teh

50 godina
Udruzenje za naulno-tehnilki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini

50 godina

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

smotra
naucno-fehnickog stvaraiastva miadih Sosne i Hercegovine

50.

UMaj/svibanj/ 201 111

program i propozicije

Sarajevo, 2010.

50 godina
Udruzenje za naucno-tehnilki odgoj mladih
u

Bosni i Hercegovini

50 godina

Smotre naucno-tehnickog

stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine

SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE CIWEVII ZADACI

Ciljevi i zadaci smotri noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih na svim nivoima organizovanja u Bosni i Hercegovini su: * Stvaranje Ijubavi kod mladih za naucno-tehnicko stvaralastvo i stvaranje svijesti kod mladih 0 potrebi da se sto ranije ukljuce u razne oblike ove djelatnosti kako bi steceno znanja i umlleco bila kasnije &0 produktivnija na radnom mjestu, u dornoclnstvu, u skoli, na javnim mjestima i sl., gdje god se koriste tehnicka sredstva. * Stvaranje Ijubavi i pozitivnog odnosa prema radu, a posebno za produktivan rod, a ne samo za reproduktivan rod, za stvorolcstvo i inovacijsku djelatnost kod mladih. * Propaganda tehnike i tehnickog stvaralastva kod najsirih slojeva gradana i svih relevantnih faktora: drzavnih, odgojno-obrazovnih, privrednih, noucrm. kulturnih i svih drugih organa i organizacija koji odlucuju iii mogu da doprinesu da se ova oblast Ijudske djelatnosti vrednuje sukladno njenom znocolu * Omogucavanje mladim da se na svim nivoima organizovanja; skole, opclne, kantoni, entiteti, Distrikt Brcko i drzovc; ispolje svoja znanja, naklonosti i zamisli i svoje konstrukcije iz oblasti tehnike. * Omogucavanje da se mladi sa svojim radovima predstave na ncucno-tehnlcklrn manifestacijama u inozemstvu.

ORGANIZACIJA

SMOTRI

* *

Smotre mladih tehnicara, u skolama, opclnorno. kantonima, Distriktu Brcko, entitetima, regionima, odrZavaju se do 10. maja/svibnja, a drzavna smotra u drugoj polovini maja/svibnja. Smotre KMT-a u skolorno. opclnske. kantonalne, Distrikt Brcko, entitetske i drzovnu smotru, organizuju organizacije, udruzenja i zajednice koje se bave ncueno-tehnleklm odgojem mladih. U tu svrhu, na svim nivoima, organizuju se organizacioni odbori i druga radna tijela za pripreme i neposrednu organizaciju smotri.

5

Clanovi ekipa i pojedinci takmicari se obavezno identificiraju putem akreditacija. Kotizacijom se samo dlellmlcno pokrivaju troskov' srnotre. odreduje organ koji upucule ekipe na drzavnu srnotru Troskove voda ekipa snose organizacije koje upucula ekipe na srnofre. Svaka skola. odreduje se na osnovu slledeclh koeficijenata: Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Koeficijent Broj skola na smotrama nizeg ranga Do 10 11 -20 21-40 1 2 3 41. Rad u oCjenjivackoj komisiji je volonterski. 6/9 i 7/9 razred . Clanovi ekipe su razlicitog uzrasta (5-ti. Broj ekipa na smotrama odreduju organizatori s obzirom na materijalne.80 Preko 80 4 5 6 * * * Broj voda ekipa. kao i broj radova. 6 . 8-mi. Iznos kotizacije za svakog takmicara na 50. je obavezna uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 KM bez obzira na broj takmicara iii radova. odnosno bar dva djecaka. 7-mi. ciji oblik i sadrzaj propisuje organizator smofre. Kotizacija za svakog tokrnlccro je obavezna. Izgled akreditacije se nalazi u prilogu propozicija. Organizator smotre rnoze vode ekipa i mentore ekipa imenovati u ocjenjivacke komisije. odrede organizatori smotri sa nizeg ronqo. kao i nocln njihovog lzboro. sudjeluju ekipe i pojedinci koji su na smotrama nizeg ranga postigli najbolje rezultote. u pravilu. Broj ekipa za ekipne discipline i broj pojedinaca za polecmocne discipline.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * * * * Finansijsko-materijalne troskove treba svesti na minimum obzirom na teskoce oko obezbjedivanja potrebnih sredstava za ove manifestacije. U ekipi za ekipne discipline trebaju biti bar dvije djevojcice. prostorne i druge uslove. Ekipa za ekipne discipline na smotri broji pet clanova.iz svakog razreda po jedan).60 61. Na smotrama viseg ranga. Izuzetak rnoze biti ekipa iz kantonaregiona gdje nastava tehnickog odgoja nije zastupljena u ovim razredima. Ukupan broj takmicara ekipe kantona-regiona (i za ekipne i za polecmocne discipline) ne moze biti veci od 20 clonovo (po koeficijentu) i to pod uvjetom da su zastupljene sve discipline za koje je dozvoljeno dovesti takmicara. smotri je 10 KM. 6-ti. 5/9. Na driavnoj smotri sudjeluju ekipe i pojedinci kole. prema ovim iii svojim propozicijama i pravilima. ucesnica smotre.

* Jedan rad rnoze biti prijavljen samo u jednoj disciplini. d) Ukoliko voda ekipe na drzvnu smotru dovede vise ucenlko mimo dozvoljenog koeficijenta za iste ploco kotizaciju u iznosu od 80 KM po * ucenlku e) OCjenjivacka komisija rnoze diskvalifikovafi radove za koje procijeni da su nekvalitetni iii radove za koje komisija procijeni da nisu ucenicki rad. 7 . Izgled naljepnice nalazi se u prilogu propozicija. 5 tim da se ne norusl koncept smotri. da se njegova skola ne takmici u tOj disciplini. organizacioni odbori smotri na nlzern nivou mogu mijenjati i prilagodavati svojim uvjetima i potrebama. NaDomena: a) Na izlozbe radova i projekcije filmova nece se primati radovi koji su ranije izlagani na drzovnlrn smotrama. gubitka iii otudenja rada. maketa i modela se oqronlcovolu na maksimalnih 50x50 cm. * Jedan ueenlk rnoze nastupati u vise disciplina. Dodatna pOjasnjenja iii tumacenje propozicija na smotrama daje centralni ziri smotre. c) Dimenzije lzlozbenlh radova. Fabrickim modelom upravlja ucenlk koji se tokrnlcl sa takmicarskim modelom iii neki drugi ucenlk koji je vee clan ekipe u nekoj drugoj disciplini. h) Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. b) Jednako se vrednuje tehnicka dokumentacija radenu rukom i rocuncrorn. * Pojedine dijelove ovog programa i propozicija smotri. a po moqucnosf da u tol disciplini nema radova ni iz njegove opclne. Organizacioni odbor drzavne smotre ne mora prihvatiti ovaj prijedlog. g) OCjenjivacki ziri nije obavezan da vrati fotografije i filmove prijavljene za smotru. * Ucesnici smotre treba sami da paze na radove. Organizator nije obavezan podesiti satnicu u ovakvim slucajevima. Organizator nije obavezan nadoknaditi stetu zbog ostecenlo. f) Ucesnici smotre moraju popunjenom naljepnicom oznaciti svaki rad.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Organizacioni odbori nizeg nivoa smotri mogu predloziti svoje cia nove za rad u oCjenjivackim komisijama 5 tim da vode rocuno 0 strucnosf i da predlozeni clan nema interes za tu disciplinu tj. * Eklpo-skolo koja ucestvule u sportsko-tehnlcklrn disciplinama sa tobrlcklm modelima za takmicenje ne dovodi dodatnog ucenika-fakmicara.

5. lzlozbo radova iz nastave 5. Problemski zadatak . tehnlckoq odgoja za 7. Test opcetehnickih znanja. lzlozbo radova iz nastave 7/9 razreda.poznat POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. Test iz nastave tehnickog odgoja. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja. tehnickog odgoja za 5. razred. lzlozbo radova iz nastave 6/9 razreda. 4. 2. tehnickog odgoja za 5/9 razred. Elektronika i telekomunikacije 3. Arhitektura i gradevinarstvo. razred.nepoznat 7. 2011" II EKIPNE DISCIPLINE * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * Test iz nastave * * * * * * * 1. tehnickog odgoja za 7/9 razred. razreda. razreda. 3. lzlozbo radova iz nastave 8. razred. razreda.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROGRAM 50. 2. Praktican rad (Maketa . * niskogradnja.model dizalice). tehnickog odgoja za 8. * arhitektura bucucnosn. SMOTRE NAUCNO-TEHNICKOG STVARALASTVA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE Maj/svibanj. lzlozbo radova iz nastave 6. lzlozbo radova iz nastave 7. * visokogradnj. Energetika i elektrotehnika 8 . Problemski zadatak . lzlozbo radova iz nastave 5/9 razreda. tehnickog odgoja ze 6. * graditeljska oosnno. razred. razreda. Izlozba radova iz KMT-a (razne grane tehnike) 6. tehnickog odgoja za 6/9 razred.

* Dokumentarni film * Igrani film * Crtani film * Spot SPORTSKO-TEHNICKE DISCIPLINE 1. Film. Saobracajna sredstva buducnosti DEMONSTRIRANJERADOVA 1. a) Makete brodova . Tehnika u zastiti okoline 8.comocc b) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) c) RC modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) 9 . b) Takmicarski modeli. Primjena racunara u tehnici REVIJAFILMA 1. a) Makete motornih vozllo. Automatika i robotika 9. Fotografija 6.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * zadana tema (Pozitivni primjeri ekologije) * slobodan izbor 5. * Izradeni model * Fabricki model (revijalno) c) RC modeli * Izradeni model * Fabricki mode (revijalno)1 2. Inovacije 4. Reutilizacija 7. Automodeli. Brodomodeli.

Roboti a) Autonomni b) Vodeni rocunororn OSTALO 1. modeli modeli (revijalno) 6. Radiogoniometrija 8. Aviomodeli a) Makete aviona . modeli modeli (revijalno) 7.jedrilica b) Sobni modeli * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) c) Takmicarski modeli * Izradeni modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) d) RC modeli * Takmicarski modeli * Fobrlckl modeli (revijalno) 4. Baloni. Zmajevi. a) Ucenlcke discipline b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja 2. a) Rakete * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) b) Raketoplani * Izradeni modeli * Fabricki modeli (revijalno) * Izradeni * Fobrlckl * Izradeni * Fabricki 5.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. Raketni modeli. Tehnicko stvaralastvo po slobodnom izboru 10 . Radovi pedagoga tehnicke kulture.

Ucenici test rjesavaju poledlnocno. Ucenici kao ekipa na testu mogu maksimalno osvojiti 250 bodova. srebreni i broneoni toco« tehnike. 2. Za svaki test ucenlcl se posebno rangiraju. godinu. Priznanja se dodjeljuju i za tri prvoplasirane nekipe ito: zlatni. Ekipa se rang ira tako da se zbroje bodovi svih pet clonovo ekipe. Test rjesavaju clonov' ekipe koji su rjesavali test iz nastave tehnickog odgoja. svjetski velikani tehnike. Testovi iz nastave tehnickog odgoja za 5/9. test za 7/9 razred radi ucenlk 7/9 razreda. srebreni i broneoni toeok tehnike. ocjenjivacki ziri. Vrednovan. Pitanja za testove ce biti postavljena iz vazecih uczbenlko za skolsku 2010/'11.7/9. Testovi iz opcetehnickih znanja. test za 6/9 razred radi ucenlk 6/9 razreda. a odnose se na epohalna onnco u tehnici. testa za peti razred radi ucenlk petog razreda. za svako pitanje odreduje broj bodova. Za svaki uzrast se trojici prvoplasiranih ucenika dodjeljuje zlatni. razvoj tehnike kroz historiju. * * soobrocol i 51. tehnicka sredstva. sedmi * * * i osmi razred: Testovi obuhvataju materiju iz nastave tehnickog odgoja za odqovorclucl razred. test za sedmi razred radi ucenlk sedmog razreda i test za osmi razred radi ucenlk osmog razreda. sesti. s tim da se za jedan test ne rnoze osvojiti vise od 50 bodova. Test iz nastave tehnickog odgoja radi svaki ucenik posebno.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine PROPOZICIJE 50. test za sesti razred radi ucenlk sestog razreda. SMOTRE NAUCNO TEHNICKOG STVARALASTVAMLADIH BOSNE I HERCEGOVINE "Maj/svibanj. peti.e Zavisno od tezine pltonlo. Na ekipnim priznanjima se upisuju imena svih clonovo ekipe. 2011" TESTOVI 1. 11 .6/9. * * * * * * Test se sastoji od pitanja iz raznih oblasti tehnike (izuzev materije nastave tehnickog odgojaj primjerenih uzrastu. ito: test za 5/9 razred radi ucenlk 5/9 razreda. prije rjesavanja testa.

Na priznanjima se ispisuju imena svih clcnovo ekipe. Praktican rad (Maketa . Ukupan broj bodova ne rnoze biti vecl od 250. srebreni i bron6ani to6ak tehnike.model dizalice) Proktlccn rad se radi na samoj smotri. Za proktlcon rad ekipa donosi sve sto je potrebno za realizaciju prakticnog rada (nacrt. * * * * * * 3. podijeliti ekipu tako da dio ekipe radi prokncon rod. bira rad na zadanu temu koji ce raditi na samoj smotri. funkcionalnost i 51. Praktican rad radi pet clonovo ekipe koji su rjesavali testove.. Vrijeme za izradu rada odreduje odgovarajuca oCjenjivacka komisija (najduze dva sata). Ucenici kao ekipa na testu mogu osvojiti maksimalno 125 bodova. 5 tim da se za jedan test ne rnoze dobiti vise od 25 bodova. Ukoliko je za izradu prakticnog rada neophodno obezbijediti elekfrlcnu energiju iii 51. Svaki clan ekipe doblce ldentlcno priznaje kao i ekipa. Izlozba radova iz nastave tehnickog odgoja * Na lzlozbu se primaju radovi koji odgovaraju okvirnom nastavnom programu nastave tehnickog odgoja za osnovnu skolu (ne moraju biti objavljeni u udzbenlclmo iii dnevnicima rada). Na ekipnim priznanjima ispisuju se imena svih clonovo ekipe. oclenllvockl ziri. prije rjesavanja testa. 12 .e Zavisno od tezine pitanja. Triprvoplasirana ucenko doblce zlatni. alat materijal i drugi pribor). * * Vrednovan. tehnicku dokumentaciju.e Maksimalan broj bodova za prokrlcon rad je 250. preciznost ekonomlcnost estetski izgled. Triprvoplasirane ekipe ce takode dobiti zlatni. u dogovoru sa vodorn ekipe. Rangiranje ekipa vrsi se na taj nccln sto se zbrajaju bodovi svih pet clonovo ekipe. * * * 4. Organizator rnoze. inventivnost kreativnost originalnost. Triprvoplasirane ekipe doolce zlatni. ekipa taj zahtjev obavezno navodi u prijavi za smotru. a dio ekipe rjesava problemske zadatke. po svom nohodenlu. Oclenllvocko komisija odredlce iznos bodova prilikom vrednovanja za pojedine elemente kao sto su npr. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. slozenost rode.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Vrednovan. Svaka ekipa. srebreni i bron6ani to6ak tehnike. za svako pitanje odreduje broj bodova.

srebreni i broneani toeak tehnike. Vrednovan. 13 .e Za rad je rnoquce osvojiti maksimalno 100 bodova. kao i naljepniea sa podaeima. svki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svakog clone grupe. Ekipe se rangiraju tako sto se zbroje bodovi za sve radove te ekipe. Grupu cine najvise cetiri clone. Priznanje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Grupu cine nolvlse cetiri clone. ali ukupan iznos ne rnoze biti vecl od 100 bodova. ekipa za pet radova najvise rnoze osvojiti 250 bodova.e Odvojeno se vrednuju i rangiraju radovi za svaki razred posebno. tri prvoplasirana rada doblce zlatnL srebreni i broneani tocc« tehnike. Izloiba radova iz KMT-a (izlozba iz raznih grana tehnike) * * * * * * * * * * Ekipa sudjeluje sa jednim radom iz bilo koje grane tehnike (izuzev radova prema nastavnom programu tehnickog odgoja). Grupu cine do cetiri clone. Ako je u grupi vise clonovo. Uceniei za svaki rad mogu maksimalno osvojiti po 50 bodova. drugog razreda. Vrednovan. Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente za oejenjivanje. funkeija. nocln izrade i rnontcze. svrha odnosno namjena. Za svaki razred-uzrast. 5 tim da ukupan broj bodova za svaki rad ne rnoze biti vecl od 50. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Priznaje ce dobiti i tri prvoplasirane ekipe. Ako je rad grupni. tj. Radovi mogu biti pOjedinacni iii grupni. 5. eventualna prednost u odnosu na druge slicne radove. Ako je rad grupni. Svaki clan grupe dobija isto priznanje. Ako je u grupi vise clonovo na priznanju ce umjesto imena ucenlko biti napisano "grupa ucenlko". Radovi mogu bit poleclnocnl iii grupni (imena ucenika na priznanju ce biti ispisana ako grupu cine do cetiri ucenika). speeifikaeija materijala. Triprvoplasirana rada doblce zlatni. 5 tim sto svaki rad mora biti iz druge grane-oblasti tehnike tj. Uz eksponat obavezna je tebnlcko dokumentaeija. svaki clan grupe ce dobiti priznanje na kome su upisana imena svih clonovo grupe. Uz eksponat se obavezno prilaze tehnicka dokumentaeija: naert i tekstualno objasnjenje. na priznanju ce umjesto imena ucenko pisati "grupa ucenlko". Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * * * * * * * * * * Ekipa rnoze ucestvovof sa pet radova.

* * * * * * * * Glavni ziri Ce izrangirati ekipe u ekipnim disciplinama na osnovu osvojenih bodova. srebreni i bronconl tocok tehnlke. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokrlcon rod. ce 14 . Sve ekipe 6e rjesavati isti zadatak. Na priznanjima Ce biti ispisana imena svih pet c/anova ekipe koji su rjesavali testove. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo eklpe. 6. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. Oblasti iz koje 6e rjesavati problem je arhitektura i gradevinarstvo. Problemski zafatak . Ekipe same biraju oblasti iz koje 6e rjesavati problem. kao i konkretan zadatak koji 6e rjesavati na samoj srnotn. Na priznanju 6e biti ispisana imena svih clonovo ekloe. tri prvoplasirane ekipe 6e dobiti zlatni. Problemski zafatak . srebreni i broncani tocak tehnike. Oclenllvocko komisija 6e od red iti elemente vrednovonlo.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * 6. Triprvoplasirane ekipe dobice zlatni. Ocjenjivacka komisija 6e od red iti elemente vrednovanja. Organizator rnoze podijeliti ekipu u dogovoru sa mentorom tako da dio ekipe radi prokncon rod. a konkretan zadatak 6e dobiti na samoj smotri. Oclenllvocko komisija 6e izrangirati sve radove. Priznanje dobiti najuspjesnije ekipe i svaki clan tih ekipa. Svaki clan ekipe 6e dobiti isto prlznonle. a drugi dio ekipe da u isto vrijeme rjesava problemski zadatak. materijal i tehnicku dokumentaciju potrbne za rjesavanje problema. Ocjenjivacka komisija 6e izrangirati sve radove.nepoznat Zadatak rjesavaju clcnovl ekipe koji su radili testove i prokrlcon rad. Ekipe sa sobom donose pribor. prob/emske zadatke i radili prakfican rad. srebreni i bronccn' tocok tehnike. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 bodova.poznat Zadatak rjesavaju clonovl ekipe koji su radili testove i proktlcon rod. Vrednovanje Ekipa rnoze za rad osvojiti maximalno 100 booovo.

. Uz svaki rad se prlloze tehnicka dokumentaeija i naljepniea.. autobuske i zeljeznicke staniee. Arhitektura i grac:fevinarstvo * * * * * * * * * Objekti niskogradnje Objekti visokogradnje Arhitektura buducnosti Graditeljska bastina Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu za svaku od ove cetiri oblasti. . materijali. 15 . ekonornlcnost itd. mostovi. . industrijski i drugi privredni objekti. Radovi mogu biti grupni. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100. d) Graditeljska bastina Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. aerodromi.).. nodvozrqoc! podvofnloc: i sl.graditeljska bastina: svi objekti niskogradnje i visokogradnje od historijske i kulturne vrijednosti BiH. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Vrednovanie * * * * * * * * a) Niskogradnja Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. makete naselja i sl. vjerski objekti.niskogradnja: putevi. funkeija. c) Arhitektura buduenosf Oejenjivacki ziri ooreolce elemente za vrednovanje. tehnologija izrade. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine POJEDINACNE DISCIPLINE TEMATSKE IZLOZBE 1. aerodromi. Grupu cine do cetiri ucenika.visokogradnja: stambene zgrade. luke. Pripadajuci radovi: . b) Visokogradnja Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Dimenzje radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em u osnovi.arhitektura buducnosti: nova arhitektonska i gradevinska rjesenja raznih objekata (oblik.

Radovi se odnose na elektroniku i telekomunikaeijska sredstva i uredaje iz proslostl. Najmanji dozvoljeni format fotografija je 18 X 24 em. Uz svaki rad se prlloze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.godine je "Pozitivni primjeri ekologije" Fotografije treba dostaviti Udruzenju za noucno-tebnlckl odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavama za smotru. Elektronika i telekomunikacije * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa jednim radom po koefieijentu. Jedna fotografija je na zadanu temu. Kao dokaz vjerodostojnosti autora uz fotografiju se dostavlja CD sa 16 . Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. lema za fotografije za smotru 2008. za Vrednovan. Vrednovan. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Uz rad se dostavlja tehnicka dokumentaeija i naljepniea. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zcfrozm i dodatna objasnjenja. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100. Radovi se odnose na proizvodnju i iskoristavanje svih vrsta energenata razne svrhe. Ukupan iznos bodova za rad ne rnoze biti vecl od 100.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Energetika i elektrotehnika * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa jednim radom po koefieijentu. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zatraziti i dodatna oblosnlenlo. a jedna fotogrfija je po slobodnom izboru teme. Dimenzije rada ne mogu biti vece od 50 X 50 em. sooosnlosf i buoucnosn Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. 4. Uz svaki rad se prilaze tehnicka dokumentaeija i naljepniea.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 2. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. 3.e Oejenjivacki ziri ce odrediti elemente vrednovanja. Fotografija * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcn sa po jednom fotografijom po koefieijentu za svaku poddiseiplinu.

Radovi su .e Oejenjivacki ziri 6e odrediti elemente vrednovanja. Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100. odnosno predmeta.Iokode na naljepniei treba da stoji naziv rada kao i vrijeme i mjesto kada i gdje je fotografija snimljena. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. uredaja od kojih je izraden novi rad) te naljepniea.uradeni od dijelova ve6 koristenih materijala. predmeta i 51.e Oclenllvockl ziri 6e od red iti elemente vrednovonlo. Vrednovan. odnosno demonstratora. Reutilizacija * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po jednim radom po koeflcllentu. Ukupan iznos bodova za svaku poddiseiplinu ne rnoze biti ve6i od 100. Uz svaki rad potrebna je tehnlcko dokumentaeija (sa posebnim objasnjenjem 0 korlstenlu starih materijala. 6.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine * * Filmovi i fotografije se dostavljaju na adresu Udruzenja za * * snimeima u JPG tormotu. Oejenjivacki ziri rnoze zcfrozm od autora iii demonstratora dopunska obrozlozenlo. kao i obrozlozerfe u cernu se sastoji inovaeija. Uz svaki rad se prilazu tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.predrneto. odnosno uredaja. rnoze zotrozm dodatna ojasnjenja. Oejenjivacki ziri od autora. prije smotre. naucno-tehnicki odgoj mladih u BiHzajedno sa prijavom za smotru. novih materijala neophodnih za izradu novog uredaja . Vrednovan. pregledati fotografije i oeijeniti ih. Vrednovan.e Oejenjivacki ziri 6e od red iti elemente za vrenovanje. 5. 0 cernu 6e ekipe biti blagovremeno obavijeStene. Dimenzije radova ne mogu biti ve6e od 50 X 50 em. 17 . a na smotri ih samo prezentirati. Organizator rnoze form irati poseban ziri koji 6e ranije. Uz eventualni dodatak drugih.po slobodnom izboru . Ukupan iznos bodova za svaki rad ne rnoze biti ve6i od 100.. Inovacije mladih talenata tehnike * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovof sa po dva rada po koefieijentu.

e Oejenjivacki ziri ocreolce elemente za vrednovanje. Uz rad se prilaze tehnlcko dokumentaeija i naljepniea. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Komisija rnoze traziti demonstraeiju rada. Vrednovan. Radovi se odnose na uredaje za monitoring (pracenje kvaliteta pojedinih elemenata eko-sistema). Automatika i robotika * * * * * * * Kanton-region moze ucestvovcn sa po jednim radom po koefieijentu. Uz rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea. zatim uredaja za sprlecovonle zagadenja i otklanjanje posljediea zagadenja. 8. Uz rad se dostavlja tehnlcko dokumentaeija i naljepniea.e Oclenlvockl ziri ccreclce elemente za vrednovanje. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Vrednovan. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Uz svaki rad se prllcze tebnlcko dokumentaeija i naljepniea.e Oclenllvockl ziri ce od red iti elemente vrednovanja. Oclenlvockl ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. Rad se demonstrira pred oclenllvocklrn zirijem. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora zofrozm i dodatna objasnjenja. Ukupan iznos bodova za rad ne moze biti vecl od 100. Radovi se odnose na proizvodnju i koristenje svih vrsta soobrocolnlh sredstava za razne svrhe koji ce se koristiti u buducnosn po vizijama ucenika. Dimenzije radova ne mogu biti vece od 50 X 50 em. Saobracajna sredstva buducnosti * * * * * * * * * Kanton-region rnoze ucestvovcf sa jednim radom po koefieijentu. Oejenjivacki ziri rnoze od autora iii demonstratora radova traziti dodatna objasnjenja. 18 . Tehnika u zastiti okoline * * * * * * * Kanton-region rnoze ucesfvovon sa po jednim radom po koefieijentu.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hereegovine 7. 9. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100. Vrednovan.

e Oclenllvockl ziri odreolce elemente za vrednovonle.e Oclerjlvcckl ziri ce od red iti elemente za vrednovanje. REVIJA FILMOVA 2. Zadana oblast rada za 50. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti veci od 100.do 7 minuta. b) igrani film . Trajanje filmova je ograniceno.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine DEMONSTRIRANJE RADOVA 1. c) crtani film . Filmovi trebaju biti u DVD torrnotu Tema i tehnika snimanja su slobodnl.do 4 mlnuto.do 3 minuta. Ucenici ce konkretan zadatak dobiti na smotri od oclerqlvocke kornlslle. * * * * * * * * 19 . Ucenlcl su obavezni projekte raditi iskljucivo u Power Polnt-u. a znanje po konkretnom zadatku ce demonstrirati pred ocjenjivackom komisijom na smotri. Primjena informatike u tehnici * * * * * * * * * * * Kanton-region ucestvule sa jednim tokrnlcororn po koeficijentu. Vrednovan. Filmovi se dostavljaju Udruzenju za noucno-tehnlckl odgoj mladih u BiH zajedno sa prijavama za smotru iskljucivo na CD-u. Ucenici se pripremaju za "oblost rode". Smotru je: "Prezentacija 50. Vrednovan.do 10 minuta. Obavezna je demonstracija rada pred komisijom. Filmovi ce se vrednovati odvojeno po zanrovima. Autor sa sobom na smotru donosi foto-aparat i programski paket u kome ce raditi da bi se mogla obaviti demonstracija. Ukupan iznos bodova ne rnoze biti vecl od 100 za svaku kategoriju filma posebno. d) spot . Ocjenjivacki ziri mote od takmicara traziti dodatna oblosnlenlo. smotre". Ucenici se tckmlce u primjeni rocunoro u tehnici. ito: a) dokumentarni film . Film a) b) c) d) Dokumentarni film Igrani film Crtani film Spot Kanton-region rnoze ucestvovon sa jednim radom iz svake kategorije filma po koeficijentu.

a ako je rad grupe autora priznanje se dodjeljuje svakom clanu grupe. za svaku temu iz ovih propoziclja. 20 . Isti princip oe se primjenjivafi i kod disciplina "demonstraclje radova". Na priznanju se upisuju imena svih clanova grupe. zlafni. Jedan rad rnoie ucestvovafi u samo jednoj disciplini. U sportsko-tehnickim disciplinama priznanja se dodjeljuju za tri prvoplasirana takmicara. kao i radove koji su ranlje sudjelovali na smotrama istog ranga. autorima radova. Takmicarski modeli u sportsko-tehnickim disciplinama mogu ucestvovafi ponovo na vise takmicenja-smotri.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * Na tematskim izlozbama. srebreni i broncani tocak tehnike za osvojeno prvo. drugo i tree mjesto. dodjeljuju se pojedincima. Grupu cine najvise cetiri ctana. Ocjenjivacki ziri rnoie diskvalifikovafi nakvalitetne radove.

po koeficijentu. karakteristike stvarnog vozila (u obzir dolaze i oldtimeri). Duzina model a ne smije precl 500mm.inicijale autora iii naziv modela. u svakoj disciplini. Vrednovanje: Komisija ce od red iti elemente vrednovanja. te naljepnica.izradeni Kanton . Takmicarski automodeli . 1.region. Model je vlastite izrade tokrnlcoro. 21 . Uz maketu se dostavlja i tehnicka dokumentacija.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . Model je slobodnog izgleda. baterija i tockov' mogu biti tvornlcke izrade. AUTOMODELI: a) Makete motornih vozila b) Takmicarski model * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) RC model * izradeni model * fobrlckl model (revijalno) * * * * * * * * * * * * * Makete motornih vozila Kanton .TEHNICKA TAKMICENJA Svaki kanton . Izbor modela je slobodan.parketu iii asfaltu. opls. sirine 2. prijenosi.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine SPORTSKO .region rnoze ucestvovof so jednom maketom po koeficijentu Rod predstavlja maketu postoleceq motornog vozila iii starih modela vozila.1 m (skico je u prilogu propozicija) Svi takmicari prije starta rode test iz automodelarstva. Takmicarska staza je pravouglog izgleda. a sirina 250mm. fotografija. Iokrrilcenle se sastoji od prakticnog dijela . ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Maksimalna duflno modela je 500mm. Ukupan broj bodova za rod ne rnoze biti veci od 100 bodova. lokmlcor donosi gotov uraden (iii kupljen model za revijalni dio) i potrebnu opremu za takmicenje.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu Model automobila je no elekrrlcnl pogon. a slrlno 250mm Model treba do posjeduje oznaku no sasiji . Elektromotor. duflne 10m. sudjeluje so jednim model om radom za svaku sportsko-tehnlcku disciplinu iii poddisciplinu.

parketu iii asfaltu. Boduje se najbolji start. zona III = 20 bodova. c) Vrijeme do 10 bodova.izradeni Kanton . * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvcnlcno starta. a maksimalna duflno model a je 500mm. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. zona II = 30 bodova. * Ickmlcorsko staza je pravouglog izgleda. * I * * RC automodeli . a sirina 250mm. Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V.Om. * Takmicenje se sastoji iz prakticnog dijela . * Boduje se najbolji start. model do 30 bodova.fabricki Kanton .inicijali demonstratora iii naziv model a * Model je slobodnog izgleda. * No modelu je obavezna oznaka . usplesnost pogadanja cilja do 50 bodova (zona 1= 50 bodova. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz automodelars1va.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu * Ukoliko je ekipa ostvarila p/asman na Smotru iz takmicarskih izradenih automode/a takmicenje sa kupljenim mode/om obavlja isti takmicar koji je nastupao u takmicenju sa izradenim mode/om. * Svi modeli startaju so zajednicke startne pozicije. 21 . zona II = 40 bodovo. Takmicarski automodel . sirina 250mm. nije krenuo = 0 bodova. vrijeme do 10 bodova. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * a) b) c) d) Takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu Model je slobodne konstrukcije.1 m (skica staze je u prilogu propozicija). maksimalna duflno modela je 500mm. zona IV = 10 bodova. zona IV = 5 booovo. zona III = 25 bodovo.pogadanja cilja no pripremljenoj stazi . Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. nije krenuo = 0 bodova). duflne 10. b) usplesnost pogadanja cilja do 40 bodova (zona 1= 40 bodova. Vrednovanje: Test do 10 bodova. sirine 2.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Model je no elektricni pogon. svako gazenje markirane linije . V vrijeme = 2 boda. * No modelu je obavezna oznaka . b) Uspjesnost voznje. * Ickmlccr rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. * No modelu je obavezna oznaka . duzlne 10. * tokrruccr ima provo no dva probna i tri zvcrucno starta.Om.inicijali autora iii naziv modela. a motor.fabricki Kanton .inicijali demonstratora iii naziv modela. sirine 2. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme = 2 boda. najbolji start. prijenos. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i prokrlcnoq dijela . ciji pogonski napon ne prelazi 24V.voznja po markiranoj stazi. baterija dijelovi sasije. IIIvrijeme = 6 bodova. * Boduje se jedan. * Takmicenje se sastoji od testa i proktlcnoq dijela . RC automodel . IV vrijeme = 4 bodova. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. najbolji start. a maksimalna duzina model a je 500mm. sirine 2. * * * 23 . * Boduje se jedan. IIIvrijeme = 6 bodova. c) I vrijeme = 10 bodova. duzine 1O.Om (skica je u prilogu propozicija). II vrijeme = 8 bodova. kao i tockovt mogu biti tvomlcke izrade. d) I vrijeme = 10 bodova. * Takmicar ima provo no dva probna i tri zvorscno starta. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda. Model je vlastite izrade tckrnlcoro. slrlno 250mm. * Model automobila je no elektricni pogon ciji pogonski napon ne smije precl 24V.voznje po markiranoj stazi. * Svi modeli startaju so zolednlcke startne pozicije.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so RC izradenim auto modelom. tokrnlcenle so kupljenim tokrnlcorsklm model om obavlja isti tokrnlcor koji je nastupao u takmicenju so izradenim RC automodelom. * Takmicarska staza je pravouglog izgleda.staze minus 1 bod.Om. * Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. II vrijeme = 8 bodova.0m (skica staze je u prilogu propozicija). b) Konstrukcija i dizajn model a do 30 bodova c) usplesnost voznle: svako gazenje markirane linije . a maksimalan broj bodova za voznju je 50.staze minus 1 bod Maksimalan broj bodova za voznju je 40. * Model je slobodne konstrukcije.

Rod predstavlja model postoleceq broda iii broda koji je nekada postojao ( historijski model). prijenosi i baterija rnoze biti tvornicke lzrode.1 Om i dubine 0.inicijale autora i naziv modele. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Model mora biti vlastite lzrcde. * Model je slobodne konstrukcije. Rod rnoze biti oolecnocon iii grupni. Vrednovanie: a) Test do 10 bodovo. Takmicarski modeli brodova . maximalne duzlne do 600 rnrn. Vrednovanie. slika .makete ne mogu biti vece od 500 X 250 rnm. 24 . Bazen je pravouglog oblika. Za jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodovo. Uz rod se dostavlja tehnicka dokumentacija.bczenu. * Model ima oznaku . a grupu cine maksimalno 4 clone. IIIzona = 30 bodova. a boduje se jedan. dunne 10m.izradeni Kanton . * Brodomodel je no pogon elektromotorom.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. najbolji start. II zona = 40 bodova.region rnoze ucestvovon so jednim modelom po koeficijentu. b) Uspjesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova.20m. a sirine 2. BRODOMODELI: a) Makete brodova b) Takmicarski model: * izradeni model * fabricki model (revijalno) c) Remodel: * izradeni model * fabricki model (revijalno) stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * * * * Makete brodova Kanton . Dimenzije modela . V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodovo. * Elektromotor. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . * Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija).Smotre noucno-tehnlckoq 2.crtez (ukoliko postoji). karakteristike s1varnog broda i nollepnlco. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelars1va. OCjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. IV zona = 20 bodova.

a boduje se jedan. Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. Bazen je pravouglog oblika.Om. * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no Smotru so takmicarskim izradenim model om. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.Om. duzlne do 600 mm. * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija). b) usplesnost pogadanja cilja: I zona = 50 bodova.inicijale demonstratora i naziv modela. maximalne duzine do 600 mm. (vrijeme se mjeri stoperlcorn so tocnoscu 1/10 sek. (:iji pogonski napon ne prelazi 24V.1 Om i dubine 0. boda i V vrijeme = 2 boda.20m. IIIzona = 30 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova.bazenu. Pogadanje cilja u plovnoj stazi . c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sekundL) I vrijeme = 10 bodova. Startanje model a je so startne pozicije sirine 50cm. Elektromotor.) bodova. Model ima oznaku . a sirine 2. * * * * * * * * * * RC modeli brodova .bazenu. Model je vlastite izrade i slobodne konstrukcije. RC brodomodel je no pogon elektromotorom. najbolji start. II vrijeme = 8 bodova. * Takmicar rnoze maximalno osvojiti 70 bodova. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. * Model je slobodne konstrukcije.fabricki Kanton . Bazen je pravouglog oblika. IV vrijeme = 4 boda i V vrijeme= 2 boda. * Brodomodel je no pogon elektromotorom.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu. * Model ima oznaku .1 Om i dubine 0. Takmicarski modeli brodova . IIIvrijeme = 6 bodova.20m 25 . isti tokrnlcor nastupa i u disciplini so kupljenim modelom.izradeni Kanton . prijenosi. duzlne 10. V zona = 10 bodova i VI zona = 5 bodova. * Svi takmicari prije takmicenja rode test iz brodomodelarstva. IV zona = 20 bodova. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. duzine 10. II vrijeme = 8 bodova. a sirine 2.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu.Smotre noucno-tehnlckoq c) Kvalitet izrade d) Brzina modela I vrijeme = 10 IV vrijeme = 4 stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine modela do 30 bodova.inicijale autora i naziv modela. baterije i RC uredaji mogu biti tvornicki. II zona = 40 bodova.

bova III minus 2 boda). a boduje se jedan. c) Brzina modela (vrijeme se mjeri Stopericom so tocnoscu 1/10 sek. duzlne do 600 mm. najbolji start. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. b) usplesnost prolaza do 50 bodova. nastupa i so kupljenim modelom. d) Brzina modela (vrijeme se mjeri stoperlcom so tocnoscu 1/10 sek. c) Uspjesnost prolaza do 50 bodova.1 Om i dubine 0. Ukoliko je ekipa os1varila plasmon no smotru so izradenim RC brodomodel om. * * * * 26 . * Pogadanje cilja u plovnoj stazi . e) kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. II vrijeme = 8 bodova. IIIvrijeme = 6 bodova. * Iokrnlccr rnoze maximal no osvojiti 70 bodova.fabricki Kanton . bova II minus 3 bode. najbolji start. d) Kazneni bodovi: doticanje iii prornosol bove (bova I minus 5 bodova. * Model ima oznaku . duflne 10. bova II minus 3 bode.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Bazen je podijeljen no sest zona (skico bazena je u prilogu propozicija) Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.20m * Bazen je podijeljen no sest zona (skica bazena je u prilogu propozicija) * Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz brodomodelarstva. a sirine 2. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 boda. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. b) Kvalitet izrade model a do 30 bodova.) I vrijeme = 10 bodova.) I vrijeme = 10 bodova. a boduje se jedan.Om. bova III minus 2 boda). II vrijeme = 8 bodova.inicijale demonstratora i naziv modela. * RC brodomodel je no pogon elektromotorom.bazenu. Bazen je pravouglog oblika. isti takmicar koji je nastupao u disciplini so izradenim. RC modeli brodova .region rnoze ucestvovcn so jednim modelom po koeficijentu. * Startanje modela je so startne pozicije sirine 50cm. * Model je slobodne konstrukcije. IIIvrijeme = 6 bodova. IV vrijeme = 4 bodova i V vrijeme = 2 bodova.

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 3. Model mora biti vlastite izrade. AVIOMODELI: a) Makete aviona b) Sobni modeli * sobni modeli .region rnoze ucesfvovon so jednim modelom po koeficijentu. donosno jedrilice. b) Test do 10 bodova. Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. Rod rnoze biti poleolnocon iii grupni (grupa broji maksimalno 4 clone). * * * * * * * * * Sobni model aviona . Uz rod se dostavlja tehnlcko dokumentacija. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. c) Svaka sekunda leta 1 bod. Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelars1va.region rnoze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta.fabricki Kanton . Takmicenje se obavlja u soli. * Modeli su slobodne konstrukcije. * Takmicenje se obavlja u soli.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova.crtez (ukoliko postoji) karakteristike stvarnog aviona iii jedrilice i naljepnica. * * * * Sobni model aviona . Takmici se takmicar koji se tokrnlcto i so izradenim model om iii neki drugi 27 . d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. najuspjesniji.izradeni * sobni modeli .izradeni Kanton . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. * Svaki to kmicar. slika . a boduje se samo jedan. Vrednovanje: a) Model .kupljeni (revijalno) c) Modeli jedrilica A-l (Fl H) i A-2 (F1A) * izradeni model * fabricki model (revijalno) d) RC aviomodeli * izradeni model * fabricki model (revijalno) Maketa aviona: Kanton . Vrednovanje. Rod predstavlja model posroleceq iii nekadasnjeg tipa aviona.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu. Jedan rod rnoze se maksimalno dobiti 100 bodova.

najuspjesniji start. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova.region rnoze ucestvovcn so jednim model om po koeficijentu. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova.izradeni Kanton . Takmicenje se obovlja u soli iii no otvorenom. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu disciplinu.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine clan ekipe tj. a boduje se samo jedan.. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. Modeli su po slobodnom izboru.tocnost kvalitet i estetski izgled do 40 bodova. * Iokmlcl se tokmlcor koji se tokrnlclo i so radenim model om iii neki drug clan ekipe tj. Modeli su slobodne konstrukcije. Svaki takmicar prije tokrnlcenlo radi test iz aeromodelarstva. c) Svaka sekunda leta 1 bod. b) Model. a boduje se samo jedan. najuspjesniji start.region rnoze ucestvovotl so jednim modelom po koeficijentu. Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva. * * * * * * * RC aviomodeli . Ima provo no dva probna i tri zvcrilcno starta. a boduje se samo jedan. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. Svaki tokrnlcot Ima provo no dva probna i tri zvomcno starta.fabricki Kanton .region moze ucestvovof so jednim model om po koeficijentu. Tokmicari slobodno biraju kategoriju model a so elektro iii SUSmotorom. * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Svaki to krnlcor. b) Svaka sekunda leta 1 bod. d) Takmicar u ovoj disciplini rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. najuspjesniji start. Svaki takmicar. Takmicenje se obavlja u soli iii no otvorenom.izradeni Kanton . Ima provo no dva probna i tri zvonlcno starta. b) SVaka sekunda leta 1 bod. Modeli su slobodne konstrukcije i vlastite izrade . * * * * * Takmicarski modeli A-l (Fl H) i A-2 (F1A) . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova. 28 . a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let.

b) Startanje model a.6 ccm do 3. * * * * * * 4. uspleson start. * Startanje model a so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. * Takmici se takmicar koji se tckrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. RC aviomodeli . a vrednuje se jedan. Duzina sajle je do 30m. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. RAKETNIMODEll : Raketni modeli . polijetanje i slijetanje bez osteceruo u trajanju do 50 sek. * Svaki takmicar radi test iz aeromodelarstva prije takmicenja.fabricki Kanton .izradeni Raketni modeli . * Startanje modela so elektro iii SUSmotorom vrsi se so ruke iii so tla. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. a vrednuje se jedan. Tokmicari slobodno biraju kategoriju modela so elektro iii SUSmotorom. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz aeromodelarstva. * Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start. uspleson start. (svaka sekunda leta 1 bod) do 50 bodova za let. a za ugradnju SUS motora koriste se velicine 0. * Raspon krila ne smije biti veci od 1600mm. c) Ickrnlcor rnoze maksimalno osvojiti do 50 bodova za let. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. najuspjesniji start. polijetanje i slijetanje bez ostecenki u trajanju do 50 sek. Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. * Takmicar ima provo no tri starta iii pokusolo.fabricki (revijalno) 29 . Raspon krila ne smije biti vecl od 1600mm Jedrilice bez elektro iii SUSmotora startaju so padine iii se lzvloce no visoki start.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Za izradu elektromotora se koriste tipovi od 280 do 500. * Iokrnlcor ima provo no tri starta iii pokusolo.region rnoze ucestvovof so jednim modelom po koeficijentu.5 ccm. b) Kvalitet izrade konstrukcije model a I demonstriranje upravljackih komponenti no modelu do 40 bodova. najuspjesniji start. Duzina sajle je do 30m. c) Startanje modela.

Takmicar ima pravo na dva starta. * Ickrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja rokete. papira. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. a vrednuje se vrijeme boljeg uspjelog leta. Model u 30 . * * * Raketni modeli . * Oclenjvcckl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja. tokrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta. Model mora odgovarati slledeclm zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. papira. tako da je raketa ne rnoze probiti. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja modela s rampe do zovrserko leta. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. c) Sekunda leta 1 bod. atestiranim motorom 5Ns.izradeni Kanton . * Iokrnlcorl su duzni da se prldrzcvolu "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modela".region rnoze ucestvovof sa jednim model om po koeficijentu. Takmici se takmicar koji se takmicio i sa radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. gume. * Prilikom predavanja modela i tehnlcke dokumentacije ziriju. d) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnlk zatvorene konstrukcije mora biti 18mm na 20% duzlne tijela. Vrednovanje: a) Test do 10 bodovo. lomljive plastike iii slicnog materijala bez bitnijih metalnih dijelova. a njena visina i precnik su 2m. Model mora odgovarati sljedecim zahtjevima: konstrukcija mora biti od drveta. Model sa tehnlckorn dokumentacijom takmicar predaje oclerjvockorn ziriju radi uvida u model i radi vrednovanja kvaliteta rada prije lansiranja. * Svaki takmicar prije takmicenja radi test iz roketorstvo. ekipa ne dovodi dodatnog tokrruccro za ovu dlsclpllnu. S-3. dovoljno jakom i gustom rrrezorn. b) Model izradene rakete do 40 bodovo. * Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precrak 18mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. a po potrebi i njegov pomocnlk. gume. Model rakete S-4-B mora biti vlastite lzrode. Model rakete S-4-B je prema vlastitom lzboru. * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzlt Let rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkaze motor. s-t.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Raketni modeli . Model u klasi S-2.fabricki Kanton .region rnoze ucestvovotl sa jednim modelom po koeficijentu. Lansiranje vrsi tokrnlcor.

* Poligon gdje se nalazi lansirna rampa mora biti ograden providnom. Takmicari su duzni postovon I pridrzavati se pravila. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta. Startanje se izvodi sa startne rampe minimalne duzine 1000 mm.Smotre naucno-tehnickog stvcrolostvo mladih Bosne i Hercegovine Klasi S-1. tako da je raketa ne rnoze probiti. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Raketoplani u kategoriji S4B (2. S-2. Iokrnlcor ima pravo na dva starta. a maksimalno se rnoze osvojiti 50 bodova za let. * * * * * * Raketoplani . Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. Minimalna dimenzija trake je 25x300 mm (potrebno je voditi rocuno da motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). a njena visina i precnik su 2m.izradeni Kanton . * Oclenllvockl ziri nece dozvoliti lansiranje rakete ukoliko procijeni da model ne zadovoljava sigurnosne uslove lansiranja.5. start se ne priznaje.mini raketni motori). * Neprijavljeni elementi radnji nece se uzimati u obzir. kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela. 31 . S-4 i S-6 (ali ne i S-5) moraju imati minimalni precnlk 1B mm zatvorene konstrukcije najmanje 50% duzlne tijela. a u tazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. Leta rakete se rnoze ponoviti jedino kada otkoze motor.region rnoze ucestvovcn sa jednim model om po koeficijentu. a vrednuje se vrijeme uspjelog.51 .00 Nc. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcom. Lansiranje vrsi tckmlcor. * Mjerenje leta rakete vrsi se od polijetanja model a 5 rampe do zovrsetko leta. Let rakete se priznaje ako se raketa vrati sa otvorenim padobranom. dovoljno jakom i gustom mrezom. osim u slucaju S-5 gdje minimalni precnik zatvorene konstrukcije mora biti 1Bmm na 20% duzine tijela. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsefko trajanja leta. slobodne konstrukcije sa parametrima navedene kategorije. * Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva. U protivnom. a po potrebi i njegov pornocnk. b) Sekunda leta 1 bod. * Takmicari su duzni da se pridrZavaju "Kodeksa bezbjednosti raketnog modelarstva" i "Pravila gradnje i lansiranja raketnih modele". * Ickrnlcenle se sastoji iz testa i lansiranja rakete. S-3. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. atestiranim motorom 5Ns. * Ickrnlcor prijavljuje i elemente radnji koje ce uredaj na modelu inicirati u toku leta.

Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. Svaka sekunda leta 0. Mjerenje vremena se vrsi stoperlcorn. a u fazi izbacivanja trake ista se mora odmotati po cijeloj povrsini. Moji raketni motori nece imati bitnih metalnih dijelova.00 Nc. Tokmicari su duzni poStovati i pridrzavati se pravila. Necu izradivati vlastito gorivo. Raketoplani . Moji raketni motori ce imati uredaj za bezbijedan povratak no zemlju kako bi bili sposobni do ponovo lete (padobran i stimer). kodeksa i uslova izrade i startanja kao i kod raketnih modela.mini raketni motori). Kodeks bezbjednosti raketnog modelara: * * * * * * * Do bi se izbjegle nezgode u radu so raketnim i modelima raketoplana to kmicari su obavezni do se pridrzavaju sljedecih odredaba: Pridrzavacu se pravilnika 0 radu so raketama i raketoplanima.5. start se ne priznaje.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanje: a) b) c) d) Test do 10 bodova. Ickmlc' se takmicar koji se tokrnlclo i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. Takmicar obavezno prije startanja fiksira vidljivu traku oko tijela motora. Iokrnlcenle se sastoji iz testa iz raketarstva i lansiranja raketoplana. 32 . Necu praviti sopstvene raketne modele i kortsncu iskljucivo tvornicki proizvedene raketne motore koji ne zahtijevaju pripremu goriva. Minimalna dimenzija trake je 25x300mm (potrebno je voditi rocuno do motor ne ispadne prije starta iz tijela baldahina). b) Sekunda leta 0.fabricki (revijalno) Kanton . slobodne konstrukcije so parametrima navedene kategorije. a najvise 50 bodova za let. Pazljivo CU rukovati raketnim motorima.51 . Kvalitet izrade raketoplana do 40 bodova. a pocetok mjerenja vremena je od momenta ispaljenja do zovrsetko trajanja leta. c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. odnosno maksimalnih 100 sekundi leta.region rnoze ucestvovcn so jednim modelom Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Svaki tokrnlcor prije tokrnlcenlo radi test iz raketarstva.5 bodova. U protivnom. Startanje se izvodi so startne rampe minimalne duflne 1000 mm.5 bodova. Moji raketni motori nece imati glove za punjenje eksplozivnim materijalima. * * * * * * * * * po koeficijentu. Raketoplani u kategoriji S4B (2. a najvise 50 bodova za let.

a maksimalno 30 bodova za duzmu leta. daleko od zgrada. Iokrnlcorl donose zmajeve vlastite izrade. a boduje se jedino najbolji let. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlcoro za ovu disciplinu. Zmajevi . Necu ucestvovof ni u cemu sto rnoze ugroziti mene i bilo koga drugog. so jed nom iii so dvije komande za akrobacije. c) Svaka sekunda leta po 0. so jednom iii so dvije komande za akrobacije.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * tonsrocu * * * * * * * svoje modele pod neposrednim nadzorom odraslih osoba (instruktor. Takmicari donose kupljene zmajeve . mentor. Zmajevi . Vrednovanje: a) Test do 10 bodova. Takmicenje se sastoji iz testa i leta zmaja. slobodne konstrukcije. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne podloge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. Koristicu lanser ciji uglovi ne mogu odstupiti od vertikale vise od 30 stepeni. * Svaki tokrnlcor prije takmicenja radi test iz zmajars1va. Svaki takmicar ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. Necu lansirati raketne i modele raketoplana pri vjetru iii losoj vidljivosti. nastavnik) no otvorenom prostoru. model zmaja so dvije komande do 30 bodova. Koristicu sistem za elekrrlcno paljenje. Raketnim modelima necu go dati ciljeve no zemlji iii u zraku. * Iokrnlcenle se sastoji iz testa. leta i elemenata leta zmaja. a boduje se jedino najbolji let. * * * * * * 33 .fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim zmajem po koeficijentu.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim zmajem po koeficijentu. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja zmaja od startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clonovo komisije. Svaki tokrnlcor prije tckrnlcenlo radi test iz zmajarstva. a upaljac CU staviti u motor neposredno pred lansiranje. slobodne konstrukcije. b) Model zmaja so jed nom komandom do 15 bodova. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvcrucno leta.5 bodova. crveco i elektricnih vodova. maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova. d) Vrednovanje elemenata leta. Takmici se takmicar koji se tokmlclo i so radenim model om iii neki drugi clan ekipe tj. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova.

Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitkabalona iz vidnog polja clonovo komisije. maksimalno se moze osvojiti 30 bodova.izradeni modeli Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim balonom po koeficijentu.fabricki modeli (revijalno) Kanton iii region rnoze ucestvovcn so jednim kupljenim balonom po koeficijentu. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. a maksimalno 30 bodova za duzinu leta. ekipa ne dovodi dodatnog tokrnlccro za ovu disciplinu. slobodne konstrukcije. Svaki tokrnlcor prije tokmlcenlo radi test iz balonarstva. Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. Takmicenje se sastoji iz testa i leta balona. * * * * * * Baloni . b) Svaka sekunda leta po 0.5 bodova. Vrednovanie: a) Test do 10 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Vrednovanie: a) Test do 10 bodova. Tokmicari donose balone vlastite izrade. Iokrnlcorl donose kupljene balone . Svaki tokrnlcor ima provo no dva probna i tri zvonlcno leta. a maksimalno 50 bodova za duzinu leta. 34 . c) Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 60 bodova. Model balona do 40 bodova. a boduje se jedino najbolji let. * * * * * Baloni . d) Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 70 bodova. Svaki tokrnlccr prije takmicenja radi test iz balonars1va. Sekunda leta po 1 bod. slobodne konstrukcije. Vrijeme leta se rocuno od momenta odvajanja balona od startne podloge do prizemljenja iii gubitka balona iz vidnog polja clcnovo komisije. c) Vrednovanje elemenata leta. Vrednovanie: a) b) c) d) Test do 10 bodova. Iokrnlcl se tokrnlcor koji se takmicio i so radenim modelom iii neki drugi clan ekipe tj. a boduje se jedino najbolji let. Takmicar rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. b) Sekunda leta po 1 bod. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i leta balona.

kada im se uruce i radiogoniometri. 0 cernu odluku donose clonovt oclenllvocke komisije. Start iii cilj natjecanja je vidljivo oznocen. Vrijeme za trazenjepredajnika je 60 minuta (ako ziri drugacije ne odredi. * * * * * Sart: Iokrnlcor se prijavljuje ziriju no startu. postavljeni su tako do nisu vidljivi so vece udaljenosti. Gubitak tokrnlcorskoq broja iii tokrnlcorskoq tolono. Bodovi se zbrajaju so bodovima osvojenim no proktlcnorn dijelu takmicenja.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Radiogoniometrija * * * Kanton iii region rnoze ucestvovof so jednim tokrnlcororn Takmicenje se sastoji iz teorijskog i prokrlcnoq dijela.predajnici rode no istoj frekvenciji u dijelu frekevncionog opsega 3.3. Pecot iii busilica za ovjeru pronalazaka predajnika su vidljivi so udaljenosti od 10m. takmicar dobija to kmicarski broj koji je dufon nositi tokom natjecanja.530 . Vrijeme starta i dolazak no cilj. Svi predajnici se moraju razumljivo cuti u rejonu cilja so proslecnlrn radiogoniometrom. povlocl mjeru diskvalifikacije takmicara. Ukoliko takmicar nije nastupio no takmicenju iz proktlcnoq dijela. * * * * * Tok takmicenja: Vrijeme se u toku takmicenja mjeri od 1OO-tog dijela sekunde posebnim uredajem iii stoperlcorn. Sve skrivene lisice .lisica. Udaljenost izmedu skrivenih predajnika je oko 600 m. Start rnoze biti polecnccon iii grupni. sto provjerava oCjenjivacka komisija. SVakitocon odgovor donosi 1 bod. vrsi se no tckrnlcorskom talonu. Tacnu frekvenciju odreduju clonovt oclenlvocke komisije i soopstovolu je prije starta. po koeficijentu. Prilikom prijavljivanja. Startna lista odreduje se javnim lzvlocenlern startnih brojeva no startnoj poziciji.580 kHz. Teorijskidio: Test se sastoji od 10 pitanja iz radiogoniometrije. 0 cernu je obavezan obavijestiti takmicare prije pocetko starta. karta terena so ucrtanim startom i ciljem. nego samo no testiranju. kao i ovjera pronadenih predajnika. 5 tim do se u rejonu cilja emituje cetvrtl predajnik no posebnoj frekvenciji.stanicapredajnika . 5 tim do je prvi predajnik udaljen od starta cca 700 m. nece mu se priznati bodovi iz testiranja. Ukupna trasa koju takmicar prelazi jedo 2000 m. najmanje 30 minuta prije vremena odredenog za start. 35 . Predajnici koji se traze. koji svaki takmicar dobija prilikom startanja. * Prakticni dio: Praktican dio se sastoji u vjestini pronolczenlo skrivenih radio . a goniometar koji zoduzule no startu licno vroco clonovlrno komisije po zovrsetku takmicenja.

za trece krcce vrijeme = 4 boda. Zbrajanjem bodova so testa i bodova so prakticnog dijela dobija se ukupan broj bodova i premo istom se tokrrucon rangiraju u ukupnom poretku. a zatim se rangiraju so dva i jednim pronadenim predajnikom. Prvo se rangiraju takmicari koji su u zadanom vremenu pronosn sva tri predajnika. a snag a predajnika mora biti u rasponu lzrnedu 1-5 W ERP. P'br. * Bodovanie: Rezultati tokrnlcerqo odreduju se no osnovu broja pronadenih predajnika i vremena provedenog u pronalazenju predajnika. Far se no cilju ne iskljucuje dok svi takmicari ne dodu do cilja. osvojiti 100 bodova. Dodatni.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * * * * Skriveni predajnici rode vrstom emisije A 1 8nemodulirana telegrafija). odnosno najmanje 60 minuta od starta posljednjeg tokrnlccrc. Tokom takmicenja to kmicari ne smiju koristiti tudu pornoc. BODOVI: a) b) c) d) a) b) c) d) Test maksimalno 10 bodova Pronadena sva tri predajnika u regularnom vremenu = 80 bodova Pronadena dva predajnika u regularnom vremenu = 50 bodova. po jedan predajnik. Ickmlcorl ne smiju tokom takmicenja ometati druge tokrnlccre i clonove oclenlvocke komisije. * NAPOMENA: Iokmlcor koji je prekoroclo vremenski limit (ogranicenje) za trazenje predajnika ne uvrstovo se no listu. Pronaden jedan predajnik u regularnom vremenu = 20 bodova. Predajnici emituju sljedecim redoslijedom: P'br. iii se prijave ziriju do su odustali od takmicenja. za drugo kroce vrijeme= 6 bodova. 0 noclnu ovjere. 36 . Predajnik u rejonu cilja (far) emituje neprekidno slova MO no frekvenciji koja se razlikuje od frekvencije no kojoj rode ostali predajnici. Ovaj se ciklus emitovanja ponavlja sve vrijeme takmicenja. stimulativni bodovi: Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Pronadena sva tri predajnika Iokrnlcor maksimalno rnoze za nolkmce vrijeme= 10 bodova. primati savjete od drugih takmicara iii iste prufotl drugim tokrnlcorlrno.3 emituje sljedeci minut slova MOS.2 emituje sljedeci minut slova MOl P'br. Broj pronadenih predajnika (Iisica) dokazuje se ovjerom no tckrruccrskorn talonu (oznaka pecotorn. Vrijeme provedeno u toku natjecanja smatra se od vremena starta do predaje takmicarskog tolono no cilju.l emituje razmak 1 minut Morzeovim znacima slova MOE. Prvi no natjecanju u proktlcnorn dijelu je takmicar koji u nolkmcern vremenu pronode sva tri predajnika. takmicari se upoznaju prije starta. zatim dva. busilicom iii nekom drugom oznakom).

Autonomni roboti krecu se zadanom stazom (Iabirintu). dijelova konstruktorskih kutija (Lego. Mehano.i dr.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 7. a sirina 300 rnrn. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova . Prije i poslije voznji dozvoljeno je podesovonle robota no tokrnlcorskol stazL Nakon dvije voznje mijenja se izgled staze i roboti voze drugu seriju od po dvije voznje. dijelova konstruktorskih kutija (Lego. Test do 10 bodovo. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. Takmicenje se sastoji iz testa i kretanja robota kroz zadanu stozu. Model je slobodnog izgleda.) kao i drugih materijala. Iokrnlcenle se sastoji iz testa i vodenja robota po stazi so preprekama. Izgled kodela. a maksimalna duzina robota rnoze biti 600 mm. Fischertechnik. Model je slobodnog izgleda. Utrka autonomnih robota Kanton . Model autonomnog robota mora biti vlastite izrade takmicara. Model robota navodenog rocurcrorn mora biti vlastite izrade tckrnlcoro. ROBOTI: a) Trka autonomnih robota b) Trka robota vodenih rocunororn * * * * * * * * po koeficijentu. * * * * * Utrka robota vodenih racunarom Kanton . konstrukcija. a izradeni mogu biti od razlicitih dijelova .i dr.elemenata. Svaki tokrnlcor prije voznje robota radi test iz roboflke. a sirina 300 mm. No vidnom mjestu model a obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tokrnlccro iii naziv modele. Model autonomnog robota je no elektricni pogon.) Kao i drugih materijala. ciji pogonski napon ne prelazi 24V. uz pornoc programa u memoriji rocunoro. No vidnom mjestu modela obavezno mora stojati oznaka iii inicijali tckrruccro iii naziv modele. usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodovc. izrada. Fischertechnik. Mehano. Ickmlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodovo. Roboti ne smiju biti povezani so rocunorom. a maksimalna duflno robota rnoze biti 600 mm. Prinavodenju robot i rocunor mogu 37 .region rnoze ucestvovotl so po jednim model om po koeficijentu. estetski izgled do 30 bodovo.elemenata.region rnoze ucestvovcf so po jednim modelom Vrednovanie: a) b) c) d) e) Ocjenjivacka komisija ce odrediti elemente vrednovanja. Model navodenog robota je no elektricni pogon. niti se za njihovo vodenje rnoze koristiti bilo kakav uredaj za daljinsko navodenje . Svaki takmicar ima provo do robota pusti dva puta u dvije voznje stazom.

nakon koje tokrnlcorl navode robote rocuncrom u drugoj seriji. konstrukcija. * * * * * * * 38 . * * 8. Rangiranje se vrsi premo osvojenom brolu bodova. Izgled staze koju navodeni raboti moraju do savladaju bi6e poznata pred samo takmicenje. Vrednovanje: a) Ocjenjivacka komisija 6e odrediti elemente vrednovanja. d) Usplesnost savladavanja staze uz ukljucenje vremena voznje do 60 bodova. a) Ucenicke discipline: Nastavnici-mentori-pedagozi mogu ucestvovcn u svakoj od ucenickih disciplina u kojima se ucenlcl takmice no smotri( osim testiranja iz nastave TO. izrada. e) Iokrnlcor rnoze maksimalno osvojiti 100 bodova. b) Test do 10 bodova. * Nakon prve dvije voznle vrsi se izmjena izgleda staze. Radove pedagoga 6e ocjenjivati posebna komisija koju 6e imenovati centralni ziri smotre. Jedan mentor moze na smotri ucestvovati samo sa jednim radom. primjena informatike u tehnici i radiogoniometrije). Ocjenjivacka komisija 6e dorediti elemente vrednovanja radova pedagoga za svaku disciplinu posebno. * Svaki tokrnlcor ima provo no dva puta po dvije voznje robota stazom. estetski izgled do 30 bodova. testiranja OTK prokncon rod. ali sa ukupno jednim radom na smotri u jednoj odabranoj disciplini.0STALO Radovi pedagoga tehnicke kulture a) Ucenicke discipline b) Unapredenje nastave tehnlckoq odgoja Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Radovi pedagoga tehnicke kulture Kanton-region moze ucestvovati sa jednim radom po koeficijentu u svakoj od ove dvije poddiscipline. c) Izgled kodela. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta. a prije i izmedu voznji dozvoljeno je pooescvorue robota po takmicarskoj stazi. Svaki takmicar prije voznle robota radi test iz robotike. Rod u odabranoj disciplini vrednuje se premo istom sistemu bodovanja kao i ucenicki rod.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Biti povezani kablom proizvoljne duzine.

* Pedagog ima provo takmicenja u jednoj od ponudenih disciplina i takmici se so jednim radom. c) Nacrt radnih vjezbi za nastave tehnickog odgoja i za sekcije u okviru klubova mladih tehnlcoro.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnicke kulture . * Radovi no sebi moraju sodrzovcf etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. isti princip vazi i pedagoge tehnicke kulture bez obzira no rozllcftost oblasti u kojoj se odabrana disciplina nalazi. kanton. kanton. skola. d) Estetski izgled do 25 bodova. Tekstualna objasnjenja obavezno moraju biti prekucana. estetski izgled i preciznost do 25 bodova c) Metodicko . b) Tehnicka tocnosf i preciznost do 25 bodova. b) Obrada nastavne jedinice uz pornoc rocunoro. * Obrada nastavnih jedinica takode mora imati prekucanu iii isprintanu dokumentaciju u formi nastavne pripreme. * Rangiranje se vrsi premo osvojenom broju bodova.ucenicke discipline).unapredenje nastave TO) Vrednovanie: a) Tehnicka dokumentacija iii priprema do 50 bodova b) Funkcionalnost. c) Funkcionalnost rada do 25 bodova. koji maksimalno rnoze biti 100 i dodjeljuje se priznanje za osvojena prva tri mjesta za sve ponudene oblasti. b) Unapredenje nastave tehnickog odgoja: * * Pedagozi tehnicke kulture mogu ucestvovcf u sljedecim disciplinama: a) Obrada nastavne jedinice iz TO. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnicka dokumentacija uradena no rccuncru iii rukom.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Obzirom do je za svaku disciplinu u kojoj se takmice ucenlcl maksimalan broj bodova 100. * Radovi no sebi moraju socrzcvcn etiketu iii naljepnicu so podacima 0 mentoru ( ime i prezime. d) Maketa iii model radnih vjezbi za nastavu tehnickog odgoja i KMT-a. * Uz rod (model iii maketu) obavezno se dostavljail tehnlcko dokumentacija uradena no rocunoru iii rukom.region i naziv discipline "Radovi pedagoga tehnlcke kulture . skolo. Vrednovanie: a) Iehnlcko dokumentacija do 25 bodova.didakticki pristup radu do 25 bodova 39 .

a na osnovu broja bodova (ekipne i pOjedinacne discipline) i shodno ostvarenom plasmanu. dodijeliti: zlatni.odnosno kanton-region mogu nastupiti na smotri sa svojim radovima u vidu izlozbenih eksponata iii demonstriranja radova iii tehnickih crtezo iii elaborata iii na drugi nacin. pojedinci i grupe iii KMT.Smotre naucno-tehnickog stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine * * Prezentacija vlastitih tehnickih dostignuca Kanton-region ucestvule sa jednim radom po koeficijentu. * Ocjenjivacka komisija ee odrediti elemente vrednovanja. srebreni i broncani tocak tehnike za tri prvoplasirane sko/e. srebreni i bronccru tocok tehnike. * Sudjelovanje u ovoj disciplini ekipa navodi u prijavi za smotru. * Centralni ziri smotre ee odluciti da Ii ce rad biti vrednovan tj. U skor bodova kod rangiranja ekipa biti ce uvrsteni bodovi osvojeni u svim disciplinama. * Za rad je maksimalno rnoouce osvojiti 100 bodova. Glavni ziri ce izrangirati sko/e u ukupnom plasmanu. da Ii rad vee pripada nekoj od disciplina smotre. Sve sko/e ucesnice drzavne smotre ce dobiti diplomu smotre (tocak tehnike) za ucesce na drzavnoj smotri. a koje nisu obunvocene ovim programom smotre. 40 . mladi tehnlccrl. U cilju prezentacije vlastitih dosnqnucc u raznim oblastima noucno-tehnlckoq stvaralaStva mladih. broju ostvarenih priznanja na smotri. * Triprvorangirana rada ee dobiti zlatni.

onih koji su stekli provo ucesco no smotri. Za eventualne greske pri ispisu diplome prouzrokovane vasim neuredno iii netocno popunjenim prijavama. 41 .ecan.tehnicki odgoj mladih u Bosni i Hercegovini. BEZBJEDNOSTUCENIKA Svaka elcipa obavezno ima voc1uekipe .ima.ednosf.a . godine. a no osnovu plasmana u takmicarskim disciplinama gdje ucenik/ ucenlco ima obavezu demonstriranja rada ( u disciplinama u kojima je demonstrator obavezan.05.odraslu osobu ko. gd. Prijave se ovjeravaju pecotom i potpisom kantonalnih udruzenlo za noucno-tehnlckl odgoj mladih u kantonima . sami snosite odgovornost. Pozeljno je do uz prijave dostavite ime i prezime ucenlko /ucenice. Na sporfsko .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine PRIJAVE: * * * * * Prijave za drzavnu smotru moraju biti dostavljene najkasnije do 10.fehniCkim naf.ihovu bezb. Dostavljaju se lsklluclvo no obrascu koje propisuje Udruzenje za noucno . starosnu dob i razred.e odgovorna za n. Prijave moraju biti otkucane no rocunoru iii no plsocol masini.e MJERE ZASTITE.regionima gdje su reg istrovan i iii pedagoga tehnicke kulture.a se u svakom pogledu sfara za clanove elcipe i ko. organizafor propisu. 2011. Nepotpune i neblagovremeno upucene prijave nece se uzimati u obzir.e posfoii mogucnosf povreda.e i obezb. 00 kojima propisuju ove propozicije).edu.

an I S~toRT 210 I an 42 .BIJELO II-CRNO III-CRVENO IV-ZELENO NAPOMENA: Markiranje staze vrSi se samoljepljivom PVC trakomu navedenim bojama.DO 20 BODOVA .-- MARKIRANJE STAZE ZONA: I .50 BODOVA 11-40 BODOVA III .25 BODOVA IV.0 BODOVA .:: E (J 0 0 III I: s .. VRIJEME .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shema staze za automodele bez "RC" uredaja 210 Zona III 40 II 40 II I 50 II 40 II III 40 BODOVANJE: MODEL-DO 30 BODOVA ZONA: I .5BODOVA NIJE KRENUO . Sve mjere su u centimetrima.

. = 2 boda.. Na IatDJ aazI ....takml&lr8k8 sIaZ8 je 40 ern . RC ura<rajam.. --m .. I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme minus 1 bod ..konetnIkI:I.InjevaJa okD 30 ern NAPOMENA: Mertclranje aIaze vriII ~JeplJIvorn PVC tralcDmu razlKlllm bojama. = 2 boda.. MARKlRANJE STAZE: -1111118.. 43 ........ = 4 boda... = 6 bodova... = 4 boda..vlalna &.... --m ....... takml&ll kuplJanl modall ... markI I vrijeme II vrijeme III vrijeme IV vrijeme V vrijeme KUPUENI MODEU: minus 1 bod . do 30 bocIova markI ...Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za automodele sa "RC" uredaJem VREDNOVANJE PRAVLJENINKJDEU: ..... = 8 bodova... n model... maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova. = 8 bodova...... maIan broJ bodova _ voInJu 1zn0Bl do SO bodova = 10 bodova..Ia I d... = 6 bodova. ...

44 . Maksimalno se moze osvojiti 30 bodova za elemente leta.jedan najbolji let .5 bodova maksimalno se rnoze osvojiti 30 bodova za duflnu leta c) elementi leta maksimalno do 30 bodova NAPOMENA: Vrednuju se elementi leta prikazani na slici.0.vrijeme leta od odvajanja sa startne pod loge do prizemljenja iii gubitka zmaja iz vidnog polja clanova komisije e ZMAJEVI -IZRADENI I KUPLJENI MODEll VREDNOVANJE: a) Model zmaja ja jed nom komandorr do 15 bodova. sa dvije komande do 30 bodova b) Svaka sekunda leta .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ZMAJEVI Vertikalna osmica BODOVANJE: .

---- VREDNOVANJE: KVALrTET IZRADE . 45 .50 BODOVA 11-40BODOVA 111-30BODOVA IV .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shama staze za brodornodele bez "Re" uredaja ZOna 301401 III n 210 I 60 II III 140130 ~s fi ~ .BIJELO II-CRNO ~s fi :> .---- v-luTo III-CRVENO IV-ZELENO VI.---- ZONA: I . l1li I ST:U I 210 l1li Sve mjel'8 8U u cantlmetrlrna.s > MARKlRANJE STAZE .DO 30 BODOVA POGABANJE CILIA: ZONA: 1.20 BODOVA V-10BODOVA VI-5BODOVA VRlJEME: BRZlNA MODElA: I II III IV V - 10 BODOVA 8BODOVA 8BODOVA 4BODA 2BODA .BEZ MARKlRANJA NAPOMENA: Marklnmje bazena VIiI_ samoIjeplJlvom PVC trakDmu navedanlm bojama.

V vrijeme = 2 boda. V vrijeme = 2 boda. . II vrijeme = 8 bodova. 46 . III vrijeme = 6 bodova. III vrijeme = 6 bodova. IV vrijeme = 4 boda. minus2 BODA KUPUENI MODEU: USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA I vrijeme = 10 bodova.SVe mjere su u em. . II vrijeme = 8 bodova. minus3 BODA 3. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1.Bove su Iopte IIIbalonl preenlkc 15 . minus2 BODA § NAPOMENA: . minus3 BODA 3. brodomodele sa "Re" uradajem • § Ii :I J i ~ • • 210 VREDNOVANJE IZRAaENI MODEll: KVAUTET IZRADE· DO 30 BODOVA USPJESNOSTPROLAZA· DO 50 BODOVA BRZlNA MODElA: I vrijeme = 10 bodova.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine Shams bazens za.Dublna bazena je bar 20 em.U Istom bazenu sa takmlCe I kupljenl modeIl sa RC komandom. KAZNENIBODOVI DOTICANJEIII PROMAaAJ BOVE: BOVA:1. minus5 BODOVA 2.20 em. . minus5 BODOVA 2. IV vrijeme = 4 boda.

Poz. Poz. 6 Bazen za sfarfanje brodo . organizaeija prema shemama za auto. montozo.granicnika sa gajtanom za markiranje zona (shema data u prilogu prema diseiplinama. 10 Takmlcarske IIste (clonovl zirija dobivaju ispisane liste).MODELA.2 Markiranje staze za auto . markiranje se vrsi samoljepljivom krep trakom sirine 5 em. ispis vSTART .modele bez "RC" uredaja (dimenzije date u propozieijama .1 Markiranje staze za auto .CILJ" odnosno bodovne zone izvestisirokom alkoholnim "perrnonent" markerom ervene boje). 4 Postavka stubova . AVIO . *) Autor postavke organizacije prostora: Vjenceslav Kukic 47 . 11 Stoperica (svaki clan zirija donosi licnu stoperlcu) Poz.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine ORGANIZACIJ A PROSTORA ZA TAKMICENJE AUTO . velicina bova data u shemi). markiranje i oznacavanje kao kod Poz.skole i fakmicarska disciplina (papir zuti A-4 fiksiran na klupama tokrruccro .KMT.shema staze.MODELA I BRODO .shema staze. 12 Dezurni . broj. Poz. punjenje vodom) Postavka bova u bazen za RC brodo -modele (pozieije. Poz.modela (dovoz.redar (obavezno prisus1vona pozieijama prema datim shemama).9 Izrada akreditacija za takmicare (izrada prema propozieijama).MODELA y OBJASNJENJE PROPOZICIJA Poz. 5 Poz. Poz.l ). Poz. 3 Natpis .modele sa "RC" uredajem (dimenzije date u propozieijama .prema diseiplinama). Poz. 7 Postavka skolskihklupa za takmicare i ziri (prema diseiplinama datih u shemi). Izrada akreditacija za ziri (izraduje organizator smotre).8 Poz. Poz. avio i brodo .modele).

.) W -..N HO ~> <I NH HZ <0 ~I~O 0:E W W ~ ~ w ~ :::. 0 ~ 00 00 00 00 00 ~~ liLJ...Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine W -l D H :E W\.) CUNJEVI -5 Z~ 00000000 r-- OOOO~Q...]~ TAKMICARI -l~ DH O-l HW f:J ~ 08 :ED 10 O:E I-H ::>~ <V) « N)~ ~:E o: <H O~ 1-< V) I01 ~< a.0OOOO 00000000000 00000000000 48 00000000000 I~ :E -c .-l <H .

_.< HI~ .::: 0OH om Ci.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w W -l 0 :E 0 8080>N c. 0 e ULAZ 49 REDAR .O mo <:E NH 000 000 000 000 000 000 <~ zV) wCi. Z N)~ N H -c < 80 80 °O>~ o 80~ 80 i52 18 000 000 000 000 000 000 000 :E (J) Ci. <H m:E <~ t-.

. N< <ffi z~ w=> N= CXl~ ~~ CXlW 0- <~ <= 1-._.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine w _) W ~ D 0 0 8080>N Q:: e D <I-. Z ~ H <J) -c 80 80 9J~ o 80~ 80 ~ e 18 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ::E e 0 e ULAZ 50 REDAR .< HV) ~ N < .

TAKMICARI ~ "2 0000 0000 0000 0000 0000 0000 51 .Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine 0000000000000000 000000000000 0000 0000000000000000 00000000 00000000 ..v 0 o m :s:: .v m ~ ..

Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine IZGLED I DIMENZIJE CUNJEVA I ZASTITNE OGRADE Poz4 a a r-. a LO 0400 1500 1500 a LO 48. SMOTRA NAUCNO-TEHNICKOG STVARALA5TVA MLADIH BiH Disciplina: Naziv rada: Autor(i): Mentor(i): Skola: Mjesto: Naljepnica treba da ima predlozeni izgled i moraju biti popunjeni svi trazeni podaci 52 .

Jole Joleski * "RAKETNO MODELARSTVO". Srdan Pelagic * "VAZDUHOPLOVNO MODELARSTVO". Bruno sroconc * "OSNOVE BRODOMODELARSTAV.Smotre noucno-tehnlckoq stvorolostvo mladih Bosne i Hercegovine LlTERATURA TESTOVEU SPORTSKO-TEHNICKIMDISCIPLINAMA ZA * "PRIRUCNIK ZA AMATERSKURADIO-GONIOMETRIJU". Matija Lapenda * "UVOD U AUTO-MODELARSTVO". men tori i nastavnici tehnickog odgoja na 50. Smotru Naucno tehnickog stvara/astva m/adih Bosne i Hercegovine 53 .Eugen Smital Navedenu literaturu rnozete nabaviti u UNTOM BiH. Aleksandar Stolonovlc * "PRAKTICNA ROBOTIKI\'.A:'. Tel/fax: (033) 220-759 Dobro dos/i m/adi tehnicari.

50 godina Udruzenje za naucno-tehnilki u odgoj mladih Bosni i Hercegovini 50 godina Izdavac: Udruzenje za naucno-tehnidd odgoj mladih u BiH Redakcija: Nijaz Brajlovic. Mujo Brka.100 54 .11. Elvira Sisic. kulture i sporta 9. Muhamed Suljic Glavni i odgovorni urednik: Esref Korjenic Bilten je upisan u evidenciju glasila Federalnog ministarstva obrazovanja. Azra Pandzo. godine pod rednim brojem 46. nauke.1994.