunoru iii rukom. c) Nacrt radnih vjezbi za nastave tehnickog odgoja i za sekcije u okviru klubova mladih tehnlcoro.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnlcke kulture . b) Obrada nastavne jedinice uz pornoc rocunoro. * Rangiranje se vrsi premo osvojenom broju bodova. b) Tehnicka tocnosf i preciznost do 25 bodova. * Radovi no sebi moraju sodrzovcf etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja: * * Pedagozi tehnicke kulture mogu ucestvovcf u sljedecim disciplinama: a) Obrada nastavne jedinice iz TO. isti princip vazi i pedagoge tehnicke kulture bez obzira no rozllcftost oblasti u kojoj se odabrana disciplina nalazi. * Pedagog ima provo takmicenja u jednoj od ponudenih disciplina i takmici se so jednim radom. * Obrada nastavnih jedinica takode mora imati prekucanu iii isprintanu dokumentaciju u formi nastavne pripreme. d) Estetski izgled do 25 bodova. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnicka dokumentacija uradena no rccuncru iii rukom.unapredenje nastave TO) Vrednovanie: a) Tehnicka dokumentacija iii priprema do 50 bodova b) Funkcionalnost.

dodijeliti: zlatni. * Za rad je maksimalno rnoouce osvojiti 100 bodova. broju ostvarenih priznanja na smotri. U cilju prezentacije vlastitih dosnqnucc u raznim oblastima noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih. da Ii rad vee pripada nekoj od disciplina smotre. 40 . a na osnovu broja bodova (ekipne i pOjedinacne discipline) i shodno ostvarenom plasmanu. srebreni i broncani tocak tehnike za tri prvoplasirane sko/e. * Centralni ziri smotre ee odluciti da Ii ce rad biti vrednovan tj.Smotre naucno-tehnickog stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Kanton-region ucestvule sa jednim radom po koeficijentu. * Sudjelovanje u ovoj disciplini ekipa navodi u prijavi za smotru. srebreni i bronccru tocok tehnike. mladi tehnlccrl. Glavni ziri ce izrangirati sko/e u ukupnom plasmanu. pojedinci i grupe iii KMT. * Triprvorangirana rada ee dobiti zlatni. a koje nisu obunvocene ovim programom smotre. U skor bodova kod rangiranja ekipa biti ce uvrsteni bodovi osvojeni u svim disciplinama.odnosno kanton-region mogu nastupiti na smotri sa svojim radovima u vidu izlozbenih eksponata iii demonstriranja radova iii tehnickih crtezo iii elaborata iii na drugi nacin. Sve sko/e ucesnice drzavne smotre ce dobiti diplomu smotre (tocak tehnike) za ucesce na drzavnoj smotri. * Ocjenjivacka komisija ee odrediti elemente vrednovanja.

41 .edu.a .ecan.ima. onih koji su stekli provo ucesco no smotri.regionima gdje su reg istrovan i iii pedagoga tehnicke kulture. sami snosite odgovornost. organizafor propisu. Nepotpune i neblagovremeno upucene prijave nece se uzimati u obzir.e posfoii mogucnosf povreda.tehnicki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini. Prijave se ovjeravaju pecotom i potpisom kantonalnih udruzenlo za noucno-tehnlckl odgoj mladih u kantonima .e odgovorna za n. godine. 2011.e i obezb. Prijave moraju biti otkucane no rocunoru iii no plsocol masini. 00 kojima propisuju ove propozicije).a se u svakom pogledu sfara za clanove elcipe i ko. gd.05.ednosf.e MJERE ZASTITE.fehniCkim naf. Na sporfsko . BEZBJEDNOSTUCENIKA Svaka elcipa obavezno ima voc1uekipe . starosnu dob i razred. Dostavljaju se lsklluclvo no obrascu koje propisuje Udruzenje za noucno .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine PRIJAVE: * * * * * Prijave za drzavnu smotru moraju biti dostavljene najkasnije do 10.ihovu bezb.odraslu osobu ko. Pozeljno je do uz prijave dostavite ime i prezime ucenlko /ucenice. a no osnovu plasmana u takmicarskim disciplinama gdje ucenik/ ucenlco ima obavezu demonstriranja rada ( u disciplinama u kojima je demonstrator obavezan. Za eventualne greske pri ispisu diplome prouzrokovane vasim neuredno iii netocno popunjenim prijavama.

Sve mjere su u centimetrima..50 BODOVA 11-40 BODOVA III . VRIJEME .:: E (J 0 0 III I: s .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shema staze za automodele bez "RC" uredaja 210 Zona III 40 II 40 II I 50 II 40 II III 40 BODOVANJE: MODEL-DO 30 BODOVA ZONA: I .25 BODOVA IV.DO 20 BODOVA . an I S~toRT 210 I an 42 .5BODOVA NIJE KRENUO .BIJELO II-CRNO III-CRVENO IV-ZELENO NAPOMENA: Markiranje staze vrSi se samoljepljivom PVC trakomu navedenim bojama.0 BODOVA .-- MARKIRANJE STAZE ZONA: I .

.. maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova. = 2 boda... n model..takml&lr8k8 sIaZ8 je 40 ern ... MARKlRANJE STAZE: -1111118........ ..Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za automodele sa "RC" uredaJem VREDNOVANJE PRAVLJENINKJDEU: ....Ia I d.. = 8 bodova... = 6 bodova. 43 .. = 4 boda. maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova.... = 8 bodova. RC ura<rajam.konetnIkI:I...... I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme minus 1 bod ..... = 2 boda.InjevaJa okD 30 ern NAPOMENA: Mertclranje aIaze vriII ~JeplJIvorn PVC tralcDmu razlKlllm bojama.... Na IatDJ aazI .....vlalna &.. --m .. --m .. = 6 bodova. markI I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme KUPUENI MODEU: minus 1 bod . = 4 boda....... takml&ll kuplJanl modall .. do 30 bocIova markI ...

0. Maksimalno se moze osvojiti 30 bodova za elemente leta.jedan najbolji let . 44 .5 bodova maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova za duflnu leta c) elementi leta maksimalno do 30 bodova NAPOMENA: Vrednuju se elementi leta prikazani na slici.vrijeme leta od odvajanja sa startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clanova komisije e ZMAJEVI -IZRADENI I KUPLJENI MODEll VREDNOVANJE: a) Model zmaja ja jed nom komandorr do 15 bodova. sa dvije komande do 30 bodova b) Svaka sekunda leta .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ZMAJEVI Vertikalna osmica BODOVANJE: .

l1li I ST:U I 210 l1li Sve mjel'8 8U u cantlmetrlrna.---- ZONA: I .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za brodornodele bez "Re" uredaja ZOna 301401 III n 210 I 60 II III 140130 ~s fi ~ .---- v-luTo III-CRVENO IV-ZELENO VI.DO 30 BODOVA POGABANJE CILIA: ZONA: 1.s > MARKlRANJE STAZE .20 BODOVA V-10BODOVA VI-5BODOVA VRlJEME: BRZlNA MODElA: I II III IV V - 10 BODOVA 8BODOVA 8BODOVA 4BODA 2BODA .BEZ MARKlRANJA NAPOMENA: Marklnmje bazena VIiI_ samoIjeplJlvom PVC trakDmu navedanlm bojama.BIJELO II-CRNO ~s fi :> .50 BODOVA 11-40BODOVA 111-30BODOVA IV . 45 .---- VREDNOVANJE: KVALrTET IZRADE .

U Istom bazenu sa takmlCe I kupljenl modeIl sa RC komandom. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. minus5 BODOVA 2. II vrijeme = 8 bodova. minus2 BODA § NAPOMENA: .SVe mjere su u em.20 em. V vrijeme = 2 boda. IV vrijeme = 4 boda. . minus3 BODA 3. brodomodele sa "Re" uradajem • § Ii :I J i ~ • • 210 VREDNOVANJE IZRAaENI MODEll: KVAUTET IZRADE· DO 30 BODOVA USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA BRZlNA MODElA: I vrijeme = 10 bodova. minus3 BODA 3. minus2 BODA KUPUENI MODEU: USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA I vrijeme = 10 bodova. III vrijeme = 6 bodova. 46 . .Bove su Iopte IIIbalonl preenlkc 15 .Dublna bazena je bar 20 em. III vrijeme = 6 bodova. minus5 BODOVA 2. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. . II vrijeme = 8 bodova. IV vrijeme = 4 boda. V vrijeme = 2 boda.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shams bazens za.

l ).modele sa "RC" uredajem (dimenzije date u propozieijama .KMT.shema staze.2 Markiranje staze za auto . 7 Postavka skolskihklupa za takmicare i ziri (prema diseiplinama datih u shemi).modele bez "RC" uredaja (dimenzije date u propozieijama .MODELA. 4 Postavka stubova .granicnika sa gajtanom za markiranje zona (shema data u prilogu prema diseiplinama. Poz. *) Autor postavke organizacije prostora: Vjenceslav Kukic 47 . punjenje vodom) Postavka bova u bazen za RC brodo -modele (pozieije.prema diseiplinama).1 Markiranje staze za auto . Poz. 10 Takmlcarske IIste (clonovl zirija dobivaju ispisane liste). Poz. broj. 5 Poz. avio i brodo . Poz. markiranje i oznacavanje kao kod Poz.CILJ" odnosno bodovne zone izvestisirokom alkoholnim "perrnonent" markerom ervene boje).modela (dovoz. Poz. Poz. organizaeija prema shemama za auto. montozo. Poz.8 Poz.skole i fakmicarska disciplina (papir zuti A-4 fiksiran na klupama tokrruccro . 11 Stoperica (svaki clan zirija donosi licnu stoperlcu) Poz.MODELA I BRODO .redar (obavezno prisus1vona pozieijama prema datim shemama). 3 Natpis . AVIO . markiranje se vrsi samoljepljivom krep trakom sirine 5 em. ispis vSTART . velicina bova data u shemi).Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ORGANIZACIJ A PROSTORA ZA TAKMICENJE AUTO . Izrada akreditacija za ziri (izraduje organizator smotre).modele).shema staze.MODELA y OBJASNJENJE PROPOZICIJA Poz. 6 Bazen za sfarfanje brodo . Poz.9 Izrada akreditacija za takmicare (izrada prema propozieijama). 12 Dezurni .

]~ TAKMICARI -l~ DH O-l HW f:J ~ 08 :ED 10 O:E I-H ::>~ <V) « N)~ ~:E o: <H O~ 1-< V) I01 ~< a... 0 ~ 00 00 00 00 00 ~~ liLJ...Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine W -l D H :E W\.-l <H .) CUNJEVI -5 Z~ 00000000 r-- OOOO~Q.0OOOO 00000000000 00000000000 48 00000000000 I~ :E -c .) W -..N HO ~> <I NH HZ <0 ~I~O 0:E W W ~ ~ w ~ :::..

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w W -l 0 :E 0 8080>N c._.< HI~ .O mo <:E NH 000 000 000 000 000 000 <~ zV) wCi. 0 e ULAZ 49 REDAR .::: 0OH om Ci. Z N)~ N H -c < 80 80 °O>~ o 80~ 80 i52 18 000 000 000 000 000 000 000 :E (J) Ci. <H m:E <~ t-.

Z ~ H <J) -c 80 80 9J~ o 80~ 80 ~ e 18 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ::E e 0 e ULAZ 50 REDAR .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w _) W ~ D 0 0 8080>N Q:: e D <I-.< HV) ~ N < . N< <ffi z~ w=> N= CXl~ ~~ CXlW 0- <~ <= 1-._..

TAKMICARI ~ "2 0000 0000 0000 0000 0000 0000 51 ...v 0 o m :s:: .v m ~ .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 0000000000000000 000000000000 0000 0000000000000000 00000000 00000000 .

a LO 0400 1500 1500 a LO 48.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine IZGLED I DIMENZIJE CUNJEVA I ZASTITNE OGRADE Poz4 a a r-. SMOTRA NAUCNO-TEHNICKOG STVARALA5TVA MLADIH BiH Disciplina: Naziv rada: Autor(i): Mentor(i): Skola: Mjesto: Naljepnica treba da ima predlozeni izgled i moraju biti popunjeni svi trazeni podaci 52 .

Matija Lapenda * "UVOD U AUTO-MODELARSTVO".A:'. Smotru Naucno tehnickog stvara/astva m/adih Bosne i Hercegovine 53 .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine LlTERATURA TESTOVEU SPORTSKO-TEHNICKIMDISCIPLINAMA ZA * "PRIRUCNIK ZA AMATERSKURADIO-GONIOMETRIJU". Srdan Pelagic * "VAZDUHOPLOVNO MODELARSTVO". men tori i nastavnici tehnickog odgoja na 50. Tel/fax: (033) 220-759 Dobro dos/i m/adi tehnicari.Eugen Smital Navedenu literaturu rnozete nabaviti u UNTOM BiH. Bruno sroconc * "OSNOVE BRODOMODELARSTAV. Aleksandar Stolonovlc * "PRAKTICNA ROBOTIKI\'. Jole Joleski * "RAKETNO MODELARSTVO".

Mujo Brka. kulture i sporta 9.100 54 . godine pod rednim brojem 46. Azra Pandzo.11. Elvira Sisic.50 godina Udruzenje za naucno-tehnilki u odgoj mladih Bosni i Hercegovini 50 godina Izdavac: Udruzenje za naucno-tehnidd odgoj mladih u BiH Redakcija: Nijaz Brajlovic.1994. Muhamed Suljic Glavni i odgovorni urednik: Esref Korjenic Bilten je upisan u evidenciju glasila Federalnog ministarstva obrazovanja. nauke.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful