TEHNIKE UPUTE

Sarajevo, juli 2008. godine

PREHRAMBENA INDUSTRIJA SEKTOR: PROIZVODNJA PIVA

Sarajevo, juli 2008. godine

SADRAJ:
1 2 IZVRNI SAETAK .............................................................................................. 11 PREDGOVOR......................................................................................................... 16 2.1 Status dokumenta............................................................................................. 16 2.2 Zakonski osnov i definicija najboljih raspoloivih tehnika............................. 16 2.3 Svrha dokumenta ............................................................................................. 17 2.4 Izvori informacija ............................................................................................ 17 2.5 Kako koristiti dokument (upute za razumijevanje i koritenje dokumenta).... 18 OBUHVAT DOKUMENTA................................................................................... 19 OPE INFORMACIJE .......................................................................................... 19 4.1 Opis i struktura industrijskog sektora .............................................................. 19 4.2 Opis pivara u Bosni i Hercegovini................................................................... 22 4.3 Ekonomski pokazatelji..................................................................................... 27 4.4 Znaaj sigurnosti prehrambenih proizvoda ..................................................... 35 4.4.1 Kvalitet i porijeklo sirovina.................................................................. 35 4.4.2 Kvalitet gotovog proizvoda .................................................................. 36 4.5 Pravni okvir ..................................................................................................... 37 4.6 Kljuni okolinski problemi .............................................................................. 37 4.6.1 Potronja vode...................................................................................... 37 4.6.2 Potronja energije i toplote.................................................................. 37 4.6.3 Otpadna voda ....................................................................................... 38 4.6.4 Emisije u zrak ....................................................................................... 39 4.6.5 Otpad .................................................................................................... 40 4.6.6 Buka...................................................................................................... 40 4.6.7 Mirisi .................................................................................................... 40 OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM POGONIMA .......................................................................................................... 41 5.1 Sirovine za proizvodnju piva ........................................................................... 42 5.1.1 Prijem, skladitenje i transport sirovina .............................................. 45 5.1.2 Odpraivanje ........................................................................................ 46 5.1.3 Odvajanje neistoa ............................................................................. 46 5.1.4 Vaganje................................................................................................. 46 5.1.5 Mljevenje i ukomljavanje...................................................................... 46 5.1.6 Priprema vode ...................................................................................... 47 5.2 Proizvodnja hmeljne sladovine........................................................................ 47 5.3 Alkoholno vrenje i zrenje piva ........................................................................ 51 5.4 Dorada piva...................................................................................................... 51 5.4.1 Separacija............................................................................................. 52 5.4.2 Filtracija............................................................................................... 52 5.4.3 Stabilizacija piva .................................................................................. 52 5.4.4 Blending................................................................................................ 53 5.4.5 Karbonizacija ....................................................................................... 53 5.4.6 Dealkoholizacija................................................................................... 53 5.4.7 Skladitenje pod pritiskom.................................................................... 54 5.5 Ambalairanje piva.......................................................................................... 54 5.5.1 Proizvodnja PET ambalae .................................................................. 54 5.5.2 Razvrstavanje, pranje i dezinfekcija ambalae .................................... 54 5.5.3 Punjenje i zatvaranje............................................................................ 56

3 4

5.5.4 Etiketiranje i datumiranje .................................................................... 56 5.5.5 Pakovanje i paletizacija ....................................................................... 57 5.6 Skladitenje gotovog proizvoda....................................................................... 57 5.7 Ostali korisni procesi ....................................................................................... 57 5.7.1 Pranje i dezinfekcija procesne opreme ................................................ 57 5.7.2 Rekuperacija CO2 ................................................................................. 58 5.7.3 Proizvodnja komprimiranog zraka....................................................... 58 5.7.4 Postrojenja za pripremu vode .............................................................. 58 5.7.5 Proizvodnja i koritenje energenata..................................................... 58 5.7.6 Tretman otpadnih voda ........................................................................ 59 TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA .................................................... 60 6.1 Uvod ................................................................................................................ 60 6.2 Voda................................................................................................................. 61 6.2.1 Potronja vode...................................................................................... 61 6.2.2 Otpadna voda ....................................................................................... 64 6.3 Emisije u zrak .................................................................................................. 70 6.4 Potronja sirovina, pomonih materijala i hemijskih sredstava....................... 73 6.5 Otpad................................................................................................................ 76 6.6 Energija............................................................................................................ 81 6.7 Buka................................................................................................................. 85 6.8 Nesree velikih razmjera i akcidentne situacije............................................... 86 TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH ............................................... 87 7.1 Opte preventivne tehnike ............................................................................... 87 7.2 Prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda............... 88 7.3 Prevencija i minimizacija nastanka otpada...................................................... 89 7.4 Prevencija i minimizacija potronje elektrine energije.................................. 90 7.5 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ......................................... 91 7.6 Tehnike na kraju proizvodnog procesa............................................................ 94 7.6.1 Preiavanje otpadnih voda na kraju procesa ................................... 94 7.6.2 Preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa................................ 98 NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE ............................................................ 98 8.1 Opte preventivne tehnike ............................................................................... 98 8.1.1 Alati za okolinsko upravljanje.............................................................. 98 8.1.2 Optimizacija rada kroz obuku ............................................................ 110 8.1.3 Izbor i projektovanje opreme ............................................................. 111 8.1.4 Promjene i redizajn postrojenja ......................................................... 115 8.1.5 Odravanje opreme i postrojenja ....................................................... 117 8.1.6 Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanka otpada ................................................................. 120 8.1.7 Tehnike upravljanja procesom proizvodnje ....................................... 130 8.1.8 Tehnike kontrole procesa proizvodnje ............................................... 139 8.1.9 Izbor sirovina i pomonih materijala................................................. 148 8.2 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ....................................... 150 8.2.1 Prijem materijala, rukovanje i skladitenje ....................................... 150 8.2.2 Centrifuga/odvajanje.......................................................................... 150 8.2.3 Fermentacija ...................................................................................... 151 8.2.4 Kuhanje .............................................................................................. 152 8.2.5 Pasterizacija piva ............................................................................... 154 8.2.6 Isparavanje (evaporacija) .................................................................. 154

8.2.7 Rashlaivanje ..................................................................................... 155 8.2.8 Ambalairanje i punjenje.................................................................... 157 8.2.9 Proizvodnja energije i potronja........................................................ 161 8.2.10 Koritenje vode................................................................................... 167 8.2.11 Hlaenje i klimatizacija...................................................................... 170 8.2.12 Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka.................................. 171 8.2.13 Sistemi na paru................................................................................... 172 8.2.14 ienje .............................................................................................. 174 8.3 Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak na kraju proizvodnog procesa 190 8.3.1 Strategija kontrole emisija u zrak ...................................................... 190 8.3.2 Integrirane proizvodne tehnike .......................................................... 194 8.3.3 Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa ................................... 194 8.4 Tehnike za tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa ................ 232 8.4.1 Isputanje otpadnih voda iz pogona i postrojenja.............................. 233 8.4.2 Tehnike tretmana otpadnih voda........................................................ 237 8.4.3 Primarni tretmani............................................................................... 239 8.4.4 Sekundarni tretmani ........................................................................... 246 8.4.5 Tercijarni tretmani ............................................................................. 262 8.4.6 Tretman mulja .................................................................................... 272 8.5 Tehnike za tretman otpada na kraju proizvodnog procesa ............................ 274 8.6 Sprjeavanje nesrea velikih razmjera........................................................... 278 9 SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI EMISIJA .................................................................................. 287 10 ZAKLJUNA RAZMATRANJA........................................................................ 290 11 REFERENCE ........................................................................................................ 291 12 RJENIK POJMOVA.......................................................................................... 293 PRILOG I.

POPIS TABELA U TEKSTU:

TABELA 1. PODACI O PROIZVODNJI (FBIH)............................................................................................................ 20 TABELA 2. PODACI O PROIZVODNJI (RS)................................................................................................................ 20 TABELA 3. OSNOVNI PODACI O PIVARAMA U BIH .................................................................................................. 21 TABELA 4. BDP ZA BIH......................................................................................................................................... 27 TABELA 5. TIPINE KONCENTRACIJE ZAGAUJUIH MATERIJA U NETRETIRANOJ OTPADNOJ VODI IZ MODERNIH PIVARA ......................................................................................................................................................... 38 TABELA 6. OPTI PODACI O IZVORU VODOSNABDIJEVANJA I MJERENJU VODE U PIVARAMA U BIH ........................ 61 TABELA 7. PODACI O POTRONJI VODE U PIVARAMA U BIH ................................................................................... 63 TABELA 8. TIPINE VRIJEDNOSTI POTRONJE VODE ............................................................................................... 63 TABELA 9. PODACI O PRAENJU OTPADNIH VODA U PIVARAMA U BIH .................................................................. 65 TABELA 10. KARAKTERISTIKE EFLUENTA IZ PIVARA U BIH................................................................................... 67 TABELA 11. KARAKTERISTIKE EMISIJA OTPADNIH GASOVA U ZRAK IZ PIVARA ...................................................... 71 TABELA 12. POTRONJA OSNOVNIH SIROVINA, ODREENIH POMONIH MATERIJALA I HEMIJSKIH SREDSTAVA U PIVARAMA U BIH ......................................................................................................................................... 73 TABELA 13. OTPAD KOJI NASTAJE U PIVARAMA U BIH PODACI ZA 2006. GODINI ................................................ 78 TABELA 14. OTPAD KOJI NASTAJE U PIVARAMA U BIH PODACI ZA 2007. GODINI ................................................ 79 TABELA 15. PODACI O SNABDIJEVANJU ELEKTRINOM ENERGIJOM U PIVARAMA U BIH........................................ 82 TABELA 16. POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE U PIVARAMA U BIH ..................................................................... 83 TABELA 17. POTRONJA GORIVA U PIVARAMA U BIH ............................................................................................ 84 TABELA 18. POTRONJA PRIRODNOG GASA U PIVARAMA U BIH ............................................................................ 84 TABELA 19. TIPINE VRIJEDNOSTI POTRONJE ENERGIJE ....................................................................................... 85 TABELA 20. PRIMJERI KOD PROJEKTOVANJA OPREME .......................................................................................... 112 TABELA 21. PRIMJERI KOD PROMJENE I REDIZAJNA POSTROJENJA ....................................................................... 116 TABELA 22. PRIMJERI KOD ODRAVANJA OPREME I POSTROJENJA ....................................................................... 118 TABELA 23. REZULTATI DEVET POKAZNIH PROJEKATA ........................................................................................ 125 TABELA 24. NUSPROIZVODI IZ PROCESA PROIZVODNJE PIVA KOJI SE MOGU KORISTITI KAO HRANA ZA STOKU .... 135 TABELA 25. PRIMJERI KORITENJA SENZORA ZA NIVO U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI .......................................... 140 TABELA 26. MJESTA MJERENJA PROTOKA U SEKTORU PROIZVODNJE PIVA ........................................................... 142 TABELA 27. MJESTA MJERENJA PH U PIVARAMA ................................................................................................. 143 TABELA 28. MJESTA MJERENJA PROVODLJIVOSTI U PIVARAMA ........................................................................... 145 TABELA 29. MJESTA MJERENJA MUTNOE U PIVARAMA ...................................................................................... 146 TABELA 30. POTRONJA ENERGIJE U VARIONICI VELIKE PIVARE SA POSTUPKOM INFUZIJE KOMINE. .................... 153 TABELA 31. MOGUNOSTI UTEDE VODE I NASTANKA OTPADNE VODE U JEDNOJ PIVARI .................................... 168 TABELA 32. TIPINA DOSTIGNUTA SMANJENJA U POTRONJI VODE U PIVARAMA................................................. 170 TABELA 33. OBRAZAC ZA PRIKUPLJANJE INFORMACIJA O EMISIJI KARAKTERISTINOG MIRISA ........................... 192 TABELA 34. EK LISTA ZA ODREENE (NEUOBIAJNE) TEHNOLOKE OPERACIJE................................................. 193 TABELA 35. TEHNIKE ZA SMANJENJE EMISIJA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA ............................................... 194 TABELA 36. KLJUNI PARAMETRI ZA IZBOR PROCEDURE ZA TRETMAN NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA ........ 195 TABELA 37. POREENJE NEKIH TEHNIKA SEPARACIJE .......................................................................................... 196 TABELA 38. SAETAK GENERALNIH KRITERIJA ZA ODABIR TEHNIKA ZA SMANJENJE NEUGODNIH MIRISA/ISPARLJIVIH ORGANSKIH JEDINJENJA .............................................................................................. 201 TABELA 39. POREENJE RAZLIITIH VREASTIH FILTER SISTEMA ....................................................................... 207 TABELA 40. SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE APSORBERA .................................................................................... 210 TABELA 41. SVOJSTVA AKTIVNOG UGLJIKA ......................................................................................................... 215 TABELA 42. PRINCIP RUKOVANJA GLAVNIM TIPOVIMA ADSORBERA .................................................................... 215 TABELA 43. PREDNOSTI I NEDOSTACI BIOLOKOG TRETMANA ............................................................................. 217 TABELA 44. UVJETI ZA RAZLIITE FAZE TERMIKE OKSIDACIJE .......................................................................... 223 TABELA 45. TEHNIKI PODACI ZA KORITENU TERMIKU OKSIDACIJU ................................................................ 226 TABELA 46. KARAKTERISTINI PARAMETRI KVALITETA OTPADNIH VODA IZ PREHRAMBENE INDUSTRIJE NAKON TRETMANA OTPADNIH VODA ...................................................................................................................... 236 TABELA 47. TEHNIKE OBRADE OTPADNIH VODA IZ SEKTORA PROIZVODNJE PIVA ................................................ 238 TABELA 48. TIPINI PODACI O OPTEREENJU OTPADNIH VODA IZ PIVARA NAKON SEDIMENTACIJE ...................... 244 TABELA 49. PREDNOSTI I MANE SEDIMENTACIJE ................................................................................................. 244 TABELA 50. PREDNOSTI I NEDOSTACI ANAEROBNOG PROCESA PREIAVANJA OTPADNIH VODA U POREENJU SA AEROBNIM PROCESOM ................................................................................................................................ 246 TABELA 51. PREDNOSTI I NEDOSTACI AEROBNOG PREIAVANJA OTPADNE VODE ............................................ 247 TABELA 52. PERFORMANSE POSTROJENJA ZA TRETMAN OTPADNIH VODA SA AKTIVNIM MULJEM U SEKTORU PROIZVODNJE PIVA ..................................................................................................................................... 249

TABELA 53. KARAKTERIZACIJA TIPINOG UR................................................................................................... 251 TABELA 54. UINKOVITOST ANAEROBNIH PROCESA TRETMANA OTPADNIH VODA-KARAKTERISTINI PODACI .... 255 TABELA 55. OPERATIVNI PROBLEMI TOKOM BIOLOKIH PROCESA PREIAVANJA............................................. 256 TABELA 56. UINAK UAMP-A U SEKTORU PROIZVODNJE PIVA ........................................................................... 258 TABELA 57. UINAK RPSGM U SEKTORU PROIZVODNJE PIVA............................................................................. 260 TABELA 58. EFIKASNOST UKLANJANJA FOSFORA RAZLIITIH METODA ZA TRETMAN OTPADNIH VODA ............... 264 TABELA 59. KARAKTERISTIKE OTPADNE VODE U PIVARI ..................................................................................... 270 TABELA 60. RAZULTATI SMANJENJA ZAGAENJA NAKON TRETMANA OTPADNE VODE IZ KOMOVNJAKA ............. 271

POPIS SLIKA U TEKSTU:

SLIKA 1. PROSTORNI RASPORED EST PIVARA U BIH ............................................................................................. 19 SLIKA 2. GODINJA PROIZVODNJA PIVA U PIVARAMA U BIH.................................................................................. 28 SLIKA 3. PODACI O UVOZU PIVA U SVIJETU I U BIH................................................................................................ 28 SLIKA 4. UVOZ PIVA U BIH (U HL I KM) ZA PERIOD 2004-2007. GODINA ............................................................... 29 SLIKA 5. IZVOZ PIVA U BIH (U HL I KM) ZA PERIOD 2004-2007. GODINA .............................................................. 30 SLIKA 6. UKUPNI UVOZ U AGROINDUSTRIJSKOM SEKTORU I UVOZ PIVA U BIH ...................................................... 31 SLIKA 7. UKUPNI IZVOZ U AGROINDUSTRIJSKOM SEKTORU I IZVOZ PIVA U BIH..................................................... 31 SLIKA 8. UKUPNA POTRONJA PIVA U BIH ZA PERIOD 2005-2007. GODINA ........................................................... 32 SLIKA 9. PODACI O KOLIINAMA PROIZVODNJE, UVOZA, IZVOZA I POTRONJE PIVA IZ 28 ZEMALJA, ZA 2004. I 2005. GODINU ........................................................................................................................................................ 34 SLIKA 10. DIJAGRAM TOKA TEHNOLOKOG PROCESA PROIZVODNJE PIVA ............................................................. 41 SLIKA 11. DEMINGOV PDCA KRUG ..................................................................................................................... 101 SLIKA 12. CERTIFICIRANI SISTEMI UPRAVLJANJA U SKLADU SA STANDARDIMA ISO I HACCP SISTEMOM U PREDUZEIMA U BIH.................................................................................................................................. 107 SLIKA 13. POVIJEST UPRAVLJANJA OTPADNIM TOKOVIMA ................................................................................... 121 SLIKA 14. OSOBINE END-OF-PIPE PRISTUPA ...................................................................................................... 121 SLIKA 15. OSOBINE ISTIJE PROIZVODNJE ........................................................................................................... 122 SLIKA 16. PROCENTUALNI IZNOS POJEDINIH KATEGORIJA U UKUPNIM TROKOVIMA OTPADA ............................. 122 SLIKA 17. KORACI U IMPLEMENTACIJI ISTIJE PROIZVODNJE ............................................................................... 126 SLIKA 18. ANALIZA PROCESA .............................................................................................................................. 126 SLIKA 19. ULAZNO IZLAZNI PARAMETRI IZ PROCESNE JEDINICE ........................................................................ 127 SLIKA 20. KORACI FOKUSNE ANALIZE ................................................................................................................. 128 SLIKA 21. DIJAGRAM TOKA PROCESA KONDICIONIRANJA CO2 U VELIKOJ PIVARI ................................................ 151 SLIKA 22. ISKORITENJE TOPLOTE IZ KOTLA SLADOVINE GRIJANOG PAROM DA SE PROIZVEDE VRUA VODA. ..... 163 SLIKA 23. ISKORITENJE TOPLOTE IZ GRIJANJA SLADOVINE ZA PREDGRIJAVANJE SLADOVINE PRIJE KUHANJA .... 163 SLIKA 24. PROCES IENJA FLAA KONTROLISANJEM PH RADI SMANJENJA POTRONJE VODE ........................... 187 SLIKA 25. KORACI PRI IENJU I ISPIRANJU BOCA .............................................................................................. 188 SLIKA 26. BIOFILTER ........................................................................................................................................... 218 SLIKA 27. BIOISPIRA .......................................................................................................................................... 222 SLIKA 28. EMA POSTROJENJA ZA TERMIKO SPALJIVANJE (OKSIDACIJU) ........................................................... 224 SLIKA 29. BILANS MASE U SISTEMU TRETMANA OTPADNOG GASA KOD TERMIKE OKSIDACIJE SA DIREKTNIM PLAMENOM ................................................................................................................................................. 227 SLIKA 30. PRIKAZ KATALITIKOG SAGORIJEVANJA ............................................................................................. 230 SLIKA 31. POJEDNOSTAVLJEN DIJAGRAM TOKA MBR ......................................................................................... 261 SLIKA 32. PRINCIP TANGENCIJALNE - UNAKRSNE FILTRACIJE NASPRAM VERTIKALNE FILTRACIJE ....................... 277

LISTA SKRAENICA
BAP BAPF BAT BATNEEC BD BDP BiH BREF CIP P EBS EC EMAS EMS EU FBiH FIFO FMOiT FMPV GVE HACCP IPPC Best Available Practices Najbolje raspoloive prakse Bioloki Aerisani Potopljeni Filteri Best Available Technique Najbolje raspoloive tehnike Best Available Technique Net Entailing Excessive Costs- Najbolja raspoloiva tehnika koje ne iziskuju previsoke trokove Brko Distrikt Bruto Domai Proizvod Bosna i Hercegovina Best Reference Documents Najbolji referentni dokumenti Cleaning in Place - Sistem zatvorenog pranja unutranjosti proizvodne opreme istija Proizvodnja Ekvivalentni Broj Stanovnika European Commission Europska komisija Environmental Management Audit Scheme Okolinski menadment i plan audita Environmental Management System Sistem okolinskog upravljanja Europska Unija Federacija Bosne i Hercegovine First In - First Out Princip prvo ulo - prvo izalo Federalno Ministarstvo Okolia i Turizma Federalno Ministarstvo Poljoprivrede, Vodoprivrede i umarstva Granine Vrijednosti Emisija Hazard Analysis and Critical Control Points-Analiza rizika i kritine kontrolne take Integrated Pollution Prevention and Control Integralna prevencija i kontrola zagaivanja

ISO MBR MPV RS MPUGiERS NF PET PTOV PVC PVPP RO RPSGM RS RUC RZ SKO/SKS SRBIH UAMP UF UM UNEP UR ZBAF

International Organization for Standardization Meunarodna organizacija za standardizaciju Membranski Bio - Reaktor Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Republike Srpske Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Nano Filtracija PolyEthylenTerephtalat Postrojenje za Tretman Otpadnih Voda Polivinil-Chloride Polyvinylpolypyrrolidena Reversna Osmoza Reaktori sa Proirenim Slojem Granularnog Mulja Republika Srpska Reaktori sa Unutranjom Cirkulacijom Registar Zagaivaa Standardi Kvaliteta Okolia/ivotne Sredine Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina Uzvodni Anaerobni Muljni Prekriva Ultrafiltracija Unakrsna Mikrofiltracija United Nations Environment Programme Program za okoli/ivotnu sredinu Ujedinjenih nacija Uzastopni arni Reaktori Zaronjeni Bioloki Aerisani Filteri

10

1 Uvod

IZVRNI SAETAK

Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije nadlenim organima za izdavanje okolinskih/ekolokih dozvola koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uslova u dozvoli, ali i operatorima pogona i postrojenja iz sektora proizvodnje piva koji pripremaju dokumentaciju potrebnu za dobivanje okolinske/ekoloke dozvole. Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui podatke dobivene direktno iz pivara, Agencije za statistiku BiH, entitetskih zavoda za statistiku, zatim struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta, kao i komentare i sugestije dobivene u proceduri konsultacija sa javnou tokom njegove izrade. Obuhvat Dokument tretira sve aktivnosti za pripremu i proizvodnju piva u BIH. Ovaj dokument ne ukljuuje aktivnosti koje se odnose na proizvodnju bezalkoholnih pia, a koja je jedna od dodatnih djelatnosti za tri od est pivara u BiH (one se tretiraju u zasebnom dokumentu za bezalkoholna pia). Opte informacije Sektor proizvodnje piva ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Trenutno postoji 6 pivara u BIH. Prostorno su rasporeene svuda po Bosni i Hercegovini. Tri pivare (Bihaka pivovara, Sarajevska pivara, Pivara Tuzla), osim piva kao glavnog proizvoda, proizvode i osvjeavajue napitke, prirodnu gaziranu i negaziranu vodu i mineralnu vodu. Pivarska industrija u BiH direktno zapoljava oko 1.400 radnika, a koji izdravaju jo oko 8.000 lanova porodica. Pivare u BiH uglavnom uvoze osnovne sirovine za proizvodnju (slad i hmelj) iz inostranstva uz znaajne uvozne carine. Kapaciteti pivara u BiH trenutno su iskoriteni svega sa 30-45 % instaliranih kapaciteta. Ovakvo stanje dovelo je do situacije da domae pivare teko mogu da pokriju svoje fiksne trokove, tako da za investiranje u porast i razvoj gotovo da nema mjesta. Uvoz piva u BiH je najvei u poreenju sa svim zemljama Evrope i trenutno iznosi preko 50 %. Konkurentnost preduzea iz BIH u odnosu na proizvoae iz zemalja izvoznica u BIH je slaba, posebno kada su u pitanju preduzea iz EU koja su dostigla visok nivo kontrole i praenja kvaliteta proizvodnje a i brige o ispunjavanju uslova zatite okoline/ivotne sredine. Osim zahtjeva u pogledu zatite okolia/ivotne sredine, postoje i druge zakonske obaveze i ogranienja koji se moraju uzeti u obzir kod predlaganja najboljih raspoloivih tehnika u sektoru proizvodnje piva. Svi pogoni moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu higijenske ispravnosti proizvoda. Ovo moe imati znaajan uticaj na okolini aspekt, kao to su esta ienja, koritenje tople vode i deterdenata. Posebna panja je posveena i relevantnoj zakonskoj regulativi iz oblasti sigurnosti prehrambenih proizvoda. Najznaajniji okolinski problemi vezani za proizvodnju piva su: velika potronja vode, velika potronja energije, poveane vrijednosti opasnih i tetnih materija u otpadnoj vodi, velika

11

zapremina nastalih otpadnih voda, emisije u zrak od prijema i transporta sirovina, rada kotlovnice, kuhanja komine i sladovine, pranja i dezinfekcije boca i sl., te velike koliine organskog i neorganskog otpada. Pored toga, u nekim sluajevima mogu se pojaviti i problemi vezani za poveani nivo buke i neugodne mirise. Potronja vode varira u zavisnosti od naina pasterizacije i pakovanja piva, od starosti pogona i tipa opreme. Voda se primarno koristi kao sirovina, te za ispiranje ekstrakta iz tropa, hlaenje sladovine, pripremu naplavnog filtera piva, pasterizaciju piva, pranje i dezinfekciju tehniko tehnoloke opreme i radnih povrina, odravanje ope higijene, pranje i dezinfekciju ambalae, proizvodnju pare, kondenzaciju amonijaka u rashladnim postrojenjima, hlaenje zranih i amonijanih kompresora, zaptivanje na pumpama itd. Glavni izvor nastanka otpadne vode su procesi pranja i dezinfekcije ambalae, proizvodne opreme i proizvodnih prostora, procesi filtracije, pasterizacije i hlaenja proizvoda, cijeenje komine, bistrenje sladovine, odmuljivanje fermentora i odbacivanje suvinog kvasca, odmuljivanje kotlova, procesi kondenzacije para, hlaenje kompresora, zaptivanje na vakuum pumpama , podmazivanje transportnih traka, te toaleti, restorani i kafe kuhinje. Ove vode su optereene raznim zagaujuim materijama, deterdentima i drugim sredstvima koji se koriste prilikom pranja. Otpadne vode koje nastaju tokom procesa cijeenja komine i bistrenja sladovine imaju poveane vrijednosti KPK, BPK, azota, fosfora i suspendiranih materija, uz velika variranja temperature. S druge strane, pri procesu fermentacije i filtracije nastaje svega oko 3 % od ukupne zapremine otpadne vode koja nastane u pivarama, ali ta voda sadri 97 % organskog optereenja i zbog toga su vrijednosti BPK5 visoke. Prilikom pripreme vode u kotlovnicama nastaju otpadne vode koje su uglavnom optereena sa solima NaCl, CaCl2, MgCl2 i sl. Prilikom odmuljivanja kotlova nastaju otpadne vode, optereene rastvorenim neorganskim solima, koje nemaju toksian efekat. Pored toga, otpadna voda nastala pranjem i sterilizacijom ima povienu temperaturu u rasponu od 35 C 80 C. Izvjesne koliine organskih materija dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica isputanja otpadnog kvasca i kiselgura. Elektrina energija se koristi za rad elektromotora za pokretanje raznih strojeva (pumpi, mijealica, transportnih traka, okretnih stolova, lananika i sl.), proizvodnju rashladne energije i komprimiranog zraka, proizvodnju PET boca, pakovanje, automatizaciju rada, ventilaciju, klimatizaciju i osvjetljenje. Toplotna energija, u obliku pare i vrue vode, koristi se za obradu komine i kuhanje sladovine, proizvodnju iste kulture kvasca, pranje ambalae, pranje i sterilizaciju tehniko tehnoloke opreme, pasterizaciju proizvoda, dealkoholizaciju piva, zagrijavanje prostorija i sl. Emisije u zrak, koje nastaju kao rezultat osnovnih i pomonih procesa u pivarama su: otpadni gasovi iz kotlovskih postrojenja, CO2, amonijana para iz rashladnih kompresora, neugodni mirisi, NaOH prilikom pranja, organska praina, te izduvni gasovi iz transportnih sredstava. Otpad koji nastaje u pogonu za proizvodnju i punjenje piva se sastoji od otpada koji nastaje prilikom skladitenja sirovina, proizvodnje, skladitenja, punjenja i pakovanja finalnih proizvoda, tretmana otpadnih voda i odravanja proizvodne opreme. Otpad organskog porijekla, koji nastaje u procesu proizvodnje piva, obuhvata pljevicu, sladovinski trop, pivski kvasac i otpadni kiselgur. Tokom procesa kuhanja, hmeljenja, te bistrenja nastaje vrui i hladni talog. Vrui talog nastaje tokom taloenja sladovine u Whirlpool-u, a hladni talog nastaje nakon flotacije sladovine poslije kvasanja u flotacionim tankovima ili fermentorima.

12

Tokom filtriranja piva nastaje otpad koji sadri hmeljne smole, kiselgur i ostatke pivarskog kvasca. Opis tehnolokog procesa i tehnika po proizvodnim pogonima Proizvodnja piva je dugotrajan i sloen tehnoloki proces sastavljen od niza tehnolokih operacija i tehnika, i to: prijem i pripreme sirovina za proizvodnju piva, proizvodnja hmeljne sladovine, alkoholno vrenje i zrenje piva, dorada piva, ambalairanje piva, skladitenje gotovog proizvoda, te ostali korisni procesi. Za svaku tehniku i tehnoloku operaciju dat je cilj i primjena, opis tehnike, metoda i opreme, kao i njen uticaj na okoli/ivotnu sredinu. Trenutni nivoi potronje i emisija Ovo poglavlje daje pregled podataka o trenutnom okolinskom uinku preduzea za proizvodnju piva u BiH, dobivenih iz razliitih izvora, kao to su Planovi aktivnosti, Zahtjevi za izdavanje okolinskih/ekolokih dozvola, Vodoprivredni akti za postojea preduzea iz sektora proizvodnje piva, podaci iz Registra zagaivaa, itd. Informacije su prikupljane tokom posjeta industrijama u periodu novembar 2006.- april 2007. god., tokom okolinskih audita u industrijama iz prehrambenog sektora kako bi se dobila valjane informacije o trenutnim industrijskim praksama vezano za potronju vode, energije i sirovina, nastalim zagaenjima, te nainu na koji industrija sprjeava, odnosno kontrolira nastala zagaenja. Tokom izrade ove tehnike upute realizirane su i posjete etiri pivare, te su ostvareni direktni kontakti sa jo dvije pivare u BiH. Potrebno je naglasiti da su tokom prikupljanja informacija utvreni brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora proizvodnje piva. Trenutno raspoloive tehnike u pivarama u Bosni i Hercegovini Poglavlje sadri informacije o tehnikama koje se trenutno koriste u sektoru proizvodnje piva u Bosni i Hercegovini a podijeljene su na: ope preventivne tehnike; prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda; prevencija i minimizacija nastanka otpada, prevencija i minimizacija potronje elektrine energije; tehnike na kraju proizvodnog procesa tj. preiavanje otpadnih voda na kraju procesa, tretman otpada na kraju procesa, preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa. Najbolje raspoloive tehnike Tokom izrade ove upute nije se raspolagalo dovoljnom koliinom informacija o tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika za sektor proizvodnje piva, a kojima se postie visok nivo zatite okolia/ivotne sredine. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su na tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia. i UNEP Izvjetaja o okolinskom upravljanje u pivarskoj industriji., uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u navedenom sektoru. Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju da se prevencija zagaivanja moe postii na veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih tehnologija koje zagauju okoli/ivotnu sredinu manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u proizvodnom procesu kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama supstanci onima koje su manje opasne po okoli/ivotnu sredinu, itd.

13

Tehnike su podijeljene u sljedea podpoglavlja: ope preventivne mjere; tehnike upravljanja procesom proizvodnje, tehnike specifine za pojedine pogone i operacije; tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak; tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa; tehnike za tretman otpada na kraju procesa, te sprjeavanje nesrea velikih razmjera. Tehnike su opisane uglavnom potujui standardne podnaslove, odnosno: opis tehnike; ostvarene okolinske koristi; nepoeljni efekti na ostale medije; operativni podaci, primjenjivost; utede; kljuni razlozi za implementaciju. Podpoglavlje tretman otpada na kraju procesa sadri mjere koje je potrebno poduzeti kod tretmana otpada na samoj lokaciji pogona i postrojenja, prije predaje otpada ovlatenom operateru za upravljanje takvom vrstom otpada. Ovlateni operater je duan da provede postupak njegovog zbrinjavanja u skladu sa okolinskom legislativom. Ope preventivne mjere Najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na uvoenje sistema okolinskog upravljanja; provoenje obuke za uposlene o uticaju na okoli/ivotnu sredinu njihovih proizvodnih aktivnosti i mogunosti za njihovo minimiziranje; pravilno odravanje opreme i postrojenja; te na primjenu metodologije za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanak otpada; potrebu redovne kontrole odreenih parametara u procesa proizvodnje kao to su protok, temperatura, nivo vode, itd. Takoer, najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju i na odabir sirovina i pomonih materijala sa aspekta uticaja na okoli/ivotnu sredinu. Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije Za neke od operacija najznaajnijih sa aspekta uticaja na okoli/ivotnu sredinu, a koje se provode u veini pogona za proizvodnju piva, date su najbolje raspoloive tehnike ukljuujui: prijem materijala, rukovanje i skladitenje; centrifuga/odvajanje; fermentacija; kuhanje; pasterizacija piva; isparavanje/evaporacija; rashlaivanje; ambalairanje i punjenje; proizvodnja i potronja energije; koritenje vode; hlaenje i klimatizacija; proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka; sistemi na paru i ienje. Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak i tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa Prezentirane su najbolje raspoloive procesne tehnike kojima se smanjuju emisije u zrak i vodu. Ukoliko je potrebna dalja kontrola moe se izvriti odabir neke od tehnika za tretman emisija u zrak i otpadnih voda. S obzirom na zastupljene vrste djelatnosti, prehrambena industrija se ubraja u koncentrirane izvore zagaivanja zraka. Zagaivanje zraka nastaje usljed sagorijevanja fosilnih goriva za energetske svrhe (ugalj, naftni derivati, prirodni gas) i emisije mirisa. Izbor tehnika za smanjenje emisija u zrak obuhvata sistemski pristup, odnosno strategiju kontrole emisija u zrak, definiranje problema i izbor optimalnog rjeenja. Tretman otpadnih vode treba primjenjivati nakon to su se iscrpile sve poznate opcije prevencije nastanka otpadnih tokova, odnosno nakon integriranog postupka operacija koje minimiziraju i potronju i zagaivanje vode. Ranije opisane ope preventivne tehnike koje doprinose da materije organskog porijekla ne dou u kontakt sa tokom otpadne vode je najbolji nain smanjenja optereenja efluenta. Otpadne vode iz sektora proizvodnje piva se najee tretiraju koritenjem sljedei tehnika primarnog tretmana: reetka i sita, separatori ulja i masti, ujednaavanje toka i tereta
14

zagaenja, neutralizacija, taloenje/sedimentacija, pomoni tank sa skretanjem toka, centrifugiranje i precipitacija. Nakon primarnog tretmana, moe biti neophodan i sekundarni tretman na samoj lokaciji pogona, bilo da bi se postigao zahtijevani kvalitet otpadne vode bilo da bi se smanjila naknada za tretman otpadne vode na nekom drugom postrojenju (gradskom). Sekundarni tretman je usmjeren uglavnom prema uklanjanju biorazgradljivih organskih i suspendiranih tvari, pri emu se koriste razne bioloke metode. Vrste sekundarnog tretmana mogu biti upotrebljene same ili u kombinaciji, to zavisi od karakteristika otpadne vode i postavljenih zahtjeva prije isputanja u recipijent. Ako se upotrebljava kombinacija u seriji, tehnika se zove viestepeni sistemi. Postoje tri osnovna tipa metabolikih procesa: aerobni proces - koji koristi rastvoreni kiseonik; anaerobni proces - bez kiseonika i anoksini proces koji koriste bioloku redukciju kiseonika. U ovom dijelu dokumenta su opisane sve tehnike koje se mogu koristiti za sektor proizvodnje piva u BiH. Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u procesu proizvodnje ili nii stepen preiavanja (upotrebu vode za pranje), ili ispuniti uslove za isputanje u recipijent. Tercijarni tretman odnosi se na bilo koje procese koji uzimaju u obzir korake koji "dotjeruju" djelimino preienu otpadnu vodu, ukljuujui dezinfekciju i sterilizaciju. Na kraju su prezentirane i tehnike tretmana mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i odlaganje mulja nisu sadrane u ovom dokumentu. Smjernice i kriteriji za odreivanje graninih vrijednosti emisija Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne, specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov geografski lokalitet, kao i stanje okolia/ivotne sredine na lokalitetu. Zakljuna razmatranja Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje piva je podrka cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama. Uputa osigurava primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora proizvodnje piva u naoj zemlji. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su na tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia. i UNEP Izvjetaja o okolinskom upravljanje u pivarskoj industriji, uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u navedenom sektoru. Dokument je rezultat participatornog pristupa gdje su se nastojale uzeti u obzir sugestije, primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa meu njima. Imajui u vidu trenutni status sektora proizvodnje piva i identificirane okolinske probleme, mnogim operatorima primjena prezentiranih tehnika e uvjetovati i znaajne promjene u njihovom poslovanju. Briga za okoli/ivotnu sredinu vie nije troak koji treba nastojati svim sredstvima smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod odreenim uvjetima moe doprinijeti i boljim finansijskim rezultatima ukupnog poslovanja.

15

2 2.1

PREDGOVOR STATUS DOKUMENTA

U zemljama lanicama Evropske unije za ouvanje okolia se u velikim industrijskim, poljoprivrednim i komunalnim objektima primjenjuje pristup integralnog spreavanja i kontrole zagaivanja (IPPC Integrated Pollution Prevention and Control). Vrsta i minimalna veliina proizvodnog kapaciteta koji potpada pod IPPC reim definirana je IPPC direktivom Vijea EU (EU Council Directive 96/61/EC od 24. rujna 1996),kao i kasnijim propisima koji su doneseni na temelju ove smjernice. Potrebno je naglasiti da se kao kriterij veliine kapaciteta uzima instalirani kapacitet, bez obzira na stepen koritenja. IPPC pristup zahtijeva da svaki proizvodni kapacitet radi u skladu s najboljim raspoloivim tehnikama (BAT Best Available Techniques). To znai da je potrebno osigurati da IPPC kapaciteti rade prema najboljim meunarodnim praktinim iskustvima za odreenu granu industrije uzimajui u obzir trokove proizvodnje i druge lokalne imbenike. Dokument predstavlja rezultat participatornog pristupa gdje se nastojalo uzeti u obzir primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa. Ovaj dokument potuje sadraj BREF dokumenta EU za prehrambenu industriju tj. Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006, s tim da je maksimalno mogue prilagoen lokalnim uslovima i prilikama u Bosni i Hercegovini. Dokument je uraen shodno lanovima 71, 86 i 87 Zakona o zatiti okolia Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03), lanovima 81, 95 i 96 Zakona o zatiti ivotne sredine Republike Srpske - Preieni tekst (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 28/07), te lanovima 67, 81 i 82 Zakona o zatiti ivotne sredine Brko Distrika (Slubeni glasnik Brko Distrikta, broj 24/04), odnosno Pravilnika o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine (Slubene novine FBiH, br. 92/07; Slubeni glasnik RS, br. 22/08). 2.2 ZAKONSKI OSNOV I DEFINICIJA NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA

EU Direktiva o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja (IPPC Directive 96/61/EC) implementirana je u Bosni i Hercegovini kroz Zakon o zatiti okolia/ivotne sredine koji je stupio na snagu 2002. godine u Republici Srpskoj, 2003. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine i 2004. godine u Brko Distriktu. Direktiva predstavlja pomak od kontrole i obrade otpadnih tokova prema prevenciji njihovog nastanka. Ona je izraz modernog-cjelovitog pristupa zatiti okolia/ivotne sredine i obvezuje na primjenu preventivnih postupaka, odnosno na sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova, a tek zatim, na primjenu neke od okolino prihvatljivih tehnika za recikliranje ili obradu otpada, onog ije se nastajanje nije moglo izbjei. Duh Direktive potie da se otpad ije se nastajanje nije moglo izbjei, reciklira ili obradi nekom od BAT tehnika i zbrine na okolino prihvatljiv nain. Direktiva i predloene BAT tehnike takoer doprinose racionalnom koritenju energije i tednji resursa, smanjuju rizik od akcidenata i omoguavaju da se lokacija nakon to industrija prestane s radom, lake dovede u prvobitno stanje (sanira).

16

Cilj je potaknuti primjenu preventivnih mjera sprjeavanja nastajanja otpadnih tokova na izvoru prvenstveno mjerama istije proizvodnje i primjenom najboljih raspoloivih tehnika. U zakonu o zatiti okolia/ivotne sredine najbolje raspoloive tehnike podrazumijevaju najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i njihovog naina rada koji ukazuje na praktinu pogodnost primjena odreenih tehnika (za obezbjeenje graninih vrijednosti emisija) u cilju sprjeavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja emisija u okoli/ivotnu sredinu. Prema Pravilniku o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine pojmovi imaju sljedee znaenje: tehnike ukljuuju kako tehnologiju koja se koristi, tako i nain na koji je postrojenje oblikovano, graeno, odravano, koriteno ili stavljeno izvan pogona, raspoloive tehnike su one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji doputaju njihovu primjenu u odreenim industrijskim granama, u ekonomskim i tehniki odrivim uvjetima, uzimajui u obzir trokove i prednosti, koriste li se te tehnike ili proizvodi u dravi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku, najbolji znai najdjelotvorniji u postizanju visoke opte razine zatite okolia/ivotne sredine kao cjeline. 2.3 SVRHA DOKUMENTA

Svrha dokumenta je osigurati referentne informacije organima vlasti nadlenim za izdavanje okolinskih/ekolokih dozvola u BiH, a koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uvjeta za dozvolu, ali i podnosiocima zahtjeva za okolinu/ekoloku dozvolu da pripreme potrebnu dokumentaciju koja se predaje nadlenim organima vlasti potujui najbolje raspoloive tehnike u BiH. Osiguravajui relevantne informacije, ovaj dokument bi trebao biti koristan alat za upravljanje uinkom na okoli/ivotnu sredinu kompanijama iz sektora proizvodnje piva u BiH. 2.4 IZVORI INFORMACIJA

S ciljem sistematskog praenja tehnolokih dostignua i uklanjanja postojeih razlika meu zemljama lanicama Evropska komisija osnovala je Europski IPPC ured (EIPPCB European Integrated Pollution Prevention and Control Bureau) sa sjeditem u Sevilla-i, panija, koji izdaje BAT referentne dokumente tzv BREF-ove (Best Available Technique REFerence Document). Evropski IPPC ured je do sada izdao itav niz BREF - ova bilo kao nacrt dokumenta ili kao usvojeni dokument. BREF ovi se dijele na vertikalne ( primjenjuju se na specifine aktivnosti - npr. BREF o proizvodnji polimera) i horizontalne (primjenjivi u vie grana industrije - npr. BREF o otpadnim vodama i otpadnim plinovima). Ovi referentni dokumenti, meu ostalim, trebaju posluiti i kao osnova za izradu nacionalnih BAT dokumenata, koje se primjenjuju kod izdavanja IPPC dozvola. Ovaj dokument koristio je kao osnovni izvor informacija EU BREF Dokument o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia. i UNEP Izvjetaj o okolinskom upravljanje u pivarskoj industriji, uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u navedenom sektoru.

17

Dokument predstavlja i sumaran pregled informacija prikupljenih iz drugih brojnih izvora, ukljuujui podatke dobivene direktno iz pivara, Agencije za statistiku BiH, entitetskih zavoda za statistiku, zatim struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta, kao i komentare i sugestije dobivene u proceduri konsultacija sa javnou tokom njegove izrade. Pregled referenci, odnosno svih dokumenata koji su koriteni u izradi ove Tehnike upute dat je u poglavlju 11. 2.5 KAKO KORISTITI DOKUMENT (UPUTE ZA RAZUMIJEVANJE I KORITENJE DOKUMENTA)

Informacije predstavljene u ovom dokumentu bi se trebale koristiti kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika u pojedinom sluaju za preduzea iz sektora proizvodnje piva. Kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika i na osnovu njih postavljanja uvjeta u okolinskoj/ekolokoj dozvoli, posebnu panju treba posvetiti sveobuhvatnom cilju, a to je postizanje visokog nivoa zatite okolia/ivotne sredine u cjelini. Dokument sadri iscrpno, do odreenih detalja, opisane svaki od dijelova procesa proizvodnje piva, kao i cijeli proces, doputene emisije, potronju sirovina, vode i energije. Meutim, treba napomenuti da unato preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine pogone dokument predvia i mogunost prilagoavanja tehnike lokalnim uvjetima. Na taj nain je omogueno odstupanje od jedinstvenih mjera, ali samo ako su argumenti na liniji ukupnog smanjenja optereenja okolia/ivotne sredine i smanjenja utroaka energije i sirovina. Poglavlja 4 i 5 daju ope informacije o sektoru proizvodnje piva i industrijskim procesima koji se koriste u okviru njega. Poglavlje 6 sadri podatke o trenutnim nivoima potronje i emisija, proizvodnji i upotrebi nusproizvoda, koji odraavaju situaciju u postojeim pogonima i postrojenjima u vremenu izrade ovog dokumenta. Poglavlje 7 sadri prikaz tehnika za smanjenje potronje i emisija koje se trenutno koriste u pojedinim pogonima za proizvodnju piva u Bosni i Hercegovini. U poglavlju 8 dat je opis selektovanih najboljih raspoloive tehnike baziranih na tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia. i UNEP Izvjetaja o okolinskom upravljanje u pivarskoj industriji, uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u navedenom sektoru. Od predloenih tehnika se za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebaju odabrati one koje su najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje u kojem se nalaze. Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju nam da se prevencija zagaivanja moe postii na veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih tehnologija koje zagauju okoli/ivotnu sredinu manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u proizvodnom procesu kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama supstanci onima koje su manje opasne po okoli/ivotnu sredinu, itd.. Date informacije ukljuuju podatke o nivoima potronje i emisijama za koje se smatra da se mogu postii primjenom date tehnike, okvirne podatke o trokovima i nepovoljnim efektima na ostale medije vezano za implementaciju date tehnike, kao i podatke o primjenjivosti tehnike. Ova uputa ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje odgovarajuih uslova za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne, specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov geografski lokalitet, kao i
18

stanje okolia/ivotne sredine na lokalitetu. U tom smislu poglavlje 9 daje smjernice i kriterije za odreivanje graninih vrijednosti emisija kod izdavanja okolinskih/ekolokih dozvola. U poglavlju 10 data su zakljuna razmatranja, u poglavlju 11 referentna lista koritene literature tokom izrade ove upute, a u poglavlju 12 je dati rjenik pojmova koritenih u uputi.

OBUHVAT DOKUMENTA

Dokumentom je obuhvaen veliki broj razliitih aktivnosti koje se odvijaju u pogonima za proizvodnju piva u Bosni i Hercegovini. Informacije o pravnom okviru za razmatrani sektor proizvodnje piva date su u Prilogu I ovoga dokumenta, budui da su one predmet stalnih promjena.

4 4.1

OPE INFORMACIJE OPIS I STRUKTURA INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Trenutno u BiH postoji est pivara (u FBiH nalazi se pet pivara, a u RS jedna). Banajaluka pivara i Bihaka pivovara smjetene su u sjeverozapadnom dijelu BiH, u centralnom dijelu BiH je smjetena Sarajevska pivara, u sjeveroistonom dijelu nalazi se Pivara Tuzla, u zapadnoj Hercegovini (Grude) je Grudska pivovara, a u junoj Hercegovini (Mostar) Hercegovaka pivovara - Heppro (Slika 1).

Slika 1. Prostorni raspored est pivara u BiH

19

Tri pivare (Bihaka pivovara, Sarajevska pivara, Pivara Tuzla), osim piva kao glavnog proizvoda, proizvode i osvjeavajue napitke, prirodnu gaziranu i negaziranu vodu i mineralnu vodu. U statistikim godinjacima FBiH i RS mogu se nai opti podaci za sektor proizvodnje piva i osvjeavajuih napitaka. U Tabelama 1 i 2 prikazani su podaci o koliini proizvedenog piva i osvjeavajuih napitaka za FBiH i RS. Tabela 1. Podaci o proizvodnji (FBiH) 1 Vrsta proizvoda Pivo Osvjeavajua bezalkoholna pia Jedinica mjere hl hl 1.364.888 1.474.598 1.787.202 1.164.933 Godina 2004 643.850 2005 662.427 2006 696.667 2007 751.437

Tabela 2. Podaci o proizvodnji (RS 2) Vrsta proizvoda Pivo napravljeno od slada Mineralne vode i gazirane vode, nezaslaene nearomatizovane Vode, ukljuujui mineralne i gazirane, zaslaene ili aromatizovane, npr. osvjeavajui napitci Jedinica mjere hl hl Godina 2004 350.183 297.890 2005 347.467 230.212,82 2006 285.374 302.310 2007 247.170 -

hl

96.075

69.268,56

49.308

Radna snaga u pivarama je specifina imajui u vidu injenicu da proizvodnja piva spada u sloenije proizvodne procese i da je struktura kadrova sastavljena od raznih zanimanja i struka. Da li je kadrovska struktura dobra ili ne zavisi od mnogo faktora. Imajui u vidu da je do danas dolo do znatnog tehniko-tehnolokog napretka, modernizacije proizvodnje i

1 1Mjeseni statistiki pregled FBiH 2/07, Proizvodnja odabaranih industrijskih proizvoda po podrujima i odjeljcima SKD-a. 2 Republika Srpska, Republiki zavod za statistiku, Industrijska proizvodnja, Godinji statistiki pregled za 2004. i 2005. godinu, Mjeseni statistiki pregled u RS za 2006. godinu, Proizvodnja odabranih industrijskih proizvoda.

20

savremene organizacije rada, struktura kadrova se morala prilagoavati novonastalim promjenama i situacijama. Bitno je napomenuti da je proizvodnja piva sezonskog karaktera. U ljetnim mjesecima pivare imaju poveanu proizvodnju, zato je potrebno angairati sezonsku radnu snagu u veliini od 10 do 15 % raunato na ukupan broj stalno zaposlenih radnika. Sezonska radna snaga angairana je na poslovima koji ne iziskuju specijalistika znanja. U Tabeli 3 3 prikazani su osnovni podaci o pivarama u BiH.

Tabela 3. Osnovni podaci o pivarama u BiH Instalisani kapacitet Pivara proizvodnje piva (hl/god.) 1. Banjaluka pivara, a.d. Banja Luka Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Grudska pivovara, d.o.o. Grude Bihaka Pivovara, d.d Biha Hercegovaka pivovara Heppro, d.o.o., Mostar 1.000.000 370 264 285.374 247.170 velika Broj zaposlenih 2006 2007 Proizvodnja piva (hl/god.) 2006 2007

Redni broj

Veliina kompanije

2.

500.000

560

587

334.800

415.555

velika

3.

350.000

203

207

194.846

165.718

velika

4.

220.000

40

53

21.924

47.508

srednja

5.

250.000

96

98

116.000

119.988

srednja

6.

50.000

31

probna proizvodnja

mala

U proizvodnim pogonima BiH pivara mogu se nai slijedei proizvodi:

3 Podaci prezentirani u tabeli prikupljeni su direktno iz pivara u BiH

21

svijetlo lager pivo, bezalkoholno pivo i tamno pivo u staklenoj ambalai (povratna i nepovratna ambalaa) (0,2 l; 0,33 l; 0,5 l), u limenkama (0,33 l; 0,5 l), u PET ambalai (0,5 l; 1,0 l; 2 l) i u buradima (30 l; 50 l), razliiti tipovi osvjeavajuih pia u PET ambalai (gazirani i negazirani sokovi, ledeni aj) (0,2 l; 0,33 l; 0,5 l; 1,5 l; 2 l), osvjeavajua pia u staklenoj ambalai (0,25 l), osvjeavajua pia u konzervama (0,33 l ), prirodni voni sokovi i nektari u staklenoj ambalai (0,2 l), prirodna mineralna i izvorska, gazirana i negazirana voda u PET ambalai (0,33 l; 0,5 l; 1,5 l; 2 l), prirodna mineralna i izvorska, gazirana i negazirana voda u staklenoj ambalai (0,25 l; 1,0 l). Tokom izrade ovoga dokumenta prikupljeni su podaci o proizvodnji piva koji su razliiti u zavisnosti od izvora informacija. Treba napomenuti da su podaci prikupljani direktno iz pivara, Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku, Republikog zavoda za statistiku RS, te Spoljnotrgovinske/Vanjskotrgovinske komore BiH, i kod istih se uvia odreena neusaglaenost. 4.2 OPIS PIVARA U BOSNI I HERCEGOVINI

Banjaluka pivara, a.d. osnovana 1867. godine od strane redovnika manastira Marija zvijezda radi proizvodnje piva za vlastite potrebe. Godine 1894. osnivai su pivaru registrovali radi industrijske proizvodnje piva. Krajem 2004. godine instalirani kapacitet je povean na 1.000.000 hl piva godinje 4. Poetkom 2006. godine veinski vlasnik Banjaluke pivare postaje investicioni fond ALTIMA iz Londona. Objekti Banjaluke pivare 5 smjeteni su u naselju Trapisti, na sjeveroistonom obodu Banjaluke kotline, u Slatinskoj ulici, na desnoj obali rijeke Vrbas. Navedena lokacija se nalazi na blago brdovitoj padini, koju presijeca vea uvala sa potokom Rakovac. Na istonom dijelu kruga pivare smjeteni su objekti nove fermentore, a na njenom sjeverno dijelu objekti varionice. U centralnom dijelu pivare nalazi se objekat punionice boca, dok se upravna zgrada nalazi neposredno pored objekta varionice. Objekti su povezani unutranjim saobraajnicama sa ostalim objektima, te sa izlaznom saobraajnicom koja vodi preko mosta na rijeci Vrbas dalje prema gradu. U krugu Banjaluke pivare instalirani su sljedei proizvodni pogoni: o o o o o Varionica (kapacitet 740 hl ohlaene sladovine po kuhanju), Fermentori (10 kom. kapaciteta po 3.590 hl), Fermentori (28 kom. kapaciteta po 1.600 hl), Varioni leni podrum (kapaciteta 64.560 hl), Flaara kapaciteta (3.360 hl/smjeni),

4 http://www.banjaluckapivara.com/ 5 Master, d.o.o. Banja Luka, Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i za usaglaavanje sa najboljom raspoloivom tehnikom, juli 2007. godine

22

o o o

Pritisni tankovi (kapaciteta 5.567 hl korisne zapremine), Oprema za prihvat i preiavanje C2 (kapaciteta 470 kg/h), Oprema za pripremu vode (kapaciteta 60 m3/h).

Saobraajnu mreu dijela kompleksa Banjaluke pivare ine sljedee saobraajnice: dvosmjerna saobraajnica na dijelu od fermentora do postojeeg magacina slada, nova jednosmjerna saobraajnica , od postojeeg magacina slada, pored radionikog dijela, preko varione do ponovnog ukljuenja u postojeu dvosmjernu saobraajnicu. Banjaluka pivara je registrovana za vie djelatnosti, a osnovna djelatnost kojom se bavi je proizvodnja piva. Projektovani (instalisani) kapacitet proizvodnje piva za Banjaluku pivaru iznos 1.000.000 hl/godinje. Ukupan broj zaposlenih radnika u pivari je 262. Otpad se u velikoj mjeri odvojeno prikuplja i prodaje ugovorenim kupcima, tj. treim licima. Osnovni ekoloki problemi su velika potronja vode, nerijeeno prikupljanje otpadnog kvasca i kiselgura, velike koliine otpadnih voda znaajno optereenih organskim materijama, te prazna otpadna ambalae od hemijskih sredstava koji se koriste za ienje ili druge potrebe. Sarajevska pivara d.d. Sarajevo osnovana je 1864. godine i smatra se prvim industrijskim pogonom u BiH. Ima sjedite u Sarajevu, u ulici Franjevaka 15, gdje su smjeteni uprava, svi proizvodni i energetski pogoni, kao i dio skladinih prostora pivare. Ova lokacija je u samom srcu starog Sarajeva, na lijevoj obali rijeke Miljacke, podno sjevernih padina Trebevia i na ovom lokalitetu datira od 1898. godine. U svojoj blizini nema drugih industrijskih postrojenja, ali je tijesno okruena brojnim stambenim i drutvenim objektima. Veliki dio skladinih prostora smjeten je na junom izlazu iz Sarajeva (Vlakovo), a u zavrnoj fazi izgradnje je i moderno, potpuno automatizirano skladite sa distribucijom gotovih proizvoda u krugu tvornice Sprind na zapadnom izlazu iz Sarajeva. U sastavu pivare su i nekoliko distributivnih centara u veim BiH gradovima, kao i brojni ugostiteljski objekti. Iako su centralni objekti Sarajevske pivare izgraeni u starom austrougarskom stilu i predstavljaju zatieno historijsko nasljee, proizvodne linije su moderne, potpuno automatizovane i izgraene od najkvalitetnijih nerajuih materijala. Sarajevska pivara posluje kao dioniko drutvo i 100 % je u privatnom vlasnitvu. Zapoljava 560 radnika od kojih je jedna treina direktno vezana za proizvodnju i njene potporne procese. Od 2006. godine posjeduje certifikate za usklaenost implementiranog integriranog sistema upravljanja kvalitetom, zatitom okolia i HACCP sistema sa zahtjevima referentnih standarda ISO 9001, ISO 14001 i Codex alimentarius. Trenutni kapaciteti pivare su godinja proizvodnja od 500.000 hl piva i 300.000 hl bezalkoholnih osvjeavajuih pia i voda. Osim moderne opreme za primarnu proizvodnju piva, Sarajevska pivara raspolae sa 7 punionica ukupnog nominalnog kapaciteta od 120.000 jedinica/sat. Trenutno je u BiH jedina koja ima opremu za hladno, sterilno punjenje proizvoda u PET ambalau. Osnovne djelatnosti u Sarajevskoj pivari su proizvodnja piva (svijetlo lager, tamno lager, bezalkoholno), izvorske gazirane i negazirane vode, bezalkoholnih osvjeavajuih pia (Pepsi program, Svity program, aromatizirane vode) i vonih sokova i nektara (program Sok plus). Trenutno pivara raspolae paletom od preko 85 razliitih proizvoda, i mogunou punjenja u povratne i nepovratne staklenke, limenke, PET boce i KEG burad. Proizvodna oprema za

23

primarnu proizvodnju piva je odvojena od primarne proizvodnje ostalih proizvoda, ali su energetski objekti zajedniki, a i 4 punionice su zajednike za sve proizvodne programe. Transport sirovina i repromaterijala, kao i transport i distribucija gotovih proizvoda obavlja se iskljuivo organizovanim vlastitim resursima. Sarajevska pivara prikljuena je na gradsku elektro, gasnu, pa i vodovodnu mreu iako raspolae sa sopstvenim vodozahvatima iji su kapaciteti daleko iznad stvarnih potreba (100 l/s). Za potrebe rada kotlovnice koristi se zemni gas. Sve tehnoloke i sanitarne otpadne vode se zatvorenim sistemom prikupljaju i konano isputaju u gradski kolektor. Oborinske otpadne vode se zasebnom mreom prikupljaju i konano isputaju u rijeku Miljacku. Pivara nema predtretman otpadnih voda, odnosno ureaj za preiavanje otpadnih voda. Otpad se u velikoj mjeri odvojeno prikuplja i prodaje ugovorenim kupcima, tj. treim licima. Nerazvrstani otpad se kao komunalni otpad odvozi vlastitim vozilom na gradsku deponiju. Neki nus proizvodi organskog porijekla, kao to su sladna pljevica, pivski trop i sladovinski vrui talog se prikupljaju i prodaju kao stona hrana. Osnovni okolini problemi su prevelika potronja vode (cca. 20 hl po hektolitru proizvoda), nerijeeno prikupljanje otpadnog kvasca i kiselgura, velike koliine otpadnih voda znaajno optereenih organskim materijama, kemikalijama za ienje i suspendiranim esticama, nepostojanje postrojenja za predtretman otpadnih voda i nepovoljni uticaji na blie susjedstvo izazvano prainom i bukom. Pivaru Tuzla, d.d. u Tuzli osnovali su 1884. godine TANSIG und KOHN, pod nazivom ERSTE DAMPF BRAUEREI DOL. TUZLA sa poetnim kapacitetom proizvodnje od 5.000 hl/god, da bi do dananjeg vremena taj kapacitet porastao na 350.000 hl/god. Pivara Tuzla nalazi se u istonom dijelu grada Tuzle, u zoni u kojoj je najveim dijelom realizovana izgradnja kolektivnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata. Dio grada gdje je smjeten kompleks pivare pripada mjesnoj zajednici Novi grad II. Sa sjeverne strane prostorni obuhvat granii se strmim padinama brda Trnovac, gusto obraslim zelenilom. Ovo zelenilo predstavlja tamponsku zonu prema kompleksu partizanskog spomen groblja Trnovac i prema kompleksu klinikog centra na Gradini. Saobraajna povezanost sa irim podrujem grada ostvarena je ulicom Marala Tita (Sjeverna gradska saobraajnica) a preko transverzala T6 i T7 vezana je na Junu gradsku saobraajnicu i dalje. Pivara Tuzla posluje kao dioniko drutvo i 100 % je u privatnom vlasnitvu. Zapoljava 207 radnika od kojih je jedna polovina direktno vezana za proizvodnju i njene potporne procese. Od 2005. godine posjeduje certifikate za usklaenost implementiranog sistema upravljanja kvalitetom prema zahtjevima standarda ISO 9001 i HACCP sistema. Trenutni instalirani kapaciteti pivare su 350.000 hl piva i 120.000 hl gazirane prirodno mineralne vode. Osim moderne opreme za primarnu proizvodnju piva, Pivara Tuzla, d.d. raspolae sa 4 punionice ukupnog nominalnog kapaciteta od 50.000 jedinica/sat. Osnovne djelatnosti Pivare Tuzla su proizvodnja piva i gazirane prirodno mineralne vode. Trenutno pivara raspolae paletom od 15 razliita proizvoda i mogunou punjenja u povratne i nepovratne staklenke, limenke, PET boce i KEG burad. Proizvodna oprema za primarnu proizvodnju piva je odvojena od primarne proizvodnje ostalih proizvoda, ali su energetski objekti zajedniki, a i 4 punionice su zajednike za sve proizvodne programe.

24

Transport sirovina i repromaterijala, kao i transport i distribucija gotovih proizvoda obavlja se najveim dijelom vlastitim resursima. Pivara Tuzla je prikljuena na gradsku elektro i vodovodnu mreu. Za potrebe kotlovnice koristi se niskosumporni mazut. Sve otpadne vode su zatvorenim sistemom sprovedene u gradski kolektor, a oborinske vode odvojenim sistemom prikljuene na gradski kolektor. Pivara ima djelom rijeen predtretman otpadnih voda (neutralizacija), ali ne posjeduje ureaj za preiavanje tehnolokih otpadnih voda. Otpad se u velikoj mjeri odvojeno prikuplja i prodaje ugovorenim kupcima kao sekundarna sirovina. Nerazvrstani otpad se kao komunalni otpad odvozi vozilom Javnog komunalnog preduzea na gradsku deponiju. Nus proizvodi organskog porijekla, kao to su sladna pljevica, pivski trop i sladovinski vrui talog se prikupljaju i prodaju kao stona hrana. Osnovni okolini problemi su potronja vode (cca. 11 hl po hektolitru proizvoda), nerijeeno prikupljanje otpadnog kvasca i kiselgura, velike koliine otpadnih voda znaajno optereenih organskim materijama, hemikalijama za ienje i suspendiranim esticama, nepostojanje postrojenja za predtretman otpadnih voda i nepovoljni uticaji na blie susjedstvo izazvano prainom i bukom. Grudska pivovara, d.o.o. Grude odlikuje se modernim i visoko automatiziranim cjelokupnim tehnolokim procesom, od prijema i skladitenja sirovina pa sve do gotovog proizvoda te se u njoj, prema potrebi, mogu proizvoditi razliite vrste piva. Instalirani kapacitet pivovare je za cca 250.000 hl piva godinje. U proizvodnom pogonu ambalae mogu biti punjene staklene boce od 0,33 i 0,5 litara, s krunskim i pull off epovima te moguim pakiranjima u gajbe 20/1 0,5 l ili kartonsku ambalau 20/1 0,33 l i 24/1 0,33 l. Takoer se pune i bave od 30 i 50 litara te PET ambalaa od 1, odnosno 2 litre. Postrojenje je projektirano i instalirano prema svjetskim standardima i normama te koristi opremu renomiranih svjetskih proizvoaa. U sklopu pivovare nalazi se i odjel kontrole kvalitete, koji primjenjujui modernu opremu i znanja, u potpunosti kontrolira sve faze procesa, od ulaznih sirovina, repromaterijala pa sve do gotovog proizvoda. Svakodnevno se obavlja sveobuhvatna kontrola i analiza fizikalno kemijski, te mikrobiolokih parametara, a visoka osvijetenost o brizi za okoli dovela je i do realizacije preistaa otpadnih svoda, jedinog te vrste u iroj regiji. Bihaka pivovara, d.d. osnovana je 1990. godine i ima sjedite u gradu Bihau. Industrijski objekat za proizvodnju piva, prirodne izvorske vode, mineralne vode i bezalkoholnih pia lociran je u Opini Biha, u irem urbanom podruju grada Bihaa, Mjesna Zajednica Ruica. Sa june strane industrijskog objekta nalazi se naselje Dolovi, te industrijski kolosijek, a sa sjeverne strane se protee naselje Vinica. Lokacijski se pogon nalazi na desnoj obali rijeke Une, na zranoj udaljenosti od oko 1,5 km od korita rijeke. Sa zapadne strane lokacije prostire se ue urbano podruje grada Bihaa, dok se sa istone strane prostiru naselja ekrlija i Vinica. Postojea saobraajnica Vinika ulica i prilazni put ka pogonima nalaze se sa sjeverozapadne strane, a povezuju sve objekte pivovare sa urbanim dijelom grada Bihaa. Sa aspekta transporta, odnosno pristupa pivovari, moe se rei da je omoguen nesmetan pristup kamionima i dostavnim vozilima. U krugu pivovare omoguen je prilaz svim objektima, te su obezbjeeni odgovarajui prilazni i manipulativni platoi, pjeake staze, kao i parking prostor. U blizini pivovare, sa jugozapadne strane, nalaze se silosi industrijskog pogona itoprerade.

25

Trenutni instalirani kapacitet pivovare je 250.000 hl piva i 100.000 hl. bezalkoholnih osvjeavajuih pia i voda godinje. Bihaka pivovara posluje kao dioniarsko drutvo. Ukupan broj zaposlenih u Bihakoj pivovari je 96 zaposlenika od kojih je polovina direktno vezana za proizvodnju. Od aprila 2005. godine kompanija ima certificiran sistem upravljanja kvalitetom prema standardu DIN EN ISO 9001: 2000. godine. Od maja 2007. godine kompanija ima certificiran sistem okolinskog upravljanja prema standardu DIN EN ISO 14001: 2004. godine. Od 2006. godine zapoete su aktivnosti na uvoenju sistema prema standardu ISO 22000: 2005. godine. Oekuje se da e ovaj sistem biti implementiran i certificiran do kraja 2008. godine. Privredno drutvo Bihaka pivovara, d.d. Biha registrovano je za obavljanje djelatnosti proizvodnje piva, mineralne vode (stolne vode) i bezalkoholnih pia (gaziranih i negaziranih). Svoje proizvode Bihaka pivovara plasira na domaem tritu, kao i za vanjsko trite tj. strane kupce u Bosni i Hercegovini. Proizvodni asortiman Bihake pivovare jesu svjetla odleana piva Preminger i Unski biser, PET program osvjeavajuih bezalkoholnih napitaka, prirodna izvorska voda Lipa voda. Unski biser i Preminger su svjetla odleana piva pakovana u bocama od 0,33 l i 0,5 l u povratnoj i nepovratnoj ambalai. Pivo Unski biser se puni u PET ambalau od 2 l. Preminger pivo puni se i u bave od 30 i 50 litara. Osim piva, od 2001. godine pivovara proizvodi gazirane i negazirane napitke i puni prirodnu izvorsku vodu. Lokalitet pogona Bihake pivovare opremljen je odgovarajuom komunalnom infrastrukturom. Pogon je prikljuen na gradsku elektroenergetsku mreu, preko trafo stanice. Za potrebe kotlovnice koristi se mazut. Bihaka pivovara snabdijeva se vodom dijelom iz vlastitog bunara (izvor Lipa voda) i dijelom iz javnog vodovodnog sistema (izvor Klokot), putem svoje vodovodne mree. Tehnoloke otpadne vode prikupljaju se putem jednog zajednikog kolektora i odvode na ureaj za preiavanje otpadnih voda, odakle se one isputaju u gradski kanalizacioni sistem. Sanitarne otpadne vode prikupljaju se putem interne kanalske mree, odvojeno od kolektora tehnolokih otpadnih voda, te odvode direktno u gradski kanalizacioni sistem. Oborinske otpadne vode prikupljaju se zasebnim sistemom kanala i odvode se putem zasebnog ispusta u recipijent, odnosno rijeku Unu. Od opreme za smanjenje negativnog uticaja na okoli u Bihakoj pivovari instalirani su, pored ureaja za predtretman otpadnih voda, talonik za topli talog-Whirlpool, talonik za kiselgur i talog iz flotacijskih tankova za luinu, flotacioni tankovi za luinu, silos za trop, te skladite krutog otpada. Lokalitet je opremljen kontejnerima za odlaganje vrstog otpada. Redovno je organiziran i prijevoz otpada. Otpad, koji se ne valorizira, odvozi Javno komunalno preduzee i dalje ga zbrinjava na gradsku deponiju. Otpad koji se valorizira (pljevica i praina iz slada, pivski trop, lomljene boce, lomljene gajbe, papir i kartonska ambalaa, staro eljezo, PVC- plastika) u velikoj mjeri odvojeno se prikuplja i prodaje ugovorenim kupcima. Hercegovaka pivovara- Heppro, d.o.o. je novootvorena pivovara koja je zapoela sa radom u drugoj polovini 2007. godine, i to sa probnom proizvodnjom piva. Heppro d.o.o. je tvrtka u 100 % privatnom vlasnitvu. Smjetena je u Mostaru na Bie polju. Godinji kapacitet proizvodnje pivovare je 50.000 hl. Ukupan broj stalno zaposlenih je 31. Proces proizvodnje je zasnovan na najsuvremenijoj tehnologiji koja se koristi u pivovarskoj industriji, to podrazumijeva visok stupanj automatizacije i kontrole, od varionice, preko fermentacije, filtracije, do punionice. Oprema i strojevi uvezeni su od renomiranih svjetskih
26

proizvoaa takve vrste opreme, a cijeli proces proizvodnje piva voen je rukom strunih djelatnika s iskustvom u pivovarskoj industriji. Osnovni proizvod je Hercegovako pivo koje je sladno pivo (proizvedeno od istog slada), to znai da jemenoj sladovini u procesu proizvodnje nisu dodavane neslaene itarice (u veini sluajeva kukuruzna krupica). Od rujna 2007. do poetka 2008. godine pivovara je bila u probnom radu, tako da se moe rei da je 2008. godina prva godina izlaska na trite. U sklopu pivovare se nalazi odjel kontrole kvalitete, koji svakodnevno kontrolira sve fizikalno-kemijske i mikrobioloke parametre u svim fazama proizvodnje piva. Voda za proizvodnju Hercegovakog piva se crpi iz vlastitog vodocrpilita s dubine cca 130m, a analiza mjerodavnih institucija je potvrdila da je rije o vodi iznimne kakvoe. U budunosti se planira izgradnja proistaa za otpadne vode. S obzirom na injenicu da je ova pivovara bila u probnom radu u protekloj godini, u ovom dokumentu nisu prezentirani podaci za ovu pivovaru u poglavlju 6, jer ne reprezentuju stvarno stanje potronje i emisija za protekli period. 4.3 EKONOMSKI POKAZATELJI

Bruto Domai Proizvod (BDP) po stanovniku u FBiH za 2006. godinu 6 iznosio je 4.268 KM. U isto vrijeme BDP po stanovniku u RS za 2006. godinu 7 iznosio je 4.368 KM. Glavni ekonomski indikator, odnosno BDP za BIH prikazan je u Tabeli 4. Tabela 4. BDP za BiH 8 Godina Ekonomski indikator 2006 Nominalni BDP BiH, tekue cijene (u milionima KM)* BDP po stanovniku (u KM)* Realni BDP (stopa rasta u %)**
*Izvor Agencija za statistiku BiH **Izvor Procjena Centralne banke BIH

19.121 4.960 6,2

S obzirom da tri pivare u BiH (od ukupno 6) pored djelatnosti proizvodnje piva, trenutno obavljaju istovremeno i proizvodnju voda, vonih sokova i bezalkoholnih pia, nije mogue komparirati podatke o BDP sa podatkom ukupnog prihoda samo od piva, odnosno udio prihoda ostvarenog od proizvodnje piva u naoj zemlji u BDP.

6 http://www.fzs.ba/Gdp/GDP%2007.pdf 7 Zavod za statistiku Republike Srpske, Godinje saoptenje statistike nacionalnih rauna o bruto domaem proizvodu za 2006. godinu 8 Centralna banka BiH, Bilten 2, juni 2007.god.; http: www.cbbh.ba

27

Godinja proizvodnja piva u pivarama u BiH 9 za period 2005-2007. godina prikazana je na Slici 2.
1072340
1080000 1060000 1040000

1003992

998607

(hl)

1020000 1000000 980000 960000 2005. 2006. 2007.

(godina)

Slika 2. Godinja proizvodnja piva u pivarama u BiH Na BiH tritu su u znaajnoj mjeri zastupljena piva iz susjednih drava i zemalja EU. Holandske i Belgijske pivare uglavnom su vlasnici pivara u zemljama iz okruenja, tj. u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Kapaciteti pivara u BiH trenutno su iskoriteni svega sa 30-45 % instaliranih kapaciteta. Ovakvo stanje dovelo je do situacije da domae pivare jako teko mogu da pokriju svoje fiksne trokove, tako da za investiranje u porast i razvoj preostaju neznatna sredstva. Prekomjerni uvoz piva jako negativno utie na domau pivarsku proizvodnju. I ako sve domae pivare imaju dovoljne kapacitete i osposobljene su da snabdijevaju 100 % pivom u BiH, velike koliine uvezenog piva zastupljeno je na naem tritu. U 2006. godini uvezeno je oko 1.250.000 hl piva iz susjednih i drugih zemalja EU 10. Uvoz piva u BiH je najvei u poreenju sa svim zemljama Evrope i trenutno iznosi preko 50 % (Slika 3). Ovaj nivo uvoza piva je etiri puta vei od Evropskog prosjeka.
BIH
60%

Bosna je najvei uvoznik 54%

50%

40%

Evropski prosjek 13%

30%

Druge Balkanske drave su ispod evropskog prosjeka

20%

10%

0%
a ad an C l a in SA uga U rt Sp Po y rk ly nd nd ce ay an ma la la Ita ra n rw m Po F Fin No en er D G c s a a s a ia m ia e ia ia ia K ry ia tia ey aria u bli ne nd nd ni si en ria ni ru nd U l giu tv an rb ak e c roa sn la rk ai en ga rl a st to g la p ua us ed om re rl a kr ov La Es ov Se Bo Ire Tu Bul Re R un tze th C Au U G Be Be the Sl Sl H R Sw i Li h e Sw N ec z C

US Juna Kanada Evropa

Sjeverna Evropa

Centralna / Istona Evropa

Balkan

Bivi SSSR

Izvor: Podaci iz Istraivanja Plato Logic, 2005

Slika 3. Podaci o uvozu piva u svijetu i u BiH

9 Agencija za statistiku BiH, Industrijska proizvodnja BiH 2005 i 2006, Tematski bilteni 10 Odbor pivarske industrije BiH, Spoljnotrgovinska/Vanjskotrgovinska komora BiH, Istraivanje trita, juli 2007. god.

28

Ukupni godinji uvoz i izvoz piva11 (izraeno u hl, kao i u vrijednosti KM) u BiH za period 2004-2007. godine prikazani su na Slikama 4 i 5.
1.440.708 1.450.000 1.400.000 1.350.000 (hl) 1.272.759 1.300.000 1.250.000 1.200.000 1.150.000 2004 2005 (godina) 2006 2007 1.407.752 1.401.753

140.000.000 112.148.432 120.000.000 100.000.000 80.000.000 (KM) 60.000.000 40.000.000 20.000.000 0 2004 2005 (godina) 2006 98.235.580 93.588.687

122.795.308

2007

Slika 4. Uvoz piva u BiH (u hl i KM) za period 2004-2007. godina

11 Spoljnotrgovinska/Vanjskotrgovinska komora BiH, Pregled ostvarene vanjskotrgovinske razmjene za BiH za period 2004-2006. god., januar 2007. god.

29

57.842 60.000 50.000 40.000 26.231 (hl) 30.000 20.000 10.000 0 2004 2005 (godina) 2006 2007 10.948 12.221

2.956.514 3.000.000 2.500.000 2.000.000 (KM) 1.183.957 788.076 1.000.000 500.000 756.684

1.500.000

0 2004 2005 (godina) 2006 2007

Slika 5. Izvoz piva u BiH (u hl i KM) za period 2004-2007. godina

Ukupni uvoz i izvoz u agroindustrijskom sektoru 12 u BiH, te udio uvoza i izvoza piva u odnosu na njega, prikazani su na Slikama 6 i 7.

12 Spoljnotrgovinska/Vanjskotrgovinska komora BiH, Pregled ostvarene vanjskotrgovinske razmjene za BiH za period 2004-2006. god., januar 2007. god.

30

2.500.000.000 98.235.580 2.000.000.000 93.588.687 112.148.431

122.795.308

1.500.000.000 (KM)

1.000.000.000

1.944.252.966 1.974.213.346

Pivo
1.929.028.396 2211040039

Agrokompleks

500.000.000

0 2004 2005 (godina) 2006 2007

Slika 6. Ukupni uvoz u agroindustrijskom sektoru i uvoz piva u BiH

2956514 350.000.000 1.183.957 300.000.000 756.684 250.000.000 788.076 200.000.000 (KM) 336622072 150.000.000 235.393.827 100.000.000 50.000.000 0 2004 2005 (godina) 2006 2007 176.035.590 270.373.078

Pivo Agrokompleks

Slika 7. Ukupni izvoz u agroindustrijskom sektoru i izvoz piva u BiH

31

Pivare u BiH uglavnom uvoze osnovne sirovine za proizvodnju (slad i hmelj) iz inostranstva uz znaajne uvozne carine. Trenutno se u BiH sa domaim proizvedenim pivom pokriva oko 46% ukupne potronje piva, dok se ostatak (54%) pokriva sa uvezenim pivom 13. Ukupna potronja piva u BiH za period 2005-2007. godina prikazana je na Slici 8. Do ovih podataka dolo se na nain da se od zbira godinje domae proizvodnje i uvoza piva u BiH oduzme izvezena koliina piva.
2467871
2500000 2450000 2400000 2350000

2342518 2250520

(hl)

2300000 2250000 2200000 2150000 2100000 2005 2006 2007

(godina)

Slika 8. Ukupna potronja piva u BiH za period 2005-2007. godina Na Slici 9 prikazane12 su vrijednosti koliina proizvodnje, uvoza, izvoza i potronje piva iz 28 zemalja, za period 2004-2005. godina. Ovi podaci jasno prikazuju i nivo konkurentnosti piva iz BiH u odnosu na pivo iz preostalih 27 zemalja.
Proizvodnja piva
120,000

100,000

80,000

(u 000 hl)

60,000

40,000

20,000

eka Republika

Njemaka

Nizozemska

0 Francuska Finska Danska Bosna i Hercegovina Belgija Austrija

Irska

Poljska

Grka

Maarska

Hrvatska

Norveka

Slovaka

vicarska

Bugarska

Rumunija

Portugal

vedska

Italija

UK

Rusija

Slovenija

2004 2005

Drava

13 Odbor pivarske industrije BiH, Spoljnotrgovinska/Vanjskotrgovinska komora BiH, Istraivanje trita, juli 2007. god.

Estonija

panija

Srbija

32

(u 000 hl)
1,000 2,000 3,000 4,000 5,000 6,000 7,000 8,000 0

(u 000 hl)
12,000 14,000 16,000

10,000

2,000
Bosna i Hercegovina Austrija Belgija Danska Finska Francuska Njemaka Grka Irska Italija Nizozemska Norveka Portugal panija vedska vicarska UK eka Republika Slovaka Maarska Poljska

4,000

6,000

8,000

Bosna i Hercegovina

Austrija

Belgija

Danska

Finska

Francuska

Njemaka

Grka

Irska

Italija

Nizozemska

Norveka

Uvoz piva

Drava

Portugal

Drava

panija

Izvoz piva

vedska

vicarska

UK

eka Republika

Slovaka

Maarska

Poljska

2005

2004

2005

2004

Rusija

Rusija Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunija Srbija Estonija

Hrvatska

Slovenija

Bugarska

Rumunija

Srbija

Estonija

33

Potronja piva
120,000 100,000 80,000

(u 000 hl)

60,000 40,000 20,000 0 Finska Francuska Danska Bosna i Hercegovina Belgija Austrija

eka Republika

Njemaka

Nizozemska

Irska

Poljska

Grka

Maarska

Hrvatska

Norveka

Rumunija

Portugal

UK

Slovaka

vicarska

Bugarska

vedska

Drava

2004 2005

Slika 9. Podaci o koliinama proizvodnje, uvoza, izvoza i potronje piva iz 28 zemalja, za 2004. i 2005. godinu Mnoge drave u EU priznaju vrijednost svoje pivarske industrije, te poduzimaju korake da obezbijede njihov uspjeh i odrivost, a to nije i situacija u BiH. U svakom sluaju BiH bi trebala dati jau podrku domaoj proizvodnji piva, kroz razne vidove pomoi, zatim odreene povlastice i rastereenja od obaveza koje je duna ispuniti pivarska industrija. Ovo bi trebalo imati za cilj dobivanje zdrave i konkurentne domae pivarske industrije. BiH. S druge strane, pivarska industrija direktno zapoljava oko 1.400 radnika, a koji izdravaju jo oko 8.000 lanova porodica, tako da i socijalni aspekt nemoe biti zanemaren. Odnosno efekat pada pivarske proizvodnje u BiH negativno utie i na socijalni aspekt u uem, a i irem kontekstu, to svakako mora biti i signal za bre rjeavanje nagomilanih problema u ovom podsektoru prehrambene industrije. Spoljnotrgovinska razmjena je vrlo nepovoljna za BIH, tako da je veliina uvoza vie od dva puta vea od izvoza. Konkurentnost preduzea iz BIH u odnosu na proizvoae iz zemalja izvoznica u BIH je slaba, posebno kada su u pitanju preduzea iz EU koja su dostigla visok nivo kontrole i praenja kvaliteta proizvodnje a i brige o ispunjavanju uslova zatite okoline. Kada se na sve ove probleme doda jo i aspekt zatite okolia/ivotne sredine, jasno je da kod analize i izbora najboljih raspoloivih tehnika treba uzeti u obzir sve faktore i trenutne okolnosti za podsektor pivarstva u BiH, s tim da se njihovom primjenom u konanici postigne znaajno smanjenje negativnog uticaja na okolinu a da se ne utie na kvalitet gotovog proizvoda.

Slovenija

Estonija

Italija

Rusija

panija

Srbija

34

4.4

ZNAAJ SIGURNOSTI PREHRAMBENIH PROIZVODA

U vremenima, sa jedne sve strane istaknutijih elja i potreba za zdravim nainom ivota i ishrane, ali i sa druge sve eeg obolijevanja i trovanja stanovnitva konzumacijom hrane i pia, te time uzrokovanih drutvenih trokova i posljedica, znaaj zdravstvene sigurnosti prehrambenih proizvoda, ukljuujui i pivo, sve vie dobija na znaaju. Drutvene zajednice nemaju dovoljno novca za lijeenje posljedica, pa izradom odgovarajue legislative odgovornost sve vie prebacuju na same proizvoae hrane, propisujui im, osim konkretnih zahtjeva i ogranienja, i potrebu uspostavljanja sistema interaktivnog samopreispitivanja po principu analize potencijalnih opasnosti i odreivanja kritinih kontrolnih taaka bitnih po zdravstvenu sigurnost proizvoda (HACCP sistem). Iako pivo po svojim fiziko - hemijskim karakteristikama (prisustvo alkohola, prisustvo ugljendioksida, niska pH vrijednost), u smislu njegove zdravstvene sigurnosti po zdravlja potroaa, ne spada u grupu visokorizinih prehrambenih proizvoda, ipak je njegova proizvodnja povezana sa odreenim, biolokim, hemijskim i fizikim opasnostima koji u manjoj ili veoj mjeri mogu ugroziti zdravlje potroaa. Potencijalne opasnosti u proizvodnji piva mogu se pojaviti u gotovo svim proizvodnim koracima, poev od samih sirovina do flairanja gotovog proizvoda: prisustvo pesticida i tekih metala u sirovinama, unoenje i razvoj patogenih mikroorganizama raznim putevima u pojedinim fazama proizvodnog postupka, zaostale koliine upotrebljenih aditiva i kemikalija za ienje proizvodne opreme i ambalae, prisustvo vrstih neistoa u gotovom proizvodu i sl. Zbog toga se u proizvodnji piva posveuje izuzetna panja eliminaciji navedenih opasnosti, te koritenjem odgovarajuih proizvodnih i kontrolnih tehnika i postupaka potencijalne opasnosti svode u prihvatljive okvire. esto je to povezano sa dodatnom potronjom prirodnih resursa i energenata (znaajna potronja vode za odravanje neophodnih higijenskih preduvjeta, potronja energije za pasterizaciju proizvoda i sl.), to dalje naalost uzrokuje i znaajnom poveanju negativnih okolinskih uticaja proizvoaa piva. 4.4.1 Kvalitet i porijeklo sirovina Osnovne sirovine za proizvodnju piva su: slad, hmelj, voda i kvasac. Dio jemenog slada moe se zamijeniti nesladovanim sirovinama (kukuruzna krupica, ria, jeam) ili gotovim eernim proizvodima i koncentrovanim sladovinskim sirupima. Sigurnost ovih sirovina ima znaajan uticaj i na sigurnost gotovih proizvoda, pa se pivari tokom nabavke i prijema sirovina moraju osigurati u njihovo porijeklo i zdravstvenu ispravnost. Sistemi za kontrolisanje sirovina mogu biti razliiti, a zavise od vrste sirovine. Svaki sistem podrazumijeva kontrolisanje izbora, monitoring dobavljaa sirovina, podugovaraa, kontrolisanje isporuke sirovina, prijema, inspekcije i postupaka testiranja, rukovanja, skladitenja, stanje sirovina, stanje i upravljanje zgradama u kojima se skladite sirovine, te zatita sirovine od aktivnosti tetoina. Slad se dobija u sladarama preradom dvorednog pivarskog jema. U Bosni i Hercegovini nema postrojenja za sladovanje jema, pa se slad uvozi, najee iz Hrvatske, Srbije, Slovake, eke i Njemake. Kako u sebi moe sadravati vrste neistoe (komadii metala, kamenii i sl.) prije upotrebe slada iste je potrebno odstraniti odgovarajuim tehnikama Kukuruzna krupica se dobija mljevenjem kukuruza i nabavlja se iz domaih mlinova.

35

Hmelj se uvozi, najee iz Njemake, eke, Slovenije. U pivarstvu se koriste enski neoploeni cvjetovi hmelja. Zbog zahtjeva za ouvanjem aromatinih i gorkih supstanci, kao i potreba u toku cijele godine, hmelj se prerauje i isporuuje u obliku peleta ili ekstrakta. Navedene sirovine moraju biti bez oboljenja i tetoina i ne smije sadravati zaostatke tekih metala, pesticida ili drugih nedozvoljenih hemikalija. Kvasac se dobija razvojem iste kulture u vlastitoj laboratoriji ili se kupuje u drugim pivarama. Uz kontrolu vitalnosti i mikrobioloke ispravnosti razvijena ista kultura se obrtima tokom proizvodnje piva, uz stalno uveanje mase kvasca koristi i do 10 puta. Voda se dobija ili iz vlastitih izvorita ili iz gradske mree i po fiziko-hemijskom sastavu i mikrobiolokoj ispravnosti mora odgovarati zakonskim zahtjevima propisanim za vodu za pie. Zbog toga se, iz vode sa vlastitog izvorita po potrebi izdvajaju neeljeni spojevi, voda se filtrira i dezinfikuje (obino hlorie). Crpilita vode moraju biti zatiena od bilo kog izvora oneienja. Iz vode koja se koristi kao sirovina, prije upotrebe odvaja se hlor preputanjem vode preko filtera sa aktivnim ugljem. Zbog uticaja na kvalitet piva u modernim pivarama voda se dodatno omekava i deaerie. Openito se moe rei da su fizika, hemijska i mikrobioloka ispravnost vode od presudnog znaaja za sigurnost samog piva. 4.4.2 Kvalitet gotovog proizvoda Proizvodnja piva uslovljena je itavim nizom tehnolokih postupaka koji se odvijaju pod razliitim uslovima. Tokom proizvodnje piva moe doi do zagaivanja fizikim (dijelovi strojeva, etiketa, folije, ambalae), hemijskim (ostaci deterdenata, aditivi te stabilizatori piva) i biolokim (razni patogeni mikroorganizmi od prljave ambalae, opreme, radne okoline) rizicima. Sigurnost gotovog proizvoda postie se nizom uspostavljenih kontrolnih mjera. Bioloka sigurnost proizvoda se postie: efikasnom borbom protiv tetoina, linom higijenom, efikasnim upravljanjem otpadnim vodama i otpadom, odravanjem visokog nivoa higijene radnog prostora kvalitetnim pranjem i dezinfekcijom ambalae, sterilizacijom zraka i CO2, pasterizacijom piva, planovima mikrobioloke kontrole, ispunjavanju FIFO principa u skladitu gotovog proizvoda. Fizika sigurnost proizvoda se postie: redovnim i preventivnim odravanjem opreme; kontrolom opranih boca; postavljanjem filtera na ulazu piva u punja; izbacivanje okolnih boca ukoliko doe do pucanja boca u punjau. Hemijska sigurnost proizvoda se postie: kontrolom ispiranja nakon pranja opreme, upotreba aditiva i stabilizatora prema zakonskim propisima.

36

4.5

PRAVNI OKVIR

Ovo poglavlje tehnike upute dato je u Prilogu I, s obzirom da je podlono izmjenama i dopunama. Treba napomenuti da e se, u sluaju izmjena i dopuna pravnih propisa navedenih u Prilogu I, primjenjivati vaei pravni propisi. 4.6 KLJUNI OKOLINSKI PROBLEMI

Najznaajniji okolinski problemi vezani za proizvodnju piva ukljuuju sljedee: Velika potronja vode, Velika potronja energije, Poveane vrijednosti opasnih i tetnih materija u otpadnoj vodi, Velika zapremina nastalih otpadnih voda, Emisije u zrak od prijema i transporta sirovina, rada kotlovnice, kuhanja komine i sladovine, pranja i dezinfekcije boca i sl., Velike koliine organskog i neorganskog otpada. Pored toga, u nekim sluajevima mogu se pojaviti i problemi vezani za poveani nivo buke i neugodne mirise. 4.6.1 Potronja vode Proizvodnja piva karakteristino zahtjeva velike koliine pitke vode. Velika potronja vode je karakteristina za ovu vrstu industrije zbog visokih zahtjeva za potivanjem higijenskih standarda. Potronja vode varira u zavisnosti od naina pasterizacije i pakovanja piva, od starosti pogona i tipa opreme. Voda se primarno koristi kao sirovina, te za ispiranje ekstrakta iz tropa, hlaenje sladovine, pripremu naplavnog filtera piva, pasterizaciju piva, pranje i dezinfekciju tehniko tehnoloke opreme i radnih povrina, odravanje ope higijene, pranje i dezinfekciju ambalae, proizvodnju pare, kondenzaciju amonijaka u rashladnim postrojenjima, hlaenje zranih i amonijanih kompresora, zaptivanje na pumpama itd. 4.6.2 Potronja energije i toplote Elektrina energija se koristi za rad elektromotora za pokretanje raznih strojeva (pumpi, mijealica, transportnih traka, okretnih stolova, lananika i sl.), proizvodnju rashladne energije i komprimiranog zraka, proizvodnju PET boca, pakovanje, automatizaciju rada, ventilaciju, klimatizaciju i osvjetljenje. Glavni potroai elektrine energije su: pogoni za proizvodnju rashladne energije, pogoni za punjenje i pakovanje, kuhaona, pogon za proizvodnju komprimiranog zraka i ureaj za tretman otpadnih voda. Toplotna energija, u obliku pare i vrue vode, koristi se za obradu komine i kuhanje sladovine, proizvodnju iste kulture kvasca, pranje ambalae, pranje i sterilizaciju tehniko tehnoloke opreme, pasterizaciju proizvoda, dealkoholizaciju piva, zagrijavanje prostorija i sl. Potronja toplote u pivarama zavisi od karakteristika procesa i proizvodnje kao to su metod pakovanja, tehnika pasterizacije, tip opreme i tretman nusproizvoda. Slino kao i kod potronje vode, velika potronja elektrine i toplotne energije direktno je uzrokovana otrim zahtjevima za osiguravanje kvaliteta i sigurnosti finalnog proizvoda.

37

4.6.3 Otpadna voda Otpadna voda predstavlja najozbiljniji okolinski problem u industrijama proizvodnje piva. Najznaajnije karakteristike ove vode su velike varijacije protoka, te poveane vrijednosti opasnih i tetnih materija i pokazatelja u otpadnoj vodi iznad dozvoljenih graninih vrijednosti propisanih podzakonskim aktima. Koliina otpadne vode zavisi od koliine upotrebljene vode. Samo voda koja je sastavni dio gotovog proizvoda, isparena voda tokom kuhanja komine i sladovine i voda kao sastavni dio revaloriziranih nus proizvoda nee zavriti kao otpadna voda. Glavni izvor nastanka otpadne vode su procesi pranja i dezinfekcije ambalae, proizvodne opreme i proizvodnih prostora, procesi filtracije, pasterizacije i hlaenja proizvoda, cijeenje komine, bistrenje sladovine, odmuljivanje fermentora i odbacivanje suvinog kvasca, odmuljivanje kotlova, procesi kondenzacije para, hlaenje kompresora, zaptivanje na vakuum pumpama , podmazivanje transportnih traka, te toaleti, restorani i kafe kuhinje. Ove vode su optereene raznim zagaujuim materijama, deterdentima i drugim sredstvima koji se koriste prilikom pranja. Optereenje otpadnih voda zagaujuim materijama je razliito u zavisnosti od faza procesa proizvodnje piva. U pivarama koje koristi povratne boce ili bave, otpadna voda iz linije za pakovanje ima visoku vrijednost BPK uslijed ispiranja ostataka piva iz vraenih boca/bavi. Otpadna voda sa linije za pranje boca sadri organske supstance od ljepila i etiketa, dok iz procesa ienja (npr. iz CIP sistema) sadre kaustina sredstva, kiselinu i deterdent. Otpadne vode koje nastaju tokom procesa cijeenja komine i bistrenja sladovine imaju poveane vrijednosti KPK, BPK, azota, fosfora i suspendiranih materija, uz velika variranja temperature. S druge strane pri procesu fermentacije i filtracije nastaje svega oko 3 % od ukupne zapremine otpadne vode koja nastane u pivarama, ali ta voda sadri 97 % organskog optereenja BPK5. Prilikom pripreme vode u kotlovnicama nastaju otpadne vode koje su uglavnom optereena sa solima NaCl, CaCl2, MgCl2 i sl. Spomenute soli ne posjeduju toksine efekte. Prilikom odmuljivanja kotlova nastaju otpadne vode, optereene rastvorenim neorganskim solima, koje nemaju toksian efekat. Pored toga, otpadna voda nastala pranjem i sterilizacijom ima povienu temperaturu u rasponu od 35 C 80 C. Izvjesne koliine organskih materija dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica isputanja otpadnog kvasca i kiselgura. Tipine koncentracije zagaujuih materija u netretiranoj otpadnoj vodi iz pivara date su u Tabeli 5. Tabela 5. Tipine koncentracije zagaujuih materija u netretiranoj otpadnoj vodi iz modernih pivara 14 PARAMETAR BPK5 KPK KPK/BPK5 TIPINE VRIJEDNOSTI 1.000-1.500 mg/l 1.800 -3.000 mg/l 1,8-2,0

14 Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006; Guidelines for the application of best available techniques (BATs) and best environmental practices (BEPs) in industrial sources of BOD, nutrients and suspended solids for the Mediterranean region, MAP Technical Reports Series No. 142, UNEP/MAP, Athens 2004.

38

PARAMETAR Suspendovane materije Ukupni azot Ukupni fosfor pH 4.6.4 Emisije u zrak

TIPINE VRIJEDNOSTI 10-60 mg/l 30-100 mg/l 30 -100 mg/l 3-13

Proizvodnja piva nije znaajan zagaiva zraka, to je i razumljivo jer se radi o prehrambenoj industriji u kojoj se kao sirovine koriste prirodni proizvodi, a tehnoloki proces se temelji na prirodnim procesima fermentacije organske tvari. Emisije u zrak, koje nastaju kao rezultat osnovnih i pomonih procesa u pivarama su: otpadni gasovi iz kotlovskih postrojenja, CO2, amonijana para iz rashladnih kompresora, neugodni mirisi, NaOH prilikom pranja, organska praina, izduvni gasovi iz transportnih sredstava. Emisije iz dimnjaka (loita) u kotlovnici isputaju se u atmosferu. Koliina zavisi od potronje toplote i od vrste goriva koje se koristi za loita. Otpadni gasovi nastaju kao produkt sagorijevanja goriva u kotlovnicama. Emisije amonijane pare nastaju tokom rada rashladnih kompresora. Amonijak spada u anorganske polutante. Njegova upotreba u malim rashladnim ureajima je uveliko zamijenjena hlorofluorougljikovodicima (CFC spojevima poznatim pod trgovakim nazivom freoni) koji nisu toksini niti iritantni, a praktiki su nezapaljivi. Amonijak se i dalje koristi kao rashladno sredstvo u velikim industrijskim procesima u prehrambenoj industriji, kao to su proizvodnja piva. Otkad je nauno dokazano da je upotreba CFC spojeva doprinijela smanjenju ozonskog sloja, ponovo se poveava upotreba amonijaka kao rashladnog sredstva, uz odgovarajuu pootrenu praksu upravljanja rashladnim ureajima koji ga koriste. U posljednje vrijeme sve se vie koriste rashladni mediji koji ne sadre hlor a koji su okolinsko prihvatljivi, poznati kao ozon free (kakav je npr R 404a). Emisije ugljen dioksida nastaju u toku procesa fermentacije, filtracije i punjenja piva. Emisije neugodnih mirisa nastaju pri procesu kuhanja komine i sladovine, te emisije NaOH prilikom pranja i dezinfekcije ambalae, opreme i radnih povrina. Do znaajnih emisija praine i vrstih estica u zrak dolazi tokom prijema, skladitenja i transporta sirovina. Emisije izduvnih gasova iz transportnih sredstava nastaju u krugu pivara, pri prijemu sirovina i repromaterijala, unutranjem transportu i isporuci gotovih proizvoda.

39

4.6.5 Otpad Otpad koji nastaje u pogonu za proizvodnju i punjenje piva se sastoji od otpada koji nastaje prilikom skladitenja sirovina, proizvodnje, skladitenja, punjenja i pakovanja finalnih proizvoda, tretmana otpadnih voda i odravanja proizvodne opreme. Otpad koji potie od sirovina (slada i kukuruzne krupice) za proizvodnju piva nastaje prilikom njihovog prijema, skladitenja sirovina i preiavanja. U punionicama i skladitima, otpad potie od neupotrebljivih staklenki, limenki i PET boca, od neupotrebljivih zatvaraa za boce, od slomljenog stakla, slomljenih gajbi, slomljenih paleta, kartona i najlona za pakovanje ambalae i gotovih proizvoda, slomljenih drvenih paleta i sl. Otpad organskog porijekla, koji nastaje u procesu proizvodnje piva, obuhvata pljevicu, sladovinski trop, pivski kvasac i otpadni kiselgur. Tokom procesa kuhanja, hmeljenja, te bistrenja nastaje vrui i hladni talog. Vrui talog nastaje tokom taloenja sladovine u Whirlpool-u, a hladni talog nastaje nakon flotacije sladovine poslije kvasanja u flotacionim tankovima ili fermentorima. Tokom filtriranja piva nastaje otpad koji sadri hmeljne smole, kiselgur i ostatke pivarskog kvasca. U laboratorijama, koje se nalaze unutar pivara, nastaje i otpad koji obuhvata: (i) otpad koji nastaje pri mikrobiolokim analizama, te (ii) reagensi koji se koriste za fiziko-hemijske analize. Tokom odravanja opreme i postrojenja nastaje metalni otpad i otpadne masti i ulja od odravanja procesne opreme, postrojenja, voznog parka, i sl. Takoer, u pivarama nastaje i elektronski otpad koji obuhvata pokvarene elektronske rezervne dijelove i dijelove koji se ne mogu popraviti ili zamijeniti za nove (npr. razni senzori, regulaciona i procesna oprema, tampane ploe, dijelovi pisaa datuma, kontakterska i bimetalna oprema itd.) kao i pokvareni dijelovi raunarske opreme. U uredskim kancelarijama nastaje papirni otpad, kao i komunalni otpad, dok u toaletima nastaje i sanitarni otpad koji obuhvata sredstva za odravanje higijene u toaletima (tj. ubruse, papirne maramice i ostali higijenski otpad). U pivarama koje u svom sastavu imaju i restoran za prehranu radnika, nastaje i organski otpad tokom pripreme hrane, kao i neiskoriteni ostaci od hrane. 4.6.6 Buka Ambijentalna buka se ne smatra problemom koji je vezan za proces proizvodnje piva. Buka koja potie od transportnih sredstava uglavnom nastaje od kamiona i viljukara koji se kreu unutar kruga pivara. Kondenzatori, ventilacijski sistemi i rashladni tornjevi (kotlane) su glavni stacionarni izvori buke u pivarama. Buka unutar pivara uglavnom potie iz pomonih operacija (npr. kompresori) i u zonama za pakovanje (npr. staklenih boca). Problemi sa bukom koji se odnose na odlaganje slomljenog stakla i esta kretanja transportnih vozila primijeeni su u jednoj od pivara lociranoj u stambenoj zoni. Poviena buka je bila predmet albi lokalnog stanovnitva, tako da je pivara preduzela mjere redukcije buke zamjenom starih prozora novim kojima se ublaava poveani nivo buke, kao i izgradnjom nekih zvunih barijera. 4.6.7 Mirisi Neugodni mirisi su prepoznati kao jedan problem sa pivarama, posebno u onima koje su locirane u urbanim sredinama. Ipak, zabiljeeno je da se lokalno stanovnitvo ne ali na problem neugodnih mirisa, tako da se ne daje mnogo panje na rjeavanje ovog problema.

40

OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM POGONIMA

Proizvodnja piva je dugotrajan i sloen tehnoloki proces sastavljen od niza tehnolokih operacija i tehnika, i to: prijem i pripreme sirovina za proizvodnju piva, proizvodnja hmeljne sladovine, alkoholno vrenje i zrenje piva, dorada piva, ambalairanje piva, skladitenje gotovog proizvoda, te ostali korisni procesi. Dijagram toka tehnolokog procesa proizvodnje piva prikazan je na Slici 10. Prijem i priprema sirovine za proizvodnju piva

Proizvodnja hmeljne sladovine

Alkoholno vrenje i zrenje piva

Dorada piva

Ambalairanje piva

Skladitenje gotovog proizvoda Slika 10. Dijagram toka tehnolokog procesa proizvodnje piva

41

Detaljan opis niza tehnolokih operacija i tehnika po proizvodnim pogonima daje se u ovom poglavlju upute. 5.1 SIROVINE ZA PROIZVODNJU PIVA

Poznavanje osobina sirovina, njihovog uticaja na tehnoloke procese i na pivo kao proizvod, predstavlja osnovu za rad sa njima i za njihovu preradu. Za proizvodnju piva potrebne su etiri osnovne sirovine: jeam, hmelj, voda i kvasac. Dio jemenog slada moe se zamijeniti itaricama i proizvodima od itarica, te dodacima na bazi skroba i eera. Kvalitet ovih sirovina ima odluujui uticaj na kvalitet gotovog proizvoda. Obezbjeenje adekvatnih uslova ouvanja, te koliina sirovina su neki od ciljeva znaajnih za proces proizvodnje piva. Osnovne sirovine za proizvodnju piva opisuju se u nastavku. Slad Jeam Jeam predstavlja osnovnu sirovinu u proizvodnji piva i od njegovog izbora zavise kvalitet i svojstva piva. Za jeam je bitno ne samo da pripada dobroj sorti, nego da je uzgojen u takvim uslovima koji mu obezbijeuju sve one komponente znaajne za proces proizvodnje piva. Zrno jema se sastoji od tri osnovna dijela: pljevice, klice i endosperma. Jeam treba da je bogat skrobom, tanke opne i teak, da sadri osrednju koliinu duika (jeam bogat duikom daje mutno pivo) i da ima veliku sposobnost klijanja (95 %). Osnovna komponenta jema je skrob. Od sadraja skroba upravo zavisi vrijednost i upotrebljivost jema za pivo. Proizvodnja slada U pivarskoj industriji najvie se upotrebljava jemeni slad. Za proizvodnju slada i piva su najpovoljnije sorte dvoredog jarog i ozimog jema koje se vie od 100 godina sistemski unapreuju u pogledu kvaliteta za proizvodnju piva. Broj sorti jema koje imaju izvanredne tehnoloke osobine je veoma veliki. Takve su npr. sorte Alexis, Arena, Krona, Marina, Maresi i dr. Da bi se dobio dobar, homogen slad, poeljno je da sva zrna jema koji se sladuje bude iste sorte. Cilj sladovanja je nastajanje enzima u jemenom zrnu i odvijanje odreenih promjena njegovih sastojaka. Zbog toga se obavlja klijanje jema, koje se u odreenom trenutku prekida. Da bi se obavilo sladovanje, jeam se isti, sortira i do prerade uva u velikim silosima. Tokom moenja jeam prima potrebnu koliinu vlage i zatim klija u velikim ormarima. Po zavrenom klijanju jeam se sui na povienim temperaturama. Nakon suenja slad se hladi i to je mogue prije se oslobaa od jo uvijek prisutnih korijenia (sladne klice). Zatim se odlae u skladite i prije isporuke polira, kako bi mu se poboljao izgled. Nesladovane sirovine Pod ovim pojmom se podrazumijevaju itarice koje prije ulaska u pivare nisu bile podvrgnute postupku sladovanja i koje imaju slabu ili nikakvu enzimatsku aktivnost, ali su jeftinije kao izvor ekstrakta. Prilikom primjene nesladovanih sirovina dio usipka se, koji u nekim zemljama dostie i 50 %, zamjenjuje nesladovanim sirovinama koje se razgrauju enzimima slada ili dodatim enzimskim preparatima. Prilikom koritenja nesladovanih sirovina dobija se neto drugaije pivo koje, meutim, ne mora biti slabije po okusu. Primjena nesladovanih sirovina se zasniva u prvom redu na
42

ekonomskim razlozima. Kao nesladovane sirovine se koriste kukuruzna krupica, ria, penica i jeam. Kukuruzna krupica Kukuruzna krupica je jeftinija i ekstraktivnija od slada, te se esto koristi u procesu proizvodnje sladovine. Kukuruzna krupica je granulacije od 0,2 do 1,4 mm. (u sitnijoj krupici esto ima ostataka izlomljene klice i ljuske, pa joj je i sadraj ulja vei). Sadraj skroba u kukuruzu iznosi 68 - 76 % u suhoj tvari. Pri zakomljavanju kukuruzni skrob prelazi kao skrob jema odnosno slada u maltozu i dekstrine pomou diastaze. U neposrednoj vezi sa skrobom je ekstrakt kukuruza koji obuhvata sve rastvorive tvari kukuruza. Kukuruz daje punija piva nego ria. Prije zakuhavanja kukuruz mora biti prekrupljen i kuhan, jer se nikad ne upotrebljava u zrnu. Ria Za pivarske svrhe koristi se lomljena ria koja se dobija prilikom ljutenja, odnosno poliranja rie. Lomljena ria sadri dosta skroba, a malo bjelanevina, dok je sadraj ulja u rii minimalan. Ria je po sadraju skroba najbogatija itarica, to se naroito odraava na visokom iskoritenju ekstrakta, koje iznosi do 90 % u suhoj tvari, a 77 - 83 % kod zrane suhoe. Ria se upotrebljava uglavnom za svijetla piva. Upotrebom rie postiu se svjetlija piva u kojima se naroito istie karakteristian okus i miris hmelja. Penica Penica se rijetko koristi kao nesladovana sirovina, ali se esto upotrebljava kao penini slad. npr. za proizvodnju piva gornjeg vrenja kao to su penino pivo sa kvascem, filtrirano penino pivo i druga. Zahvaljujui velikom sadraju ekstrakta, pri tome je udio peninog slada u usipku 50 do 60 %. Za sladovanje su pogodne samo odreene sorte penice, pri emu se ozime sorte zbog manjeg sadraja bjelanevina i veeg sadraja ekstrakta vie trae. Pored toga, od slada od ozime penice se dobija pivo svjetlije boje. Jeam I jeam se moe upotrijebiti kao nesladovana sirovina. U optem sluaju, enzimi slada mogu da razgrade do 20 % jema u usipku, a ako se udio jema povea moraju se upotrijebiti enzimski preparati. Ako se koristi sirovi jeam, izbjegavaju se trokovi sladovanja, ali je to praeno poveanom potronjom sirovina, jer jeam daje manje iskoritenje ekstrakta nego slad. Ostali sastojci sa ekstraktom Za proizvodnju sladnih napitaka je za zaslaivanje dozvoljeno koritenje eera (saharoze) u obliku nebijeljenog kristalnog eera. Od osobina eera, prvenstveno nas zanima njegova rastvorljivost. eer se vrlo dobro rastvara u vodi. Na 20 C se u 100 dijelova vode rastvara 204 dijela eera. Koncentrovani rastvor eera u vodi je sirup. eer se najee rastvara hladnim postupkom, ali se ponekad rastvori pripremaju i na vrue. Prilikom proizvodnje piva koja se ne dobijaju prema Reinheilsgebot-u, eer se moe ubaciti u vruu hmeljenu sladovinu, kako bi se

43

poveao udio fermentabilnog ekstrakta. U malim koliinama, eer ne utie negativno na okus piva. Ekstrakt prenog slada se koristi za dobijanje tamnih piva (pivo za bojenje). Hmelj Hmelj (Humulus lupulus L.) je viegodinja dvodoma biljka puzavica iz grupe kopriva i familije konoplje. U pivarstvu se koriste enski neoploeni cvjetovi, u njima se nalaze gorke smole i etarska ulja, sa kojima se u pivo unose gorki i aromatini sastojci. Sastav hmelja u odluujuoj mjeri utie na kvalitet piva. To posebno vai za piva plzenskog tipa, kod kojih hmeljna aroma bitno utie na opti karakter piva. Gorke supstance nisu jedno definisano hemijsko jedinjenje, ve se sastoje od smjese veeg broja kiselina i smola, koja se dalje transformiu pod uticajem kiseonika, toplote i vlage. Prirodno, najvanija osobina smola je njihova gorina. Gorki sastojci hmelja imaju veliku povrinsku aktivnost, pa poboljavaju stabilnost pjene piva. Pivarski kvasac Pivarski kvasac dugo nije bio koriten u proizvodnji piva, jer ljudi nisu ni znali za njega. Vrenja su bila spontana i nekontrolirana. Pronalaskom kvaevih gljivica i stvaranjem novih, istih kultura uz pomo naunog rada francuza Louis Pasteura i danca Emile Hansena, pivski kvasac postaje jedan od etiri bitna sastojka piva. Time je omogueno dobijanje piva standardizirane kvalitete. U proizvodnji piva kvasac previre eere iz sladovine u alkohol. Zato se u pivarama koristi kvasac vrste Saccharmyces cerevisiae. Odabrani sojevi ovoga kvasca predstavljaju pivski kvasac, koji se uva i uzgaja kao ista kultura. Da li e raspoloivi eer kvasac razgraditi aerobnim ili anaerobnim mehanizmom zavisi prvenstveno od raspoloive koliine kiseonika. U prisustvu kiseonika kvasac dobija neophodnu energiju putem disanja. Ako nema kiseonika, metabolizam kvasca prelazi na vrenje. Kvasac troi eere za disanje ili za vrenje. Prilikom disanja glukoza se razgrauje do ugljendioksida i vode, dok prilikom vrenja nastaje etanol iji je sadraj energije vei, pa se oslobaa manja koliina energije. Unutar vrste Saccharmyces cerevisiae, koja se preteno koristi u pivarama, postoje brojni razliiti sojevi kvasca. U praksi u pivarama se ovi kvasci dijele u dvije velike grupe: kvasci gornjeg vrenja i kvasci donjeg vrenja. Kvasci donjeg vrenja se razlikuju od kvasaca gornjeg vrenja po morfolokim, fiziolokim i tehnolokim pokazateljima. U BiH pivare za proces fermentacije koriste kvasac donjeg vrenja. Voda Voda u pivu sadrana je u koliini oko 80 - 90 %, a od njene kvalitete zavisi i kvalitet piva. Kvalitet vode treba da bude jednak kvalitetu vode za pie, treba da bude u potpunosti bistra, bez boje i mirisa, te prirodnog okusa. Kada je u pitanju tvrdoa vode, iskustva su pokazala da svaka voda nije prikladna za svaku vrstu piva. Dok se sa vodom vrlo velike karbonatne tvrdoe mogu proizvesti vrlo dobra tamna piva, za svijetla piva potrebno je u prvom redu mekana voda. Tvrdoa vode potie od jona kalcijuma i magnezijuma prisutnih u rastvoru. Voda velike karbonatne tvrdoe ima alkalni karakter, te umanjuje prirodnu kiselost sladne komine ili je potpuno neutralizira. Zbog toga visoka karbonatna tvrdoa vode nepovoljno utie na sve fermentacije koje se odvijaju u slabo kiseloj sredini. Nepovoljno se odraava i na alkoholno vrenje, te dovodi do snienja stepena iskoritenja slada.

44

Neke soli nepovoljno utiu na kvalitet piva i na odvijanje tehnolokog procesa te se voda, ukoliko sadri takve soli, mora odreenim metodama obraditi. 5.1.1 Prijem, skladitenje i transport sirovina Cilj: uvanje, transport i priprema sirovine za proizvodnju piva. Opis tehnika, metoda i opreme U trenutnim uslovima poslovanja potrebno je da pivare raspolau silosima za prijem i uskladitenje zaliha slada i nesladovanih sirovina (kukuruzna krupica), koje odgovaraju jednomjesenoj proizvodnji. Ova zaliha moe biti i manja, ovisno o komunikacijama i vezama sa tvornicom slada, te poslovnih aranmana i mogunosti stalnog snabdijevanja. Prevoz slada i nesladovanih sirovina se vri drumskim putem. Silosi mogu biti armiranobetonski i elini. Silosi od armiranog betona su danas najrasprostranjeniji. Oni su bezbjedni s obzirom na opasnost od poara, zahtijevaju male trokove odravanja, obezbijeuju dobro iskoritenje prostora i imaju velike kapacitete. Sirovine se moraju vie puta transportovati sa jednog mjesta na drugo, a poto se radi o transportu velike koliine rasutog materijala iste se moraju brzo i bez promjene kvaliteta prebaciti na eljeno mjesto. U tu svrhu nam slue transportni ureaji koji su sastavni dio silosnog postrojenja. U osnovi razlikuju se dva tipa transportnih ureaja: mehaniki i pneumatski transportni ureaji. Mehaniki transporteri vre prenos materijala mehanikim putem. Pri tome se razlikuju peharni elevatori ili elevatori sa kanticama za vertikalni transport, te transportni puevi, redleri ili lanani transporteri i trakasti transporteri za horizontalni transport. Prednosti: zbog male potronje energije elevatori predstavljaju najjeftiniji vid ureaja za vertikalni transport. Rad sa njima je lak, mali su im zahtjevi za odravanje i pouzdani su u radu. Nedostaci: Usipni ko se nikada ne prazni potpuno. Ovo je posebno veliki nedostatak ukoliko se jednim te istim elevatorom obavlja transport razliitih materijala. Elevatori spadaju meu opasna sredstva za transport, jer u sluaju da trake ili pehari proklizavaju ili se kreu nepravilno moe doi do poara i eksplozije praine. Puni transporteri slue za horizontalni transport sirovina. Prednosti: uprkos tome to im je potronja energije velika, puni transporteri su rentabilna sredstva za horizontalni transport. Lanasti transporteri (redleri) se koriste za horizontalni i kosi transport materijala. Lanani transporteri rade bez nastajanja praine, a po potronji energije su bolji ili bar jednaki sa veinom transportera. Trakasti transporteri, uprkos tome to omoguavaju njean transport i to im je potronja energije mala, trakasti transporteri se danas koriste samo za posebne zadatke. Trake zahtijevaju mnogo prostora, a prilikom rada nastaje mnogo praine, a posebno na mjestima zbacivanja sirovina sa trake ali i na itavom transportnom putu. Pneumatski transporteri sirovine prenose pomou snane struje vazduha. Prednosti pneumatskog transporta su: potreban je mali prostor, nema zastoja materijala koji se transportuje, transportni putevi se mogu postavljati veoma fleksibilno, te nema opasnosti od poara.

45

5.1.2 Odpraivanje Na povrini zrna slada ili krupice uvijek ima praine, koja se ne smije zanemariti prilikom transporta zrna i koja se odvaja od zrna u znaajni koliinama. Sa svih mjesta na kojima nastaje pranjav vazduh, on se mora odsisavati i iz njega se mora uklanjati praina. Razlozi za to su: praina moe da eksplodira, uslijed praine pogoravaju se radni uslovi, radne prostorije i maine se prljaju, praina je potencijalni izvor infekcije, zagaenje okoline organskom prainom. Za tu svrhu se koriste ureaji za uklanjanje praine ili aspiracioni ureaji. Ureaji za izdvajanje praine zahtijevaju veliku koliinu vazduha koju dobija pomou aksijalnog ili radijalnog ventilatora. Za izdvajanje praine iz struje vazduha se koriste cikloni ili filteri. U ciklonu se nikada ne ostvaruje potpuno izdvajanje praine iz struje vazduha. Ostatak finijih etica isputa se u atmosferu to predstavlja problem naroito u gusto naseljenim mjestima. U savremenim postrojenjima se ciklon smatra kao ureaj prethodno izdvajanje praine. Kompletno izdvajanje praine moe se ostvariti samo pomou filtera. Pri tome se razlikuju: filteri sa vreama pod pritiskom i filteri sa mlaznicama. 5.1.3 Odvajanje neistoa ienjem se iz sirovina uklanja sve ono to nije sirovina, kao to su npr. zavrtnji, komadii ice, kamenii, polomljena zrna. Naravno za uklanjanje ovih primjesa ne moe posluiti jedna te ista maina. Zbog toga se postrojenje za ienje sirovina sastoji od nekoliko maina i aparata ugraenih jedan iza drugog. Prvi ureaj kroz koji se provodi jeam je aspirator. Prilikom predienja sirovina koriste se dva osnovna principa: odvajanje veih dijelova i sitnijih primjesa vibracionim sistemom sita i preiavanje vazduha od praine i lakih primjesa. Na poetku linije za ienje sirovina ugrauju se magnet aparati, kojima se izbjegavaju tete zbog gvozdenih dijelova u struji zrna. tete mogu da nastanu zbog oteenja maina, pojave varnica na brzohodnim mainama koje moe imati za posljedicu pojavu eksplozije praine ili poara. Magnetom se uklanjaju gvozdeni dijelovi, ali se njime ne mogu izdvojiti prisutni kamenii ija je veliina slina veliini zrna. Za njihovo izdvajanje se koriste suhi odvajai kamena. U pivarama se postavljaju ispred drobilica i mlinova kako bi se izbjeglo oteenje valjaka. 5.1.4 Vaganje Masa sirovina za svaki usipak se mora tano registrovati. To je potrebno zbog unutranje kontrole pogona, poto kasnije elimo da znamo sa kojim uspjehom smo iskoristili upotrebljene sirovine. U tom cilju se odreuje iskoritenje ekstrakta u varioni i izraunavanje utroka sirovina po hl piva. Masa usipka se odreuje automatskom vagom. U osnovi vage se prave po dva razliita sistema: starije vage sa kipovanjem i novije elektronske vage. 5.1.5 Mljevenje i ukomljavanje Usitnjavanjem (drobljenjem) slada ostvaruju se preduslovi za procese rastvaranja slada prilikom komljenja. Da bi iskoritenje u varionici bilo to vee, tei se da se slad usitni do brana i krupice. Meutim ouvanje pljevice preduslov je za dobro cijeenje komine.

46

Za usitnjavanje slada koriste se najee koriste mlinovi za suho mljevenje sa kondicioniranjem i mlinovi za mokro mljevenje. Najbolji i najee koriteni tip mlinova su mlinovi sa 6 valjaka. U njima su ugraena tri para valjaka za grubo mljevenje, za usitnjavanje pljevice i za usitnjavanje krupice. Izmeu pojedinih parova valjaka je ugraen komplet sita kojima se prekrupa sa prethodnog para razdvaja na tri frakcije. Kod suhih mlinova potrebno je voditi rauna o mogunou ozljeda zaposlenika kao i opasnosti od eksplozija. Ureaji za mokro mljevenje slada imaju kuite iznad koga je ugraen bunker za prihvat slada sa konusnim izvodom. U ovom bunkeru se obavlja moenje slada sa vodom za komljenje. Najvaniji dio mlina je par valjaka za gnjeenje sa veoma malim odstojanjem izmeu valjaka. Samljeveni slad se zatim prebacuje u komovnjak gdje zapoinje proces kuhanja sladovine. 5.1.6 Priprema vode Ukoliko voda za proizvodnju piva nezadovoljava tehnoloke uvjete po svom hemijskom sastavu, ona se podvrgava odreenoj obradi. U cilju poboljanja kvalitete vode za proizvodnju piva, potrebno je sniziti vrijednost preostalog alkaliteta. To se moe obaviti: smanjenjem karbonatne tvrdoe (dekarbonizacijom), poveanjem nekarbonatne tvrdoe. Pod pojmom dekarbonizacije se podrazumijeva Dekarbonizacija se moe obaviti sljedeim postupcima: zagrijavanjem vode, dodatkom kalijumhidroksida, ili pomou izmjene jona. Voda se za proizvodnju piva se moe pripremiti i reverznom osmozom. Zbog zdravstvenih razloga i pojaane opasnosti od korozije, potpuna demineralizacija vode nije poeljna. Mala preostala tvrdoa se moe dobiti dodatkom sirove vode. Osim hemijske pripreme voda koja se koristi u pivari mora ispunjavati uslove zadate Pravilnikom o kvaliteti vode za pie. Pravilna upotreba hlora i ozona, zatim izvrena dezinfekcija vode uz permanentnu kontrolu osigurava upotrebu vode za proizvodnju piva. 5.2 PROIZVODNJA HMELJNE SLADOVINE uklanjanje karbonatne tvrdoe.

Proizvodnja hmeljne sladovine je veoma sloen biohemijski proces u kome se nerastvorni sastojci slada i nesladovanih sirovina prevode u rastvorljiv oblik putem enzimske hidrolize, prije svega u fermentabilne eere. Ovi postupci su osnova za dalji proces proizvodnje piva, naroito za proces fermentacije. Upotreba kvalitetnih sirovina je osnova za proces proizvodnje sladovine, a samim tim dobijanje proizvoda prepoznatljivih karakteristika. Temperaturna razgradnja komine Komljenje je najznaajniji proces u proizvodnji sladovine. Tokom komljenja se obavlja mijeanje prekrupe i vode (ukomljavanje), nakon ega sastojci slada prelaze u rastvor, odnosno u sastojke ekstrakta. Osnovni zadaci komljenja su dobijanje to je mogue vie ekstrakta, to je mogue boljeg sastava. Tokom komljenja najvei dio ekstrakta nastaje uslijed djelovanja enzima, koje se odvija na optimalnim temperaturama. Temperature za pojedine
47

pauze su ujedno optimalne temperature odgovarajuih enzima. Pauza za razgradnju bjelanevina na 50 C, od 62 do 65 C je pauza za nastajanje maltoze, od 70 do 75 C pauza za oeerenje i na 78 C zavretak komljenja (inaktivacija enzima). Vrijeme komljenja u savremenim pivarama traje tri sata. Prema nainu poveavanja temperature razlikuju se dvije grupe postupaka komljenja i to infuzioni i dekokcioni. Osim ovih postupaka danas je sve vie u primjeni High-gravity postupak. Prilikom rada po postupku infuzije se itava komina uz dranje odgovarajuih pauza zagrijeva do temperature zavretka i pri tome nema kuhanja pojedinih dijelova komine. Prilikom dekokcije se temperatura poveava tako da se jedan dio komine (odvarak) odvaja iz glavne komine i kuha. Vraanjem odvarka nakon kuhanja u ostatak komine se poveava temperatura cjelokupne mase komine do naredne pauze. Prema broju odvaraka, razlikuju se postupci komljenja sa tri, dva ili jednim odvarkom. High-gravity postupak se zasniva na proizvodnji komine vee koncentracije uz izbjegavanje suvie intenzivnog ispiranja tropa prilikom cijeenja. Na ovaj nain se moe utedjeti znatna koliina energije, jer je zapremina sladovine koja se mora zagrijevati i kuhati manja. Posljedica toga je da i kasnije u vrionom podrumu zapremina piva manja, pa se ukupno posmatrano, sa istim postrojenjem proizvesti vie piva, ukoliko se ono razblauje prije punjenja. Odvajanje sladovine od pivskog tropa Komina koja se dobija na kraju procesa komljenja predstavlja mjeavinu rastvorenih i nerastvorenih sastojaka u vodi. Vodeni rastvor ekstrahovanih sastojaka je sladovina, a nerastvoreni sastojci su trop. U osnovi trop ine pljevica, klica i drugi sastojci koji se ne rastvore prilikom komljenja. Za proizvodnju piva se koristi samo sladovina i zbog toga je potrebno da se trop odvoji to je mogue bolje. Postupak odvajanja tropa se zove cijeenje. Prilikom cijeenja ekstrakt treba da se to potpunije izdvoji iz komine. U osnovi cijeenje predstavlja filtraciju u kojoj trop ima ulogu filtracionog materijala. Cijeenje se odvija u dvije faze koje slijede jedna iza druge: cijeenje prvenca (glavni naliv) i ispiranje tropa (nalivi). Sladovina koja se cijedi iz tropa je prvenac, meutim u tropu je ostalo jo ekstrakta pa je radi poveanja iskoritenja sirovine potrebno ispirati trop. Trop se ispira vruom vodom, i to se vie ispira vei je postotak iskoritenja sirovine. Ispiranje tropa se obavlja dok se u kotlu za kuhanje sladovine ne dobije sladovina eljene koncentracije. Ureaji koji se koriste za cijeenje su bistrenik i filter za kominu. Po zavrenom cijeenju se od 100 kg sirovine dobija 100 do 130 kg tropa ija je vlaga 70 do 80 %. Hranjiva vrijednost, te bolja svarljivost tropa od polaznih sirovina omoguuje tropu da se koristi kao stona hrana. Kuhanje i hmeljenje sladovine Dobivena sladovina iz procesa cijeenja se uvodi u kotao za kuhanje gdje se sladovina kuha, ovisno o koncentraciji ekstrakta standardne sladovine i primijenjenih postupaka. Za vrijeme kuhanja sladovine u njoj se odigrava itav niz promjena, koja su veoma znaajna za proizvodnju piva: rastvaranje i transformacija sastojaka hmelja; nastajanje jedinjenja bjelanevina i tanina i njihovo taloenje; otparavanje vika vode; sterilizacija sladovine; inaktivacija enzima; porast boje sladovine; nastajanje redukujuih sastojaka i promjena sadraja dimetilsulfida u sladovini.

48

Radi intenzivnog kuhanja sladovine, kotao za kuhanje sladovine mora imati snaan sistem za zagrijavanje. Prema nainu zagrijavanja razlikuju se kotlovi sa direktnim zagrijavanjem, kotlovi sa zagrijavanjem pomou vodene pare i kotlovi za zagrijavanje pomou vrue vode. Kotlovi za zagrijavanje pomou vodene pare su danas najvie u primjeni. Dvostruko dno koje se upotrebljavalo i kod kotlova komine je do danas iezlo i u primjeni su kotlovi sa zavarenim polu cijevima sa donje ili bone strane. U primjeni su razliiti postupci zagrijavanja sa parom, kao to su kotlovi sa spoljnim i unutarnjim kuhaima. Uteda energije prilikom kuhanja sladovine Pfaduko sistem - Prilikom kuhanja piva nastaje vodena para koja se jo zove bridova para. Ove pare su optereene mirisima koji potiu od kuhanja sladovine i predstavljaju oneienje vazduha mirisnim supstancama. Pored toga, isparena voda ima veliki sadraj energije, koja neiskoritena izlazi kroz dimnjak za odvod isparavanja. Iskoritenje dijela toplote isparavanja se moe ostvariti ugradnjom kondenzatora bridovih para u dimnjak za odvod para iz kotla za kuhanje sladovine. Ovaj kondenzator se skraeno zove Pfaduko (prema njemakom Pfannendunst kondesator). U kondenzatoru bridovih para se para provodi pored cijevi kroz koje se pumpom provodi voda. Pri tome se voda zagrijava, a para predaje svoju toplotu isparavanja i kondenzuje se. Zavisno od dalje namjene, para se hladi jednostepeno ili dvostepeno, pri emu se dobija vrua voda. Ako se hlaenje pare obavlja dvostepeno, u prvom se stepenu dogrijava topla voda i dobija se vrua voda. U drugom odjeljku se hladna voda zagrijava, tako da se dobija topla voda. Meutim ako se proizvodi vie uvaraka na dan, dobija se znatno vie tople vode nego to se moe utroiti. Zbog toga se uglavnom prave jednostepeni kondenzatori bridovih para. Po hl vode isparene iz sladovine se dobija 0,8 hl vrue vode ija je temperatura 80 C. Za utedu energije mogu se primjenjivati sistemi: kompresije bridovih para i kuhanje pod blago povienim pritiskom sa akumulatorom toplote. Vakumska evaporacija - Vakumska evaporacija je tehnoloki postupak dodatnog otparavanja vode i tetnih, lako isparljivih komponenti iz sladovine. Postrojenje za vakumsku evaporaciju u principu se sastoji od: evaporatora, vakuum pumpe, kondenzatora otparka, posude za prikupljanje i odvod kondenzata i sistema vodova sladovine, otparka, hladne vode i vrue vode. Tehnoloki postrojenje se postavlja izmeu Whirlpool-a i hladnjaka sladovine. Vrua sladovina (95 C) iz koje je u Whirlpool-u prethodno izdvojen vrui talog, tangencijalno se upumpava u cilindrino-konusni tank-evaporator, u kojem je pomou vakuum pumpe sa vodenim zaporom stvoren vakuum (300 - 400 mbara). U njemu se sladovina rasprskava pri emu dolazi do isparavanja vode i tetnih aromatskih komponenti sladovine. Nastali otparak se odvodi u kondenzator otparka gdje se hladi i kondenzuje hladnom vodom. Ovim postupkom se postie 2 % dodatnog uparavanja sladovine, ime se skrauje vrijeme kuhanja sladovine u sladovinskom kotlu (ukupno uparavanje u sladovinskom kotlu se skrauje na 4 %), a time i znaajna uteda toplotne energije u pivarama. Odvajanje toplog taloga Lom bjelanevina koji se nalazi u vruoj hmeljnoj sladovini nakon pranjenja iz kotla se zove topli talog, a koriste se i nazivi grubi talog ili talog od kuhanja sladovine. On se sastoji od velikih estica dimenzija 30 do 80 m, koje su neto tee od sladovine, pa se u optem sluaju

49

ukoliko se obezbijedi dovoljno trajanje taloenja, sakupljaju na dnu suda u obliku kompaktnog taloga. Topli talog se mora ukloniti, jer ne samo to od njega nema nikakve koristi u daljnjoj proizvodnji piva, nego je i tetan za kvalitet piva. Za izdvajanje toplog taloga se koriste tave za hlaenje ili talonici, Whirlpool, centrifuga i filtracija. Danas u tu svrhu najvie se koristi Whirlpool. Izdvajanje toplog taloga pomou Whirlpool-a je najelegantniji postupak uklanjanja toplog taloga iz sladovine, a ono je ujedno i najjeftinija alternativa od svih postupaka izdvajanja taloga. Hlaenje Postupak hlaenja sladovine je neophodan u pripremi sladovine za proces fermentacije, jer kvasac moe da previre sladovinu samo na niskoj temperaturi pa se sladovina mora to je mogue bre ohladiti na 6 do 8 C. Za hlaenje se koriste tave za hlaenje i izmjenjivai toplote (ploasti). Tave za hlaenje iz biolokih, a i iz energetsko-ekonomskih razloga, se koristi u malom broju pivara. Ona istovremeno obavlja dva zadatka hlaenje sladovine i odvajanje toplog taloga. Prilikom hlaenja ovim nainom gubi se velika koliina toplote. Danas se za brzo hlaenje sladovine koriste iskljuivo ploasti izmjenjivai toplote, koji se zovu i ploasti hladnjaci. U veini sluajeva koriste se ploasti hladnjaci u kojima se hlaenje obavlja u dvije faze, meutim neke pivare proces hlaenje sladovine provode u jednoj fazi. Koliina toplote koja se odvodi iz sladovine mora se odvesti odgovarajuim sredstvima za hlaenje kao to su: ledena voda, sola za hlaenje, glikol i rashladno sredstvo koje direktno isparava (amonijak). Za prenos rashladne energije se najee koristi voda jer je veoma jeftina i ima relativno veliku specifinu toplotu. Aeracija Aeracija je jo jedan postupak u pripremi sladovine za proces fermentacije. Kiseonik koji je neophodan za razmnoavanje kvasca se ubacuje u sladovinu postupkom aeracije. Za aeraciju se koristi sterilni zrak, koji se prethodno provodi kroz filter za sterilizaciju vazduha. Da bi se obezbijedilo rastvaranje vazduha u hladnoj sladovini, on se mora raspriti pomou mlaznica i izmijeati sa sladovinom uz turbulenciju. Pri tome se tei da se ostvari sadraj kiseonika od 8 do 9 mg/l. Za aeraciju sladovine koriste se svijee od keramike ili sinterovanog metala, aeracija sa Venturijevim cijevima, aeracija sa dvokomponentnim mlaznicama, aeracija sa statikim mjeaima i aeracija sa centrfugalnim mjeaima. Odvajanje hladnog taloga U veim pivarama se kvasac koristi jednom do dva puta i pri tome se iz sladovine ne uklanja hladni talog. U manjim pivarama se kvasac upotrebljava vie puta, pri emu se hladni talog mora ukloniti, kako bi se sprijeilo njegovo vezivanje sa kvascem. Hladni talog se izdvaja iz sladovine sljedeim postupcima: sedimentacija na hladno; separacija hladne sladovine; filtracija hladne sladovine; flotacija; uvoenje hladne sladovine u Whirlpool i vraanje sladovine nakon oslobaanja od toplog taloga i hlaenja u Whirlpool-u.

50

5.3 Cilj

ALKOHOLNO VRENJE I ZRENJE PIVA

Razgradnja sladovine (fermentacija eera iz sladovine) pod uticajem pivskog kvasca i dobijanje piva sa svim prepoznatljivim odlikama kvaliteta. Opis tehnika, metoda i opreme Za vrenje i zrenje piva, od pivare do pivare, koriste se razliite tehnike ili njihove kombinacije, od klasinog postupka u otvorenim posudama za vrenje do postupaka kontinuiranog vrenja. Vrenje i zrenje piva odvija se u posebnim prostorima vriono-lenog podruma i zavisno od primijenjenih tehnika i tehnologija vrenja, moe trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Proces vrenja zapoinje dodavanjem pivskog kvasca u sladovinu (0,5 - 1,0 l/hl sladovine), tzv. nasaivanjem sladovine. Obino se koriste pahuljasti kvasac koji se dijeli na dva osnovna tipa, odnosno kvasac gornjeg i kvasac donjeg vrenja. Kvasac gornjeg vrenja koristi se za piva tipa Ale, vrenje se vri na temperaturama 15 - 25 C i nakon zavrenog vrenja kvasac se izdvaja na vrhu vrione posude. Kvasac donjeg vrenja koristi se za piva tipa Lager, vrenje se vri na temperaturama 8 - 15 C i nakon zavrenog vrenja kvasac se taloi na dnu vrione posude. Po zavrenom vrenju, kvasac se odvaja iz piva, dio se priprema i uva do momenta dodavanja u neku od narednih sladovinskih ari, a sa vikom se dalje postupa kao sa nus proizvodom. Moderne pivare imaju postrojenja za razvoj vlastite kulture kvasca, dok ga manje pivare kupuju. Nakon zavrenog glavnog vrenja, dobijeno mlado pivo se kod klasinog postupka hladi i sa zaostalim ekstraktom prepumpava u tankove za zrenje i odleavanje gdje dolazi do promjene aromatskih komponenti, prirodnog bistrenja i dobijanja odreene koloidne stabilnosti piva. Zrenje piva moe se vriti, sa ili bez prethodnog hlaenja i u istom tanku, nakon ega se pivo hladi na temperaturu odleavanja i na toj temperaturi (-1 do -2 C) zadrava min. dvije sedmice. Odravanje temperature vrenja i hlaenje piva postie se direktnim hlaenjem tankova, ili indirektno hlaenjem prostora u kome su tankovi smjeteni. 5.4 Cilj Zrelom pivu dobijenom u vrionolenom podrumu obezbijediti odgovarajuim postupcima i tehnikama dorade prepoznatljivu kristalnu bistrinu, neophodnu fiziko-hemijsku i bioloku stabilnost, kao i druge parametre kvaliteta (sadraj osnovnog ekstrakta, sadraj alkohola, sadraj ugljendioksida) koji su uz minimalni rok upotrebe deklarisane na etiketi i daju neophodne informacije potroaima piva. Opis tehnika, metoda i opreme Dorada piva predstavlja iroku lepezu razliitih tehnika, metoda i opreme. Izbor zavisi od vrste piva ili proizvoda na bazi piva koji se ele proizvesti, prethodnih postupaka primarne proizvodnje, eljenog minimalnog roka upotrebe piva, uslova skladitenja gotovog proizvoda, kao i postavljenih standarda kvaliteta u pivarama. DORADA PIVA

51

5.4.1 Separacija Separacija ili centrifugiranje piva predstavlja ekoloki najpogodniji postupak prinudnog bistrenja piva, odnosno izdvajanja zaostalih elija kvasca, formiranih koloidnih jedinjenja i eventualnih ostalih vrstih materija iz piva. Za postupak separacije, zbog pranja CIP postupkom, iskljuivo se upotrebljavaju separatori sa tanjirima. U proizvodnji piva separatori se mogu koristiti za bistrenje sladovine, bistrenje mladog piva prije prepumpavanja u lene tankove, a najee za predfiltraciju zrelog piva. 5.4.2 Filtracija Filtracija je najraireniji postupak bistrenja piva odnosno izdvajanja zaostalih elija kvasca, formiranih koloidnih jedinjenja i eventualnih ostalih vrstih materija iz piva, odnosno materija koje bi se vremenom i same izdvojile iz otoenog piva i zamutile ga. Cilj filtracije je pivo napraviti tako trajnim, da u njemu due vrijeme ne nastanu nikakve vidljive izmjene i da pivo zadri svoj prvobitni izgled. Za filtraciju piva se koriste razliiti tipovi filtera ili njihove kombinacije: a) Naplavni filteri su zbog svoje ekonominosti u pivarama najee upotrebljavani filteri. U kombinaciji sa termikom obradom (pasterizacijom) piva obezbijeuju zadovoljavajui minimalni rok upotrebe uz relativno niske trokove. Ovo su filteri kod kojih se filtracija odvija preko filtracione pogae pomonog filtracionog sredstva, naplavljivanjem nanesenog na osnovno filtracionog sredstvo-perforirane filtracione ploe ili svijee. Kao pomono filtraciono sredstvo koriste se prakaste supstance velike poroznosti i apsorbcione sposobnosti, kao to su perlit i kiselguri razliite granulacije. Pomona filtraciona sredstva se pomijeana sa vodom, uz odravanje potrebnog pritiska, proputaju kroz filter u tri koraka (prvi ili osnovni naplav, drugi ili sigurnosni naplav i kontinuirano doziranje tokom filtracije) pri emu se estice perlita ili kiselgura zadravaju na povrinama osnovnog filtracionog sredstva formirajui filtracionu pogau. b) Filteri za naknadnu filtraciju sa gotovim filtracionim sredstvima, koji mogu biti horizontalni (ramski filteri) sa filtracionim ploama i vertikalni sa filtracionim modulima ili svijeama. 5.4.3 Stabilizacija piva Cilj postupaka stabilizacije piva jeste ouvati trajnost piva unutar deklarisanog minimalnog roka upotrebe. Bioloka trajnost piva postie se dobrim dijelom visokim nivoom higijene u svim fazama proizvodnog procesa, ali i dodatnim tehnolokim postupcima kao to su: pasterizacija, odnosno unitavanje mikroorganizama u tenim medijima putem zagrijavanja. Pasterizacija se primjenjuje na pivo prije samog otakanja kod punjenja piva u bave, PET boce i staklenke (protoni, ploasti pasterizatori), ali i na upakovan proizvod kod punjenja piva u limenke i staklenke (tunelski pasterizatori), sterilna filtracija, odnosno oslobaanje piva od svih neeljenih mikroorganizama hladnim putem. Za sterilnu filtraciju mogu se koristiti horizontalni filteri ili vertikalni filteri sa filtracionim modulima ili filtracionim svijeama (membranama). Obino se nakon klasine filtracije piva u nizu postavljaju 3 ili 4
52

membranska filtera sa poveavajuom otrinom filtracije. Kako se sa poveanjem otrine filtracije smanjuje njen kapacitet, za obezbjeenje neophodnog protoka i koliine piva, potrebno je postaviti puno paralelno povezanih filtera. Poseban oblik sterilne(membranske filtracije) je tzv. CrossFlow-filtracija kod koje pivo ne struji okomito na filtracionu povrinu, nego kruno cirkulira pod pritiskom pored keramikih membrana, pri emu jedan dio filtriranog piva difuzira kroz fine pore tih membrana. Primjena Cross-Flowfiltracije je jo uvijek jako rijetka. Koloidna stabilnost postie se dodavanjem odgovarajuih sredstava za stabilizaciju: Kiesel gel preparata za koji vezuju bjelanevinaste supstance i Polyvinylpolypyrrolidena (PVPP) za vezivanje svih jedinjenja polifenola. Ovi preparati se koriste pojedinano ili kombinovano. Doziraju se u pivo prije i tokom filtracije (nepovratna upotreba), a PVPP se moe koristiti i upotrebom filtracionih ihti koje ga sadre ili uz upotrebu odgovarajuih ureaja u reciklirajuem postupku. 5.4.4 Blending Blending je automatski reguliran postupak za ponovno iskoritenje mjeavine pivo-voda dobivene u filtracionom tanku na poetku i na kraju filtracije (prvi i zadnji odtok) ili za dodavanja demineralizovane i deaerisane vode u pivo radi smanjenja sadraja osnovnog ekstrakta ili alkohola u osnovnom pivu. Cilj blendinga jeste smanjenje gubitaka piva tokom filtracije, odnosno poveanje kapaciteta kuhaone i vrionolenog podruma kroz High gravity nain proizvodnje. Blending postupak se primjenjuje tokom same filtracije piva u svim pivarama koje ele na kvalitetan nain da iskoriste izgubljeno pivo tokom postupka filtracije, kao i u pivarama koje primjenom High gravity naina proizvodnje ele poveati svoje proizvodne kapacitete. 5.4.5 Karbonizacija Karbonizacija piva je postupak naknadnog obogaivanja piva sa CO2 i ima za cilj precizno postizanje zahtijevanog sadraja CO2 u pivu. Primjena je raznolika: za karbonizaciju kod proizvodnje bezalkoholnog piva, za karbonizaciju proizvedenih osvjeavajuih pia na bazi piva, za ispravljanja greaka i gubitka CO2 u vrionolenom podrumu, za dodatnu karbonizaciju nakon blendinga, odnosno kod High gravity naina proizvodnje piva, za postizanje razliitog sadraja CO2 za pivo koje e se puniti u bave od onog koje e se puniti u boce. 5.4.6 Dealkoholizacija Cilj dealkoholizacije jeste djelomino ili potpuno odstranjivanje alkohola iz piva. Primjenjuje se u proizvodnji bezalkoholnog piva, u sluajevima gdje se bezalkoholno pivo ne dobija naglim prekidom vrenja i spreavanjem nastanka alkohola u vrionom podrumu, nego prisilnim izdvajanjem alkohola iz filtriranog zrelog piva.
53

Tehnike naknadne dealkoholizacije piva su: tehnike membranske filtracije: reverzibilna osmoza i dijaliza, tehnike termike obrade, odnosno destilacije uz upotrebu: vakumskog isparivaa sa padajuom strujom, viestrukih vakumskih destilacionih kolona, trostrukog ploastog isparivaa ili centrifugalnog isparivaa. Nakon dealkoholizacije, bezalkoholno pivo se obavezno podvrgava postupku karbonizacije, radi vraanja pivu CO2 izgubljenog procesom dealkoholizacije. 5.4.7 Skladitenje pod pritiskom Skladitenje pod pritiskom predstavlja neophodni pufer filtriranog piva, a cilj mu je da u kontroliranim uslovima (CO2 atmosfera) obezbijedi jednodnevnu do trodnevnu zalihu piva za potrebe punionica. Skladitenje filtriranog piva pod pritiskom vri se u vertikalnim cilindrinim tankovima izraenim od nehrajueg materijala i konstruisanih tako da zadovolje zakonske zahtjeve posuda pod pritiskom. 5.5 AMBALAIRANJE PIVA

5.5.1 Proizvodnja PET ambalae Pivo se puni u plastinu ambalau specifinih formi, veliine i sastava. Najee se upotrebljava PET (Polyethylenterephtalat) materijal koji je kompatibilan za prehrambenu industriju. Zbog visokih zahtjeva za to je mogue manjom razmjenom gasova (otputanje CO2 i prijem O2) esto se plastine boce izrauju kao vieslojne (sredinji slojevi izraeni od materijala koji spreava razmjenu gasova) ili su premazane supstancama koje apsorbiraju kisik. PET boce se mogu proizvoditi direktno iz PET granulata ili iz prethodno formiranog meuproizvoda preformi. Kod proizvodnje iz granulata, isti se najprije sui, topi i injektira u kalupe za formiranje preformi. Formirane preforme se dodatno zagrijavaju i transportuju do kalupa za zavrnu izradu boce gdje se u tokom nekoliko sekundi, pod pritiskom zraka od 30-40 bara preforme izvlae i duvaju u konanu formu boce. Postrojenja za izradu PET boca iz granulata su obino manjeg satnog uinka od satnog uinka linije za punjenje, pa zahtijevaju dodatni prostor za zalihe u odgovarajuim silosima ili kartonskim kutijama. Zbog problema sa uinkom i skladitenjem, odnosno usklaivanjem uinka izrade boca sa uinkom punionice, smanjenja potronje energije za suenje i topljenje granulata, kao i posebnih zahtjeva za kvalitetom preformi. Pivare najee kupuju gotove preforme koje na duvaljkama prerauju u gotovu bocu. Okolini uticaji proizvodnje PET boca su izraeni kroz: veliku potronju elektrine energije, (kod duvaljki znaajno manja), komprimiranog zraka i vode za hlaenje, buku od rada duvaljke i rashladnog kompresora, te nastali otpad od oteenih boca i preformi. 5.5.2 Razvrstavanje, pranje i dezinfekcija ambalae Cilj: Odgovarajuim postupcima, dopremiti i kvalitetno pripremiti ambalau za punjenje pivom.
54

Podruje primjene: Primjenjuje se na svu ambalau za punjenje piva. Pivo se puni u ambalau koja se jako razlikuje po veliini (0,2 l do 50 l) i materijalu izrade (staklene boce, PET boce, aluminijske limenke, KEG burad od nerajueg elika), pa je zavisno od toga, kao i od toga da li se radi o novoj, nepovratnoj ili povratnoj ambalai i sama priprema dosta razliita.

Opis tehnika, metoda i opreme: Razvrstavanje ambalae Povratne staklene boce upakovane u PVC gajbe koje su sloene na drvene palete dopremaju se viljukarom ili liftom do depaletizera gdje se pune gajbe, razvrstavaju na pokretnu traku i transportuju do automatskog ispakivaa boca. Na putu do ispakivaa obino se vri vizuelni pregled i runo izdvajanje polomljenih ili jako zaprljanih boca i gajbi. Na ispakivau se boce vade iz gajbi, te odvojenim putevima i gajbe i boce upuuju na pranje. Nepovratna i nova ambalaa (staklo, PET, limenke) se od dobavljaa isporuuje na drvenim paletama sloena u redove odvojene kartonima. Ova ambalaa se ispakuje na depaletizatoru nove ambalae i alje direktno na dezinfekciju i punjenje. PET boce proizvedene u pogonu pivare ne zahtijevaju depaletizaciju, nego se obino sa duvaljke posebnim zranim transporterima transportuju direktno do punjaa. KEG burad se u BiH pivarama depaletiziraju runo. Razvrstavanje ambalae nema direktnih uticaja na okolinu Pranje i dezinfekcija Ovo su najznaajniji postupci sa stanovita kvaliteta i sigurnosti proizvoda, ali sa druge strane i jedni od znaajnijih zagaivaa okoline u pivarama. Negativni okolinski uticaji pranja i dezinfekcije ambalae ispoljavaju se kroz: veliku potronju resursa (vode, elektrine i toplotne energije), velike koliine termiki optereene otpadne vode (zaprljane sredstvima za ienje i dezinfekciju, ostacima piva, komadima stakla i etiketa i sl.), buku, neugodne mirise i isparenja, te moguim incidentnim situacijama od isticanja uskladitenih, koncentriranih kemikalija (NaOH, tenzidi, antipjenuavci, inhibitori taloenja kamenca i sl.). Ispakovane povratne staklene boce peru se i dezinfikuju na peraici boca, a gajbe na peraici gajbi. Pranje boce vri se lananim transportom i potapanjem boca u kade za pranje sa 1,5 2%-tnim rastvorom NaOH, temperature 60 80 C. Nakon izlaska iz kada sa luinom boce se viekratno ispiraju vodom. Potronja vode za ispiranje se kree od 200 - 350 ml/boci. Odvojene etikete se iznose iz praone posebnim sitima, i sa ili bez presovanja odvoze na deponiju ili prodaju kao stari papir. Zbog potreba za velikim satnim uinkom i obezbjeenja neophodnog kontaktnog vremena zadravanja boca u rastvoru luine, praone boca su dimenzionalno najvei strojevi u pivarama. Natrijev hidroksid se koristi u obliku listia ili tean u koncentraciji 32 - 48 %. Teni NaOH se obino skladiti u buradima ili skladinim tankovima velike zapremine (zahtijevaju zatitu od nekontrolisanog isticanja) i dozira se u peraicu runo ili automatski upravljanim dozirnim pumpama. Zbog visokih zahtjeva za higijenom, kade sa luinom i vodom se esto moraju isputati i mijenjati svjeim rastvorom to stvara dodatne okolinske i sigurnosne probleme. Neke pivare imaju tankove za prihvat i sedimentaciju luine tokom ienja mulja iz praone, rastvor luina se nakon ienja vraa nazad u praonu. Ovako se postie dui vijek trajanja rastvora i smanjuje negativni okolinski uticaj.

55

Fizika kontrola kvaliteta pranja boce, kao i same ispravnosti boca vri se neposredno iza peraice boca na inspektorima praznih boca, na kojima se sve boce identifikovane kao prljave ili oteene automatski izdvajaju na posebnu traku. Peraice gajbi su manji okolinski problem, pogotovo ako se za pranje koristi viak alkalne vode sa praone boca. Povratna KEG burad takoer zahtijevaju pranje i dezinfekciju, ali zbog malog satnog uinka, nepostojanja velikog broja etiketa i lomljenog stakla, znaajno su manji zagaivai od praona boca. Vanjsko pranje se obino vri runo vodom, a unutranje automatski prskanjem kiselim i alkalnim rastvorima sredstava za pranje. Na istom stroju, a prije samog punjenja vri se dezinfekcija, odnosno sterilizacija unutranjosti buradi parom. Dodatan uticaj na okolinu nastaje isputanjem prisutnog ugljendioksida iz vraene ambalae. Sa nepovratnom ambalaom (staklo, PET, aluminijske limenke) se postupa na okolinski puno prihvatljiviji nain. Ova ambalaa se samo neposredno prije punjenja ispira (obino hiperhlorisanom vodom) na ispiraicama Rinserima koji su u bloku sa samim punjaem. 5.5.3 Punjenje i zatvaranje Cilj Punjenje piva obaviti brzo i na nain da se zadre njegove vrijednosne karakteristike: sadraj ugljendioksida i karakteristike pjene, te sprjeavanje kontakta sa zrakom i zagaivanje mikroorganizmima. Za punjenje piva obino se koriste rotirajui punjai za punjenje pod pritiskom koji svojom konstrukcijom, tehnikom punjenja i visokim higijenskim performansama omoguavaju odravanje navedenih vrijednosnih karakteristika. Prije koraka punjenja, iz boca se izvlai zrak i mijenja sa CO2, te se pod pritiskom koji mora biti vei od pritiska zasienja CO2 pune i predaju do zatvaraice koja je najee u bloku sa punjaem. Na zatvaraici se vri epljenje boca metalnim krunskim (za staklene boce) ili PVC navojnim zatvaraem (PET boce). Aluminijske limenke se zatvaraju poklopcem, sastav tijela limenke i poklopca pertluju izmeu parova profilisanih rolni na samoj zatvaraici. U sluaju preklopnih zatvaraa sa icom, koriste se posebne, odvojene zatvaraice koje nabacaju ve prisutni zatvara na grli boce i priteu ga preklapanjem ice. Okolinski uticaji su uslovljeni visokim zahtjevima kvaliteta i higijene i iskazuju se kroz veliku potronju vode (rad vakuum pumpe, sapiranje pjene sa boce, ispiranje organa za punjenje i zatvaranje), velikom potronjom i emisijom CO2, obimnim otpadnim vodama od estih pranja unutranjih i vanjskih dijelova punjaa i nastankom lomljenog stakla. Nakon punjenja i zatvaranja vri se kontrola postojanja zatvaraa i visine nivoa punjenja boce. Za tu svrhu koriste se ultrazvuni inspektori, a kod limenki inspektori za kontrolu nivoa punjenja pomou gama zraka. Kod punjenja piva u burad kontrola se vri vaganjem. 5.5.4 Etiketiranje i datumiranje Cilj: ove operacije je davanja potroau neophodnih informacija o proizvodu. Etiketiranje staklenih boca vri se na rotirajuoj etiketirci sa jednom ili vie sjeenih papirnih etiketa, i sa ili bez zatitne aluminijske folije, uz koritenje kazeinskog ljepila. PET boce se obino etiketiraju sjeenim papirnim etiketama ili najlonskim etiketama iz rolne pri emu se

56

samo na sastavne krajeve etikete nanosi vrue ljepilo radne temperature cca. 140 C. Unazad par godina sve se vie koristi etiketiranje PET boca bez koritenja ljepila, termoskupljajuom najlonskom etiketom koja se navlai na bocu i prolaskom kroz toplotni tunel stisne uz oblik boce. Datumiranje se vri na vie naina; runim narezivanjem etiketa ili koritenjem laserskih i tintnih tampaa. Okolinski uticaji su mali i uglavnom izraeni kroz potronju elektrine energije i nastali otpad od oteenih etiketa. 5.5.5 Pakovanje i paletizacija Zavisno od vrste ambalae koja se pakuje pakovanje i paletizacija vri se na vie naina. Povratne staklene boce se na upakivau pakuju u PVC gajbe i paletiraju na paletizeru. Nepovratne staklene boce se obino pakuju u razliite kartonske nosiljke, kartonske kutije ili u pakete omotane termoskupljajuom folijom sa ili bez podlone kartonske tepsije (obino limenke i PET boce). esto se sreu i mala primarna pakovanja u termoskupljajuu foliju ili kartonske nosiljke koja se dalje pakuju u razliita zbirna pakovanja (kartonske kutije ili paketi sa termoskupljajuom folijom). Ovakvi paketi se paletiraju, a palete zbog stabilnosti omotavaju stre folijom i odvoze u skladite. Okolinski uticaji su mali i uglavnom izraeni kroz potronju elektrine energije i nastali otpad od oteenih kartona, termo i stre folije. 5.6 SKLADITENJE GOTOVOG PROIZVODA

Pivo se pakuje u ambalau koja ne otputa tetne tvari, koja ne utie na proizvod i koja ga titi od vanjskih utjecaja. Pivo se skladiti u uvjetima koji uvaju njegovu kakvou do navedenog roka upotrebe. Upakovano pivo ne smije biti izloeno sunevim i ultraljubiastim zrakama i neposrednom izvoru toplinske energije. Skladiti se i uva u tamnim prostorijama na temperaturi od + 5 C do + 15 C . 5.7 OSTALI KORISNI PROCESI

5.7.1 Pranje i dezinfekcija procesne opreme Cilj Obezbjeenje neophodnih higijenskih preduvjeta u svim fazama proizvodnje piva. Pranje i dezinfekcija procesne opreme i radnih povrina su zbog visokih higijenskih zahtjeva svakodnevnica koja iziskuje velike trokove radne snage, tehnike opreme, sredstava za ienje, vode i energenata. Pranje i dezinfekcija unutranjih povrina procesne opreme se u zadnje vrijeme iskljuivo radi CIP (Cleaning in Place) postupkom zatvorenog, krunog pranja i dezinfekcije koristei vodu i razliita sredstva za pranje (alkalije, kiseline, dezinficijensi). CIP stanice su zbog razliitih zahtjeva za pranjem decentralizovane po pojedinim proizvodnim pogonima, pa tako imamo: CIP za kuhaonu, CIP za vrione i lene podrume, CIP za filtracioni podrum, CIP-ove za razne punione i sl. Programi pranja se razlikuju od pogona do pogona i od pivare do pivare i obino podrazumijevaju: predispiranje vodom, kruno alkalno ili kiselo pranje, zavrno ispiranje deterdenta svjeom vodom i tretiranje dezinfekcionim sredstvom ili sterilizaciju vruom vodom.
57

Da bi se ostvarili postavljeni programi CIP stanice su opremljene stanicama za doziranje sredstava za pranje, tankova sa vodom i radnim koncentracijama sredstava za pranje, te grijaima vode, odnosno radnih rastvora. Pranja vanjskih povrina vre se runo ili pomou odgovarajuih ureaja za pranje pjenom i pod pritiskom. Uticaji na okoli se ogledaju kroz veliku potronju vode, elektrine i toplotne energije, veliku potronju kemikalija za pranje i dezinfekciju, obimne otpadne vode temperature do 80 C optereene ostacima piva i sredstvima za pranje i dezinfekciju. 5.7.2 Rekuperacija CO2 Ugljini dioksid nastaje kao nus proizvod u toku anaerobnog vrenja sladovine u vrionom podrumu. U prosjeku iz 1 hl 12 % sladovine nastaje 3 3,5 kg ugljinog dioksida. Ovisno o uvjetima vrenja i sistemu prikupljanja mogue je izdvojiti 1,5 2,0 kg/hl. Sistem slui da se CO2 koji se oslobaa iz procesa fermentacije prikupi, preisti, prevede u teno stanje, skladiti i prevede ponovo u gasno stanje za koritenje u procesu proizvodnje ili daljnju prodaju. Ovi sistemi eliminiu zagaenje atmosfere emisijom CO2 iz procesa fermentacije. Ujedno omoguuje da se obezbijedi dodatni prihod za pivovare, jer tako prikupljeni CO2 moe da se koristi u proizvodnji piva i gaziranih napitaka. 5.7.3 Proizvodnja komprimiranog zraka Postrojenje za obezbjeenje zraka za pivovare sainjavaju dva i vie zranih kompresora za snabdijevanje postrojenja komprimiranim zrakom. Kapacitet kompresora mora zadovoljiti sve potrebe instalirane opreme i tehnolokih procesa. Modernije izvedbe kompresora umjesto vodom hlade se sa zrakom , ne proizvode buku i rade pri temperaturama okoline +3 / +40 C. Proizvedeni zrak prolazi kroz rashladni sua koji sui zrak do tlane toke rosita +3 C a zajedno sa mikrofilterom filtrira zrak. U prvom stupnju filtriranja odvajaju se vee krute estice, dok se u drugom stupnju odvajaju uljni i vodeni aerosoli. Sav nastali kondenzat iz zraka izdvaja se pomou predfiltera i adsorpcijskog filtera u ureaju za obradu kondenzata. Poslije tog suh i ist zak se prebacuje u tank za zrak, a otud za koritenje ka pojedinim potroaima. 5.7.4 Postrojenja za pripremu vode Priprema tehnoloke vode u pivarama obino podrazumijeva demineralizaciju, odnosno omekavanje, koja se postie putem kationskih ili anionskih izmjenjivaa. Zavisno od postupka demineralizacije za regeneraciju se koristi HCl ili tabletirana kuhinjska so. Voda koja se dodaje direktno u pivo u tokom filtracije i blendinga (posebno za High gravity pivarenje), osim to je demineralizovana, mora biti osloboena od zraka, odnosno kisika. To se postie na postrojenjima za deaeraciju vode razliite izvedbe (CO2 striping, membranska deaeracija i sl.) sa zajednikim ciljem, obaranje sadraja kisika u vodi ispod 0,5 ppm. Tokom deaeracije vode imamo dodatnu potronju CO2. 5.7.5 Proizvodnja i koritenje energenata Proizvodnja piva je potroa razliitih vrsta energije. To upuuje na permanentnu kontrolu pojedinane potronje. Utroak energije najee se izraava na hl prodanog piva a obuhvata:
58

toplinsku, elektrinu, rashladnu energiju. Potronja pojedinih vrsta energije ovisi o nizu faktora i kree se unutar irokih granica ovisno instaliranoj opremi unutar pojedinih pivovara. Pogon kotlovnice ima funkciju za proizvodnju tehnoloke pare. Sastoji se od kotlovskih postrojenja koji mogu za rad da koriste : plin, mazut ili lo ulje. Kotlovi su razliitih kapaciteta proizvodnje pare sa kompletnom pripadajuom opremom. Kotlovi rade na niskosumporni mazut, plin ili lo ulje sa kvalitetnom kontrolom sagorijevanja, tako da emisije polutanata koji izlaze u atmosferu ima punu kontrolu. Rashladno postrojenje je neophodno za voenje tehnolokog postupka proizvodnje piva. Rashladni medij je amonijak. Rashladno postrojenje je tako koncipirano da rashladno sredstvo (amonijak) krui u zatvorenom sistemu i da tom prilikom predaje hladnou medijima (voda i glikol) koji se u odvojenim sistemima dovode do potroaa hladnoe (ploastog izmjenjivaa, pastera, fermentora , isparivaa u lenom podrumu). 5.7.6 Tretman otpadnih voda Kvalitativne i kvantitativne karakteristike otpadnih voda iz procesa proizvodnje piva rezultat su primijenjene tehnologije, stupnja tehnike opremljenosti pogona te utjecaja ljudskog faktora Otpadne vode koje nastaju u pivovarama dijele se na : tehnoloke otpadne vode, sanitarno-fekalne otpadne vode i oborinske vode. U okviru pivovara tehnoloke otpadne vode nastaju u sljedeim pogonima i procesima: kotlovnica i priprema kotlovske vode, kompresorska stanica, filtracija i priprema vode, variona - proizvodnja i hlaenje sladovine, vrioni podrumi-proizvodnja iste kulture, leni podrumi, filtracija piva, druk tankovi, punionica piva, te na liniji za punjenje u PET ambalau. U ovim pogonima nastaju i otpadne vode od pranja opreme, cjevovoda i radnih povrina a koje su optereene deterdentima. Dvije su vrste tretmana otpadnih voda: 1. Mehaniko - hemijsko preiavanje otpadnih voda (aeracija i hemijska neutralizacija otpadne vode) 2. Bioloko preiavanje otpadnih voda Mehaniko hemijsko preiavanje otpadnih voda Objekat ureaja za predtretman otpadnih voda obino je funkcionalno podijeljen u 2 jedinice, koje se graevinski mogu objediniti u jedinstven objekat. Ureaj za predtretman se sastoji iz: egalizacijsko-neutralizacijskog bazena, dozirne stanice za hemikalije i mjernog ureaja. Ureaj je predvien za fiziko-hemijsko preiavanje otpadne vode. Nakon predtretmana otpadne vode se isputaju u recipijent. Svrha predtretmana je:

59

Izdvajanje krupnijih sadraja organskog i anorganskog porijekla koji mogu prouzrokovati taloenje i anaerobne uslove u kolektoru, Korekcije vrijednosti pH faktora, Ujednaenje njihovog sastava mijeanjem uz odravanje u aerobnim uslovima. Bioloko preiavanje otpadnih voda Aeracioni bazen je obino okruglog oblika, u kojemu se nalaze sekundarni talonik sa preljevnim kanalom, vazduna pumpa, aeratori i razvodni cjevovod zraka. Svjea otpadna voda ulazi u aeracioni bazen gravitacijom ili uz pomo crpki iz crpnog bazena. U otpadnu vodu se intenzivno uduvava komprimirani vazduh kroz membranske aeratore, koji stvaraju fine mjehurie. Svjea otpadna voda se mijea sa finim mjehuriima vazduha, a kiseonik iz vazduha se otapa u vodi. Mikroorganizmi za svoj ivot trebaju hranu i kiseonik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske materije) i na taj nain je preiavaju, a kiseonik dobivaju iz vazduha koji se uduvava u vodu. Mjeavina otpadne vode, mjehuria vazduha i mikroorganizama prelazi u sekundarni talonik gdje se aktivni mulj odvaja od izbistrene vode koja se obino izdvaja. Aktivni mulj se ponovo vraa u aeracijski bazen i time se proces kontinuirano obnavlja. Izbistrena i bioloki preiena voda odlazi u recipijent.

6 6.1

TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA UVOD

Proizvodnja piva karakteristino zahtjeva velike koliine pitke vode. Voda se koristi kao osnovna sirovina za proizvodnju piva, kao i za druge potrebe u okviru tehnolokog procesa, te ienje pogona i opreme. Dominantan okolini problem uzrokovan proizvodnjom piva je isputanje velikih koliina otpadnih voda. Koliina otpadne vode zavisi od koliine upotrebljene vode. Emisije u zrak potiu iz procesa proizvodnje energije (kotlovnica), od prijema i transporta sirovina, iz procesa fermentacije, filtracije, pri procesu kuhanja komine i sladovine, punjenja piva, pranja i dezinfekcije ambalae, opreme i radnih povrina. Elektrina energija se koristi za rad svih maina, hlaenje, ventilaciju, klima-ureaje, osvjetljenje, proizvodnju komprimiranog zraka i drugog. Toplotna energija se koristi u tehnolokom postupku proizvodnje sladovine, u procesima ienja, pranja i sterilizacije, kao i za grijanje objekata. Glavne kategorije otpada koje nastaju tokom proizvodnje piva su: otpad organskog porijekla nastao u procesu prijema sirovina i proizvodnje piva, slomljeno staklo i slomljene gajbe, mulj iz ureaja za preiavanje otpadnih voda, papir i karton, plastika, metal, slomljene drvene palete, otpadna ulja i komunalni otpad. Buka unutar pivara uglavnom potie iz pomonih operacija (npr. kompresori) i u zonama za pakovanje (npr. staklenih boca). Osnovne karakteristike potronje i emisija, kao i trenutni nivoi i koliine u pivarama u BiH, daju se u nastavku.
60

6.2

VODA

6.2.1 Potronja vode Voda je jedna od najvanijih sirovina za proizvodnju piva i po kvantitetu ona je najzastupljenija u finalnom proizvodu. Voda koja se upotrebljava u proizvodnji piva mora ispunjavati sve norme kvaliteta vode za pie. Zavisno od procesne namjene dodatno se demineralizuje i deaerie. Proizvodnja piva karakteristino zahtjeva velike koliine pitke vode. Potronja vode zavisi od primijenjenog proizvodnog procesa, starosti pogona i tipa opreme. Opti podaci o izvoru vodosnabdijevanja i mjerenju vode u pivarama u BiH prikazani su u Tabeli 6. Osim upotrebe kao osnovne sirovine za proizvodnju piva, voda se koristi i za brojne druge procesa kao to su: ispiranje pivskog tropa, pranje i dezinfekciju ambalae, procese pasterizacije piva, procese hlaenja sladovine i piva, pripremu naplavnih filtera, kondenzaciju na rashladnim postrojenjima, hlaenje amonijanih zranih kompresora, pranje opreme i radnih povrina; zaptivanje i ispiranje dihtunga pumpi, podmazivanje transportnih traka, pripremu hrane za uposlene, sanitarne potrebe; hidrantsku mreu. Tabela 6. Opti podaci o izvoru vodosnabdijevanja i mjerenju vode u pivarama u BiH Izvor vodosnabdijevanja Pivara sopstveni izvor Banjaluka pivara, a.d. Banja Luka gradski vodovod Postoji ureaj za mjerenje koliina zahvaene vode Da Broj instalir. mjeraa Kontrola kvaliteta zahvaene vode

Redni broj

1.

Ne

Da Da

Da Da-

2.

Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo

Dadva bunara

(koristi se u sluaju znaajnih kvarova na bunarima)

Da

interna kontrola jednom sedmino i eksterna

61

Redni broj

Izvor vodosnabdijevanja Pivara sopstveni izvor gradski vodovod

Postoji ureaj za mjerenje koliina zahvaene vode

Broj instalir. mjeraa

Kontrola kvaliteta zahvaene vode

jednom mjeseno na dva bunara 3. Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Grudska pivovara, d.o.o. Grude Bihaka Pivovara, d.d. Biha Ne Da Da 1+9=10 Da

4.

Da

Ne

Da

Da

5.

Da

Da

Da

1+2=3

Da

Pivare u BiH uglavnom ne kontroliu potronju vode po pojedinim proizvodnim pogonima, odnosno nemaju razdvojenu potronju vode za razliite grupe proizvoda (pivo, voda, sokovi). Koliina potroene vode se uglavnom mjeri putem jednog vodomjera, koji je uglavnom postavljen na ulaznom dovodnom vodu u pivaru. Banjaluka pivara ima instaliran samo jedan vodomjer pomou koga se mjeri potronja vode iz gradskog vodovoda. Sarajevska pivara ima instalisana 2 vodomjera za mjerenje zahvaene vode iz dva bunara, ali nema mjeraa potronje vode po proizvodnim linijama. Postoji i mjera proizvedene obraene vode u pogonu za obradu vode. Tuzlanska pivara ima jedan vodomjer na ulazu kojim se mjeri ukupna potronja vode iz gradskog vodovoda i 9 mjeraa vode koji mjere koliinu vode za pojedine pogone, ukljuujui i pogon za proizvodnju piva. Grudska pivovara ima 4 bunara i na svakom je instaliran po jedan vodomjer za mjerenje potronje vode za proizvodnju piva. Bihaka pivovara ima razdvojene mjerae za potronju vode za proizvodnju piva, te punjenja prirodnih izvorskih voda i bezalkoholnih napitaka. Ova pivovara ima jedan vodomjer na ulazu kojim se mjeri ukupna potronja vode iz gradskog vodovoda, dok se koliina vode koja se crpi sa sopstvenog izvora, mjeri putem 2 vodomjera. Prikaz ukupne potronje vode za pojedine pivare dat je u Tabeli 7.

62

Tabela 7. Podaci o potronji vode u pivarama u BiH

Ukupna potronja vode (m /god) Red. broj Pivara 2005 2006 2007
3

Postoji ureaj za mjer. koli. vode samo u pogonu za proizv. piva

Potronja vode po jedinici proizvoda (m3 po 1 hl proizvedenog piva)

2005

2006

2007

1.

Banjaluka pivara, a.d. Banja Luka Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Grudska pivovara, d.o.o. Grude Bihaka pivovara, d.d. Biha

125.663 483.891 242.648 (podatak za prvih 6 mjeseci) Ne 1,12 0,92 1,09

2.

10.050

9.102

9.662

Ne

19,5*

16,78*

16,50*

3.

273.250

264.309

247.293

Da

1,33

1,37

1,17

4.

79.063

26.886

60.520

Da

1,38

1,22

1,27

5.

157.542,8**

184.344,5**

184.330,4**

Da

1,39

1,45

1,31

* hl potroene vode po hl proizvedenog pia ukupno **potronja vode samo u pogonu za proizvod. piva

U razliitim prirunicima o najboljim raspoloivim tehnikama mogue je pronai jedinstveni podatak o potronji vode po jedinici proizvoda za industriju proizvodnje piva. Neki od raspoloivih podataka su dati u Tabeli 8. Tabela 8. Tipine vrijednosti potronje vode Tipine vrijednosti Potronja vode (m3/hl piva) Referentni dokument 15 0,32-1,0 Referentni dokument 16 0,4 1,0

Prema podacima iz Referentnog dokumenta20, pored gore navedene opte potronje vode, postoji i podatak za pivare sa primijenjenom novom tehnologijom gdje se potronja vode kree u granicama od 0,5 (najbolje prakse) 2 (visoka potronja) m3/hl piva.
15 16

Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006. godina Environmental Management in the Brewing Industry, Technical report No. 33, UNEP Industry and Environment, 1996. godina

63

Mjerenje potronje vode vri se pojedinano za pogone za proizvodnju piva samo u tri pivare u BiH (Pivara Tuzla, Grudska pivovara, Bihaka pivovara), dok se u preostalim pivarama mjeri potronja za kompletna preduzea. 6.2.2 Otpadna voda Otpadne vode predstavljaju glavni ekoloki problem u proizvodnji piva. Otpadne vode koje nastaju u pivarama dijele se na : tehnoloke, sanitarne i atmosferske(oborinske) otpadne vode. Otpadne vode, koje nastaju u pojedinim fazama proizvodnje piva, veoma se razlikuju po svojim karakteristikama, a mnoge od njih sadre znaajne koliine korisnih otpadnih materijala. Ove otpadne vode su jako optereene organskim materijama i suspendiranim esticama, to je naroito sluaj sa otpadnim vodama od pranja bistrenika, hladnjaka (Whirlpool), posudama vrionog i lenog podruma, filtera za filtraciju piva, povezujuih cjevovoda. Izvjesne koliine organskih materija dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica isputanja otpadnog kvasca i kiselgura. U ovim pogonima nastaju i otpadne vode od pranja opreme , cjevovoda i radnih povrina a koje su optereene deterdentima. Karakteristike otpadnih voda iz procesa proizvodnje piva rezultat su specifinosti otpadnih voda iz pojedinih faza tehnolokog procesa, to ovisi o: utroku tehnoloke vode, stanju i stupnju instalirane opreme, odnosu ljudi prema opremi, te nainu odvoenja otpadnih voda. Tehnoloke otpadne vode nastaju u sljedeim pogonima za proizvodnju piva: varionici- proizvodnja i hlaenje sladovine (otpadna voda optereena visokom temperaturom, sredstvima za pranje, ostacima slada, hmelja i kukuruzne krupice); vriono-lenog podruma (otpadna voda optereena sredstvima za pranje, pivskim kvascem, bjelanevinama, hmeljnim smolama, ugljendioksidom); filtracije i skladitenje filtriranog piva (otpadna voda optereena sredstvima za pranje, ostacima pivskog kvasca, dijatomejskom zemljom); punionicama (otpadna voda poveane temperature, optereena sredstvima za pranje i podmazivanje, ostacima piva, suspendiranim esticama, ugljendioksidom); kotlovnici i pripremi kotlovske vode (otpadna voda sadri soli Na, Ca, Mg); kompresorskim stanicama; restoranu drutvene ishrane , pranje pogona, radnih povrina, fabrikog kruga i kamiona. Sanitarne otpadne vode nastaju u toaletima i objektima namijenjenim za pripremanje hrane. Budui da se proizvodnja piva sastoji iz niza diskontinualnih faza, u kojima se, troi razliita koliina vode, ukupna potronja vode u okviru iste pivare vremenski je, ak i u toku istog dana, veoma varijabilna. Ukoliko se otpadne vode isputaju nepreiene direktno u recipijent, zagaenje iz otpadne vode utie na vie naina na ekosistem recipijenta. Najvei dio optereenja otpadnih voda pivare potie od organskih materija. U recipijentu nastaje spontana razgradnja (biorazgradljivog) dijela organskih materija, koju izvodi aerobna mikroflora koja normalno postoji u vodi recipijenta. Za posljedicu razgradnje organske materije imamo smanjenje

64

koncentracije kisika u vodi im se ugroava, u najgorem sluaju i unitava ivi svijet u recipijentu. Osnovne kvantitativne i kvalitativne karakteristike otpadnih voda iz pivare su: velika koliina otpadnih voda; visok sadraj organskih materija; visok sadraj ukupnog azota i fosfora; visok sadraj suspendovanih materija; temperatura vode poveana; vrijednosti za pH variraju ; Pored gore navedenih kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika, otpadne vode pivara sadre i sredstva za pranje, deterdente i ostatke papira i stakla. Otpadne vode pivara sadre azot i fosfor, koji su glavni makronutrijenti biljaka, tako da isputanje ovakve otpadne vode pospjeuje tzv. eutrofikaciju vode recipijenta (prekomjeran rast vodenog bilja), to je naroito nepovoljno za akumulaciju vode i spore vodotoke. Posljedice eutrofikacije su brojne: porast brojnosti fitoplanktona (zamuenje i obojenje vode), rast vodenih biljaka, promjena ribljih vrsta, promjena mirisa i okusa vode. Suspendovane estice koje sa otpadnim vodama pivara dospijevaju u recipijent poveavaju mutnou vode, a lako taloiva frakcija suspendovanih estica dospijeva na dno gdje ometa reprodukcioni ciklus riba. Pivare u BiH uglavnom ne kontroliu potronju vode po pojedinim proizvodnim pogonima, kao ni koliine otpadne vode u istim. Koliina isputene otpadne vode se procjenjuje na osnovu iskustvenih i literarnih podataka. Procjene se mogu napraviti i na osnovu 48 satnog mjerenja koliine i kvaliteta otpadnih voda i utvrivanja ekvivaklentnog broja stanovnika (EBS) za potrebe obraunavanja i plaanja posebne vodne naknade za zatitu voda (pri 100 % kapacitetu rada pogona) od strane ovlatene institucije, a koji se sprovodi jednom u dvije godine. Za Banjaluku pivaru vrijednost za koliinu isputene otpadne vode se dobije kada se vrijednost zahvaene vode umanji za 15 %. Zakonska obaveza svih zagaivaa, pa i pivara, je da imaju ugraen ureaj za mjerenje protoka isputenih otpadnih voda. Podaci o recipijentima otpadnih voda iz pivara u BiH, kao i mjerenju kvantiteta i kvaliteta otpadnih voda dati su u Tabeli 9. Tabela 9. Podaci o praenju otpadnih voda u pivarama u BiH Tip recipijenta za tehnoloke otpadne vode Javni kanalizac. sistem Banjaluka pivara, a.d. Banja Luka Vodotok Postoji ureaj za mjerenje koliina tehnolo. otpadne vode Broj mjeraa za mjerenje koliine otpadne vode Monitoring kvaliteta tehnolo. otpadnih voda

Redni broj

Pivara

Da Da Ne (jednom u 2 godine)

1.

65

Redni broj

Pivara

Tip recipijenta za tehnoloke otpadne vode Javni kanalizac. sistem Vodotok

Postoji ureaj za mjerenje koliina tehnolo. otpadne vode

Broj mjeraa za mjerenje koliine otpadne vode

Monitoring kvaliteta tehnolo. otpadnih voda

2.

Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo

Da (tehnoloke i sanitarne otp. vode) Da

Da (oborinske vode) Da (oborinske vode)Ne Ne -

Da (jednom u 2 godine) Da (jednom u 2 godine) Da

3.

Pivara Tuzla, d.d. Tuzla

(tehnoloke i sanitarne otp. vode) Da (tehnoloke i sanitarne otp. vode) Da (tehnoloke i sanitarne otp. vode)

4.

Grudska pivovara, d.o.o. Grude

Ne

Da

(jednom u 2 godine) Da

5.

Bihaka pivovara, d.d. Biha

Da (oborinske vode) Ne -

(jednom u 2 godine)

U dvije pivare (Biha, Grude) otpadne vode se tretiraju u pogonima za preiavanje (predtretman, anaerobni tretman) prije nego to se ispuste u recipijent. U ostalim pivarama, otpadne vode se ne tretiraju i direktno se isputaju u recipijent. Ukupno optereenje otpadnih voda izraava se pomou ekvivalentnog broja stanovnika (EBS). Analizu kvaliteta otpadnih voda i utvrivanje EBS-a, a u svrhu plaanja posebne vodoprivredne naknade, pivare u BiH obavezno rade u skladu sa vaeim propisima, a najmanje jednom u dvije godine. Zakonski osnov za ovo su u RS-u Pravilnik o nainu i metodama odreivanja stepena zagaenosti otpadnih voda kao osnovice za utvrivanje vodoprivredne naknade i Pravilnik o uslovima za isputanje otpadnih voda u povrinske vode (Slubeni glasnik Republike Srpske br 44/01). U FBiH zakonski osnov je Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 92/07). Ovim pravilnicima je predvieno utvrivanje koliine i stepena zagaenja otpadnih voda za zagaivae voda na osnovu ukupnog ekvivalentnog broja stanovnika tj. EBS-a, a u cilju plaanja posebne vodoprivredne naknade za zatitu voda. Na osnovu navedenog Pravilnika u FBiH, zagaiva je obavezan da najmanje jednom u dvije godine obavi ispitivanje otpadne vode i na osnovu dobivenih rezultata ispitivanja izrauna vrijednost EBS-a. Postupak utvrivanja EBS-a propisan je ovim Pravilnikom. Elaborat o

66

ispitivanju otpadnih voda i utvrivanju EBS-a zagaiva dostavlja nadlenoj Agenciji za vodno podruje (rijeke Save ili Jadranskog mora). Uzimanje uzoraka zagaene vode i mjerenje protoka radi odreivanja EBS-a vri se na mjestu izljeva zagaene vode, a prije njenog isputanja u prijemnik. Uzimanje uzoraka zagaene vode i mjerenje protoka vri se u toku 48 sati pri emu se zahvataju kompozitni dvosatni uzorci koji se zahvataju kontinualno automatskim ureajem za uzorkovanje ili runo pri emu se zahvatanje vode za kompozitne uzorke vri svakih 15 minuta. U kompozitnim dvo-asovnim uzorcima se odreuju sljedei parametri: suspendovane materije, KPK i BPK5. U srednjeproporcionalnim 24-asovnim kompozitnim uzorcima se odreuju sljedei parametri: toksinost i specifini parametri za ispitivanu otpadnu vodu(teki metali, mineralna ulja, deterdenti itd.). Temperatura otpadne vode mjeri se svaka dva sata. Fiziko-hemijski parametri neophodni za proraun ukupnog optereenja otpadnih voda pomou EBS-a su: protok, pH, temperatura, KPK, BPK5, suspendovane materije, ukupni azot i ukupni fosfor. Vrijednosti ovih parametara u otpadnim vodama iz pivara u BiH dati su u Tabeli 10. Tabela 10. Karakteristike efluenta iz pivara u BiH Pivara Parametar Jedinica mjere Vrijednost Zadnji izmjereni teret zagaenja otp. voda EBS (ukupno)

KPK BPK5 KPK/BPK5 Banjaluka pivara, a.d. Banja Luka Suspendovane materije Ukupni fosfor Ukupni azot pH Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo KPK BPK5 KPK/BPK5 Suspendovane materije

mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l

2.076 1.522 1,4 487 82 41 2,76-12,9 187-1.200 120-755 1,36-2,52 88-322 35.589 75.619

67

Pivara Parametar Jedinica mjere Vrijednost

Zadnji izmjereni teret zagaenja otp. voda EBS (ukupno)

Ukupni fosfor Ukupni azot pH KPK BPK5 KPK/BPK5 Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Suspendovane materije Ukupni fosfor Ukupni azot pH KPK BPK5 KPK/BPK5 Grudska pivovara, d.o.o. Grude Suspendovane materije Ukupni fosfor Ukupni azot pH Bihaka pivovara, d.d. Biha KPK BPK5 KPK/BPK5

mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l -

0,66-3,39 4,62-15,38 6,79-11,20 339,08-2.637 169,5-936,16 30,66-2.028 0,19-2,0 6,20-67,10 6,1 10,3 289,7 137,2 2,1 299,8 3,05 4,16 7,10 161 1.820 50 467 3,22 3,90 3.864,05 3.019 27.164

68

Pivara Parametar Jedinica mjere Vrijednost

Zadnji izmjereni teret zagaenja otp. voda EBS (ukupno)

Suspendovane materije Ukupni fosfor Ukupni azot pH

mg/l mg/l mg/l -

32 1.070 54,58-63,44 1,6576- 1,7192 8,01 8,97

Ukoliko se eli dobiti bolja slika o kvalitetu otpadnih voda neophodno je sprovoditi stalni monitoring i analize odreenih parametara, i to u skladu sa vaeim podzakonskim aktima u oba entiteta i Brko Distriktu. Na osnovu zakonskih propisa u RS (Zakon o vodama, Slubeni glasnik RS, br.50/06; Pravilnik o nainu i metodama odreivanja stepena zagaenosti otpadnih voda kao osnovice za utvrivanje vodoprivredne naknade, Pravilnik o uslovima za isputanje otpadnih voda u povrinske vode, Pravilnik o uslovima za isputanje otpadnih voda u povrinske vode, Slubeni glasnik RS, br 44/01) organi odgovorni za upravljanje na nivou rijenog sliva donose godinji Program i Plan sistematskog praenja kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika industrijskih i urbanih otpadnih voda. Ovi Programi moraju biti usaglaeni na Republikom nivou, i stupaju na snagu i primjenjuju se nakon dobijanja odobrenja od Ministarstva nadlenog za poslove vodoprivrede (MPV RS). Program monitoringa otpadnih voda za svakog zagaivaa obuhvata sljedee elemente: lokacija kontrolnih taaka na kojima se vre mjerenja, broj mjerenja u toku kalendarske godine koji zavisi od koliine i stepena zagaenja otpadnih voda (4-12 mjerenja), trajanje mjerenja zavisi od dnevnog radnog reima(8, 16 ili 24 asa), nain mjerenja i uzimanja uzoraka: gdje to lokalni uslovi omoguuju mjerenje protoka i zahvatanje uzoraka (subuzorci proporcionalni protoku) treba da se obavlja automatski. Alternativno, gdje nije mogue obezbijediti automatska mjerenja, periodi izmeu runog zahvatanja subuzoraka ne mogu biti dui od 15 min. a paralelno se vri mjerenje protoka, vrsta uzoraka i prioritetni parametri: analiziraju se kompozitni 8-, 16-, 24asovni uzorci proporcionalni protoku zavisno od duine dnevnog radnog ciklusa. Analiziraju se sljedei parametri: temperatura vode, pH, alkalitet, elektroprovodljivost, ukupne vrste materije, gubitak arenjem, pepeo, taloivost za 30 min., ukupne suspendovane materije, KPK-dihromatno, BPK5, ukupni fosfor, ukupni azot i svi parametri specifini za datu vrstu proizvodnje. Podaci o uslovima za vrijeme mjerenja: svi izvjetaji o izvrenim ispitivanjima, pored rezultata mjerenja, moraju ukljuiti podatke o radnom kapacitetu proizvodnje i potronji vode za vrijeme uzimanja uzorka.

69

Opta saglasnost kvaliteta otpadnih voda sa propisanim graninim vrijednostima ocjenjuje se na godinjoj osnovi uzimajui u obzir sve uzorke uzete tokom godine. Mjerodavne vrijednosti su srednje dnevne koncentracije ponderisane protokom. Obraene rezultate mjerenja sa osnovnim podacima o kapacitetu proizvodnje i radnom reimu industrije u periodu mjerenja zagaiva je duan da dostavi nadlenom organu u distriktu rijenog sliva i Republikoj direkciji za vode Republike Srpske, krajem svakog tromjeseja i poetkom kalendarske godine godinji izvjetaj za prethodnu godinu. Kvalitet otpadnih voda koje se isputaju u povrinske vode ocjenjuje se na osnovu dva kriterija: kvaliteta efluenta i kvaliteta vode prijemnog vodotoka. Ako jedan od ova dva kriterija nije zadovoljen, smatra se da uslovi za isputanje otpadnih voda u povrinske vode nisu ispunjeni. U saglasnosti sa naelo zagaiva-plaa, sve trokove ispitivanja sopstvenih otpadnih voda plaa fiziko ili pravno lice koje sirove ili preiene otpadne vode isputa u povrinske vode, kao i propisanu naknadu, posebnim propisom, za zagaenje. Svi obveznici mjerenja stepena zagaenosti otpadnih voda duni su da ugrade ureaje za mjerenje potronje upotrebljene i iskoritene vode. Na osnovu zakonskih propisa u FBiH (Zakon o vodama, Slubene novine FBiH, br.18/98 i 70/06; Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik Slubene novine FBiH, br. 50/07, Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se nakon preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (Slubene novine FBiH, br. 50/07) definisani su uslovi isputanja tehnoloke otpadne vode u prijemnik odnosno:. granine vrijednosti pokazatelja i dozvoljene granine vrijednosti koncentracije opasnih i tetnih materija u otpadnim vodama, minimalan broj godinjih uzorkovanja u zavisnosti od koliine otpadne vode, te obavezni i specifini pokazatelji koji se ispituju za otpadne vode. Ispitivanje i ocjenu kvaliteta tehnolokih otpadnih voda mogu vriti samo ovlatene laboratorije. 6.3 EMISIJE U ZRAK

Pogoni za proizvodnju piva u BiH uglavnom koriste elektrinu energiju za proizvodne potrebe. Za potrebe rada kotlovnica koristi se prirodni gas i mazut. Emisije u zrak se sastoje od otpadnih gasova i mirisa. Samo emisije iz dimnjaka, odnosno loita, se mogu mjeriti i tretirati i zbog toga je njihov okolini uticaj minimiziran. Kratkotrajne emisije se ne mogu tretirati. Da bi se smanjio njihov uticaj na okoli, njima se mora efikasno upravljati kako bi se sprijeilo ili minimiziralo njihovo isputanje. Emisije neugodnih mirisa potiu od isparavanje kod kuhanja, skladitenja i rukovanja ko-proizvodima i nusproizvodima, iz prostorija za vrenje i odleavanje piva, te linija za punjenje i pakovanje piva. Emisije u zrak, koje nastaju u razliitim procesima, su: emisije gasova, odnosno produkata sagorijevanja goriva u loitima kotlovnica tokom proizvodnje neophodne toplotne energije, pri emu koliina zavisi od potronje toplote i vrste upotrjebljenog goriva, emisije ugljendioksida tokom procesa fermentacije, filtracije i otakanja piva, emisije organske praine tokom prijema i transporta sirovina, emisije amonijanih para tokom rada rashladnih kompresora,
70

emisije neugodnih mirisa tokom kuhanja komine i sladovine i odvoenja pivskog tropa, emisije natrijum hidroksida i neugodnih mirisa tokom pranja tehnoloke opreme i ambalae, emisije izduvnih gasova iz transportnih vozila. Karakteristike emisija otpadnih gasova u zrak iz pivara u BiH date su u Tabeli 11. Tabela 11. Karakteristike emisija otpadnih gasova u zrak iz pivara Pivara Parametar Koncentracija prakastih materija Koncentracija CO2 Koncentracija CO2 Banjaluka pivara, a.d. Banja Luka Ugljen monoksid CO Oksidi sumpora (SO2) Oksidi azota NO2 Emisija ai po Bakaraku Oksidi azota NOxkotlovi Ugljen monoksid COkotlovi Oksidi sumpora (SO2) kotlovi Emisija ai po Bakaraku- kotlovi Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Ugljik (IV) oksid (CO2) -kotlovi Ugljik (II) oksid (CO) kotlovi Sumpor (IV) oksid (SO2) - kotlovi Azot (IV) oksid (NO2) g/Nm3 g/Nm3 g/Nm3 g/Nm3 Jedinica mjere mg/m3 % % mg/m3 mg/m3 mg/m3 mg/m3 mg/m3 mg/m3 Vrijednost 46 9,65 8,65 1.258,2 465 240,6 1,5 187,86-273,94 0 480,09-525,91 0 127,28 0,014-0,018 0,051-0,078

Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo

0,023-0,024
71

Pivara

Parametar kotlovi Kisik (O2) - kotlovi vrste estice - kotlovi Emisija organske praine Koncentracija CO2 Ugljen monoksid CO

Jedinica mjere

Vrijednost

g/Nm3 g/Nm3 g/m3 % mg/m3 mg/m3 mg/m3 g/m3 mg/m3 g/Nm3 g/Nm3 g/Nm3 g/Nm3 g/Nm3 g/Nm3 g/m3

170,6-174,8 0,011-0,013 0,0194-0,0259 10,5 2,00 2,35 1,50 8,10 7,50 221,9 0,0032-0,0045 1,611-2,735 0,044-0,050 71,4-80,0 0,057-0,060 0,035

Grudska pivovara, d.o.o. Grude

Oksidi sumpora (SO2) Oksidi azota NO2 Kisik (O2) - kotlovi Koncentracija prakastih materija Ugljik (IV) oksid (CO2) -kotlovi Ugljik (II) oksid (CO) kotlovi Sumpor (IV) oksid (SO2) - kotlovi Azot (IV) oksid (NO2) kotlovi Kisik (O2) - kotlovi vrste estice - kotlovi Emisija organske praine prijem sirovina

Bihaka pivovara, d.d. Biha

Da bi se smanjio uticaj na okoli/ivotnu sredinu otpadnih gasova, a koji se emituju u zrak iz pivara u BiH, neophodno je vriti njihov kontinuirani monitoring, kao i efikasno upravljati loitima kako bi se sprijeilo ili minimiziralo isputanje istih. Polutanti ija emisija se mjeri su razliiti i zavise od vrste tehnolokog procesa, odnosno ulaznih supstanci koje se koriste u tehnolokom procesu. Na svim postrojenjima na kojima se realizira monitoring kao pogonsko gorivo u loitima se koristi:teno gorivo-mazut, lo ulje ili prirodni gas.

72

Kao vlasnici stacionarnih izvora zagaivanja (loita ispod 50 MW) pivare u BiH su dune da obezbijede periodina mjerenja emisija zagaujuih materija u zrak u skladu sa Pravilnikom o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH , br. 12/05; Slubeni glasnik RS, br. 39/05), te Zakona o zatiti zraka (Slubene novine FBiH, br. 33/03, Slubeni glasnik RS, br. 53/02), Pravilnikom o graninim vrijednostima za emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Slubene novine FBiH,br. 12/05, Slubeni glasnik RS, br.39/05), te Pravilnikom o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH, br. 12/05, Slubeni glasnik RS, br.39/05). Na taj nain dobiju se parametri koji su mjerodavni za ocjenu emisije zagaujuih materija prema navedenim Pravilnicima. U svim pivarama u BiH, na monitoring mjestima za praenje kvaliteta zraka, mjere se karakteristini parametri a koji su prikazani u Tabeli 11. Pored mjerenja parametara u otpadnim dimnim plinovima, u pivovarama se mjere i emisije hemijskih polutanata koji nastaju u procesu proizvodnje (emisija praine, NaOH, CO2, NH3). Nedostaju mjerenja isparljivih organskih jedinjenja, te je potrebno da se u narednim kontrolnim mjerenjima ne izostavi ovaj parametar. Rezultati zadnjih mjerenja iz pivara u BiH ukazuju da su svi mjereni parametri ispod graninih vrijednosti propisanih vaeim pravilnicima. 6.4 POTRONJA SIROVINA, POMONIH MATERIJALA I HEMIJSKIH SREDSTAVA

Potronja osnovnih sirovina i pomonih materijala koji se koriste u proizvodnji piva dati su u Tabeli 12. S obzirom da se radi o pogonima za proizvodnju piva, tj. prehrambenih proizvoda, u samom procesu proizvodnje ne koriste se nikakve hemijske supstance. Upotreba hemijski supstanci je izraena u procesu ienja i odravanja pogona, gdje se koriste standardni deterdenti i dezinficijensi navedeni u donjoj tabeli. Tabela 12. Potronja osnovnih sirovina, odreenih pomonih materijala i hemijskih sredstava u pivarama u BiH 2006 Sirovina/ Pomoni materijal/ Hemijsko sredstvo Potronja po jedinici proizvoda (kg/hl proizv. piva) 12,708 4,90 0,090 0,266 2007 Potronja po jedinici proizvoda (kg/hl proizv. piva) 14,04 5,42 0,095 -

Pivara

Ukupna potronja (kg)

Ukupna potronja (kg)

Banjaluka pivara, a.d. Banja Luka

Slad Kukuruzna krupica Hmelj Kiselgur

3.630.100 1.399.600 25.840 75.929

3.470.000 1.340.000 23.450 -

73

2006 Sirovina/ Pomoni materijal/ Hemijsko sredstvo Potronja po jedinici proizvoda (kg/hl proizv. piva) 0,230 0,011 0,187 0,009 14,04 5,75 0,11 0,26 -

2007 Potronja po jedinici proizvoda (kg/hl proizv. piva) 0,498 0,421 0,032 11,71 4,88 0,13 0,25 -

Pivara

Ukupna potronja (kg)

Ukupna potronja (kg)

Tena luina (45%) Prakasta luina Fosforna kiselina (75%) Na-hipohlorit Slad Kukuruzna krupica Hmelj Kiselgur Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo NaCl (za regeneraciju jonske mase) NaOH, soda HCl hlorovodoni. kiselina Deterdenti za pranje Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Slad Kukuruzna krupica Hmelj

65.580 3.150 53.355 2.600 4.699.540 1.924.850 37.325 86.754 28.550 196.900 48.940

123.000 104.000 7.800 4.868.150 2.026.400 52.865 104.777 20.300 216.780 38.760

98.090 1.826.246 1.423.478 13.879

9,64 7,51 0,0733

165.079 1.569.084 1.334.467 15.114

9,47 7,76 0,0912

74

2006 Sirovina/ Pomoni materijal/ Hemijsko sredstvo Potronja po jedinici proizvoda (kg/hl proizv. piva) 0,17 0,225 12,77 3,05 0,127 0,250 0,141 0,100 14,85 2,70 0,06 0,24 -

2007 Potronja po jedinici proizvoda (kg/hl proizv. piva) 0,17 0,225 13,50 3,72 0,140 0,232 0,110 0,101 15,24 3,80 0,06 0,26 -

Pivara

Ukupna potronja (kg)

Ukupna potronja (kg)

Kiselgur NaOH, soda Slad Kukuruzna krupica Grudska pivovara, d.o.o. Grude Hmelj Kiselgur NaCl (za regeneraciju jonske mase) NaOH, soda Slad Kukuruzna krupica Hmelj Bihaka pivovara, d.d. Biha Kiselgur NaCl (za regeneraciju jonske mase) NaOH, soda HCl hlorovodoni. kiselina

32.180 24.520 280.000 66.920 2790 5480 3110 2210 1.722.962 312.800 6.997 27.783 2.500 49.275 56.800

29.170 36.454 640.000 177.000 6660 11050 5245 4800 1.828.778 455.000 7.360 31.608 2.350 55.200 53.500

Potronju osnovnih sirovina i pomonih materijala, koji se koriste iskljuivo za proizvodnju piva, mogue je iskazati po hl proizvedenog piva gotovo u svim pivarama u BiH. Meutim,

75

neke pomone materijale (kao to su NaOH-soda, NaCl, HCl) i deterdente za pranje nije mogue iskazati po 1 hl proizvedenog piva. Prema podacima iz Referentnog dokumenta 17, za proizvodnju 1 hl normalno zrelog piva koristi se oko 15 kg pivarskog slada, a potronja kvasca je u granicama od 2-4 kg. Kod filtracije piva, prema prethodno spomenutom Referentnom dokumentu, uobiajna vrijednost kiselgura koja se koristi je 100 300 gr/1 hl piva. Prema podacima iz prethodno spomenutog Referentnog dokumenta, uobiajna potronja rastvora kristalne luine je oko 0,5-1,0 kg (30 % NaOH)/ 1 hl piva. 6.5 OTPAD

U skladu sa vaeim Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama/katalogom (Slubene novine FBiH, br. 09/05; Slubeni glasnik RS, br. 39/05, Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06), sve vrste otpada koji nastaje u pogonima i postrojenjima za proizvodnju i punjenje piva mogue je svrstati u sljedee kategorije otpada: 02 07 02 07 01 02 07 04 02 07 99 06 01 06 01 04* 06 02 06 02 04* 13 01 13 02 13 07 13 07 01* 15 01 15 01 01 15 01 02 15 01 04 15 01 07 16 01 16 01 07* 16 01 12 16 01 13* 16 01 15 16 01 17 16 01 18 16 01 19 16 01 20 16 02 Otpad od proizvodnje alkoholnih i bezalkoholnih pia (iskljuujui kafu, aj i kakao Otpad od pranja, ienja i mehanikog smanjivanja sirovog materijala materijali neophodni za jelo i obradu Otpadi koji nisu drugaije specifikovani Otpad iz proizvodnje, formulacije, dobave i upotrebe (PFDU) kiselina Otpadi od upotrebe fosforne kiseline Otpad iz PFDU baza Otpadi od upotrebe natrijum hidroksida Otpadna hidraulina ulja Otpadna ulja za motore, pogonske ureaje i podmazivanje Otpad od tekuih goriva Mazut i dizel Ambalaa (ukljuujui odvojeno skupljani komunalni ambalani otpad) Ambalaa od papira i kartona Ambalaa od plastike Ambalaa od metala Staklena ambalaa Stara vozila iz razliitih naina prevoza (ukljuujui necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i odravanja vozila Filteri za ulje Koione obloge koje nisu navedene pod 16 01 11 Tenosti za konice Antifriz tenosti koje nisu navedene pod 16 01 14 Metali sa sadrajem eljeza Obojeni metali Plastika Staklo Otpad iz elektrine i elektronske opreme

17

Environmental Management in the Brewing Industry, Technical report No. 33, UNEP Industry and Environment, 1996. godina

76

16 06
* Opasni otpad

Baterije i akumulatori

Otpad nastaje u okviru sljedeih procesa proizvodnje u pivarama u BiH: ienje i prosijavanje i uskladitenje slada Dolazi do prosipanja slada, a u toku prosijavanje se odvaja pljevica i polomljena zrna koje se sistemom aspiracije zavri u papirnim vreama . Slui kao stona hrana. Bistrenje i cijeenje nakon procesa zakomljavanja zaostajanje istaloenog pivskog tropa. Ovaj tip otpada ima najvei udio u ukupnoj koliini otpada koji nastaje u procesu proizvodnje piva. Slui kao stona hrana. Bistrenje nakon kuhanja i hmeljenja dolazi do stvaranja toplog taloga koji se iz Whirlpool-a prilikom pranja cjevovodom prebacuje u talonik. Konano zbrinjavanje toplog taloga se razlikuje od pivare do pivare. Samo jedna pivara ga prikuplja i prodaje podugovaraima, a ostale ga isputaju u kanalizacionu mreu ili prikupljaju i odvoze na gradsku deponiju. Glavno vrenje dolazi do izdvajanja vika kvasca. Moe se izdvajati i slui kao stona hrana, a ako se ne izdvaja ide u kanalizaciju ili na predtretman otpadnih voda. Svojim sadrajem utie na koliinu suspendiranih materija i KPK u ukupnim otpadnim vodama. Filtracija nakon odleavanja Izdvajanje otpadnog kiselgura i pivskog kvasca poslije filtracije piva. Kiselgur i pivski kvasac u nekim pivarama zavri u taloniku i kad se napuni prazni se i odvozi na gradsku deponiju, a u nekim u gradskoj kanalizaciji. Predstavljaju znaajno optereenje otpadne vode iz pivara. Dealkoholizacija piva- izdvojeni 70%-ni alkohol. Pranje i punjenje staklenih boca - prilikom pranja gajbi i boca dolazi do razbijanja boca i lomljenja gajbi, skidanja papirnih etiketa, tj. nastanka otpadnog stakla, plastike i papira. Ambalani otpad nastao troenjem i raspakivanjem sirovina i repromaterijala (karton, papirne vree, najlon, plastini kanisteri i bave, drvo, aluminijske folije i sl.) i ambalani otpad nastao rasturom u procesu pakovanja proizvoda (PET preforme i boce, aluminijske limenke, zatvarai, folije, etikete i sl.). Samo mali dio ovog tipa otpada se odlae na gradskoj deponiji, a ostatak se koristi za preradu, tj. prodaje se podugovaraima. Odravanje vozila i strojeva: otpadna ulja, stare gume, baterije, filteri, otpadni metali i plastika i sl. U laboratoriji: mikrobioloke podloge, ambalaa hemikalija, kontrolirani uzorci iz proizvodnje(PET boce, limenke). U kancelarijama uprave uglavnom nastaje komunalni otpad, kao i otpad od starog papira koji se valorizira. U restoranima drutvene ishrane: organski otpad (ostaci hrane) i ambalani otpad. Veliki dio otpada koji nastaje u pivarama, prikuplja se i prodaje. Oni nadalje upotrebljavaju ovaj otpad kao sirovinu za druge proizvodnje, to znai da se na taj nain ovaj otpad valorizuje. Koliine valorizovanog otpada u 2006. i 2007. godini u pivarama u BiH prikazane su u Tabelama 13 i 14. Pod otpadom koji se valorizira podrazumijeva se otpad koji se ne odlae na deponiji nego se prodaje po odreenoj cijeni fizikim i pravnim licima (podugovaraima). Osim organskog

77

otpada koji se koristi kao stona hrana, tu su i neke druge vrste otpada za koje nije potrebno plaati naknade odlaganja. U otpad koji se valorizira spadaju: Pivski trop, Praina od pneumatskog transporta slada, Kartonska ambalaa, Etikete iz praone boca, Stari papir iz kancelarija uprave, Lomljeno staklo, Lomljene gajbe, PET boce i preforme, Defektne aluminijske limenke, Polipropilenski najlon (pakovanje) folije, Plastika za umotavanje, Stare baterije, Otpadna ulja, Plastini kanisteri i bave, Otpadna plastika, komadi metala i sl. U BiH pivarama u periodu 2006-2007. godine generisane su odreene koliine otpada a koje se ne valorizuje (tj. ili se taj otpad odlae na gradske deponije ili isputa u gradsku kanalizaciju). I ove koliine su prikazane u Tabelama 13 i 14, uz naznaku gdje se odlae navedena vrsta otpada. Tabela 13. Otpad koji nastaje u pivarama u BiH podaci za 2006. godini Vrsta otpada Banjaluka pivara Sarajevska pivara Pivara Tuzla Grudska pivovara Bihaka pivovara

(kg/hl proizvedenog piva ) Praina i pljevica 0,12 18,86 Nema podataka 0,17 prodaje se treim licima 17,9 prodaje se treim licima Nema podataka o koliiniisputa se u kanalizaciju Neisputa se posebno 3,23 0,17 poklanja se treim licima 18,8 prodaje se podugovarau 1,45** odvozi se na gradsku deponiju -

Pivski trop

Nema podataka

Topli talog

1,42 -

Nema podataka

Hladni talog

0,22

Nema podataka

78

Vrsta otpada

Banjaluka pivara

Sarajevska pivara

Pivara Tuzla

Grudska pivovara

Bihaka pivovara

(kg/hl proizvedenog piva ) vezan je u kvascu 1,99 2,64 2,45* isputa se u kanalizaciju dio ide na ureaj za ide na ureaj predtretman za otpadnih preiavanje voda, a dio se prodaje podugovarau 0,17 0,250 odvozi se na gradsku deponiju

Pivski kvasac

Nema podataka

Kiselgur

0,62 -

Nema podataka

0,17 isputa se u kanalizaciju

Tabela 14. Otpad koji nastaje u pivarama u BiH podaci za 2007. godini Vrsta otpada Banjaluka pivara Sarajevska pivara Pivara Tuzla Grudska pivovara Bihaka pivovara

(kg/hl proizvedenog piva) Praina i pljevica 0,188 prodaje se treim licima 17,53 Pivski trop 0,17 prodaje se treim licima 17,8 2,8 0,15 poklanja se treim licima 18,5 prodaje se podugovarau 1,52** odvozi se na gradsku deponiju

prodaje se prodaje se podugovarau treim licima 0,09* Nema podataka o koliiniisputa se u kanalizaciju Neisputa se posebno vezan je u

Topli talog

isputa se u kanalizaciju 0,08*

Hladni talog

isputa se u kanalizaciju

79

Vrsta otpada

Banjaluka pivara

Sarajevska pivara

Pivara Tuzla

Grudska pivovara

Bihaka pivovara

(kg/hl proizvedenog piva) kvascu 2,18 2,20* isputa se u kanalizaciju 2,4* isputa se u kanalizaciju dio ide na ureaj za ide na ureaj predtretman za otpadnih preiavanje voda, a dio se prodaje podugovarau 0,26 0,232 odvozi se na gradsku deponiju

Pivski kvasac

3,12 Kiselgur isputa se u kanalizaciju

0,25 isputa se u kanalizaciju

0,16 isputa se u kanalizaciju

* procijenjena koliina ** ukupno topli i hladni talog

Ambalaa od papira i kartona, plastike, metala i staklena ambalae se u pivarama u BiH odvojeno prikuplja. U Bosni i Hercegovini postoji trite za veinu ovih materijala, tako da proizvoai piva prodaju ove vrste otpada prodaju podugovaraima za dalje recikliranje. Monitoring i analiza podataka o koliinama nastalog ambalanog otpada u pivarama u BiH nije redovna praksa , tako da nije mogue iskazati podatke na godinjem nivou za period 2006-2007. godina. Prema podacima iz Referentnog dokumenta 18 o najboljim raspoloivim tehnikama, moderni tehnoloki procesi proizvodnje piva (kapaciteta preko 1 milion hektolitara proizvedenog piva) rezultuju nastankom otpadnog kvasca u koliini od 17 29 kg/m3 proizvedenog piva i otpadnog kiselgura (dijatomejske zemlje) u koliini od 4 7 kg/m3 proizvedenog piva. S druge strane, prema podacima iz Referentnog dokumenta 19, za pivare koje imaju aerobne ureaje za preiavanje otpadnih voda, prihvatljive koliine otpadnog kiselgura (dijatomejske zemlje) su 2,5 kg/m3 piva. Sve pivare u BiH imaju sklopljene ugovore sa komunalnim preduzeima, specifinim podugovaraima/preduzeima ili privatnim licima (poljoprivrednicima) sa ciljem redovnog odvoza produkovanih koliina otpada iz pogona na gradske deponije ili za dalje koritenje kao sirovine.

18 Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006. godine 19 Environmental Management in the Brewing Industry, Technical report No. 33, UNEP Industry and Environment, 1996. godina

80

6.6

ENERGIJA

Slino kao to se normalna proizvodnja ne moe zamisliti bez redovnog snabdijevanja sirovinama, ona se ne moe zamisliti bez redovnog snabdijevanja energijom. Osobitost pivara je pri tome da su potrebne ne samo velike koliine energije, ve se mora raspolagati sa razliitim oblicima energije. Energija, potrebna u svim fazama proizvodnje piva, moe se podijeliti na: elektrinu energiju i toplotnu energiju. Pogoni za proizvodnju piva u BiH kao energente koriste lo ulje ili mazut, te prirodni gas, neophodne za rad kotlovskih postrojenja. Snabdijevanje lo-uljem i mazutom vri se preko dobavljaa koji su specijalizirani za transport goriva auto cisternama. Jedino Sarajevska pivara, od raspoloivih energenata u najveoj koliini troi prirodni gas za rad kotlovnice. Od ostalih energenata troi se elektrina energija i dizel gorivo. Dizel gorivo se troi u minimalnim koliinama za rad kotlovnice, u trenucima zaustavljenog dotoka prirodnog gasa. Snabdijevanje prirodnim gasom vri se preko gradske distributivne mree. Elektrina energija se koristi u svim pogonima i postrojenjima pivare. Glavni potroai elektrine energije su: pogon za proizvodnju hladnoe, kotlana, pogon za proizvodnju komprimiranog zraka, variona, ureaj za tretman otpadnih voda, CIP ureaji i pogon za pakovanje. Elektrina energija se koristi i za osvjetljenja pogona i objekata, vertikalne komunikacije-liftove, te rad kompjuterske opreme u kancelarijama. Slino kao i potronja vode, upotreba energije za hlaenje i sterilizaciju vana je za osiguravanje ouvanja kvaliteta finalnog proizvoda. Hladnoa je u pivari potrebna za razliite svrhe: hlaenje prostora skladita hmelja, hlaenje sladovine, odvoenje toplote osloboene u toku glavnog vrenja, hlaenje mladog piva prije poetka odleavanja i sazrijevanja piva, hlaenje vazduha u prostorijama lenog podruma, hlaenje piva prije filtracije. Potronja toplotne energije se rasporeuje na proizvodne faze, odnosno na proizvodna odjeljenja kao to su: variona, punjenje boca, punjenje buradi, CIP postrojenja za pranje u ostalim pogonima, sterilizacija pogona i postrojenja, te zagrijavanje prostora. U varioni se troi najvei dio toplotne energije u odnosu na cjelokupnu potronju u pivari. U varioni toplotna energija je potrebna za : zagrijavanje vode za ukomljavanje, zagrijavanje komine, zagrijavanje vode za ispiranje tropa, zagrijavanje ili obradu (kuhanje) sladovine. Nakon varione, odjel za punjenje boca je drugi po veliini potroa toplotne energije u pivarama. Toplotna energija, u obliku pare i vrue vode, koristi se za ienje i sterilizaciju Potronja toplote u pivarama zavisi od karakteristika procesa i proizvodnje kao to su metod pakovanja, tehnika pasterizacije, tip opreme i tretman nusproizvoda.

81

Pivare u BiH ne kontroliu potronju elektrine i toplotne energije po pojedinim proizvodnim pogonima, odnosno nemaju razdvojenu potronju za razliite grupe proizvoda (pivo, voda, sokovi). Koliina potroene elektrine i toplotne energije se mjeri putem jednog mjeraa, a koji je uglavnom postavljen na ulazu u pivaru. U Tabelama 15, 16, 17 i 18 dati su podaci o potronji elektrine energije, mazuta, lo ulja i prirodnog gasa u pivarama u BiH. Tabela 15. Podaci o snabdijevanju elektrinom energijom u pivarama u BiH Izvor snabdijevanja elektrinom energijom Pivara sopstveni izvor gradska mrea Postoji ureaj za mjerenje koliina elektrine energije Broj instaliranih mjeraa i na kojim proizvodnim linijama 1 na ulazu u pivaru Da Da ne postoje mjerai po proizvodnim linijama 1 na ulazu u pivaru Da Da ne postoje mjerai po proizvodnim linijama 1 na ulazu u pivaru 3. Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Da Da ne postoje mjerai po proizvodnim linijama 1 na ulazu u pivaru Ne Da Da ne postoje mjerai po proizvodnim linijama 2 mjeraa i to: jedan u objektu 1 za
82

Redni broj

1.

Banjaluka pivara, d.d. Banja Luka

2.

Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo

Agregat koristi se u sluaju nestanka el.energije

4.

Grudska pivovara, d.o.o. Grude

5.

Bihaka pivovara, d.d. Biha

Ne

Da

Da

Redni broj

Izvor snabdijevanja elektrinom energijom Pivara sopstveni izvor gradska mrea

Postoji ureaj za mjerenje koliina elektrine energije

Broj instaliranih mjeraa i na kojim proizvodnim linijama proizvodnju piva i ostale namjene, a drugi u objektu 2 za proiz.osvje. napitaka

Tabela 16. Potronja elektrine energije u pivarama u BiH

Ukupna potronja elektrine energije (kWh/god) Redni broj Pivara 2005 2006 2007 Postoji ureaj za mjerenje koliina elekt. energije samo u pogonu za proizv. piva Potronja elektrine energije po jedinici proizvoda (kWh po 1 hl proizvedenog pia)

2005

2006

2007

1.

Banjaluka pivara, d.d. Banja Luka Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Grudska pivovara, d.o.o. Grude Bihaka pivovara, d.d. Biha

Ne

13,89

16,0

21,1

2.

6.756.220

7.587.860

8.107.240

Ne

3.

2.337.000

2.103.750

2.271.330

Ne

9,26

10,94

10,81

4.

1.612.390

1.184.490

1.560.610

Da

73,55

24,93

5.

2.062.150

2.051.760

2.161.176

Da

16,27

15,69

16,1

83

Tabela 17. Potronja goriva u pivarama u BiH

Ukupna potronja goriva (mazuta, lo ulje, TNP) Pivara 2005 Banjaluka pivara, d.d. Banja Luka (kg/god) 2006 2007 Potronja goriva po jedinici proizvoda (kg po 1 hl proizvedenog pia) 2005 2006 2007

Redni broj

1.

4,82 - mazut

5,44 - mazut

5,74 -mazut

2.

Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo Pivara Tuzla, d.d. Tuzla Grudska pivovara, d.o.o. Grude Bihaka pivovara, d.d. Biha

89.097 (lit.)

Nije bilo potro. (koriten plin) 960.106

3.

1.050.270

990.326

4,16

5,15

4,57

4.

443.922

154.021

331.941

7,78

7,02

6,98

5.

973.750

985.548

1.025.665

7,68

7,54

7,65

Tabela 18. Potronja prirodnog gasa u pivarama u BiH Ukupna potronja prirodnog gasa Redni broj Pivara 2005 1. Sarajevska pivara, d.d. Sarajevo 1.532.739 (m3/god) 2006 1.544.867 2007 1.862.424 Potronja prirodnog gasa po jedinici proizvoda (m3 po 1 hl proizvedenog pia) 2005 2,98 2006 2,86 2007 3,40

Treba napomenuti da jedino Sarajevska pivara troi prirodni gas kao energent. Ovaj energent se najvie koristi za rad kotlovnice, a potronju energenta je mogue iskazati samo po jedinici proizvedenog pia u pivari. Treba napomenutu da jedino u Sarajevu postoji adekvatna infrastruktura i obezbijeenost snabdijevanja grada i industrije prirodnim gasom kao energentom, dok ostali gradovi u kojima su pivare (Banja Luka, Tuzla, Grude, Biha i Mostar) to nemaju, pa otuda i njihova opredijeljenost za koritenje raznih energenata tj. goriva za rad kotlovnica.

84

U razliitim prirunicima o najboljim raspoloivim tehnikama mogue je pronai jedinstveni podatak o potronji energije po jedinici proizvoda za industriju proizvodnje piva. Neki od raspoloivih podataka su dati u Tabeli 19. Tabela 19. Tipine vrijednosti potronje energije Tipine vrijednosti Potronja elektrine energije (kWh/hl piva) Toplotna energija (MJ/hl piva)
* za pivare sa 20 i vie zaposlenih ** za dobro organizovane pivare

Referentni dokument 20 10,4 - 10,6* 118,7 127,9*

Referentni dokument 21 8 12** 150-200**

Mjerenje potronje energije u svim pivarama u BiH se ne vri pojedinano samo za pogone za proizvodnju piva, ve se vri za kompletna preduzea, pa iz ovoga razloga je vrlo teko i ustanoviti da li BiH pivare racionalno koristi energiju. 6.7 BUKA

Buka moe biti znaajan izvor uticaja na ope stanje okoline. Ona nije aktivni zagaiva, ali po svom esto razornom djelovanju na psihiko zdravlje ovjeka predstavlja odreeni vid zagaivaa ovjekove prirodne okoline. Na osnovu mjerenje vanjske buke na rubnim dijelovima kruga Pivare Tuzla (u 10 mjernih taaka), Bihake pivovare (u 20 mjernih taaka), te Banjaluke pivare (u 7 mjernih taaka), utvreno je da je nivo buke u svim ovim takama u doputenim granicama za dnevni i noni period. Izmjereni nivo buke je uraen na temelju vaee zakonske regulative (Zakona o zatiti od buke Tuzlanskog Kantona, Slubene novine Tuzlanskog Kantona br. 10/04; Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma Slubeni list SRBiH, br. 46/89,. Pogoni Pivare Tuzla, d.d. nalaze se u urbanom podruju grada Tuzle, a pogoni Bihake pivovare u industrijskom podruju. Razmatrana lokacija Tuzlanske pivare se svrstava u zonu za koju najvii doputeni nivo buke iznosi Leq = 60 dB (A) danju i Leq = 50 dB (A) nou, dok se lokacija Bihake pivovare i Banjaluke pivare svrstava u zonu za koju najvii doputeni nivo buke iznosi Leq =70 dB (A) danju i Leq =70 dB (A) nou. U smislu zakonske regulative dan je od 06:00 do 22:000 sata, a no od 22:00 do 06:00 sati. U Sarajevskoj pivari vreno je detaljno mjerenje buke izvan prostora pivare, tj. ambijentalne buke. Mjerenja buke su vrena u periodu dana (od 06:00 -22:00 sati) i noi (od 22:00 -06:00 sati) i to na 37 lokacija. Dodatno je izvrena i frekventna analiza buke u najblioj ulici pogona pivare, u kuama preko puta kotlovnice i naspram istresanja otpadnog stakla. Izmjerene vrijednosti buke su poreene sa zakonski propisanim vrijednostima koje proizlaze iz Zakona o prostornom ureenju (Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 13/99), Zakona o zatiti od buke (Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 10/99) i Zakona o izmjenama i dopunama

20 21

Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006. godina Environmental Management in the Brewing Industry, Technical report No. 33, UNEP Industry and Environment, 1996. godina

85

Zakona o zatiti od buke (Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 10/2001). Na osnovu odredbi prethodno spomenutih zakona, podruje gdje se nalazi Sarajevska pivara se svrstava u IV zonu (Trgovako, poslovno, stambeno uz saobraajne koridore skladita bez tekog transporta) za koju najvii doputeni nivo buke iznosi Leq = 60 dB (A) danju i Leq = 50 dB (A) nou. Prema zadnjem mjerenju iz 2005. godine ustanovljeno je da postoje samo dvije sporne lokacije u najblioj ulici pogona koje, prema izmjerenoj buci, prekorauju zakonski propisane granice [kue naspram prostora gdje se vri istresanje otpadnog stakla i kue naspram kotlovnice]. Zbog toga je preporueno istresanje otpadnog stakla u terminu od 10:00 - 12:00 sati i sprjeavanje rada transportnih vozila, u posjedu Sarajevske pivare u nonim satima. Podaci o mjerenju ambijentalne buke za Grudsku pivovaru nisu trenutno poznati. Izmjereni nivoi vanjske buke, koja nastaje od strojeva i procesnih postrojenja u BiH pivarama pri normalnom radu procesne opreme, a na temelju vaeih zakona su uglavnom u doputenim granicama za dnevni i noni period, te nemaju uticaja na najblii okoli. Buka koju stvaraju transportna vozila prilikom utovara i istovara sirovina i proizvoda je privremenog karaktera i nema uticaja na najblii okoli. 6.8 NESREE VELIKIH RAZMJERA I AKCIDENTNE SITUACIJE

Trenutno u pogonima i postrojenjima pivara u BiH, ukljuujui i njihova skladita, nema prisutnih opasnih supstanci u koliinama iznad navedenih u podzakonskim aktima: Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04, lan 10 i 11), Uredba o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06, lan 6 i 7) i Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 30/06, lan 7 i 8). Mogui akcidenti u pivarama predstavljaju pojavu znaajnih emisije u zrak koje prelaze puno iznad dozvoljenih graninih vrijednosti emisija, kao i isputanja otpadnih voda koje sadre opasne i tetne materije daleko iznad dozvoljenih graninih vrijednosti, zatim pojavu poara ili eksplozije nastale kao rezultat neplanskih dogaaja u okviru neke industrijske aktivnosti koji ugroavaju ljude i okoli/ivotnu sredinu odmah ili nakon odreenog vremena, a u okviru ili van granica preduzea, i to ukljuujui jednu ili vie opasnih hemikalija. Udesi vezani za fiksne instalacije obuhvataju eksplozije materija u procesu proizvodnje i skladitenja, poare opasnih materija i isputanje toksinih materija u okoli/ivotnu sredinu. U sluaju akcidenta, zahtjeva se trenutno reagovanje prema ranije utvrenim organizacionim mjerama i uputstvima u sluaju akcidentne situacije. Veina pivara u BiH u svojim internim dokumentima (Pravilnik o zatiti na radu, Pravilnik o zatiti od poara, Plan zatite od poara, te raznim Uputstvima za sluaj akcidentnih situacija, prirodnih i drugih nesrea i sl.) opisuje aktivnosti koje se provode u cilju sprjeavanja eventualnih akcidentnih situacija i drugih nesrea, kao i ponaanje u sluaju ovih dogaaja. Uputstvima u sluaju akcidentnih situacija propisuje se: Odgovorna lica u sluaju akcidenta, Nain informisanja u sluaju akcidenta, Mjere koje se trebaju poduzeti u sluaju akcidenta,
86

Postupak otklanjanja udesa, Mjere zatite koje treba poduzeti u sluaju akcidenta. Akcidentne situacije mogu biti izazvane: ljudskom nepanjom, kvarom na postrojenju, te zbog dotrajalosti instalacija i opreme. Da ne bi dolo do akcidentne situacije bitno je provoditi mjere prevencije, koje su u skladu sa propisima koji reguliu rad takvih postrojenja. U pivarama mogue akcidentne situacije mogu proizvesti rashladno postrojenje, koje kao rashladni medij koriste amonijak, te postrojenje za skladitenje tenog ugljendioksida. Mjere prevencije koje se poduzimaju za gore navedena postrojenja su: Poto se radi o opasnim materijama, bitno je napomenuti da odgovorna lica koja rade na ovim postrojenjima moraju biti struno osposobljena, Svi ureaji i oprema podlijeu redovnim pregledima i ispitivanjima, naroito posude pod pritiskom, Redovno ispitivanje mjerne, regulacione i sigurnosne opreme na ovim postrojenjima, Praenje sadraja opasnih materija u radnoj sredini.

TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH

U BiH pivarama najee se implementiraju trenutno raspoloive tehnika koje se opisuju u nastavku. 7.1 OPTE PREVENTIVNE TEHNIKE

Od est preduzea za proizvodnju piva, tri pivare (Sarajevska, Bihaka i Tuzlanska pivara) imaju implementirane i certificirane sistem upravljanja kvalitetom u skladu sa meunarodnim standardom ISO 9001 i HACCP sistem. Samo dva od est preduzea za proizvodnju piva (Bihaka i Sarajevska pivara) imaju implementiran i certificiran sistem okolinskog upravljanja u skladu sa meunarodnim standardom ISO 14001. U ovim pivarama postoji na odreenom nivou organizirana obuka zaposlenika kako bi postali svjesniji okolinskih aspekata poslovanja kompanija, te njihove osobne odgovornosti i obaveza. U veini pivara pogoni su opremljeni modernom automatiziranom opremom kojom se optimizira potronja vode i energije, nivo emisija u zrak i vodu, minimizira nastanak otpada i karta, kao i nivo buke. Sve pivare vre redovne remonte opreme i maina, i to u skladu sa tehnolokim planom proizvodnje i planom remonta. Sve pivare provode redovno monitoring emisija u zrak iz kotlovnica i tereta zagaenja otpadnih voda izraen preko EBS-a. Tamo gdje je mogue, za rad kotlovskih postrojenja pivare koriste istije gorivo, odnosno prirodni gas (u Sarajevskoj pivari).

87

Iako je uoeno da nivo buke u radnim prostorijama (npr. kompresorska stanica, punionica) moe biti povean, adekvatnim dizajnom, odabirom, upravljanjem i odravanjem opreme vri se kontrola nivoa buke na izvoru u svim pivarama. Buka se ne prenosi van proizvodnih pogona, tako da nema uticaja na bliu okolinu. U samim pogonima osigurana je zatita radnika na radu u vidu kabina za smjetaj zaposlenika, te postavljanjem zatitnih zvunih izolacija oko maina i opreme. Upotrebnim dozvolama su za radnike koji rukovode odgovarajuim operacijama u spomenutim pogonima, propisana odgovarajua sredstva line zatite (epovi za ui i antifoni). U tom smislu vri se periodino i kontrola nivoa buke u radnom prostoru u skladu sa zakonskim propisima. Poveani nivo ambijentalne buke, koja potie od transportnih vozila ili nekih pomonih operacija (npr. istresanje otpadnog stakla), prevazilazi se boljom organizacijom izvoenja operacija tokom radnog vremena, zabranom rada motora prilikom utovara ili istovara sirovina i proizvoda, te ukidanjem kretanja transportnih vozila u nonim satima. 7.2 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE VODE I NASTANKA OTPADNIH VODA

Veina pivara u BiH ne prati potronju vode po pojedinim pogonima, tj. nemaju precizne podatke o potronji vode samo za proizvodnju piva, kao ni udjela trokova potroene vode u cjelokupnim trokovima proizvodnje piva. Uglavnom postoje mjerai na glavnom ulazu u krug preduzea, na izvoritima (bunarima) ili na ulazima u objekte. U svim pivarama linije za prikupljanje tehnoloke, sanitarno-fekalne otpadne vode i oborinske vode su odvojene. U pogledu tehnika za smanjenje tereta zagaenja tehnoloke otpadne vode, neke pivare koriste samo najjednostavnije tehnike kao to je postavljanje reetki iznad kanala za prikupljanje tehnoloke otpadne vode, kojima se sprjeava dospijevanje vrstih estica organskog porijekla u otpadnu vodu. Na mjestima gdje je primjenjivo (npr. prijem, skladitenje i transport slada i kukuruzne krupice, skladini prostori i sl.) koriste se tehnike suhog ienja opreme i pogona, ili se prije upotrebe tenih sredstava za ienje prethodne odstrane krupne neistoe. Za vanjsko pranje tehnoloke opreme, pogona i dvorita koriste se visokotlane maine i pjenomati , ime se omoguava kontrolirano smanjenje potronje vode. Sve pivare imaju CIP (Clean In Place) sisteme za pranje (kruno pranje gdje se rastvor sredstva za pranje ne gubi, nego vraa i skladiti, te koristi za sljedee pranje) unutranjosti tankova, pivskih vodova i druge pivarske opreme koja dolazi u kontakt sa proizvodom. Sve ee su u upotrebi potpuno automatizovane CIP stanice, sa programski upravljanim podeavanjem koncentracija sredstava za pranje, temperatura, redoslijeda i vremena odvijanja pojedinih koraka pranja, razdvajanja razliitih medija i sl. ime se znatno smanjuje potronja vode i hemikalija, odnosno koliina i oneienje isputenih voda. Dodatan pozitivan primjer jeste i koritenje dodatne CIP posude za prikupljanje vode iz koraka finalnog ispiranja i njena upotreba za predispiranje kod narednog postupka pranja (CIP u pogonu kuhaone u Sarajevskoj pivari d.d.). Pivare ne prate i ne analiziraju redovno koliine i kvalitet otpadne vode koja nastaje tokom procesa proizvodnje piva. Jedini podatak o koliinama i kvalitetu otpadne vode moe se dobiti iz elaborata o teretu zagaenja otpadne vode izraenog preko EBS-a, a koji se izrauje svake 2 godine.

88

U pivarama u BiH ne postoje kontrolna mjesta (ahtovi) za kontinuirano praenje kvaliteta i kvantiteta otpadne tehnoloke vode prije njenog konanog isputanja u recipijent, a u skladu sa zakonskim propisima. U dvije pivare (Biha, Grude) otpadne vode se tretiraju u ureajima za preiavanje (predtretman-mehaniko-hemijski, anaerobni tretman) prije nego to se ispuste u recipijent. U ostalim pivarama, otpadne vode se ne tretiraju i direktno se isputaju u recipijent odnosno gradski kolektor otpadnih voda. Samo u dvije pivare se kvasac i kiselgur prikupljaju na odreenim mjestima (talonici), te se sprjeava njihovo isputanje u otpadnu vodu. U ostalim pivarama se kvasac i kiselgur isputaju u otpadnu vodu, te se na taj nain generiraju znaajne koliine otpadne vode sa visokim sadrajem organskog zagaenja koji se mora minimizirati ili sprijeiti. Neke pivare izdvojeni sladovinski talog prikupljaju i pomijean sa pivskim tropom prodaju kao stonu hranu, ime smanjuju optereenje otpadnih voda. Smanjenje neorganskog zagaenja u vodi postie se neutralizacijom otpadnih voda pranja iz CIP-a, te iz ureaja za pranje staklene ambalae. U veini pivara su na gumenim crijevima instalirane prskalice za automatsko zaustavljanje vode kod procesa pranja i ienja, ime se tedi potronja voda u velikim procentima, te time i koliine nastale otpadne vode. Kod CIP pranja pogona i opreme, voda za pranje cirkulira, te se na taj nain smanjuje potronja vode, kao i nastanak koliine otpadnih voda kod ienja. U nekim pivarama se, voda koja se koristi za rashlaivanje tankova (u procesima fermentacije ili pasterizacije) reciklira, te se takoer prakticira ponovno koritenje vode nakon pasteriziranja boca. U svim pivarama se vrua voda nastala hlaenjem sladovine u ploastim izmjenjivaima prikuplja i koristi za pripremu proizvoda i pranje opreme. esta je i primjena tankova za sedimentaciju alkalnog rastvora iz praone boca, ime se produava vrijeme upotrebljivosti rastvora prije njegove kompletne zamjene. Za pranje gajbi koristi se viak vrue, alkalne vode sa praone boca (ureaja za pranje boca). Voda nakon hlaenje kompresora se pothlauje na vodenim tornjevima, a u nekim pivarama dodatno hlorie i koristi za ispiranje i dezinfekciju ambalae prije punjenja. Kondenzat pare se prikuplja i ponovno koristi, ime se smanjuje potronja vode i energenata. 7.3 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA NASTANKA OTPADA

Problematika otpada u pivarskoj industriji je uglavnom dobro rijeena i ne predstavlja znaajan okolinski problem. U najveoj koliini otpad nastaje u obliku pivskog tropa, te kao posljedica ambalae sirovina i repromaterijala u obliku papirnih vrea, kartonskih kutija, najlona, aluminijske folije, PVC bavi i kanistera. Znaajne koliine otpada nastaju i u punionicama u vidu lomljenog stakla, etiketa iz praona boca, oteene ambalae tokom punjenja piva (PET boce, aluminijske limenke, metalni i plastini zatvarai, najlon) i sl. U nekim pivarama otpad nastaje i kao posljedica smanjenja zagaenja otpadnih voda separacijom i prikupljanjem sladovinskog taloga, pivskog kvasca, filtracione zemlje ili mulja izdvojenog iz luine za pranje boca. Na kraju, otpad nastaje i kao posljedica redovnog

89

odravanja vozila, proizvodne opreme i ureaja u obliku masti, starih guma, plastinih i metalnih dijelova, cijevi, aktivnog ugljena i sl. Odgovarajuom proizvodnom opremom omogueno je da se osnovne sirovine, slad i kukuruzna krupica nabavljaju i skladite u refuzi. Proizvodnja i nabavka organizuju se planski, skladitenje je adekvatno propisanim zahtjevima, a kod izdavanja vodi se rauna o FIFO principu (First In First Out tj. prvo ulo-prvo izalo), to minimizira nastanak nepotrebnih zaliha, kvarenja, oteenja ili proizvode sa isteklim rokovima. Pivski treber, otpadno zrno i pljevica, pa dijelom i topli talog, se prikupljaju i prodaju kao stona hrana. Nastali ambalani otpad od sirovina i repromaterijala, ambalani otpad nastao u procesu proizvodnje, kao i otpad nastao u procesima odravanja, razdvojeno se prikupljaju unutar lokaliteta tvornica, a njihov odvoz i prodaja su ugovoreni sa ovlatenim firmama za reciklau. PVC kanisteri i bave, lomljene plastine gajbe, pa dijelom i kartonska ambalaa, se uz odgovarajuu nadoknadu vraaju dobavljaima. Polomljeno staklo se samo djelomino prikuplja i prodaje proizvoaima stakla. Preostali otpad se kao komunalni prikuplja i predaje lokalnim komunalnim organizacijama na konano zbrinjavanje. Uposleni se redovno educiraju o pravilnom rukovanju sirovinama i repromaterijalima, te nainu ispravnog zbrinjavanja otpada. Opasni otpad (otpadno hidrauliko i motorno ulje, otpadni mazut, filteri, akumulatori, otpadni mulj od biolokog tretmana voda itd.) se propisno skladiti unutar lokacija tvornica, a zatim taj otpad preuzimaju licencirani podugovarai koji ga odvoze i zbrinjavaju shodno zakonskim propisima. 7.4 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Pivare prakticiraju kontrolu svih proizvodnih procesa kako bi minimizirali potronju energija, ali i u ovom sluaju kompanije su voene ekonomskim, a nikako okolinim interesom. Svi elektrini vodovi se razdvajaju po prostorijama i pogonima tako da ne dolazi do bespotrebnog koritenja elektrine energije. Pivara u BiH ne prate potronju elektrine energije po pojedinim pogonima, tj. nemaju precizne podatke o potronji energije samo za proizvodnju piva, kao ni udjela trokova potroene energije u cjelokupnim trokovima proizvodnje piva. U pivarama se ne vri kontinuirani sistematski monitoring potronje energije i na osnovu toga izvlae zakljuci o uspjenosti primijenjenih mjera. Kroz svakodnevno upravljanje proizvodnim procesom nastoji se upravljati i radom maina na nain da se smanji utroak energenta, a radi smanjenja konanih trokova. Proizvodni procesi su gotovo u potpunosti automatizirani, a procesi grijanja i hlaenja se automatski programiraju, tako da se izbjegava upotreba vie elektrine energije nego je neophodno za procese grijanja i hlaenja.

90

Rashladne komore podeene su na specifinu temperaturu za hlaenje piva u skladu sa odgovarajuim procesima (fermentacija, odleavanje ili pasterizacija). Automatska kontrola temperature se primjenjuje na svim mainama. Sve je ea upotreba mekih startera i frekventnih pretvaraa na motorima pumpi, pogonskih ureaja i sl. Veliki broj razliitih proizvoda u razliitim pakovanjima iziskuje permanentno planiranje i organizaciju proizvodnje, kako bi linije za pakovanje mogle biti iskoritene na pravi nain, a ime se smanjuje potronja energije, produkcija otpada i uestalost ienja. 7.5 TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

Kuhaona piva U samo jednoj pivari vri se prikupljanje zadnje vode od ispiranja tropa u bistreniku i njeno ponovno koritenje za pripremu narednog kuhanja, ime se smanjuje potronja vode i koliina otpadnih voda. U jednoj pivari izdvojeni sladovinski topli talog se sakuplja u posebnu posudu i u pogodnom momentu mijea sa pivskim tropom i prodaje kao stona hrana. U samo jednoj pivari se otparak nastao tokom kuhanja sladovine koristi za dobivanje povratne toplotne energije koja se koristi za zagrijavanje sladovine prije kuhanja. Otparak u procesu kuhanja sladovine koristi se u jednoj pivari za zagrijavanje vode sa kojom se vri ukomljavanje. U jednoj pivari se za smanjenje utroka toplotne energije koristi smanjenjem kuhanja sladovine u sladovinskom kotlu, uz dodatno uparavanje na vakumskom isparivau i kondenzaciju nastalog otparka. Jedna od pivara za smanjenje utroka toplotne energije koristi unutranje kuhae sladovine u sladovinskom kotlu, ime se postie ubrzanje procesa kuhanja i uteda energije. U veini pivara voda zagrijana u procesu hlaenja sladovine odlazi u rezervoar vrue vode, odakle se ponovno koristi za proizvodnju sladovine, ime je optimiziran proces. Vriono leni podrum Samo dvije pivare ima napravljenu stanicu za prikupljanje i ukapljivanje CO2 nastalog u procesu fermentacije piva. Samo u jednoj pivari problem suvinog pivskog kvasca je djelimino rijeen isputanjem u ureaj za tretman otpadnih voda. Takoer, samo u jednoj pivari pivski kvasac se prikuplja u taloniku ili tanku za otpadni kvasac, te se nadalje prodaje treim licima tj. podugovaraima. Filtracija Samo u jednoj pivari otpadni kiselgur se prikuplja u talonik, a odakle se konano zbrinjava na gradskoj deponiji. U jednoj pivari proizvodi se bezalkoholno pivo izdvajanjem alkohola iz gotovog piva postupkom protusmjerne vakumske destilacije. Izdvojeni 70 %-tni alkohol se prikuplja i revalorizuje.

91

Punionice U veini pivara sistem ienja boca odvija se u ureaju koji ima automatski, viestepeni sistem za ienje boca (peraica). Instalirani sistem obezbjeuje optimalnu potronju luine i vode u zoni ispiranja U dvije pivare viak vrue, alkalne vode sa praone boca koristi se za pranje gajbi. U dvije pivare luina iz praone boca vikendom se sputa u tankove za sedimentaciju, te poetkom radne sedmice ponovno vraa u praonu. Niti jedna pivara nema sistem za regeneraciju luine u praoni boca. Nakon zaprljanja luina iz praone se nepovratno, sa ili bez neutralizacije isputa u kanalizaciju. Niti jedna pivara nema ureaj za presovanje etiketa iznijetih uz praone boca. Neke pivare za zavrno ispiranje ambalae koriste vodu prikupljenu nakon hlaenja kompresora. Sve pivare koriste protone pasterizatore za brzo zagrijavanje piva prije punjenja, uz optimalno iskoritenje toplotne i rashladne energije. Dvije pivare imaju tunelski paster za pasterizaciju gotovog proizvoda u limenkama. Viak vode u pasterizatoru nije adekvatno iskoriten. U jednoj pivari za vanjsko pranje opreme i prostora u punionicama, iskljuivo se koristi razvedeni sistem pranja visokotlanih ureaja sa pjenom. CIP Sve pivare koriste sistem rekuperirajueg, zatvorenog pranja unutranjosti proizvodne opreme. U nekim pivarama su CIP stanice potpuno automatizovane uz optimalnu upotrebu energenata i vode. Samo u jednoj pivari, jedna CIP stanica ima dodatnu posudu za prikupljanje vode od zadnjeg ispiranja koja se koristi za predispiranje kod narednog pranja opreme.

92

Primjer ostvarenih okolinskih i ekonomskih koristi primjenom najboljih raspoloivih tehnika na primjeru pivare 22

ISTIJA PROIZVODNJA U INDUSTRIJI PIVA, BEZALKOHOLNIH GAZIRANIH NEGAZIRANIH PIA, MINERALE I NATURALNE VODE SARAJEVSKA PIVARA Industrijski sektor

Prehrambena industrija, proizvodnja piva, bezalkoholnih gaziranih i negaziranih pia, i minerale i naturalne vode Identificirani problemi u proizvodnom procesu Predmet okoline dijagnostike je bio pogon za proizvodnju piva, koje ujedno ima i najvei udio u ukupnoj proizvodnji. U fokusu analize su se nali problemi sa prekomjernom potronjom vode, isputanje organski optereene otpadne vode, kao i slaba energetska efikasnost. Dijagnoza Analizom utroka tehnoloke vode za hlaenje postrojenja za ukapljivanje CO2 i postrojenja za proizvodnju zraka ustanovljeno je da se radi o znaajnim koliinama vode koja se isputa u sistem otpadnih voda, a koja po ovom kvalitetu u potpunosti zadovoljava uslove za ispiranje boca na linijama za pranje i punjenje staklenki, kao i linijama za punjenje PET ambalae i limenki. Analizirajui uzroke poveanog organskog optereenja u otpadnoj vodi, uoeno je da pri kuhanju sladovine sa hmeljom nastaju smjee koje su nerastvorive u toploj sladovini i koje taloe se kao topli nepoeljni talog u posudama za kuhanje. Ovaj topli talog se isputao u sistem tehnolokih otpadnih voda i uzrokovao poveanje organskog optereenja otpadnih voda iako ima hranjivu vrijednost i moe se koristiti kao stona hrana. Analizom prispjelih faktura za utroak elektrine energije ustanovljeno je da znaajan iznos predstavlja troak po osnovu nepovoljnog faktora snage cos , kao i vrnog optereenja. Okolina dijagnoza je pokazala da se znaajne utede mogu ostvariti dogradnjom sistema kompenzacije sa ciljem poboljanja faktora snage cos . Uvoenje izmjena u proizvodnom procesu U cilju racionalizacije potronje vode, smanjenja organskog optereenja u otpadnoj vodi i poveanju energetske efikasnosti uvedene su sljedee mjere: Recirkuliranje rashlaena vode iz postrojenja za ukapljivanje CO2 na zrane kompresore gdje se ponovno koristi kao rashladna vode za kompresore. U tu svrhu ugraena je mala protona posuda i pumpa. Uvoenjem ove mjere smanjena je i potreba za crpljenjem ista voda iz bunareva, ime je direktno smanjena i potronja energije potrebne za rad pumpi. Instalacija posude za prihvat toplog taloga iz postrojenja za kuhanje iz koje se topli talog, umjesto u otpadne vode, usmjerava u silos za pivski trop, mijea sa tropom i plasira kupcima kao izuzetno kvalitetna stona hrana, uz naknadu od 50 KM/t. Projektovanje i izgradnja novog sistem za poboljanje faktora snage koji se sastoji iz: Fiksne kompenzacije za dvije trafo stanice Ormara kompenzacije 150 kVAr Ormara kompenzacije 300 kVAr Strujnih transformatora 1600/5

22 NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo.

93

Bilans Nastala poboljanja u procesu Mjere Prije Recirkuliranje rashlaena vode Voda Energija 260.480 m3 130.240 kWh Poslije 196.480 m3 7.000 KM 107.086 kWh otpad valoriziran, smanjeno organsko optereenje u otpadnoj vodi za 9% Poveana iskoritenost aktivne energije cos = 0,99 114.620 KM 26.290 KM 3 mjeseca 5.515 KM Investicija Godinja uteda

Ponovna upotreba toplog taloga za stonu ishranu Izgradnja novog sistema za poboljanje faktora snage Ukupna uteda Ukupna investicija Povratni investicije
1

470 tona toplog taloga isputano u kanalizaciju

-1

24.105 KM

Slaba iskoritenost aktivne energije cos = 0, 78

19.290 KM

85.000 KM

period

Investicija nije navedena jer je posuda za topli talog sastavni dio nove kuhaone slada, te nije mogue procjeniti njenu vrijednost. Zakljuak Uvedenim izmjenama dolo se do znatno manjeg koritenja svjee vode, smanjenja organskog optereenja otpadnih voda kao i poboljanja energetske efikasnosti. Uvoenjem sistema za recirkulaciju rashlaene vode smanjena je potronja pitke vode za 24 % i energije za 18 %. Eliminisanjem toplog taloga iz otpadne vode smanjeno je njeno organsko optereenje za 0,25 kg BPK/hl proizvedenog piva. Izgradnjom novog sistem za poboljanje faktora snage rastereene su trafostanice za cca 400 kVA, a time i prenosni vodovi, ime su stvorene mogunosti za prikljuenje novih potroaa na postojee transformatore. Postignuto je vee iskoritenje aktivne energije a samim tim i bolja energijska efikasnost u preduzeu.

7.6

TEHNIKE NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

7.6.1 Preiavanje otpadnih voda na kraju procesa Trenutno se samo u dvije pivare u BiH vri odreeni nivo preiavanja otpadnih voda na kraju tehnolokog procesa. Ureaj za predtretman tehnolokih otpadnih voda u Bihakoj pivovari je trenutno djelimino u funkciji. Osposobljeni su: uronjeni mjea koji je na dnu bazena i plivajui aerator, kojima se postie idealno strujanje u bazenu, tako da se pomou plivajueg aeratora unosi oko 14 kg
94

kisika na sat. Otpadne vode koje nastaju u pivovari sastoje se od tehnolokih, sanitarnofekalnih i oborinskih . Ove otpadne vode prikupljaju se putem tri razdvojena kanalizaciona sistema. Tehnoloke otpadne vode se nakon prikupljanja odvode na ureaj za predtretman, gdje se tretiraju, te nakon tretmana isputaju se u gradski kolektor. Objekat ureaja funkcionalno je podijeljen u 2 jedinice, koje su graevinski objedinjene u jedinstven objekat. Ureaj za predtretman se sastoji iz sljedeih dijelova: egalizacijsko-neutralizacijskog bazena, dozirne stanice za hemikalije i mjernog ureaja. Ureaj je predvien za fiziko-hemijsko preiavanje, dok je bioloko preiavanje planirano da se vri na centralnom gradskom ureaju. Objekt ureaja za predtretman otpadnih voda funkcionalno je podijeljen u etiri jedinice, koje su graevinski objedinjene u jedinstven objekt. Prvu jedinicu sainjava zatvoreni dio objekta sa dozirnom stanicom, kontrolnom sobom i sanitarnim vorom. Drugu jedinicu ine postolja leeeg sita i dovodni kanal sa grubom reetkom (natkriveni prostor), treu egalizacijski bazen, a etvrtu ine izlazna okna sa mjernim kanalom. Na ureaj za predtretman otpadnih voda prihvaaju se samo tehnoloke otpadne vode. Otpadne tehnoloke vode iz procesa proizvodnje piva dotiu manje-vie ravnomjerno na ureaj. Lokacija predviena za izgradnju ureaja za predtretman je u takvom visinskom odnosu prema kotama terena platoa pivovare da je osiguran gravitacijski dotok na ureaj. Nakon predtretmana otpadne vode se isputaju u gradski kolektor koji prihvaa i sanitarnofekalne i oborinske otpadne vode. Svrha predtretmana je: izdvajanje krupnijih sadraja organskog i anorganskog porijekla koji mogu prouzrokovati taloenje i anaerobne uslove u kolektoru, korekcije vrijednosti pH faktora, te ujednaenje njihovog sastava mijeanjem uz odravanje u aerobnim uslovima. Daljnji stupnjevi i vei efekti preiavanja na ureaju za predtretman nisu realizirani, jer se i onako nakon ureaja otpadne vode mijeaju sa ostalim otpadnim vodama i prikljuuju na gradski kolektor mjeovite gradske kanalizacije. Egalizacijski bazen Tehnoloke vode su razliitog sastava po fazama prerade sirovina, pripreme piva, pranja boca i sl. Hidraulika neravnomjernost u dotonim koliinama je manje izraena. Neophodno je ipak u egalizacijskom bazenu osigurati intenzivno mijeanje i ovaj parametar je bitan za izbor snage aeratora, a ne potreba za kisikom. Egalizacijski bazen izveden je iz armiranog betona debljine ploe i stijenki 40 cm MB 30, vodonepropusnost B8. Izlazna okna imaju debljinu ploe 20cm, a debljina stijenki 30 cm, a sve izvedeno u armiranom betonu. Dozirna stanica za hemikalije Uz egalizacijski bazen smjetena je dozirna stanica za doziranje kiseline i luine. Mjerna sonda pH vrijednosti djeluje na ukljuivanje dozirnih pumpi za kiselinu ili luinu, a ujedno i na elektromotorni zasun koji se zatvara kod pada i porasta pH vrijednosti iznad dozvoljenih granica 6,5-8,5. Nivo vode i dalje raste, ali se dodavanjem kiselina ili luine uz mijeanje uspostavlja normalno stanje (uobiajni reim proticanja).

95

Mjerni ureaji Za kontrolu i registraciju protoka i pH vrijednosti predvieni su i odgovarajui ureaji. Mjeri se i registrira trenutni i sumarni protok, te pH vrijednost efluenta. Svi podaci prenose se i registriraju na komandnoj ploi u komandnoj sobi. Sanitarno-fekalne otpadne vode se prikupljaju zasebnim sistemom kanala i spajaju se u zajedniki cjevovod poslije predtretmana, mijeaju sa tehnolokom otpadnom vodom i odvode u gradski kolektor. Oborinske otpadne vode, a koje nisu zagaene, prikupljaju se zasebnim sistemom kanala i odvode bez preiavanja u recipijent, tj. rijeku Unu. U Grudskoj pivovari, tehnoloke otpadne vode se preiavaju upotrebom anaerobnog tretmana. Otpadne vode Grudske pivovare, prema izvoru nastanka, mogu se podjeliti u tri skupine: tehnoloka otpadna voda (iz proizvodnja piva, punjenja, proizvodnje energije), sanitarno-fekalna otpadna voda, te oborinska otpadna voda vode Oko 90 % cjelokupne otpadne vode u pivovari otpada na tehnoloku otpadnu vodu. Anaerobna obrada otpadnih voda je mikrobioloki proces gdje se otpadna voda, koja se sastoji od topivih ili netopivih kompleksa organskih tvari prevodi u plin metan i ugljen dioksid. Na netopive sastojke djeluje tzv. fermentativna skupina mikroorganizama, dok se organske molekule otapaju, hidroliziraju i prevode u organske kiseline, etahol, hidrogen i CO2. Ugrubo se anaerobna fermentacija moe podijeliti u dvije faze: faza acidifikacije i metanogena faza. Razgradnja kompleksnih spojeva odvija se uz pomo slijedeih vrsta mikroorganizama: acidogene, acetogene i metanogene bakterije. Kod anaerobne razgradnje otpadnih voda postie se oko 80 % redukcije KPK i BPK5, te dolazi do proizvodnje oko 23 Nm3/h volummena bioplina. Sadraj metanau bioplinu je oko 87 %. Otpadne vode teku od tvornice gravitacijskom kanalizacijom u postojeu influentnu sabirnu jamu, koja je 50 do 100 m udaljena od postrojenja za tretman otpadnih oda. Do njega se otpadne vode pumpaju pomou jedne ili po potrebi dvije pumpe od 90 m3/h kapaciteta i 12-14 m visine pumpanja. Za potrebe odvajanja veih komada i estica koje mogu nepovoljno uticati na proces, ugraeno je sito koje je locirano na ulazu ureaja za obradu otpadnih voda. Sito je ugraeno u kanal, na krovnoj razini egalizacijskog tanka. Grube neistoe se izbacuju u kontejner za sakupljanje nakupina koji je lociran kraj egalizacijskog tanka. Iz sita, otpadna voda tee ravno do izjednaavajueg bazena (buffer tank ili egalizacijski bazen), sa vremenom zadravanja od 16 sati. Egalizacija je opremljena mjeraem nivoa, kontrolom sistema, te uronjenom mjealicom. Tih 16 sati omoguava operativnu fleksibilnost i manju potronju hemikalija za pH korekciju u liniji do metanskog reaktora. Takoer je ostavljen preliv iz egalizacije u earacioni bazenu sluaju nepredvienih dogaaja. Iz egalizacijskog bazena se otpadne vode kontinuirano pumpaju u metanski reaktor, prolazei kroz: linijski korektor pH-a: injektiranje luine ili kiseline radi ouvanja potrebnih mikrobiolokih uslova u metanskom reaktoru. grijanje: ono je pod direktnom temperaturnom kontrolom direktnog injektiranja pare. Para se dobavlja iz kotlovnice pivovare.

96

Iz egalizacionog bazena, otpadne vode se pumpaju u UASB metanski reaktor (Upflow-dotok odozdo, Anaerobic-anaerobni, Sludge-mulj, Blanket-pokrov). Metanski reaktor je opremljen sa specijalnim trofaznim separatorom koji se nalazi na vrhu reaktora. Nakon prolaska kroz muljni metanogeni sloj, otpadne vode i mulj prolaze kroz interni, trofazni separator, na vrhu reaktora. Taj postupak rezultira separacijom izmjeanog fluida na otpadne vode, bioplin i mulj. Izostankom mehanikih podraaja omogueno je selektiranje tekog taloga i granula od aktivnog metanogenog mulja. Efluentno recikliranje je nuno radi dovoljnog mijeanja u sloju mulja i dovoljnu brzinu dotoka za irenje po plohi od mulja. Trofazni separator obuhvata ugraeni crossflow- tip (unakrsni dotok) paralelnih ploha separatora, za prevenciju gubitaka i najmanjih koliina muljnog taloga. Prekomjerni mulj eventualno izlazi iz metanskog reaktora sa efluentima, ili se periodino izvlai sa dna reaktora i pumpa u muljni proces ili u tank za skladitenje mulja. Ovakav postupak poboljava kvalitet efluenta sa reduciranim ukupnim suspendovanim materijama, KPK i BPK. Post-tretman je instaliran za smanjivanje mirisa, kao i za postizanje propisanih graninih vrijednosti za sulfide, ukupne suspendovane materije i fosfor. Ovaj se proces provodi u novom aeracijskom bazenu ugraenom do metanskog reaktora i postojeem podzemnom bazenu, primajui aerirane (ozraene) efluente putem podzemnog cjevovoda. U aeracijskom bazenu, anaerobni efluenti su prvo aerirani pomou finog mjehurnog aeracijskog sistema, koji se sastoji od ravnog tipa gumenog zranog difuzera i puhaa koji je smjeten uz sobu puhaa. Aeracija reducira mirise pomou hemijske oksidacije. Duboki bazen se koristi za maksimizaciju oksidacije. Koagulacija/flokulacija je dalje poveana dodavanjem eljeznog hlorida. To je bitno za dobivanje konane efluencije granice ukupnih suspendovanih materija, sa vrlo visokim hidraulikim optereenjem u finalnom sedimentacionom bazenu. Iz aeracijskog bazena otpadne vode teku u zavrni sedimentacioni bazen, koji je opremljen s strugaem mulja na dnu, povezanog lancem. Separirani mulj se skuplja i pumpa u tank za skladitenje prekomjernog mulja . To omoguava bolje otklanjanje ukupnih suspendovanih materija, bolju koagulaciju/flokulaciju, veu redukciju mirisa, KPK, BPK i H2S. S obzirom da aeracijski bazen nije veliki (1,25 sati vrijeme zadravanja) i ovisi o sulfatnom sadraju otpadnih voda, zrak koji izlazi nije potpuno osloboen mirisa i alje ga na tzv. tretman mirisa. Uklanjanje prekomjernog mulja mora postojati, da bi se postigla finana efluentnost. Mulj je skladiten kao zgusnut u postojeim bazenima PUTOX-a. Za uklanjanje mulja instalirana je muljna presa, koja se sastoji od linijskog flokulacijskog dijela i male remene prese filtera, sa velikim ugraenim pred-dehidratizacijskim dijelom. Mulj iz spreminog tanka se prvo priprema za mehaniko zgunjavanje i obezvodnjavanje pomou flokulatnog polimera. Egalizacijski bazen, metanski reaktor i post-aeracija su prekriveni radi spreavanja emisije neeljenih mirisa i radi ouvanja temperature. Zrak koji se nalazi u gornjim slojevima se konstantno otputa i tretira radi otklanjanja neeljenih mirisa. Proces uklanjanja mirisa odvija se u biofilteru koji je smjeten na vrh egalizacijskog bazena. Biofilter se sastoji od komore za ovlaivanje zraka u kojoj se nalazi pricaljka i pumpa za reciklau, te komore sa filterom. U velikoj komori zrak prolazi kroz vlagom filtrirajui sloj. Filter se sastoji od mjeavine drvenof iverja i krenjake praine (kao pH buffer). Razliiti mikroorganizmi koji se stvaraju u filtrirajuem sloju djeluju na neeljene mirise u vlanom materijalu. H2S se oksidira u sumpor i sumpornu kiselinu koja se neutralizira pomou kre. Na prethodno opisan nain obraena voda zadovoljava sve parametre za isputanje u sistem javne kanalizacije.

97

7.6.2 Preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa Ni jedna pivara u BiH ne posjeduje sisteme za preiavanje otpadnih gasova i neugodnih mirisa iz pogona za proizvodnju piva, na kraju proizvodnog procesa. Otpadni gasovi nastali u kotlovskim postrojenjima, redovno se prate u skladu sa odgovarajuim pravnim propisima za emisije otpadnih gasova iz ovakvih objekata. Redovnim servisiranjem svih loita u kotlovnicama, odnosno zamjenom istroenih dijelova koji utiu na kvalitet sagorijevanja, te redovnim ienjem dimnjaka od strane podugovaraa za obavljanje usluga iz dimnjaarske djelatnosti, koncentracije polutanata usljed sagorijevanja se svode na dozvoljene granine vrijednosti utvrene pravnim propisima.

NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE

Imajui u vidu da radna grupa za izradu Tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje piva nije raspolagala cjelovitim informacija o tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite okolia, odlueno je da se u ovom poglavlju da detaljan opis svih tehnika, od kojih bi se za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebale odabrati one koje su najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces, okruenje i lokalne uslove u kojima se nalaze. Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju da se prevencija zagaivanja moe postii na veliki broj razliitih naina, od razliitih preventivnih mjera, zatim koritenjem proizvodnih tehnologija koje zagauju okoli manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u proizvodnom procesu kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama supstanci onima koje su manje opasne po okoli, do razliitih tehnika za tretman emisija i otpadnih tokova na kraju procesa. 8.1 OPTE PREVENTIVNE TEHNIKE

8.1.1 Alati za okolinsko upravljanje Danas je u svijetu sasvim normalno da preduzee posjeduje certificiran sistem upravljanja kvalitetom prema standardu ISO 9001. S aspekta slinosti sa drugim sistemima upravljanja u organizaciji, sistem okolinskog upravljanja prema standardu ISO 14001 (EMS) 23 je najsliniji upravo sistemu upravljanja kvalitetom, prema standardu ISO 9001 24. To ne znai da je sistem upravljanja kvalitetom uslov za uvoenje EMS-a, nego da preduzea sa ve uvedenim ovim sistemom upravljanja kvalitetom imaju odreene prednosti jer su oba sistema zasnovana na slinoj poslovnoj filozofiji i imaju brojne zajednike osobine. Osnovna veza izmeu ISO 14001 i 9001 moe se objasniti na slijedei nain: standard ISO 9001 osigurava da preduzee isporui kupcu proizvod u skladu sa njegovim zahtjevima, dok standard ISO 14001 osigurava da se to vei dio neeljenih "nus" proizvoda, koji nastaju
23 BAS EN ISO 14001 (2006). Sistemi okolinskog upravljanja Zahtjevi sa smjernicama za upotrebu (Environmental management Systems- Requirements with guidance for use, EN ISO 14001:2004, IDT; ISO 14001:2004, IDT). 24 BAS EN ISO 9001 (2001). Sistemi upravljanja kvalitetom Zahtjevi (Quality management systems- Requirements, EN ISO 9001:2000, IDT; ISO 9001:2000).

98

prilikom izrade traenog proizvoda, obradi na takav nain da svi zainteresirani (pojedinci ili grupe koje su na bilo kakav nain zainteresirane ili pogoene aktivnou preduzee) budu zadovoljeni. Zajedno primijenjeni standardi ISO 14001 i ISO 9001, uz jo neke preduslove, ine osnovu odrivog razvoja, a time i sveukupnog kvaliteta upravljanja u preduzeu. U mnogim zemljama irom svijeta, zakonodavstvo o bezbjednosti i prikladnosti namirnica zahtjeva da HACCP bude implementiran u svim biznisima ili preduzeima koje se bave hranom, bilo da su ona profitna ili ne, dravna ili privatna. Prema direktivi EU 93/43/EEC o higijeni hrane svi operateri u biznisu hrane u EU moraju implementirati HACCP. HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) u prijevodu znai Analiza rizika i kritine kontrolne take predstavlja sistematian pristup identifikaciji opasnosti i rizika u postupanju sa namirnicama, a koji prua jasne metode utvrivanja naina kontrole tih rizika. To je od Komisije Codex Alimentarius prihvaeni sistem u kojem se sigurnost hrane postie analizom i kontrolom hemijskih, biolokih i fizikih opasnosti u cijelom lancu, poev od primarne sirovine, nabavke i rukovanja, tehnoloke proizvodnje, pakovanja i skladitenja, distribucije, do konzumiranja gotovih proizvoda. HACCP je nauno zasnovan princip koji podrazumijeva dobru higijensku praksu i dobru proizvoaku praksu. Kao rezultat HACCP studije izrauje se HACCP plan u kome su identificirane kritine kontrolne take i nain monitoringa nad njima. Implementacijom HACCP sistema odreenom detaljnom analizom i praenjem kritinih taaka u cijelom prehrambenom lancu, mogue je pratiti i kritine take uticaja na okoli. HACCP sistem se manifestuje kroz sedam naela: Identifikacija i analiza rizika, Odreivanje kritinih kontrolnih taaka, Utvrivanje kritinih granica za sve kritine kontrolne take, Uspostavljanje sistema praenja, Definisanje korektivnih mjera, Uspostavljanje verifikacije, Uspostavljanje dokumentacije i voenje evidencije. HACCP koncept u okviru navedenih sedam osnovnih principa predstavlja dio cjeline savremenog sistema upravljanja kvalitetom. Naime, HACCP i ISO 9001 treba posmatrati kao sisteme koji su komplementarni i meusobno se podravaju. Pristup i jednog i drugog sistema se koristi da bi dao i pokretao poboljanja u zadovoljavanju zahtijeva kupca. Osnovna razlika izmeu sistema upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 i HACCP sistema ogleda se kroz dva kljuna momenta: sistema upravljanja kvalitetom je vezan za poslovanje, a HACCP za specifian proizvod, sistema upravljanja kvalitetom nema odrednicu obavezne primjene, dok HACCPkoncept gotovo u svim razvijenim zemljama, pa i u mnogim zemljama u razvoju, ima status sistema sa obaveznom primjenom. Rastui zahtjevi potroaa za sigurnou hrane vrili su pritisak na proizvoae i distributere da razviju sistem upravljanja sigurnou hrane koji je baziran na HACCP-u.

99

Kao odgovor na te zahtjeve, ISO je 2001. godine preduzeo mjere za razvoj odgovarajueg standarda. Nije bila namjera da se njime definiu minimalni zahtjevi, ve da se definiu zahtjevi za preduzea koja ele da nadmae uobiajene zahtjeve za bezbijednou hrane. Standard ISO 22000 25 se pojavio 2005.godine. Ovaj meunarodni standard predstavlja zahtjeve za sistem upravljanja sigurnosti hrane za ona preduzea u prehrambenom lancu koja ele dokazati svoju sposobnost i vjetine da dre pod kontrolom opasnosti po sigurnost hrane, a sve u svrhu osiguranja sigurnog prehrambenog proizvoda u trenutku njegove konzumacije. Ovaj standard je primjenjiv na sva preduzea koja su ukljuena u bilo koji aspekt poslovanja sa hranom, odnosno za sva ona preduzea koja nalaze svoje mjesto u prehrambenom lancu. ISO 22000:2005 je takoer primjenjiv za sva ona preduzea koja ele integrirati svoje sisteme upravljanja kao to su sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 te sistem upravljanja sigurnosti hrane HACCP, dakle, ISO 22000:2005 predstavlja vjeto sainjenu kombinaciju ova dva sistema koji kao takvi osiguravaju jednom preduzeu poslovnu savrenost. Porastom interesa za stalnim poboljavanjem kvaliteta okoline, preduzea svih vrsta i veliina svoju panju pojaano usmjeravaju na uticaje koje njihove aktivnosti, proizvodi i usluge imaju na okolinu. Dostizanje prihvatljivog okolinskog uinka zahtijeva potpunu predanost preduzea sistemskom pristupu i stalnom poboljavanju sistema okolinskog upravljanja. Opi cilj ovog meunarodnog standarda je da obezbijedi pomo preduzeima koja ele da implementiraju ili poboljaju sistem okolinskog upravljanja, te time poboljaju i svoj okolinski uinak. Ovaj standard mogu koristiti preduzea svih tipova, veliina i nivoa zrelosti, koji pripadaju bilo kom sektoru. U njega su ugraene specijalne potrebe malih i srednjih preduzea tako da je ovaj meunarodni standard prilagoen njihovim potrebama. Ovaj meunarodni standard dio je serije standarda okolinskog upravljanja, utvrenih od strane ISO/TC 207. U ovoj seriji jedino ISO 14001 sadri zahtjeve koji objektivno mogu biti predmet audita u svrhu certifikacije/registracije ili u svrhu samodeklarisanja. Standard opisuje elemente sistema okolinskog upravljanja i daje upute preduzeima kako da uspostave, implementiraju, odravaju ili poboljavaju sistem okolinskog upravljanja. Takav sistem moe sutinski poboljati sposobnost jednog preduzea da predvidi, identificira i upravlja svojim odnosom sa okolinom, ispuni svoje okolinske ciljeve i obezbijedi stalnu usklaenost sa primjenjivim pravnim zahtjevima i drugim zahtjevima koje preduzee potpisuje. Za preduzea koja planiraju uspostavljanje sistema okolinskog upravljanja (EMSEnvironmental Management System) prema meunarodnom standardu ISO 14001 kao prvi korak predstavlja procjenu postojeeg sistema okolinskog upravljanja, te utvrivanje aktivnosti, procesa i mjera koje zadovoljavaju zahtjeve, kao i one kod kojih treba vriti promjene. Zahtjevi standarda ISO 14001:2004 slijede dinamiki proces Demingov PDCA kruga (Slika 11: Plan planiraj, Do- uradi, Check provjeri i Act djeluj).

25 BAS ISO 22000 (2007). Sistem upravljanja sigurnosti hrane-Zahtjevi za sve organizacije u prehrambenom lancu (Food safety management Systems- Requirements for any organization in the food chain, ISO 22000:2005, IDT).

100

4. djeluj 3. provjeri

1. planiraj 2. uradi

Stalno poboljavanje

Slika 11. Demingov PDCA krug 26 Certifikacija (pisano uvjerenje o usklaenosti sa specifinim zahtjevima) u skladu sa zahtjevima standarda ISO 14001:2004 i u najrazvijenijim dravama svijeta govori o velikoj prednosti preduzea u shvatanju i organizovanju svog poslovanja u odnosu na svoju konkurentnost. EMS u skladu sa ISO 14001:2004 moe se primijeniti za svaku organizaciju koja eli da: uvede, odrava i poboljava sistem okolinskog upravljanja, obezbijedi da njen sistem okolinskog upravljanja bude usaglaen sa njenom okolinskom politikom, pokae drugima tu usaglaenost, trai certfikaciju/registraciju ovog sistema okolinskog upravljanja od strane neke eksterne organizacije. Preduzee po vlastitom izboru odreuje granice implementacije EMS-a prema ISO 14001, tj. bira da li e standard primijeniti na nivou cijelog preduzea ili nekog njegovog organizacionog ili funkcionalnog dijela. Sa druge strane, nivo detalja i kompleksnost sistema, te opseg dokumentacije i sredstava za tu namjenu zavisit e od veliine preduzea i prirode njegove djelatnosti. Ovo se posebno odnosi na mala i srednja preduzea. U EU mnoga preduzea se dobrovoljno odluuju da implementiraju EMS u skladu sa ISO 14001 ili EU ekoloki menadment i plan audita (EMAS). EMAS ukljuuje zahtjeve standarda ISO 14001, ali i dodatno naglaava usaglaenost sa zakonom, okolinski uinak i sudjelovanje zaposlenika, a takoer zahtijeva vanjsku verifikaciju sistema upravljanja i validaciju javnih okolinskih izvjetaja. Implementacija zahtjeva EMS-a prema ISO 14001 sastoji se od sedam faza:

26 ator, S., ator, N., Aganovi, D. (2000). Sistem okolinskog upravljanja organizacija po BAS EN ISO 14001: Vodi za praktinu primjenu u

organizacijama, Ceteor, Sarajevo (Biznis i okolina, ISSN 1512-729X; br.3)

101

Definiranje okolinske politike, Planiranje, Implementacija i djelovanje, Provjera EMS-a (audit) i korektivne mjere, Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia, Preispitivanje od strane rukovodstva, Certifikacija. Preduzee mora da uspostavi, dokumentuje, implementira, odrava i stalno poboljava sistem okolinskog upravljanja, prema zahtjevima ovog meunarodnog standarda i utvrdi kako e ispuniti zahtjeve. Definiranje okolinske politike Politika predstavlja sutinu stava koje rukovodstvo preduzea ima prema okolini, a to se upravo mjerama politike pretvara u odnos preduzea prema okolinskom upravljanju. Vano je da okolinska politika bude kompatibilna viziji, misiji i strategiji preduzea, te da potie prevenciju zagaivanja, permanentno usaglaava sa zakonskom regulativom ali i da ukazuje na obavezu stalnog poboljavanja. Najvie rukovodstvo mora da definie okolinsku politiku preduzea prema okolini i osigura da: ona odgovara po prirodi, razmjeri i okolinskim uticajima na vlastite aktivnosti, proizvode ili usluge, ukljuuje obavezu kontinuiranog poboljavanja i prevencije zagaivanja, ukljuuje obavezu usklaivanja s odgovarajuim zakonodavstvom i okolinskim propisima i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo, bude okvir za postavljanje i praenje okvirnih i operativnih okolinskih ciljeva, se dokumentuje, implementira i odrava te saopava svim zaposlenim, te da je dostupna za javnost. Planiranje Planiranje obuhvata analizu vlastitih procesa radi utvrivanja promjena unutar procesa koji bi ih mogli unaprijediti. Zahtjevi standarda ISO 14001 jesu da se: identificiraju okolinski aspekti kojima je potrebno upravljati, utvrde i razviju zakonski i drugi zahtjevi, utvrde okvirni i operativni ciljevi, te ustanove i odravaju programi okolinskog upravljanja. Identificiranje okolinskih aspekata Preduzee mora da uspostavi i odrava proceduru(e) da bi se identifikovali okolinski aspekti njenih aktivnosti, proizvoda i usluga, koje ona moe nadzirati i na koje moe uticati, kako bi odredilo one koje imaju, ili mogu imati znaajne uticaje na okolinu. Preduzee mora da osigura da se ovi aspekti, koji se odnose na znaajne uticaje, uzimaju u obzir kod postavljanja njegovih okolinskih ciljeva, te mora da dokumentuje i aktualizira ove informacije.

102

Utvrivanje i razvijanje zakonskih i drugih zahtjeva Preduzee mora da uspostavi, implementira i odrava proceduru(e) identifikacije i pristupa zakonodavnim i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo, a koji su primjenjivi na okolinske aspekte za njegove aktivnosti, proizvode ili usluge. Utvrivanje okvirnih i operativnih ciljeva Preduzee mora da definie i odrava dokumentovane okvirne i operativne okolinske ciljeve za svaku bitnu funkciju i nivoe unutar preduzea. Pri definisanju i preispitivanju svojih ciljeva, preduzee mora da razmotri zakonske i druge zahtjeve, svoje znaajne okolinske aspekte, tehnoloke mogunosti, kao i finansijske, operativne i poslovne zahtjeve, ukljuujui i stav zainteresiranih strana. Okvirni i operativni ciljevi moraju biti konzistentni sa okolinskom politikom, ukljuujui obavezu sprjeavanja zagaivanja. Program okolinskog upravljanja Preduzee mora da ustanovi i odrava program(e) za postizanje svojih okvirnih i operativnih ciljeva. On mora da obuhvati: podjelu odgovornosti za postizanje okvirnih i operativnih ciljeva za svaku bitnu funkciju i nivo organizacije; naine i vremenski okvir u kome oni treba da se dostignu. Kada se projektuje novi razvoj ili uvode nove ili mijenjaju postojee aktivnosti, proizvodi ili usluge, moraju se, gdje je bitno, dopuniti program(i), da bi se u tim projektima osigurala primjena okolinskog upravljanja. Implementacija i djelovanje Implementacija i djelovanje obuhvata zahtjeve za ispunjavanjem sljedeih elemenata: Struktura i odgovornost, Obuavanje, svjesnost i kompetentnost, Komunikacija, Dokumentiranje okolinskog upravljanja, Kontrola dokumentacije, Operativne kontrole, Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti. Struktura i odgovornost Da bi se omoguilo efikasno okolinsko upravljanje moraju biti definisane, dokumentovane i obavljene uloge, odgovornosti i ovlatenja. Rukovodstvo mora da obezbijedi potrebna sredstva za implementaciju i kontrolu sistema okolinskog upravljanja. Sredstva obuhvataju ljudske resurse odreenih specijalistikih vjetina, tehnoloke i finansijske resurse. Najvie rukovodstvo preduzea mora da odredi posebnog predstavnika(e) rukovodstva, koji e nezavisno od drugih odgovornosti, imati odreene uloge, odgovornosti i ovlatenja u cilju: osiguranja da se zahtjevi sistema okolinskog upravljanja ustanove, implementiraju i odravaju u saglasnosti sa ovim standardom,

103

izvjetavanja najvieg rukovodstva o efektima sistema okolinskog upravljanja radi preispitivanja, kao i osnove za poboljavanje sistema okolinskog upravljanja. Obuavanje, svjesnost i kompetentnost Preduzee mora da identifikuje potrebe za obuavanjem. Ono mora da zahtijeva da osoblje, iji rad moe stvoriti znaajan uticaj na okolinu, dobije adekvatnu obuku. Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure, da uini svoje zaposlene ili lanove za svaku bitnu funkciju: svjesnim vanosti usklaivanja sa okolinskom politikom i procedurama, kao i sa zahtjevima sistema okolinskog upravljanja, svjesnim znaajnih uticaja na okolinu, stvarnih ili potencijalnih, od vlastitih radnih aktivnosti i okolinskih pogodnosti u sluaju poboljanih uinaka osoblja, svjesnim njihovih uloga i odgovornosti u postizanju usklaenosti sa okolinskom politikom i procedurama, te sa zahtjevima sistema okolinskog upravljanja, ukljuujui pripravnost u sluaju opasnosti i sanacione mjere, te svjesnim potencijalnih posljedica nepotivanja specificiranih operativnih procedura. Komunikacija U odnosu na svoje okolinske aspekte i sistem okolinskog upravljanja, preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za: internu komunikaciju izmeu razliitih nivoa i funkcija unutar preduzea, primanje, dokumentovanje i odgovaranje na bitne obavijesti zainteresiranih strana van preduzea. Preduzee mora da razmatra procese eksternih komunikacija o svojim znaajnim okolinskim aspektima, te da registruje svoju odluku. Dokumentiranje okolinskog upravljanja Preduzee mora da ustanovi i odrava informacije, u obliku dokumenta ili u elektronskoj formi, tj. da: opie sutinske elemente sistema upravljanja i njihovu interakciju, te obezbijedi vezu sa srodnom dokumentacijom. Kontrola dokumentacije Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za ovladavanje svim dokumentima koje trai ovaj meunarodni standard, kako bi se osiguralo da: se oni mogu locirati, se oni periodino preispitaju, revidiraju, ako je potrebno i odobravaju za prikladnost, od ovlatenog osoblja, su aktuelne verzije bitnih dokumenata dostupne na svim mjestima, gdje se izvode djelovanja vana za efikasno funkcionisanje sistema okolinskog upravljanja, se zastarjeli dokumenti odmah povuku sa svih mjesta izdavanja i iz upotrebe, ili na neki drugi nain osigura od njihove nenamjenske upotrebe, se svi zastarjeli dokumenti, zadrani zbog pravnih aspekata i/ili u cilju ouvanja znanja, prikladno obiljee.

104

Dokumentacija mora da bude jasna, sa datumom (i datumima revizije) i lako prepoznatljiva, uredno odravana i sauvana za specificirani period. Moraju se ustanoviti i odravati procedure i odgovornosti za izradu i izmjenu razliitih tipova dokumenata. Operativna kontrola U skladu sa svojom politikom, okvirnim i operativnim ciljevima, preduzee mora da identifikuje one procese i aktivnosti koji su udrueni sa identifikovanim znaajnim okolinskim aspektima. Preduzee mora da planira ove aktivnosti, ukljuujui odravanje, kako bi osiguralo da se one izvode pod specifinim uslovima uz: postavljanje i odreivanje dokumentovanih procedura, da bi obuhvatila situacije u kojima bi njihovo nepostojanje moglo dovesti do odstupanja od okolinske politike, okvirnih i operativnih ciljeva, odreivanje operativnih kriterija u procedurama, ustanovljavanje i odravanje procedura, koje se odnose na znaajne okolinske aspekte, koji se mogu identifikovati za robe i usluge koje preduzee koristi i obavjetavanje dobavljaa i ugovaraa o bitnim procedurama i zahtjevima. Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure da bi identifikovalo mogunost nezgoda i reagovanja na nezgode i opasne situacije, kao i za sprjeavanje i ublaavanje okolinskih uticaja, koji mogu biti sa njima povezani. Preduzee mora da preispita i revidira, gdje je to potrebno, svoje procedure za pripravnost i reagovanja u sluaju opasnosti, posebno nakon dogaanja nezgoda ili opasnih situacija. Preduzee mora takoer da, gdje je to izvodljivo, periodino testira takve procedure. Provjera i korektivne mjere Ova faza sadri etiri elementa, a zajedniki cilj im je mjerenje i evaluacija efekata akcija koje se preduzimaju nakon implementacije i funkcioniranja EMS-a. Ova faza obuhvata: monitoring i mjerenje, neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere, zapisi, te interni audit sistema okolinskog upravljanja. Monitoring i mjerenje Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovane procedure za redovan monitoring i mjerenje kljunih karakteristika svojih djelovanja i aktivnosti koje mogu imati znaajan uticaj na okolinu. Oprema za monitoring mora biti kalibrisana i odravana, a zapisi ovih procesa moraju biti uvani prema utvrenim procedurama preduzea. Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovanu proceduru za periodino vrednovanje usaglaenosti sa relevatnim zakonodavstvom i okolinskim propisima.

105

Neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za odreivanje odgovornosti i ovlatenja za voenje i istraivanje neusaglaenosti, poduzimanje akcija za ublaavanje izazvanih uticaja kao i za iniciranje i dovravanje korektivnog i preventivnog djelovanja. Svaka korektivna ili preventivna mjera, poduzeta za uklanjanjem uzroka stvarnih i potencijalnih neusaglaenosti, mora da bude odreena prema vanosti problema i srazmjerna nastalom okolinskom uticaju. Preduzee mora da provede i registruje promjene u dokumentovanim procedurama koje rezultiraju iz korektivnih i preventivnih akcija. Zapisi Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za identifikaciju, odravanje i raspolaganje okolinskim zapisima. Ovi zapisi moraju ukljuivati zapise o osposobljavanu i rezultate audita i preispitivanja. Okolinski zapisi moraju biti jasni, prepoznatljivi i sljedivi za obuhvaenu aktivnost, proizvod ili uslugu. Oni moraju biti uvani i odravani na takav nain da ih je lako ponovo pronai, te zatieni od oteivanja, propadanja ili gubitka. Njihovi rokovi uvanja moraju da se ustanove i registruju. Zapisi moraju biti odravani, prikladno za sistem i preduzee, kako bi pokazali usaglaenost sa zahtjevima meunarodnog standarda ISO 14001. Interni audit sistema okolinskog upravljanja Preduzee mora da ustanovi i odrava programe i procedure za periodine interne audite sistema okolinskog upravljanja, koji se sprovode da bi se: utvrdilo da li je ili ne sistem okolinskog upravljanja usklaen sa planiranim dogovorima u vezi sa okolinskim pristupom upravljanju, ukljuujui zahtjeve iz standarda, te da li je implementiran i odravan na odgovarajui nain, obezbijedilo rukovodstvo preduzea informacijama o auditima. Program audita preduzea, ukljuujui svaki plan, mora da bude zasnovan na okolinskoj vanosti aktivnosti koja je u pitanju i na rezultatima prethodnih audita. Da bi bile sveobuhvatne, procedure audita moraju da obuhvate podruje primjene audita, uestalost metodologije, kao i odgovornosti i zahtjeve za provoenje audita i izvjetavanje o rezultatima. Preduzee treba da obezbijedi obuku za internog auditora jer su takve vrste kontrole jedan od osnovnih zahtjeva ISO standarda i svrha im je redovno kontrolisati primjenu istog u radnom okruenju. Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia Pripremanje okolinskog izvjetaja je veoma znaajna faza, koja naroitu panju daje rezultatima koje je postigla organizacija prema svojim okvirnim i operativnim ciljevima. Izvjetaj se redovno izrauje jednom godinje ili rjee zavisno od znaaja emisija, nastanka otpada itd. Prilikom izrade izvjetaja, operator se moe koristiti relevantnim postojeim indikatorima okolinskog uinka, osiguravajui pri tome da izabrani indikatori: daju preciznu ocjenu uinka organizacije, da su razumljivi i nedvosmisleni, da se mogu porediti iz godine u godinu radi procjene razvoja okolinskog uinka organizacije,

106

da se mogu po potrebi porediti sa sektorom, nacionalnim ili regionalnim referentnim vrijednostima, da se mogu po potrebi porediti sa zakonskim zahtjevima. Preispitivanje od strane rukovodstva Najvie rukovodstvo preduzea mora da, u intervalima koje ono odredi, preispita sistem okolinskog upravljanja, kako bi se osigurala njegova kontinuirana pogodnost, adekvatnost i efektivnost. Proces preispitivanja od strane rukovodstva mora da osigura da su prikupljene neophodne informacije kako bi se omoguilo rukovodstvu da provede ovo ocjenjivanje. Ovo preispitivanje mora da bude dokumentovano. Preispitivanje rukovodstva mora da se odnosi na mogue potrebe za izmjenom politike, ciljeva i drugih elemenata sistema okolinskog upravljanja, a u svijetlu rezultata audita sistema okolinskog upravljanja, te promijenjenih okolnosti i obaveze za stalnim poboljavanjem. Certifikacija Politika, program(i) i procedure audita EMS-a se podvrgavaju provjeri od strane neovisnog akreditiranog tijela. Nakon to preduzee jednom dobije certifikat za svoj uvedeni EMS, on je podloan ponovnim provjerama svake godine, odnosno novim recertificiranjima svake tri godine. Zastupljenost implementiranih sistema po ISO standardima u preduzeima u BiH prikazana je na Slici 12.

35 30 broj preduzeca 25 20 15 10 5 0 ISO 9001 HACCP sistemi ISO 14001

Slika 12. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u preduzeima u BiH 27 Na bazi istraivanja sprovedenih tokom izrade ove tehnike upute uoeno je da veina preduzea implementacijom sistema upravljanja prema ISO 9001 i HACCP sistema, u znaajnoj mjeri mogu da prate uticaj svojih aktivnosti na okolinu, pa se stoga i ne opredjeljuju odmah za implementaciju EMS-a prema ISO 14001. Obino se na taj korak odluuju

27 POSLOVNE NOVINE, novembar/studeni 2007. godine, Privredna tampa, d.o.o. Sarajevo

107

naknadno, kada shvate nedostatke implementiranih sistema, te kada prepoznaju da e EMS prema ISO 14001 u znaajnoj mjeri poboljati i unaprijediti sveukupni sistem upravljanja. Osnovni motivi preduzea u BiH, koja su implementirala i certificirala EMS prema ISO 14001, bili su: o veinska privatna vlasnika struktura u preduzeima, koja je svjesna potrebe zatite okolia/ivotne sredine, prepoznala je sistem okolinskog upravljanja kao dokazan, kvalitetan i pouzdan alat za sistemsku analizu i upravljanje okolinskim uticajima preduzea, rast povjerenja u preduzee od strane razliitih zainteresiranih strana (zaposlenih, drave, dioniara, okolnog stanovnitva, osiguravajuih drutava, banaka, itd.), kontrolisano koritenje prirodnih resursa, te kontrolisane emisije i isputanja polutanata, direktne finansijske koristi racionalnim upravljanjem sirovinama, energijom, vodom, otpadom, te od investicija u okolinski prihvatljive tehnologije, stie se alat za uravnoteenje okolinskih i ekonomskih interesa u preduzeu, lake ispunjavanja sve stroijih zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva, sprjeavanje moguih incidentnih situacija i njihovih posljedica na okolinu izazvanih aktivnostima preduzea, prepoznavanje mogunosti za dodatnim poveanjem ugleda i imida preduzea, injenice da dobiveni certifikat omoguava bolje uslove na tritu, naroito meunarodnom, te poveanje konkurentnosti preduzea i njegovih proizvoda ili usluga, zadovoljavanje potreba kupaca naklonjenih okolini i poboljanje odnosa sa javnou; efikasna kontrola svih dogaanja unutar preduzea, posjedovanje validnog dokaza da se okolinskim uticajima upravlja u skladu sa zahtjevima meunarodnih standarda, ime se uklanjaju prepreke za uee na javnim tenderima, bolji pristup poticajnim programima u zemlji i EU, bolji uslovi za dobivanje kredita (neke banke u inostranstvu ve osjeaju suodgovornost za investicije koje ne potuju okolinske zahtjeve), smanjenje trokova deponovanja otpada; te olakice pri izvozu. djelatnosti i veliine preduzea i sloenosti njegovih okolinskih uticaja, odlunosti i elje samog preduzea, s tim u vezi i odgovarajue obezbjeenje resursa,

o o o o o o o

o o o

o o o o o o

Vremenski period uvoenja EMS-a u preduzeu zavisi od vie faktora:

108

naina uvoenja EMS-a (vlastitim snagama ili angaovanjem vanjskog konsultanta), postojeeg stepena ispunjenja zahtjeva meunarodnog standarda u preduzeu, te prethodnog postojanja sistema upravljanja kvalitetom ili nekog drugog sistema u preduzeu.

o motivacije i znanja nosioca realizacije uvoenja EMS-a u preduzeu, o o

U zavisnosti od navedenih faktora, proces uvoenja EMS-a prema zahtjevima ISO 14001 moe trajati u idealnom sluaju 6 mjeseci, pa do 2 ili vie godina. Implementacija EMS-a ukljuuje uspostavu sistema kojim e preduzee efikasno prepoznavati i ispunjavati zakonske i druge zahtjeve vezane za njene okolinske aspekte, identificirati, ocjenjivati i na odgovarajui nain upravljati svojim okolinskim uticajima, te uz odgovarajui monitoring kontinuirano uticati na smanjenje svojih negativnih uticaja na okoli. U tom kontekstu finansijska sredstva potrebna za implementaciju EMS-a se prije svega odnose na trokove edukacije i plaa zaposlenih koji e raditi na uspostavi sistema, primjene odabranih mjera, provjere i korekcija, preispitivanja i odravanja sistema, te certifikacije. Preduzee esto koristi usluge konsultanata tokom faza uvoenja i odravanja sistema. U sluaju da se preduzee odlui za angaovanje vanjskog konsultanta, trokovi konsaltinga se dogovaraju na osnovu snimka postojeeg stanja u preduzeu, njegove veliine i sloenosti njegovih okolinskih uticaja. Visina trokova svakako ovisi i o kvalitetu same konsultantske kue. Trokovi konsaltinga za manja i srednja preduzea se trenutno na BiH tritu kreu u irokom rasponu, od 5.000 KM do 15.000 KM. Preduzea trebaju izdvojiti i odreena finansijska sredstva za implementaciju mjera predvienih okolinskim programima poput kupovine nove opreme, ispitivanje elektroinstalacija, mjerenja buke, kontrole otpadnih voda, kontrole emisija u zrak, izrade novog plana zatite od poara, ureenja zelenih povrina oko objekta i sl. Finansijska sredstva potrebna za certifikaciju sistema zavisno od veliine preduzea, brojnosti i sloenosti njenih okolinskih uticaja, priblino odgovaraju visini trokova samog konsaltinga, odnosno kreu se od 7.000 do 20.000 KM. Trokovi certifikacije odreuju se izmeu preduzea i certifikacijske kue, obino na bazi trogodinjeg ugovora, a sastoje se od: trokova certifikacijskog audita, trokova godinjeg nadzornog audita i godinje takse za koritenje certifikacijskog znaka. Dodatni trokovi se odnose na trokove dolaska vanjskog auditora, trokova putovanja i sl. Nakon isteka trogodinjeg ugovora sklapa se novi trogodinji ugovor, za recertifikaciju sistema, iji trokovi su obino neto manji od trokova prvog ugovora. Finansijska sredstva potrebna za odravanje EMS-a na godinjem nivou, odnosno za realizaciju odreenih aktivnosti, ne moraju predstavljati dodatne trokove, ve mogu biti dio budeta koje je preduzee planski odredilo, imajui u vidu potrebe za odravanjem ovog sistema. U izuzetnim sluajevima ta sredstva mogu iznositi dodatnih 5-10 % od planiranog budeta preduzea. Preduzea u veini sluajeva danas uvode EMS radi zahtjeva trita i svojih kupaca, dok manji broj preduzea prepoznaje ISO 14001 kao prednost u poboljanju svog sistema upravljanja. Spremnost BiH preduzea da investiraju u uvoenje EMS je jo uvijek na izuzetno niskom nivou. Razlozi za to su brojni i razlikuju se od preduzea do preduzea, a u sutini su:
109

nizak nivo svijesti o potrebi ouvanja okolia, preduzea nisu svjesna injenice da su godinji trokovi koji su direktno vezani za odravanje EMS-a zanemarivi u odnosu na koristi koje preduzee moe imati, loa vladina politika nedovoljno se ini na poboljanju uslova poslovanja BiH preduzea, nita ne radi na popularizaciji EMS-a, uz asne izuzetke nema programa poticaja, EMS nije ukljuen u zakon o javnim nabavkama i sl. Svako drutveno odgovorno preduzee, dakle preduzee koje eli graditi svoj ugled i biti prepoznatljivo u oblasti kojom se bavi, treba biti spremno da, uz ostale zahtjeve, ispunjava i zahtjeve sistema okolinskog upravljanja. Posjedovanje certifikata moe donijeti brojne koristi: racionalizacija rada dovodi do utede kroz smanjenje potronje vode, energije i sirovina, prihod od efikasnog upravljanja otpadom kroz njihovu revalorizaciju i smanjenje trokova zbrinjavanja otpada, izgradnjom vlastitih ljudskih resurs dolazi do smanjenja trokova vanjskog konsaltinga, potvrda ispunjavanja zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva, indirektna finansijska korist kroz poveanje imida i ugleda preduzea, te mogunost ispunjavanja posebnih zahtjeva kupaca i javnih ponuda. Implementirani EMS koji se stalno unaprjeuje u velikoj mjeri pomae preduzeu prilikom pripremanja zahtjeva i dobivanja okolinske dozvole. Konkurentnost certificiranih BiH preduzea za dobivanje poslova u inostranstvu se znaajno poveava, a u nekim granama industrije to je i iskljuivi zahtjev. U BiH ovo jo uvijek nije sluaj, meutim pribliavanjem ulaska nae zemlje u EU i posjedovanje certifikata o ISO 14001 sve vie dobiva na znaaju. 8.1.2 Optimizacija rada kroz obuku Obezbijeenje neophodne obuke i instrukcija osoblju na svim nivoima, od menadmenta do radnika u proizvodnji, za sva njihova zaduenja, moe pomoi da se pobolja kontrola procesa, minimizira potronja i nivo emisija, te smanji rizik od nesrea. Obuku mogu izvravati domai ili vanjski eksperti, ali oni nisu odgovorni za okolinsko upravljanje procesima koji su ve u toku. Svi problemi koji nastaju tokom rutinskih operacija, stavljanja u pogon, zaustavljanja rada maina, ienja, odravanja, izvanrednih stanja i ne rutinskih radova bi trebali biti pokriveni ovom obukom. Tekuu procjenu rizika procesa i radnih prostora, te monitoring u skladu sa utvrenim standardima i praksama rada vre rukovodioci u saradnji sa radnicima u proizvodnji. Priprema obuke zahtijeva utroak radnog vremena svih kadrova za pruanje informacija, instrukcija, obuke i nadzora te postupak procjene programa, da bi se ustanovile potrebe i uinkovitost obuke. Ostvarene okolinske koristi Sniena potronja i nivoi emisija, te smanjeni rizici nesrea irom preduzea. Operativni podaci Postoje brojni primjeri za okolinske koristi, ukljuujui prevenciju od nesrea, koji su rezultat optimiziranog rada tokom obuke, npr. Izbjegavanje prolijevanja prilikom odvajanja cijevi i crijeva za polijevanje, ienja hemikalija kao to su kaustini i organski rastvarai i sl.,
110

Prevencija gubitaka gotovih proizvoda ili prolivanja u skladitima osiguranjem adekvatne obuke radnika (npr. vozaa viljukara), Osiguravanje da su posude i crijeva za polijevanje ispranjeni prije iskljuenja i/ili gaenja, Osiguravanje da se sa opremom koja stvara buku, a za koju se nivo buke ne moe dovoljno smanjiti na samom izvoru, radi minimalno tj. koliko je neophodno i da se ta mjera smanjenja buke, poput zatvaranja vrata i prozora, uvijek primjenjuje. Odredbe propisa o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu su takoer jako znaajne. Primjenjivost Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Sagledavanjem uticaja na okoli/ivotnu sredinu moe se postii smanjenje potronje i nivoa emisija, to vodi do uteda i rasta povjerenja kod nadlenih organa i vlasti. 8.1.3 Izbor i projektovanje opreme Na samom poetku, prilikom projektovanja i planiranja izgradnje pogona i postrojenja za dati tehnoloki proces podsektora prehrambene industrije, veoma je vano opredijeliti se ispravno za projektovanje objekata industrijskog pogona u kojima e biti smjeteni proizvodni kapaciteti i izbor postrojenja i opreme koja e se koristi u proizvodnim procesima na nain koji e doprinijeti integralnoj zatiti okolia, odnosno smanjenju potronje vode i energije, te emisija u zrak, vode i zemljite. Kada je u pitanju oprema za proizvodnju, distribuciju i koritenje energije u prehrambenoj industriji, veoma je vano pitanje energijske efikasnosti. Zbog toga je potrebno obratiti panju na izbor i projektovanje opreme i prostora za odvijanje slijedeih procesa: Proizvodnja nosilaca toplote (vodena para, vrela i topla voda, ukljuujui hemijsku pripremu vode) u kotlovnicama, Distribucija nosilaca toplote unutar fabrike (cjevovodi) i potronja toplote za proizvodne (u samom tehnolokom procesu) i neproizvodne svrhe (grijanje prostorija), Koritenje elektrine energije unutar fabrike (za pogon raznih ureaja u proizvodnom procesu, rashladnih sistema, osvjetljavanje proizvodnih i administrativnih prostorija, kao i fabrikog kruga), Proizvodnja fluida pod pritiskom (kompresori, zajedno sa pogonskim mainamaelektro i dizel motori), Ureaje i prostor za skladitenje, distribuciju i potronju vrstih i tenih goriva unutar fabrike. Za potronju vode najvanije je obratiti panju na postojanje mjeraa potronje na dijelovima proizvodnog pogona gdje se smatra da dolazi do najvee potronje vode, a u cilju analize potronje vode radi postizanja okolinske i ekonomske koristi. Projektovanje prostorija sa ravnim zidovima i zaobljenim uglovima jednostavnim za ienje umnogome doprinosi smanjenju koliine vode potrebne za ienje. Takoer je veoma vano projektovati/izabrati opremu koja optimizira potronju vode i energije, te nivoe emisija i koja olakava ispravan rad i odravanje.

111

Nain projektovanja opreme za pumpanje i prenoenje sirovina moe sprijeiti nastanak otpada, emisije u zrak i vodu, kao i nastanak buke. Rezervoari, pumpe, zatvarai i ventili na kompresorima i ispusna mjesta u tehnolokim procesima mogu biti znaajan izvor gubitaka vode i energije. Takoer, projektovanje opreme u cilju minimiziranja prepunjavanja moe smanjiti rizik od prolijevanja i emisije u zrak. Osnovni uzrok buke nastale radom ventilatora kod sistema hlaenja, ventilacije i klimatizacije je vrtloenje i lokalno usporavanje brzine protoka uslijed vrtlonog odbacivanja. Vrtlono odbacivanje je periodino odvajanje vrtloga od predmeta u fluidnom toku, to uzrokuje da na predmet utiu sile promjenljivog intenziteta. Za dati reim, tupo zakrivljeni ventilator koji radi sa najveim stepenom iskoritenja je manje buan od radijalno oblikovanog ventilatora. Najefikasniji i najjednoliniji ventilatori su obino oni sa najniom brzinom lopatica, tj. koji imaju lopatice velikog prenika i male brzine. Takoer, vee frekvencije koje proizvode ventilatori sa veim brojem lopatica prostiru se na manje udaljenosti nego nie frekvencije nastale iz ventilatora sa manjim brojem lopatica. Najjeftiniji ventilatori su obino oni sa najmanjim prenikom lopatica, ali pokazalo se da oni proizvode najveu buku. Cijena ventilatora je, meutim, obino mali dio bilo kojeg projekta i zbog toga ne bi trebala da bude odluujui faktor pri izboru. U cilju smanjenja nastanka buke, cijevi mogu biti postavljene u zidove ili posebne kanale. Optimalni rezultati se postiu oblaganjem ili punjenjem upljina sa materijalima koji apsorbuju zvuk. Materijal od kojih su cijevi napravljene i geometrija stjenke cijevi odreuje irenje buke u zraku. Nain na koji su cijevi postavljene, trasa postavljanja cjevovoda, kao npr. broj i mjesto postavljanja koljena i T-komada i bilo koje unutranje pregrade utiu na sve prirodne frekvencije zvuka. Kada su u pitanju emisije neprijatnih mirisa potrebno je obratiti posebnu panju na skladitenje i koritenje sirovina. Vrlo je bitno da se sirovine koriste dok su svjee, ime je potronja sirovina optimizirana, te time minimiziran i nastanak otpada. Tabela 20. Primjeri kod projektovanja opreme Izbor i projektovanje opreme Potronja vode Primjeri Instaliranje pojedinanih ureaja za mjerenje potronje vode po proizvodnim pogonima Postavljanje cjevovoda pod nagibom radi poboljanja gravitacionog odvoenja vode Transportne trake mogu biti projektovane da vre samopranjenje i opremljene sa drenaom (odvodima) to olakava ienje Smanjenje potronje energije-energijska efikasnost Planiranje optimalnog iskoritenja energije ukljuujui ponovno koritenje otpadne toplote

112

Izbor i projektovanje opreme

Primjeri Ugradnja automatiziranog sistema za mjerenje i upravljanje procesom Ugradnja termostatskih ventila za kontrolu mijeanja vode i pare Izolacija cjevovoda za razvod pare i vode Odvojiti snabdijevanje parom i vodom Identifikacija i oznaavanje svih namjetenih ventila i opreme radi smanjenja rizika neispravnog namjetanja od strane osoblja Izolacija krova zgrade i cijelog objekta Projektovanje osvjetljenja industrijskog pogona odvajanjem strujnih krugova kako bi se omoguila rasvjeta samo onog prostora u kojem se trenutno obavlja neki rad Izbor odgovarajuih veliina kotlova i rashladnih tornjeva u cilju zadovoljenja maksimalno oekivane potranje i odgovarajua kontrola kako bi se uvijek dostavljale potrebne koliine

Smanjenje nastanka otpada

Optimizacija kapaciteta sistema cjevovoda i ostale opreme radi minimizacije gubitaka proizvoda Prostorije za skladitenje sirovina mogu biti projektovane na nain da je mogu sistem protonog reda (sirovine koje su primljene prve, prve se i koriste), npr. da se prostor za isporuku puni odozgo, a prazni odozdo ime se sprjeava kvarenje sirovina i njihovo koritenje u skladu sa rokom trajanja kako ne bi dolo do bacanja onih kojima je istekao rok trajanja

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Odvajanje tehnoloke otpadne vode od sanitarnih otpadnih voda Ugradnja slivnika na podovima sa reetkama radi sprjeavanja dospijea vrstih materija u otpadne vode

113

Izbor i projektovanje opreme

Primjeri Projektovati prostor koji se koristi za utovar i istovar sirovina tako da je olakano esto i efikasno ienje, predviajui glatke povrine i minimiziranje uglova i ostalih mjesta koja su teko dostupna za ienje Projektovanje i izrada radnog platoa ispred mazutne stanice sa slivnim kanalima, kako bi se usmjerilo odvoenje otpadnih voda prema separatoru masti i ulja Ugradnja CIP sistema koji sadri recirkulaciju sredstava za ienje, i automatsko doziranje hemijskih sredstava ili ugradnja mjeraa provodljivosti radi utvrivanja koncentracije hemijskih sredstava u vodi za pranje CIP sistema, te planiranje samoneutralizacije u rezervoaru za neutralizaciju

Smanjenje emisija u zrak

Transportne trake mogu biti potpuno zatvorene i zavarene, ili montirane sa poklopcima sa lokalnom ispusnom ventilacijom projektovanom da smanjuje emisije, kada ograivanje nije izvodljivo Minimiziranje duine transportne trake ili broja transfer taaka moe smanjiti emisije neke sirovine u prahu

Smanjenje buke

Kod sistema za rukovanje sirovinama, ljebova i lijevaka, buka nastala od udara izmeu sirovine i ljeba moe se minimizirati izbjegavanjem naglih promjena pravca i minimiziranjem sila udara, npr. odravanjem kliznog kontakta proizvoda sa ljebom i minimiziranjem visine padanja, ili izborom materijala za oblogu trake koji e ublaiti buku Koritenje elastinih prikljuaka izmeu ventilatora i ljebova kako bi se minimiziralo prenoenje vibracija na potporne elemente Izbor ventilatora sa manjim brojem lopatica Odabir materijala za cijevi koji ima osobine

114

Izbor i projektovanje opreme

Primjeri izolacije zvuka, tj. izabrati cijevi od lijevanog eljeza umjesto plastinih Odabir materijala za priguenje zvuka na pokretnim trakama na linijama za punjenje staklenih boca, kao npr. odabir gumenog materijala Pozicioniranje opreme na nain da najbunija strana koju stvara oprema ne bude okrenuta prema lokaciji osjetljivoj na buku

Smanjenje neprijatnih mirisa

Izgradnja odgovarajueg ventilacionog sistema

Slivnici moraju biti projektovani tako da sprijeavaju povratak neprijatnih mirisa. tj. zaklapanje, regulacija, ventilacija. 8.1.4 Promjene i redizajn postrojenja Ukoliko uslovi za doprinos efikasnom koritenju resursa i smanjenja emisija u zrak, vode i zemljite nisu zadovoljeni na samom poetku, prilikom projektovanja pogona i izbora postrojenja i opreme, onda se u toku ve postojeeg izgraenog i zateenog stanja moe pribjei promjenama i redizajniranju pogona i postrojenja. Postoje mnoge mjere kod redizajniranja postrojenja koje se mogu primijeniti kako bi se smanjila potronja vode, kao npr. optimizacija procesa kontrole, te recikliranje i ponovno koritenje vode. Takoer je potrebno razmotriti posebno dijelove pogona i postrojenja kod kojih je mogue primijeniti mjere redizajniranja radi postizanja energijske efikasnosti. Postoje mnoge tehnike za postizanje energijske efikasnosti, i ako one strogo zavise od odreene lokacije i vrste procesa. Potrebno je znati da je ukupna uteda energije obino rezultat malih uteda u odreenom broju podruja. Prelazak na opremu koja je energijski efikasnija, zatim na mala kogeneracijska postrojenja za kombinovano koritenje dva ili vie izvora energije mogu umnogome doprinijeti dodatnim utedama. Neke mjere koje se poduzmu radi utede energije mogu dovesti do pozitivnih uticaja na okoli, ali u svakom sluaju je potrebno uraditi procjenu uzimajui u obzir trokove i okolinske uinke kojom bi se pokazalo da je takva mjera opravdana. Kada je u pitanju smanjenje buke, oprema koja predstavlja izvor buke kao to su ventilatori, kompresori i pumpe moe se izolirati pregradom, koja se obino sastoji od metala obloenog zvunom izolacijom, koja djelomino ili u potpunosti izoluje buku.

115

Tabela 21. Primjeri kod promjene i redizajna postrojenja Promjene i redizajn postrojenja Potronja vode Primjeri Ukloniti sva crijeva za vodu koja cure, popraviti neispravne slavine i toalete iz kojih curi/kapa voda Postaviti automatske mlaznice na crijeva sa otvorenim krajem za pranje podova i radnih povrina Uvesti i redizajnirati CIP sistem u pogonima gdje je oprema podesna za takvu vrstu ienja radi optimizacije potronje vode Uvesti nain pranja vodom pod visokim pritiskom umjesto pranja vodom bez visokog pritiska, a pri kojem se koristi velika koliina vode tokom ienje Koritenje automatskih pjenomata za ienje Koritenje vode iz protonih rashladnih sistema za pranje npr. radnih povrina u proizvodnji Smanjenje potronje energije-energijska efikasnost Prodaja bilo koje proizvedene toplote i/ili energije koja se ne moe iskoristiti na lokaciji pogona i postrojenja Izolacija rezervoara za sakupljanje kondenzata, ventila i prirubnica u kotlovnici

Smanjenje nastanka otpada

Redizajnirati prostor skladita na nain da je omogueno lako i sigurno koritenje, npr. organizacija polica tako da je omoguena efikasna manipulacija i koritenje viljukara u skladitu Uvesti odvojeno prikupljanje organskog otpada, plastine ambalae, stakla, papira i kartona, itd. organizovanjem odvojenih mjesta za tu namjenu, te dalje plasiranje prikupljenog otpada na trite

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Ugradnja automatskih sistema za zatvaranje

116

Promjene i redizajn postrojenja

Primjeri dotoka vode ili sirovine u cilju izbjegavanja prolijevanja iz opreme Redizajniranje CIP sistema na najoptimalnije rjeenje, npr. ugradnja nekoliko manjih CIPova u veim pogonima Optimizacija CIP programa pranja prema veliini posuda i pogona i vrsti zaprljanja

Smanjenje emisija u zrak

Zamjena koritenja lo ulja sa prirodnim gasom, u podrujima gdje postoji mrea snabdijevanje prirodnim gasom Motore mehaniki izolovati od spojenih cijevi ili cjevovoda gdje god je to mogue Kod fluidnih sistema, mogu se koristiti prigunice ili amortizeri za ublaavanje udaranja, kako bi se smanjilo prenoenje nastale buke u sistem cjevovoda Poveati debljinu stjenke cjevovoda Izolirati cijevi Smanjiti brzinu rada ventilatora Izolacija opreme koja stvara buku pomou izolacione pregrade Ograivanje parnih kompresora izolacionom pregradom Kod prostorija za rashlaivanje, ograditi maine i opremu rashladnog sistema uz ostavljanje potrebnog prostora za ventilaciju motora i ventilatora

Smanjenje buke

8.1.5 Odravanje opreme i postrojenja Odravanje je postupak kojim se fizikom elementu postrojenja osigurava sposobnost vrenja funkcije koju korisnik od tog postrojenja trai. Efikasno planirano preventivno odravanje opreme i postrojenja moe minimizirati uestalost i koliinu nastanka otpada, otpadnih voda i emisija u zrak, kao i potronju vode i energije. Na primjer, rezervoari, oprema za transport sirovina ili pomonih fluida, zatvarai na

117

kompresorima, ventili i ispusti u procesu mogu biti glavni izvori curenja, odnosno gubitaka. Neispravna kontrolno-procesna oprema moe uzrokovati curenja, prelijevanja i gubitke. Openito, odravanje komunalnih instalacija u preduzeu dobiva mnogo nii prioritet nego odravanje koje ima direktan uticaj na proizvodnju ili sigurnost. Ovo se moe pokazati kao glavni faktor koji doprinosi prekomjernom koritenju vode i nepotrebnom nastanku otpadne vode. Reim odravanja kojim se dobro upravlja moe osigurati, na primjer popravke na mjestima gdje dolazi do proputanja i gubitaka, otkrivanje greaka uslijed kojih moe doi do prelijevanja ili prosipanja u slivnike. Ukoliko se sprovode redovni programi odravanja i kontrole opreme i postrojenja mogue je procijeniti odreena odstupanja ili izmjene u smislu njihovog uticaja. Jednostavnim izmjenama u toku procesa mogu se postii smanjenje potronje vode i deterdenata za ienje, a time i smanjenje koliine i optereenja otpadne vode. Suho ienje u procesu ienja doprinosi smanjenju potronje vode namijenjene za ienje, a samim tim i smanjenju nastanka otpadne vode. Kada su u pitanju emisije buke veoma je vano kontrolisati emisije buke na samom izvoru odravanjem opreme, kao i izbjegavanjem ili smanjenjem nastanka buke kontrolom rada vozila i drugih transportnih sredstava. Tabela 22. Primjeri kod odravanja opreme i postrojenja Odravanje Potronja vode Primjeri Primjena planiranog programa za ienje i odravanje opreme i prostorija Suho ienje pogona i postrojenja Namoiti podove i opremu prije pranja kako bi dolo do otputanja prljavtine prije konanog ienja Prenoenje nus-proizvoda suhim putem, uz primjenu ienja vodom pod pritiskom, koritenjem crijeva sa automatskim prskalicama Upravljati i minimizirati koliine vode koje se troe redovnim popravkama na mjestima gdje dolazi do gubitaka i curenja, te redovnim izvjetavanjem Smanjenje potronje energije-energijska efikasnost Primjena sistema upravljanja energijom: za sistem proizvodnje pare (maksimizirani povrat kondenzata, izbjegavanje gubitaka pare iz povrata kondenzata, popraviti mjesta gdje dolazi do izlaska pare )

118

Odravanje

Primjeri za sistem proizvodnje komprimiranog zraka (vriti redovan pregled i upravljanje procesom, provjeravati temperaturu ureaja za suenje zraka, provjeravati koritenje komprimiranog zraka i potrebe za istim, provjeriti da li ima curenja komprimiranog zraka i izvriti popravke) za rashladne sisteme i klimatizaciju (redovno istiti kondenzatore, osigurati da zrak koji ulazi u kondenzator bude to hladniji, odnosno drati rashladne sisteme podalje od izvora toplote, provjeravati da li dolazi do curenja rashladnog sredstva, provjeravati nivo ulja, provjeravati da li je termostat prilagoen na odgovarajuu temperaturu) Primjena sistema upravljanja osvjetljenjem Izbjegavanje dugotrajnih otvaranja prozora i vrata radi prozraivanja prostorija u periodima grijanja ili hlaenja prostorija Uvoenje radne discipline da se svjetla ne dre upaljena tokom dana bez potrebe, ve da se koristi dnevno svjetlo

Smanjenje nastanka otpada

Odravati sistem odvojenog prikupljanja i odvoenja kartonske, papirne i PVC ambalae na reciklau Upravljati i minimizirati koliinu deterdenta koja se koristi Izabrati deterdente koji uzrokuju minimum tetnih uticaja na okoli, bez naruavanja efikasnosti ienja Izbjegavati gdje je to mogue, koritenje sredstava za ienje i dezinfekciju koji sadre aktivni hlor Redovno provoditi laboratorijske analize sastava otpadnih voda iz pogona i postrojenja

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Smanjenje emisija u zrak

Redovno provoditi mjerenja emisije u zrak iz kotlovnice

119

Odravanje

Primjeri Kontrola na mjestima gdje dolazi do pretovara slada i kukuruzne krupice Redovna kontrola cjevovoda sistema za rashlaivanje u cilju sprjeavanja curenja rashladnog sredstva i odravanje ovakvih sistema, te zatita cjevovoda od oteenja uslijed vanjskog utjecaja

Smanjenje buke Smanjenje neprijatnih mirisa

Primijeniti sistem za upravljanje bukom Sprovoditi audit i kontrolu neprijatnih mirisa Redovno odravanje ventilacionog sistema istiti esto prostore za skladitenje sirovina Sprijeiti zastoje otpadne vode

8.1.6 Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanka otpada Sa razvojem ljudske civilizacije i porastom populacije, dolazi do poveanja negativnih uticaja ovjeka na okoli. Problemi kao posljedica ovjekove nepanje javljaju se jo u antiko doba. Tu se spominju problemi erozije uzrokovani pretjeranom sjeom ume, kao i zagaenje vode tekim metalima eksploatiranim u rudnicima. Ipak, svi ovi problemi su bili lokalnog ili regionalnog tipa. Takvo stanje se zadralo sve do industrijske revolucije. Poetak dvadesetog vijeka je prekretnica kada dolazi do globalizacije okolinih problema, kao i intenzivnije degradacije ovjekove okoline. Raniji pristupi ovoj problematici su se sastojali od izbjegavanja problema, a mogu se svesti u tri kategorije 28: Uprljaj i bjei - ovaj pristup je bio tipian za mjesta sa malom naseljenou, a sastojao se u migracijama stanovnitva izazvanih degradacijom okoline (najee uslijed degradacije obradivog zemljita). Razrijedi i raspri - ovo je bio jedini nain upravljanja otpadom u predindustrijskom i klasinom industrijskom dobu, baziran na prirodnom kapacitetu samopreiavanja. Koncentriraj i zadri - jedno vrijeme je smatrano za dobru metodu upravljanja otpadom, npr. za kontrolirano odlaganje toksinog i nuklearnog otpada. Meutim, uslijed fizikog propadanja kontejnera i/ili kontrole, nemogue je garantirati dugorono skladitenje bez pojave curenja.

28 Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje, informacija preuzeta sa interneta.

120

Od 60-tih godina pa naovamo, postalo je jasno da strategija razrijedi i raspri nije vie efikasna u borbi sa takastim izvorima zagaenja. Zbog toga su nova tehnologija i poslovanje zasnivani na uvoenju postupka preiavanja na kraju proizvodnog procesa, ili tzv. end-ofpipe tretmana. Iako je do odreenog stupnja uinkovit, ovaj pristup tretmana na kraju procesa nije rjeenje.

Slika 13. Povijest upravljanja otpadnim tokovima 29 End-of-pipe tretman ima i nusprodukte kao to je otpadni mulj, koji mora biti odloen ili spaljen, to stvara novu dimenziju zagaenja okolia, koja takoer moe biti neprihvatljiva. Tek u zadnjih 10-15 godina, dolo se na ideju da se smanje emisije tetnih materija na izvoru njihovog postanka. Ova strategija prevencije zagaivanja i minimiziranja otpada je bila neophodna da bi se smanjili ogromni trokovi preiavanja, posebno od momenta kada je u pravni sistem uveden princip zagaiva plaa. Ovaj novi pristup, nazvan istija proizvodnja obeava, jer ujedinjuje okolinu i poslovnu stranu problema.
tretman gasa (praina, SO2, NOx, itd.) tretman i odlaganje otpada tretman otpadne vode (BPK, P, N, metali itd.) Kontrola zagaenja putem

tretmana na kraju procesa dolazi nakon to je zagaenje nastalo i predstavlja pristup reagiraj da bi izlijeio nastalu posljedicu. Kontrola nastanka zagaenja i okolina poboljanja se uvijek gledaju kao dodatni trokovi za preduzee.

Slika 14. Osobine end-of-pipe pristupa

29 Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo

121

Intervencijom u proizvodnom procesu na mjestu nastanka otpada, sa ciljem njegova smanjenja ili potpunog izbjegavanja, moe se eliminirati ili minimizirati oneienje i istovremeno umanjiti trokovi proizvodnje. Ovaj preventivni koncept, kojim se smanjuje ili ak izbjegava nastanak otpadnih tokova, naziva se istijom proizvodnjom (P).
istija proizvodnja je progresivna strategija koja se bazira na pristupu predvidi i sprijei prije nastanka. Bazira se na rjeavanju problema, a ne posljedica. Zagaujue materije i otpad se smatraju potencijalnim sirovinama.

Slika 15. Osobine istije proizvodnje istija proizvodnja je kontinuirana primjena integrirane preventivne okoline strategije primijenjene na procese, proizvode i usluge u cilju poveanja sveukupne efikasnosti i smanjenja rizika po ljude i okoli, te u isto vrijeme poduzea ini konkurentnijem i jami njihovu ekonomsku odrivost. Naime, analizom trokova proizvodnje uoljivo je da znaajan procent pripada otpadnim tokovima iz procesa proizvodnje i ostalih prateih segmenata jednog poduzea. U strukturi trokova koji se odnose na otpad, gotovo 80 % se odnosi na rasipanje sirovina za proizvodnju, naroito vodu i energiju. Sirovina u otpadnim tokovima znaajno optereuje okoli, a zahtijeva adekvatno zbrinjavanje, odnosno preiavanje, kako bi se postigla kvaliteta kojom su zadovoljeni standardi za emisiju u okoli. Otpadni tok predstavlja finansijski gubitak za preduzee i optereuje cijenu proizvoda, i kao gubitak, i zbog trokova potrebnih za zbrinjavanje i preiavanje. Dodatni troak predstavljaju i naknade za isputanje otpadnih tokova.
Trokovi odlaganja otpada

Trokovi transporta

Trokovi gubitka sirovina

Ukupni trokovi

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90% 100%

Slika 16. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada 30

30 Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo.

122

Praksa je pokazala da se ova integralna preventivna okolina strategija moe primijeniti i na procese, i na proizvode, i na usluge, sa ciljem poboljanja cjelokupne efikasnosti te smanjenja rizika po ljude i okoli. Kada je rije o procesima, dobri rezultati postignuti su u gotovo svim industrijskim granama, od prehrambene, metalopreraivake, koarske, drvne do termoelektrana i hemijske industrije. Prednosti istije proizvodnje istija proizvodnja se, generalno gledajui, isplati jer dovodi do poveanja proizvodne efikasnosti i utie na poboljanje kvaliteta proizvoda. Ekonomske prednosti istije proizvodnje posebno dolaze do izraaja kada se ova strategija usporedi sa ostalim metodama za zatitu okolia, kao to su tretman otpadne vode na kraju procesa, prerada otpada, tretman ispusnih gasova itd. Ukratko, istija proizvodnja donosi mnoge koristi u koje spadaju: -Rizik +Imid Dovodi do smanjenja okolinih, zdravstvenih i incidentnih rizika. Unaprjeenje ugleda preduzea na trinom, drutvenom i administrativnom polju. Poveanje kvalitete proizvoda i smanjenje nastajanja proizvoda koji ne zadovoljavaju postavljene zahtjeve. Utede u sirovinama, vodi i energiji, kao i u upravljanju i tretmanu otpadnih tokova. U stvari financijske utede. Unaprjeenje radne strukture, racionalizacija i unaprjeenje tehnolokog nivoa. Pomae savladavanju rutinskih poslova i unaprjeenju, redefiniranjem procesa, procedura, faza, materijala, itd.

+Kvaliteta

+Utede

+Efikasnost

+Inovacija

+Produktivnost Poveanje produktivnosti preduzea, optimizacija procesa i racionalna upotreba resursa. Meutim, okolino odrivi industrijski razvoj ne mogu postii industrije same, to zahtijeva uee svih sektora drutva. Vlasti ovdje imaju glavnu ulogu putem svoje zakonske regulative, poreskog sistema, te putem brojnih drugih aktivnosti. Koristi ostvarene implementacijom istije proizvodnje Brojni su primjeri primjene istije proizvodnje u zemljama Mediterana (Hrvatska, Maroko, Egipat, panjolska, Tunis, Hrvatska , Bosna i Hercegovina), kao i pozitivni rezultati ostvareni na: Utedi sirovina, vode i energije, Smanjenju tetnih sirovina , te
123

Smanjenju koliine i mogue toksinosti isputenih zagaujuih materija i otpada. U projektu koji je realizirao Hrvatski centar za istiju proizvodnju tokom 2000. godine u Osjeko - Baranjskoj upaniji u okviru 8 projekata raenih sa metalnom, industrijom deterdenata, eeranom, termoelektranom i vinskom industrijom, ostvareni su sljedei povoljni uinci na okoli 31: Smanjenje koliine otpadnih voda Smanjenje emisija u zrak Smanjenje kol. tehnolokog otpada Smanjenje koliine opasnog otpada Utede svjee vode Utede sirovina i pomonih tvari Utede zemnog plina 1.528.090 m3/god. 412 t/ god. 72.670 t/ god. 245 kg/god. 350.185 m3/god. 65 t/god. 153.000 m3/god.

Kroz realizaciju preventivnih mjera na redukciji otpadnih materija na mjestu nastanka, u okviru projekta su ostvarene ukupne finansijske utede od 9,44 milijuna kuna godinje. Uesnici programa za jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u Bosni i Hercegovini 32, koji je realizirao Centar za okolino odrivi razvoj, njih 11 iz metalne i prehrambene industrije, svjesni da industrijska postrojenja predstavljaju znaajne zagaivae ivotne sredine, izrazili su interes da upravo preventivnim mjerama suzbiju prekomjerno zagaenje kako vode, tako i zemlje i zraka. Njihova zainteresiranost za koncept istije proizvodnje polazila je i od injenice da se primjenom ovog koncepta industrijska preduzea pripremaju za uvoenje ISO standarda, jer e biti potrebno da izvre kompletnu reorganizaciju proizvodnog procesa u smislu uvoenja radnih procedura i kontrole kvaliteta radi efikasnijeg poslovanja, uvoenja napredne tehnologije, uteda sirovina i energije i smanjenja otpadnih materija. Sve to praktino znai izvrenje zadatih kriterija koje propisuje novi set Zakona o okoliu. Oekivanja od uvoenja istije proizvodnje su velika, jer u uvjetima teke gospodarske situacije, istija proizvodnja pomae oivljavanju posustale industrije u Bosni i Hercegovini, a posebno onih koje predstavljaju izvor zagaivanja. Stoga je upravo razvoj ovakvih novih preventivnih pristupa smanjenju uticaja industrijskih aktivnosti na okoli, ukljuujui i primjenu najboljih raspoloivih praksi i tehnika (BAP i BAT), esencijalan za zatitu okolia. Potencijalne koristi od implementacije istije proizvodnje su znaajne (Tabela 23) i stoga je neophodno raditi na stvaranju sistema koji omoguava iru implementaciju ovog koncepta, odnosno uspostavi sistema praenja emisija u cilju dobivanja kompletnih i pouzdanih informacija o zagaivaima i njihovim otpadnim tokovima, inspekcijskoj kontroli uticaja industrijskih aktivnosti na okoli, te uvoenju zakonodavnih i gospodarskih poticajnih mjera i mehanizama.

31 Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Rreport. 32 NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo.

124

Tabela 23. Rezultati devet pokaznih projekata

Preduzee Uteda vode (m3/god.) 25.543,1 Uteda energije (kW/god.) 0 Lo ulje Sirov. Otpad (t/god.) Ukupna uteda 62.911,0 Investic. Period povrata (mjesec) 6

ivinoprodukt, Srbac Tvornica dalekovodnih stubova-TDS, Sarajevo Sinalco, Sarajevo Krajina Klas, Banja Luka Sarajevska pivara, Sarajevo Fana, Srebrenik

37.165,0

20.925,0

5.850,0

85 %

703.800,0

21.000,0

11.100,0

12

5.907,4

471,0

7.5680,

1,8

7.075,0

1.379,0

2,5

64.000,0

119.454,0

470

114.620,0

26.290,0

3.836,0 13.647,0

0 18649 Sm3 gas 400,0 400 l nafta 49 %

30 0

11.359,0 51.481,0

53.200,0 1.000,0

52 0

ica, Sarajevo 0 Mebo, amac Vegafruit, Mala Brijesnica Ukupno 0 0

2%

12.000,0

36.000,0

36

585

20.000,0

19.487,0

12

127.951,1

144.372,0

1.098,8

989.153,4

195.992

Utede vode, a prema tome i smanjenje koliine otpadne vode variraju od 24 do 81 %, i sa prosjekom od 60 % je za 50 % vie nego to je predvieno (10 %). Ukupna godinja uteda energije je 14.4372 KW, dok je otpad smanjen za 1098,8 t/god. Trokovi proizvodnje su smanjeni za KM/god (505.746,1 EUR/god). Veina primijenjenih mjera istije proizvodnje (78 %) je imala period povrata investicija manji od 12 mjeseci. Znaajni rezultati koji su postignuti, potvruju da je smanjenje otpada i emisija za 20 % ili vie, mogue ostvariti u Bosni i Hercegovini bez znaajnih finansijskih ulaganja. Dodatnih 10-20 % smanjenja je mogue sa malim investicijama, koje imaju period povrata manji od 12 mjeseci. Veina preduzea bi zbog toga trebala biti u stanju da smanji zagaenje i otpad za 30-40 %, koritenjem procedura istije proizvodnje i bez zahtijeva za investicijski zajam. U isto vrijeme, mjere istije proizvodnje dokazano poveavaju profitabilnost preduzea. Metodologija okolinog dijagnosticiranja za uvoenje mjera prevencije i minimizacije Aktivnosti na implementaciji se odvijaju prema jedinstvenoj metodologiji koja se sastoji iz est osnovnih koraka.

125

Slika 17. Koraci u implementaciji istije proizvodnje Poetni korak u implementaciji istije proizvodnje predstavlja analiza procesa (Slika 18) kojom se od strunog tima zahtijeva da specificiraju sve pogone i procese, od proizvodnih do skladita, ukljuujui i energetske blokove i sl. Posebnu panju, potrebno je posvetiti pomonim procesima, kao to je ienje. Krajni cilj ove aktivnosti je identifikacija najvanijih ulaznih i izlaznih materijala, energije i vode, izraena na nivou preduzea.
Korak 1: Priprema i zapoinjanje
Sredinji rezultat: odabir fokusa procjene P

Korak 2 : Analiza procesa 2,1 Priprema diagrama procesa 2,2 Izrada bilance materijala i energije 2,3 Proraun trokova otpadnih tokova 2,4 Analiza problema uzrokovanih otpadnim tokovima

Sredinji rezultat: Popis izvora otpada i posljedica

Korak 3: Generiranje opcija za P

Slika 18. Analiza procesa Analizom se dobiva uvid u rad preduzea, okoline uticaje koji nastaju kao posljedica svih aktivnosti u preduzeu, te trokove vezane za potronju prirodnih resursa i sirovina i trokove zatite okolia. Deset industrijskih preduzea prilikom rada na analizi procesa uglavnom su nailazili na potekoe u prikupljanju podataka. Naime, raunovodstvena evidencija, kao i evidencija o utroku materijala vodi se obino na razini cijeloga preduzea. Izvori podataka su: Evidencija nabavke i prodaje; Evidencija o proizvodnji Raunovodstveni podaci, Mjerenja na licu mjesta. Podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica gotovo je nemogue bilo dobiti. lanovi timova su najee rjeavali ovaj problem procjenom pojedinih parametara, naroito
126

utroka vode i energenata, na osnovi tehnolokih pokazatelja. Meutim, za pouzdanu sliku o uinkovitosti upravljanja industrijskim pogonima i postrojenjima potrebno je evidentirati sve podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica. Iz podatka o utroku vode na razini preduzea, npr., nemogue je zakljuiti koliko se vode to troi po pojedinim proizvodnim pogonima, da bi se zakljuilo da li se u nekom od proizvodnih pogona prekomjerno troi. Istu potekou predstavlja evidentiranje utroka energije ili drugih sirovina na razini preduzea. Kako metodologija predvia potekoe u prikupljanju podataka, to se zapravo zahtijeva da se pouzdani bilans odredi za odabrani pogon ili postrojenje, nakon to se uradi analiza na razini preduzea. Kriteriji za odabir "fokusa" analize su sljedei: Ekonomski finansijski gubici uslijed nastanka otpada, rasipanja i neracionalne potronje sirovine, vode i energenata Okolini-koliina i sastav otpada Tehniki - oekivani potencijal poboljanja Svih deset strunih timova je odabralo svoj fokus zapoeli su detaljnu analizu pravljenjem dijagrama procesa. Najprije su identificirane operacije iz tog procesa, a potom su sve operacije povezane sa materijalnim tokom. Sutina je bila povezati ulaze i izlaze materijala i energije kako je to prikazano na Slici 19.
emisije gasova Sirovine (poluproizvodi) proizvod hemikalije

voda/zrak energija

Procesna jedinica

nus-proizvodi

otpadna voda

tekui otpad reciklaa vrsti otpad

Slika 19. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice Kod fokusne analiza (Slika 20) procesa kljuna je bila identifikacija uzroka nastajanja otpada, i to: Uticaj kvaliteta ulaznih materijala. Uticaj tehnikih faktora - dizajna procesa/opreme, prostornog pozicioniranja opreme/cjevovoda, monitoring ispravnosti rada opreme, itd. Uticaj radnih procedura planiranje proizvodnje, radne procedure, uestalost odravanja, obuka osoblja, itd., te Uticaj procedura za rukovanje otpadom.

127

ULAZ U PROCES
Zabiljei: Sirovina, voda, energija i pomoni materijali

IZLAZ IZ PROCESA
Zabiljei: Proizvod, nus-proizvod, otpad i emisije

ODREDI MATERIJALNU BILANCU

1. Sortiraj informacije 2. Izradi preliminarnu bilancu 3. Analiziraj i doradi bilancu

Slika 20. Koraci fokusne analize Nakon to su prepoznati uzorci nastanka otpadnih materija pristupa se proraunu trokova vezanih za otpadne tokove, i to internih trokova: Gubitak sirovine i poluproizvoda, Rad postrojenja, Prikupljanje i zbrinjavanje otpada, Eksterni trokovi, Naknade za isputanje otpadnih voda, Ostale naknade, trokovi za dozvole. Projektni tim preduzea, u traenju opcija P, oslonit e se na vlastite zamisli, potai druge zaposlenike u traenju ideja, provjeriti baze podataka o primjeni P u slinim preduzeima, te o tehnolokim dostignuima. Ideje treba traiti u : Izmjenama u proizvodu, Izmjenama u ulaznom materijalu, Tehnolokim izmjenama, Modificiranju opreme, Boljoj kontroli procesa, Dobrom gospodarenju, Ponovnoj upotrebi u procesu proizvodnje, Proizvodnji iskoristivih nusproizvoda.
Korak 2: Analiziraj proces
Sredinji rezultat: Listing izvora otpada u procesu i posljedica

Korak 3: Generiraj opcije P 3,1 3,2 Razvij opcije P Odaberi izvedive opcije

Sredinji rezultat: Lista opcija P

Korak 4: Odaberi P opcije

Nakon to se dobije lista opcija potrebno ih je kategorizirati kao: Opcije koje su oigledno izvodive, Opcije koje su oigledno neizvodive,

128

Preostale opcije. Za preostale opcije treba angairati eksperte i tehniare, kako bi napravili analizu izvodljivosti, koritenjem neke od kvalitativnih metoda. Preliminarna evaluacija treba pruiti sljedeu vrstu informacija o preostalim opcijama: jednostavne za implementaciju; oekivana tehnika izvodljivost; oekivana ekonomska izvodljivost; oekivano smanjenje otpada/emisija.
Korak 3: Generiraj P opcije
Sredinji rezultat: Listing P opcija

Korak 4: Odaberi P opcije 4,1 Ocijeni tehniku izvodljivost 4,2 Ocijeni ekonomsku izvodljivost 4,3 Evaluiraj okolini aspekt 4.4 Odaberi opciju za implementaciju

Sredinji rezultat: Listing P solucija

Step 5: Implemeniraj P opciju

Kada je rije o tehnikoj izvodivosti potrebno je fokusirati se na sljedee: Raspoloivost i pouzdanost opreme, Zahtjevi za prostorom, dodatnim instalacijama, monitoringom i kontrolom procesa, Zahtjevi u pogledu odravanja, Zahtijevane tehnike vjetine (operateri, tehniko osoblje, itd.). Za ocjenu finansijske izvodivosti potrebno je prikupiti podatke o potrebnim ulaganjima u oprema, izgradnju, obuku, pokretanje, itd., o operativnim trokovima i oekivanoj dobiti. Za konanu odluku mogue je izbrati neke od ekonomskih kriterija: Neto sadanja vrijednost (NSV) n i = = vrijeme amortizacije (godina) godinja kamatna stopa (%)

NSV = j =1
n

Ekstranetoprilivnovca I (1 + i ) j

I = ukupno ulaganje

Period povrata investicije (PPI)

PPI =
Interna stopa povrata (ISP) r = interna stopa povrata

Ulaganje Netoprilivnovca

Ekstraneto prilivnovc a I =0 (1 + r )i j =1

129

Najee koriteni kriteriji za odluivanje je PPI kod kojeg se za implementaciju preporuuju projekti sljedeim redoslijedom : o < 1-2 godine (projekti sa malom investicijom) o < 3-4 godine (projekti sa srednje velikom investicijom) o < 5 godina (projekti sa velikom investicijom) Kada je rije o okolinim aspektima potrebno je evaluirati okolina poboljanja: Smanjenje koliine zagaujuih materija i nastalog otpada; Korak 4: Odaberi P opciju Smanjenje toksinosti zagaujuih materija/otpada; Stredinji Smanjenje potronje sirovina; zultat: Listing Korak 5: Implementiraj P Smanjenje upotrebe neobnovljivih sirovina; P opcija 5,1 Pripremi za implementaciju Smanjenje potronje energije; 5,2 Izvri implementaciju P Smanjenje potronje energije iz neobnovljivih izvora; 5,3 Prati i evaluiraj rezultate Smanjenje potronje vode; Sredinji rezultat: Uspjeno Smanjenje neugodnosti: buka, praina, dim, mirisi, itd. implementirane opcije
Korak 6: Odravaj P

Projektni tim e kombinirati rezultate tehnikih, ekonomskih i okolinih evaluacija opcija P. No, za uspjenu implementaciju vano je odgovarajue dokumentirati oekivane rezultate za svaku pojedinu opciju kako bi se olakao proces prikupljanja novca i monitoring rezultata implementacije. 8.1.7 Tehnike upravljanja procesom proizvodnje Planirati proizvodnju kako bi se smanjio nastanak otpada i uestalost ienja Opis Dobro planiran raspored proizvodnje koji smanjuje broj prelaza i prekida i u skladu s tim broj ienja proizvodnih linija, moe minimizirati nastanak otpada, potronju energije, vode i detedenata i nastanak otpadnih voda. U pogonu za proizvodnju pivske sladovine (kuhaona) kvalitetnim planiranjem proizvodnje, oslobaanjem odgovarajueg prostora za prijem i vrenje sladovine, organizovanjem proizvodnje u kuhaoni u 3 smjene i neprekidnom proizvodnjom po mogunosti tokom itave radne sedmice minimiziraju se gubici toplote zbog napotrebnog hlaenja posuda, potronja energije, vode i deterdenata za pranje proizvodne opreme. U pogonima za vrenje i odleavanje piva kvalitetnim planiranjem proizvodnje, posebno van sezone, eliminie se zadravanje piva u tankovima due nego to to zahtjeva tehnoloki postupak i planskim iskljuivanjim pojedinih blokova tankova za odleavanje ( sluaj hlaenja prostora) ime se smanjuje potronja rashladne energije. Zadravanjem piva u istom tanku i nakon glavnog vrenja eliminie se nepotrebno prebacivanje piva ime se smanjuje potronja elektrine energije za prepumpavanje, kao i potronja energije, vode i deterdenata za pranje tankova i pivskih vodova. Kvalitetno planiranom proizvodnjom moe se optimizirati

130

i postupanje sa pivskim kvascem, produiti broj ciklusa koritenja istog kvasca, te smanjiti koliina otpadnog kvasca. Obezbjeenjem dovoljnog skladinog prostora filtriranog piva i kvalitetnim planiranjem koliina piva po jednoj filtraciji znaajno se moe smanjiti koliina nastalog otpadnog kiselgura, te energija, voda i deterdenti za pranje i sterizaciju filtera i pivskih vodova. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, energije i hemikalija, kao i nastanak otpada i otpadnih voda. Primjenjivost Primjenjivo za sve proizvodne korake u procesu proizvodnje piva. Poseban znaaj ima u pivarama koje osim piva proizvode i pune i bezalkoholna pia. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vode, energije i hemikalija i nastanak otpadne vode i otpada, te s tim u vezi i smanjenje odgovarajuih trokova. Nabavljati materijale u veim pakovanjima Opis Veina materijala, bilo za direktnu upotrebu u procesu ili za pomone aktivnosti, kao to su sredstva za ienje, mogu se nabavljati na veliko, za skladitenje u silosima, tankovima ili povratnim kontejnerima/posudama, ili za direktnu upotrebu u povratnoj umjesto u nepovratnoj ambalai. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nastanka ambalanog otpada. Nepoeljni efekti na ostale medije Ukoliko se prazni kontejneri vraaju bez prethodnog ienja, nema utjecaja na druge okoline medije. Operativni podaci Veina sirovina za sva postrojenja iz prehrambene industrije se dostavlja u velikim tankovima i skladite se u silosima za direktnu upotrebu u procesu. Ovo ukljuuje i ito za mljevenje, u procesu proizvodnje piva. Silosi su projektirani na nain da se vrsti materijali koji su prvi zaprimljeni, te usuti kroz vrh silosa prvi iskoriste sa dna silosa. Problem sa rokom trajanja se moe izbjei pomou upravljanja kontrolom prijema, skladitenja i upotrebe. U postrojenjima iz prehrambene industrije, hemikalije koje se koriste za ienje, kao to je kaustina soda, se uglavnom dostavljaju bilo cisternama, te nadalje skladite u tankovima, ili se dopremaju u kontejnerima srednje veliine i direktno koriste iz istih. Ovo je pogotovo sluaj kada se ove hemikalije koriste za CIP sisteme, kao to je to sluaj u pivarama. Primjenjivost iroka primjena tamo gdje se koriste rasuti materijali ili sredstva za ienje. Utede Openito, jeftinije je nabavljati materijale i hemikalije u veim nego u manjim koliinama.

131

Kljuni razlozi za implementaciju Prevencija i recikliranje otpada i ambalanog otpada. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene iroko primijenjene u prehrambenoj industriji, kao i u pivarama. Minimizirati vrijeme skladitenja lako kvarljivih materijala Opis Sirovine, nus-proizvodi, proizvodi i otpad se svi mogu skladititi u to kraem vremenskom periodu. Imajui u vidu njihovu prirodu, rok trajanja, karakteristike mirisa i kako se brzo raspadaju bakteriolokim putem i stvaraju neugodne mirise, moe se koristiti i hlaenje. Prerada proizvoda u to kraem periodu, te minimiziranje vremena skladitenja, moe poveati kvalitet i dobit, te time profitabilnost procesa. Ukoliko se zalihe minimiziraju kako bi se izbjeglo starenje/kvarenje i materijali idu u preradu to je prije mogue, na taj nain se minimiziraju i gubitci. Ovo ukljuuje planiranje i praenje nabavki, proizvodnje i otpreme materijala i gotovih proizvoda, materijala namijenjenih daljnjim korisnicima i otpada. Brza upotreba sirovina ili djelomino obraenih materijala ili njihova otprema moe smanjiti gubitke uslijed raspadanja, te smanjiti potrebu za hlaenjem. Razdvajanje otpadnih materijala i uklanjanje otpada iz pogona to je bre to mogue doprinose smanjenju nastanka problema vezanih uz neugodne mirise. Ostvarene okolinske koristi Smanjeno rasipanje sirovina, djelomino preraenih proizvoda, te gotovih proizvoda. Smanjene emisije neugodnih mirisa, te smanjena potronja energije za hlaenje. Operativni podaci Za optimizaciju gubitaka i potrebe za hlaenjem, neophodna je suradnja izmeu dobavljaa sirovina i ostalih sastojaka, kao i pomonih materijala neophodnih za odvijanje proizvodnog procesa, kao to je to ambalaa. Moda postoje ugovorni aranmani koji utiu na cijenu koja se plaa dobavljau, u zavisnosti od kvalitete, npr. dobavljenih sirovina. Ukoliko se polupreraeni proizvodi otpreme to je prije mogue iz jednog prehrambenog pogona u drugi, gdje e se nastaviti sa daljnjom preradom, mogu se minimizirati zahtjevi za hlaenjem u proizvodnom pogonu, kao i minimizirati nastanak otpada u pogonu u koji se poluproizvod doprema. Primjenjivost Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije koja rukuju, skladite i prerauju kvarljive materijale. Utede Obino veliki procent proizvoakih trokova unutar prehrambene industrije, otpada na sirovine. Financijske posljedice proizvodnje otpada ne odnose se samo na trokove za odlaganje otpada, nego i na primjer gubitka sirovina, gubitka u proizvodnji, kao i na trokove dodatne radne snage. Minimiziranjem vremena skladitenja u hladnjaama smanjuju se i trokovi za energiju.

132

Kljuni razlozi za implementaciju Maksimiziranje kvalitete sirovina, smanjenje trokova odlaganja otpada, smanjenje zahtjeva za hlaenjem, te sprjeavanje nastanka neugodnih mirisa. Formiranje i rad tima za upravljanje otpadom u preduzeu Opis Nastanak otpada se moe minimizirati efikasnim koritenjem sirovina i paralelno s tim odvajanjem otpada u svrhu recikliranja, koji bi u suprotnom bio pomijean sa drugim otpadnim tokovima. Formiranje posebnog tima u preduzeu, koji bi u cijelosti bio posveen smanjenju otpada moe osigurati zadravanje fokusa na minimizaciji otpada, bez obzira na druge probleme u preduzeu. Ovakav pristup moe biti jo efikasniji ukoliko se primjenjuje zajedno sa praksom ukljuivanja smanjenja otpada u okvir odgovornosti radnih smjena, kao i ukljuivanja u ciljeve tima za upravljanje kvalitetom. Formiranje ovakvog tima, takoer alje jasnu poruku da se radi o neemu vanome za preduzee. Tim se moe ukljuiti u projektiranje nove opreme, kao to je to na primjer nova proizvodna linija. Ovim se osigurava da se od samog poetka, znai od projektiranja, trae naini za smanjenje nastanka otpada. Dnevni podaci o nastanku otpada se mogu izloiti na vidno mjesto u pogonu, pokazujui kako preduzee stoji u odnosu na dnevne ciljeve, ta su uzroci nastanka otpadnih tokova, analizirati podatke i planirati ta treba poduzeti u budunosti kako bi se sprijeio daljnji nastanak otpada. Sedmini izvjetaji se takoer mogu slati top menadmentu preduzea na uvid i praenje napretka. Smanjenjem koliine otpada koji se mora zbrinuti, mogu se poboljati higijenski i sigurnosni uvjeti u prostoru za odlaganje otpada. Takoer, mogu se postaviti daljnji ciljevi vezano za stalna poboljanja. Ostvarene okolinske koristi Znaajno smanjenje u koliini nastalog otpada, te u skladu s tim smanjen uticaj na okoli povezan sa odlaganjem otpada. Operativni podaci U jednom primjeru pogona, preduzee je bilo u znaajnim financijskim potekoama. Znaajno smanjenje trokova je prepoznato kao dobar poticaj da investiraju novac i krenu sa projektom. Projekt je postavio izazovan cilj smanjenje koliine mijeanog otpada za 50 %. Cilj je i ostvaren. Primjenjivost Primjenjiv za sva postrojenja iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Znaajne financijske utede uzrokovane poveanim iskoritenjem sirovina u finalnom proizvodu, te smanjenim trokovima odlaganja otpada.

133

Razdvajanje izlaznih tokova u cilju optimiziranja upotrebe, ponovne upotrebe, recikliranja i odlaganja (i minimiziranje upotrebe vode i zagaivanja otpadne vode) Opis Izlazni tokovi bez obzira da li su ili ne namijenjeni za upotrebu u proizvodu, mogu se razdvajati u cilju optimalnije i lake upotrebe, ponovne upotrebe, povrata, recikliranja i odlaganja. Ovim se takoer smanjuje kako potronja, tako i zagaivanje vode. Ovo se moe raditi runo ili automatski. Ovi izlazni tokovi mogu ukljuivati npr. sirovine koje ne zadovoljavaju upotpunosti sve postavljene uslove za proizvodnju, ostatke i proizvode koji ne zadovoljavaju specifikaciju. Precizno pozicionirani ureaji za sprjeavanje prskanja, reetke, poklopci, posude za prikupljanje eventualnih kapanja i prosipanja mogu se koristiti kako bi se odvojeno prikupili izlazni tokovi. Ovakvi ureaji/oprema se mogu postaviti na proizvodnu liniju, liniju za punjenje/pakiranje, liniju za transfer, te pored pojedinih radnih jedinica ( kao to su stolovi za guljenje, sjeenje i oblikovanje i sl.). Pozicija i dizajn ovakvih posuda zavisi od operacija u pogonu, eljenog stupnja razdvajanja razliitih materijala i namjere njihovog krajnjeg koritenja ili odlaganja. Tamo gdje su koliine potencijalnog otpada velike, mogu se instalirati runi ili automatski sistemi za prikupljanje, poput cijevi, pumpi i ureaja za usisavanje, kako bi se minimiziralo pogoranje kvaliteta i maksimizirala mogunost upotrebe, npr. kao hrana za stoku. Ovim se takoer onemoguava dospijevanje ovih materijala, u procesima ienja, do postrojenja za tretman otpadnih voda. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i manje dospijee materijala u vodu, kao i manje koliine otpadne vode. Ukoliko se materijali efikasno prikupe smanjuje se koliina vode neophodne za operacije ienja, te se takoer koristi i manje energije za zagrijavanje vode za ienje. Takoer, potrebna je manja koliina sredstava za ienje. Smanjuje se i teret zagaenja otpadne vode po jedinici proizvoda, npr. BPK, KPK, azot i fosfor, kao i nivo deterdenata. Razdvajanje tenih i vrstih materija namijenjenih za daljnju upotrebu ili unitavanje ima nekoliko prednosti. Ukoliko postoje adekvatni sistemi za prikupljanje, smanjuje se mogunost unakrsnog zagaivanja izmeu razliitih nusproizvoda. Razdvajanjem nusproizvoda smanjuje se mogunost pojave neugodnih mirisa od materijala, koji i kada su svjei emitiraju neugodne mirise, tj. pomou njihovog odvojenog skladitenja/uklanjanja pod kontroliranim uvjetima, umjesto potrebe za kontrolom velikih koliina mijeanih nusproizvoda. Takoer, minimiziranjem unakrsnog zagaivanja, razdvajanje omoguava pojedinim proizvodima koji se mogu iskoristiti da se iskoriste, umjesto njihovog odlaganja jer su pomijeani sa drugim materijalima koji se ne mogu iskoristiti. Na ovaj nain svi pojedini materijali se mogu iskoristi ili odloiti na za njih najprikladniji nain. Primjenjivost Primjenjiv za sva postrojenja iz prehrambene industrije. U pivarama se moe primjeniti za: separaciju vrstih neistoa iz alkalnog rastvora za pranje boca, u procesima ienja opreme (CIP sistemi) za razdvajanje sredstava za ienje, cijeenja pivskog tropa, separacijom piva iz otpadnog kvasca, separacijom otpadnog kiselgura nakon filtracije i sl.

134

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjene koliine otpada budui da se ovako prikupljani materijali mogu iskoristiti. Smanjen tretman otpadne vode i odlaganje otpada, te s tim u vezi smanjeni i odgovarajui trokovi. Upotreba nusproizvoda, koproizvoda i ostataka kao hrane za stoku Opis Postoje brojni primjeri u prehrambenoj industriji gdje se sirovine, djelomino obraena hrana i finalni proizvodi namijenjeni ljudskoj potronji ili od kojih je izdvojen dio namijenjen ljudskoj potronji mogu iskoristiti kao stona hrana. Na primjer, hrana koje neznatno odstupa od zahtjeva kvaliteta za potroae, ili koje je previe proizvedeno, moe se iskoristiti kao stona hrana. Proizvodnja stone hrane iz pivskog tropa, kvasca, odvojene pljevice, praine iz skladita slada i kukuruzne krupice ograniena je sa vremenom skladitenja, pojavom brzine raspadanja organske supstance i pojavom neugodnog mirisa. Ograniavajui faktor prerade ovih nus proizvoda za proizvodnju stone hrane je velika potronja elektrine i toplotne energije, tako da se pribjegava koritenje nus-proizvoda u stanju odmah nakon procesa, sa to kraim vremenom zadravanja u pivari. Ostvarene okolinske koristi Poveano iskoritenje materijala, te smanjeno nastajanje otpada. U skladu s tim i smanjenje trokova za energiju za tretman i odlaganje otpada. Nepoeljni efekti na ostale medije Pojedini materijali se trebaju skladititi u uvjetima kontrolirane temperature, ukoliko ih nije mogue preraditi prije nego to se ponu raspadati i prestanu biti upotrebljivi za stonu hranu. Primjenjivost Nusproizvodi iz procesa proizvodnje piva, koji se mogu koristiti kao hrana za stoku, prikazani su u Tabeli 24. Utede Smanjenje trokova tretmana i odlaganja otpada. Kljuni razlozi za implementaciju Ekonomska upotreba nusproizvoda, proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju, koji bi se u suprotnom morali tretirati i odloiti kao otpad. Tabela 24. Nusproizvodi iz procesa proizvodnje piva koji se mogu koristiti kao hrana za stoku
Nusproizvodi Proces proizvodnje piva u kojem nastaju nusproizvodi

Hladni i topli talozi, pivski trop Otpadna pljevica, praina i lomljena zrna od sladnog jema, nerastvorene materije iz slada i krupice i sl.

Proizvodnja piva Prijem i transport sirovina za proizvodnju piva

135

Nusproizvodi

Proces proizvodnje piva u kojem nastaju nusproizvodi

Pivski kvasac

Fermentacija

Razdvajanje vodnih tokova radi optimizacije ponovne upotrebe i tretmana Opis Openito postoje etiri tipa vodnih tokova prisutnih u postrojenjima iz prehrambene industrije, tj. voda koja se direktno koristi u procesu/tehnoloka, voda za sanitarne potrebe, nezagaena voda i oborinska voda. Sistem za razdvajanje vode moe se projektovati za skupljanje ovih vodnih tokova i njihovo razdvajanje prema osobinama, npr. prema teretu njihovog zagaenja. Nezagaeni vodeni tokovi se mogu, kad je to izvodljivo i kada nee uticati na sigurnost proizvoda ponovo upotrijebiti za specifine procese npr. pranje, ienje, za sanitarne potrebe, uzastopnu ponovnu upotrebu, te za sam tehnoloki proces. Nezagaena voda, koja se ne moe ponovo upotrijebiti, generalno se moe isputati bez tretmana, a time se sprjeava nepotrebno optereenje za postrojenje za preiavanje otpadnih voda. Zagaene otpadne vode se razdvajaju da bi bile podvrgnute odgovarajuem tretmanu prema svojim karakteristikama. U tom sluaju je mogue za tokove velikih koliina, a malog tereta zagaenja da se recikliraju odgovarajuim tretmanom, da se ispuste direktno u gradsko postrojenje za preiavanje otpadnih voda bez tretmana ili da se pomijeaju sa tretiranim otpadnim vodama prije isputanja. Ostvarene okolinske koristi Smanjeno zagaivanje vode, putem odvajanja iste od prljave vode, dovodi do smanjenja potronje elektrine energije koja se koristi za tretman otpadnih voda. Ponovna upotreba vode smanjuje potronju vode to rezultira i smanjenjem emisija. Takoer se na ovaj nain omoguava povrat toplote. Operativni podaci Mogunosti za ponovnu upotrebu vode ukljuuju: Recikliranje unutar jednog procesa ili grupe procesa bez tretmana: Upotreba vode koja nije zagaena u procesu za ponovnu upotrebu u istom ili drugom procesu, npr. voda koritena za hlaenje sladovine koristi se za ukomljavanje. Upotrebu vode koja je djelimino zagaena u procesu na mjestima gdje se zahtijeva kvalitet vode koja nije za pie, npr. pranje pogona, predispiranje opreme, pripremanje rastvora za ienje i sl. Recikliranje sa tretmanom. Kondenzat nastao tokom evaporacije se moe ponovo koristiti u procesu zavisno od njegovog kvaliteta, npr. sadraja organske i/ili anorganske materije i suspendovane materije. Kondenzat se moe koristiti kao voda za potrebe kotlovnice. Ovo vodi do obnavljanja znatne koliine toplote, kao i do utede prilikom koritenja hemikalija za tretman vode za kotlovnicu. Ako se kondenzat ponovo koristi to se moe optimizirati maksimizacijom povratnog kondenzata i izbjegavanjem gubitaka vrele pare od povrata kondenzata.

136

Primjenjivost U postrojenjima iz prehrambene industrije postoje odreene mogunosti za ponovnu upotrebu vode. Razdvajanje otpadne vode je primjenjivo u novim i prilino izmijenjenim postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije. Sistem za razdvajanje otpadnih voda se moe projektovati za nova postrojenja tako to e se razdvajati razliite vrste otpadne vode unutar preduzea. Za postojea postrojenja, ovo je sloeniji proces zbog dodatnih trokova te fizikih i inenjerskih ogranienja na datom podruju. Koristi se u pogonima za proizvodnju pia i piva. Utede Za razdvajanje otpadnih voda potrebna su velika finansijska sredstva, ali to se moe nadoknaditi smanjenjem tekuih trokova zbog niih zahtjeva tretmana otpadne vode, bilo da se preiavanje radi na lokaciji preduzea ili u gradskom postrojenju za preiavanje otpadnih voda, ili u obje ove kombinacije. Nije ekonomino razdvajati male, pojedinane tokove. Smanjeni trokovi su vezani sa potronjom vode, a u nekim sluajevima i sa smanjenjem potronje energije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje dugoronih trokova za tretman otpadne vode. Nadalje, razdvajanjem vodnih tokova manjeg tereta zagaenja, veliina postrojenja za tretman se moe smanjiti. Smanjenje potronje vode i energije. Minimiziranje trajanja perioda zagrijavanja i hlaenja Opis Zaustavljanje radnje im se potrebni efekat ostvari, npr. kod kuhanja sladovine, hlaenja sladovine nakon kuhanja, hlaenje u toku glavnog i naknadnog vrenja, pasterizacije piva, hlaenja piva nakon pasterizacije i sl. efekat sa minimalnom potronjom energije. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja energije. Operativni podaci Zaustavljanje radnje im se potrebni efekat ostvari ukljuuje i to da se sastojci ne kuhaju due nego to je potrebno, npr. kad se pee hljeb ili kad kljua mlado nehmeljeno pivo u pivarstvu ili da se hrana ne hladi na niim temperaturama nego to je potrebno u preradi ili skladitenju. Primjenjivost Primjenjivo je na mjestima gdje se obavljaju radnje zagrijavanja i hlaenja. Kljuni razlozi za implementaciju Sniavanje potronje energije i odgovarajuih trokova. Dobro gazdovanje Opis Uvoenjem sistema za odravanje postrojenja istim i urednim moe poboljati cjelokupni okolini uinak preduzea. Ako se materijali i oprema uvaju na za to predvienom mjestu, onda e se lake osigurati potronja po datumima i stvaranje manje koliine otpada. Takoer
137

se lake isti postrojenje, te se smanjuje rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica. Aktivno se mogu minimizirati prolijevanja i curenja, a izliveni materijali se odmah mogu prikupiti suhim ienjem ili brisanjem. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nastanka otpada, smanjena zagaenost vode suhim ienjem, smanjeno stvaranje neugodnih mirisa i emisija, te smanjen rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica. Primjenjivost Primjenjivo je na sva postrojenja iz prehrambene industrije. Utede Anuliranje trokove za ublaavanje mirisa, odlaganje otpada i tretman otpadnih voda Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje produkcije otpada i sigurnost (prevencija nesrea uslijed klizanja ili zapinjanja) Upravljanje kretanjem vozila u krugu industrije Opis Kontroliranjem vremena kada vozila ulaze i izlaze iz pogona, te vremena kretanja vozila u krugu industrije, moe se smanjiti emisija zagaujuih materija, kao i buke van kruga industrije u osjetljivim periodima, npr. u toku noi kada susjedi, u stambenim podrujima, ele da spavaju. Ovo se dodatno moe optimizirati odabirom vozila koji ne stvaraju veliku buku tokom rada, ukljuujui one koji se dobro odravaju, te obezbjeujui puteve sa povrinom koja umanjuje buku. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija buke u toku noi. Nepoeljni efekti na ostale medije Poviena buka i nivo emisija iz vozila tokom dana. Operativni podaci Moe biti teko da se ogranii vrijeme dolaska i odlaska radnika u smjenama da bi se izbjegli periodi kada buka moe uzrokovati neprijatnosti u stambenim podrujima. Uestalost kretanja vozila u toku dan moe imati uticaje na sigurnost na radu. Vidljivost je bolja tokom dana, ali ako se u isto vrijeme u industriji nalazi vie ljudi i zajedno sa dodatnom koncentracijom vozila ini da upravljanje kretanjem vozila i odvajanje vozila od ljudi, bude veliki prioritet. Mogui su uticaji na podruje izvan industrije u smislu zaguenja transporta uslijed ogranienja sati za prijem i otpremu u i izvan preduzea. Primjenjivost Primjenljivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Dobri odnosi sa susjedima i eliminiranje albi na nivoe buke izvan kruga industrije.

138

8.1.8 Tehnike kontrole procesa proizvodnje Koristi od poboljanja kontrole procesa ukljuuju poveanje kvaliteta proizvoda, te time i njegove prodaje, te smanjenje koliina otpada. Poboljanje kontrole ulaznih sirovina, uvjeta rada procesa, rukovanja, skladitenja, produkcije otpadne vode, moe smanjiti koliine nastalog otpada. To se moe postii ukoliko se smanji koliina proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju, prosipanje/prolijevanje, stavljanje prevelikih koliina materijala u dozirne posude (kako se njihova sadrina ne bi prelijevala ili prosipala iz njih), potronja vode i druge vrste gubitaka. Da bi se poboljala kontrola procesa, vano je identificirati u kojoj fazi procesa se proizvodi otpad, koji je uzrok nastanka otpada, i ta se moe poboljati da bi se otpad smanjio. Na primjer, ugradnja mjeraa nivoa vode, ventila sa plovkom, ili mjeraa protoka, moe eliminirati otpadnu vodu koja nastaje prelijevanjem. Uestalost ienja i badarenja svih ovih naprava zavisit e od njihovog dizajna, od toga koliko esto i u kakvim uvjetima se koriste. Neophodno je da se projektuje, ugradi i stavi u funkciju oprema za monitoring i kontrolu procesa, kako ovi ureaji ne bi predstavljali smetnju higijenskim uvjetima u proizvodnom procesu i kako sami ne bi uzrokovali gubitke proizvoda i stvaranje otpada. Dodatne informacije o monitoringu mogu se nai u Referentnom dokumentu o opim principima monitoringa 33. Kontrola protoka ili nivoa putem namjenskog mjerenja pritiska Opis Kontrola procesa se obino moe primijeniti, koritenjem senzora za pritisak, za indirektnu kontrolu drugih parametara, npr. protoka ili nivoa. Senzori za pritisak u vodovima mogu se koristiti za kontrolu pritiska brzine pumpe i brzinu protoka, te za minimiziranje otpada od materijala koji je oteen silom smicanja ili trenja. Sistem diferencijalnog pritiska koristi se za monitoring nivoa u spremnicima ili reakcionim posudama, da bi se minimizirao gubitak materijala iz preljeva ili vrijeme zastoja proizvodnje zbog nedostatka zaliha. Sistem diferencijalnog pritiska takoer se koristi za monitoring pada pritiska u filterima, kako bi se kontrolirali ciklusi ienja i optimizirao rad, te time i minimizirala koliina otpada. Senzori za pritisak koji se koriste u prehrambenoj industriji generalno zahtijevaju zatvarae i povrine koje su dizajnirane tako da osiguravaju higijenske uvjete. Ostvarene okolinske koristi Minimiziranje otpada spreavanjem prelijevanja, uteda vode i energije. Operativni podaci Kontrola protoka ili nivoa putem namjenskog mjerenja pritiska u pivarama moe se primijeniti u brojnim radnim operacijama: punjenju tankova za vodu, zagrijavanju parom, ispiranju tropa, punjenju fermentora i lenih tankova, filtraciji, ispiranju abalae, pranju opreme, punjenju piva i sl. Primjenjivost Moe se primjenjivati u postrojenjima gdje postoji protok tenosti ili se tenost pumpa, a poseban znaaj dobija u automatiziranim procesima.
33 EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o opim principima monitoringa.

139

Utede Prema izvjetajima jednog postrojenja za proizvodnju sokova, smanjenje potronje vode prilikom ienja filtera rezultirale su utedom od 800 GBP godinje za potronju vode i trokove tretmana otpadnih voda. Trokovi za izmjene iznosili su 6.000 GBP, tako da je uloeni novac vraen u roku od 9 mjeseci. Mjerenje nivoa tenosti Opis Postoje dvije glavne kategorije senzora za nivo tenosti, senzori koji detektuju nivo i senzori koji mjere nivo. Senzori koji detektuju nivo ukazuju da li je tenost stigla do odreene take u posudi (obino je to najvia ili najnia taka). Veinom su te aplikacije vezane za vizualni indikator, vizualni ili audio alarm, ili regulator koji kontrolira koliinu tenosti koja ulazi i izlazi iz posude. Senzori za mjerenje nivoa omoguavaju stalni monitoring stvarnog nivoa tenosti, putem odgovarajue vrste reguliranja, npr. ubrzavanja ili usporavanja brzine pumpanja. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja sredstava za ienje i vode; smanjena produkcija otpadne vode i smanjen rizik od zagaenja tla, povrinskih i podzemnih voda. Operativni podaci Na primjeru jedne pivare, mjera nivoa koristi se za detektovanje granice izmeu kvasca i piva. Pivo se skladiti, dok se kvasac moe sakupiti i koristiti kao stona hrana. U proizvodnji piva, svaki 1 % mladog nehmeljenog piva koje otjee u slivnik dodaje oko 5 % vrijednosti KPK u otpadnoj vodi. To se moe izbjei koritenjem senzora za nivo, kako bi se sprijeilo da posude u kojima se proces odvija budu previe napunjene, i da time i nivo KPK bude visok. Primjenjivost Vrlo primjenjivo u postrojenima iz prehrambene industrije, npr. u rezervoarima ili reakcionim posudama, bilo tokom procesa proizvodnje ili procesa ienja. Tabela 25 pokazuje neke primjere kako senzori za nivo mogu da se koriste za smanjenje koliina otpada i proizvodnje otpadnih voda. Tabela 25. Primjeri koritenja senzora za nivo u prehrambenoj industriji
Postrojenje Razlog za postavljanje regulatora

Rezervoari ili reakcione posude Spremita

Sprijeavanje prelijevanja i bezrazlonog troenja materijala ili vode Obezbjeenje informacija za kontrolu zaliha. Minimiziranje koliine otpada koja je nastala zbog zastarjelih zaliha, te proizvodnih gubitka nastalih zbog nedostatka materijala. Minimiziranje koliine otpada koji nastaje
140

Posude sa automatskim regulatorom

Postrojenje

Razlog za postavljanje regulatora

ulaznih/izlaznih koliina

zbog gubitaka u dovodu/odvodu, te proizvoda koji nisu napravljeni tano u skladu sa receptom. Praenje nivoa vode u rezervoarima da ne bi bili previe napunjeni, te da ne bi dolo do prelijevanja vode. Mjerenje nivoa u posudi za ienje, kako bi se optimizirala koliina vode/deterdenta koja se koristi, te kako bi se sprijeilo prosipanje.

Teni prehrambeni materijali

CIP/sterilizacija na licu mjesta

Utede Na primjeru pivare, izmjene u procesu kotale su 9.500 GBP, ali su pripadajua smanjenja gubitaka u pivu i naknadama za otpadnu vodu u vrijednosti od 800.000 GBP godinje znaila da e se uloeni novac vratiti u roku od 5 dana. Kljuni razlozi za implementaciju Skupi proizvodni gubitci. Postrojenja koja su ve primijenila navedene mjere. iroka primjenjivost u postrojenjima iz prehrambene industrije. Mjerenje i regulacija koliine i protoka Opis Tehnike mjerenja i regulacije koliine i protoka mogu smanjiti koliine otpada i proizvodnju otpadne vode u postrojenjima iz prehrambene industrije. Primjena mjerenja i regulacije koliine i protoka u vodovima omoguava tano dodavanje sirovina u posude za preradu i skladitenje, te za punjenje u ambalau, na taj nain minimizirajui koritenje veih koliina materijala nego to je potrebno, te generiranje proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju. Mjerai protoka bez unutranjeg elementa za mjerenje, npr. elektromagnetski mjerai, posebice odgovaraju higijenskoj primjeni. Da bi se smanjilo zagaenje, mjerai moraju biti vrsti i laki za ienje. U procesima gdje tenost moe prei u vrsto stanje na niskim temperaturama, potrebno je praenje temperature kako se tenost ne bi uvrstila u i oko opreme. Postoje razliite vrste mjeraa protoka na tritu, npr. elektromagnetski mjerai protoka, ultrazvuni mjerai itd. Za svaku vrstu se prilikom ugradnje moraju ispuniti odreeni zahtjevi, kako bi se osiguralo da su njihova mjerenja tana. U CIP sistemima, mjerenja protoka moe kontrolirati i optimizirati koritenje vode, na taj nain minimizirajui produkciju otpadne vode. Ostvarene okolinske koristi Smanjena koliina otpadnih materijala, proizvoda i vode, te manja produkcija otpadne vode. Primjenjivost Mjerenje i reguliranje protoka se u velikoj mjeri primjenjuje u prehrambenoj industriji. Primjeri gdje se obino koriste mjerai protoka dati su u Tabeli 26.

141

Tabela 26. Mjesta mjerenja protoka u sektoru proizvodnje piva

Proizvod/aktivnost Primjena

CIP

Priprema rastvora sredstava za ienje, razdvajanje i vraanje medija, definisanje koliine sredstva za ienje po svakoj fazi ienja Odreivanje tane koliine vode za ukomljavanje, odreivanje koliine odvarka, koliine vode za ispiranje tropa, kontrolu medija za hlaenje sladovine i sl. Mjerenje protoka i reguliranje dodavanja enzima i regulatora kiselosti komine.

Proizvodnja sladovine

Pasterizaciji piva Filtraciji piva Pranje boca Punjenje piva (volumetrijsko)

Regulaciju uinka pasterizacije Regulaciju protoka piva i odreivanje prekida filtracije Optimiziranje potronje vode za ispiranje Optimiziranje koliine punjenja

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vee koliine sirovina i vode nego to je to potrebno, te utede koje se time postiu. Optimizacija proizvodnih procesa i spreavanje nastanka proizvoda van propisanih kriterija kvaliteta. Analitiko mjerenje Da bi se smanjila bezrazlona potronja sirovina, i provjerio njihov kvalitet, obino se vri provjera pH vrijednosti, provodljivosti i mutnoe tenosti. MJERENJE PH VRIJEDNOSTI Opis pH sondama mjeri se kiselost/bazinost tenosti. pH vrijednost je vana u mnogim procesima proizvodnje piva, naprimjer u procesima regulacije kiselosti sladovine, razdvajanja medija, pripreme sredstava za pranje opreme, za preiavanje vode i otpadne vode i sl. Sonde se mogu postaviti na liniju za preradu ili se mogu runo ubaciti u spremita i posude. Postoje razliite vrste ureaja. Od jednostavnih sondi i mjeraa, do onih sofisticiranih koji upozoravaju operatore na kvarove opreme, te se mogu odravati i badariti bez skidanja.

142

Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja kiselina i baza, te kao posljedica toga, smanjenje zagaenja otpadnih voda. Smanjena bezrazlona potronja materijala prilikom prerade, zbog neodgovarajueg mijeanja tokom prerade i ienja. Operativni podaci Da bi se izbjegla pogrena oitavanja, brzina tenosti ne bi trebala biti vea od 2 m/s, te bi elektrodu uvijek trebalo prvo smoiti, da ne bi izgubila svoju funkciju. Primjenjivost Moe se primjenjivati u postrojenjima iz prehrambene industrije gdje se kiseli i/ili bazini materijali dodaju u proces, kod ienja ili u kod preiavanja otpadne vode. Primjeri koritenja sondi za mjerenje pH, pri navedenim aktivnostima u pivarama, prikazani su u Tabeli 27. Tabela 27. Mjesta mjerenja pH u pivarama
Aktivnost Razlog za reguliranje

Reguliranje dodavanja enzima i regulatora kiselosti u sladovinu Razdvajanje medija Reguliranje dodavanja kiselina i baza u reakcione posude

Optimizacija utroka sirovina i kvaliteta proizvoda Bolje iskoritenje medija i smanjenje zagaenja otpadnih voda Minimiziranje otpada koji nastaje zbog prevelikih doza materijala i generiranja proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom Minimiziranje koritenja kiselina za preiavanje otpadnih voda

Monitoring tokova otpadne vode za koritenje u mijeanju i neutraliziranju prije isputanja

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja kiselina i baza, optimiziranje procesa, smanjena proizvodnja otpada. MJERENJE PROVODLJIVOSTI Opis Mjerenja provodljivosti se koriste za odreivanje istoe vode ili koncentracije kiselina ili baza, tj. odreivanje sume jonskih komponenti vode. Dvije vrste senzora koje se koriste za mjerenje provodljivosti su elije sa elektrodama i induktivni senzori. elije sa elektrodama su senzori kontaktnog tipa, koji funkcioniu prolaenjem procesnog fluida izmeu dvije ploaste elektrode. One su se pokazale veoma tanim. Izvedbe obuhvataju monitoring tehnoloke vode za ponovno koritenje, minimizirajui time nastanak otpadne vode i monitoring vode iz kotlovnice radi smanjenja nagomilavanja naslaga na toplim povrinama.
143

Provodljivost se moe takoer mjeriti koristei induktivne senzore. Ovi senzori koji nisu kontaktnog tipa koriste dva elektromagnetna namotaja (zavojnice) okolo procesnog fluida i podesna su za higijenske primjene. Induktivni senzori imaju vei opseg od elija sa elektrodama. Ostvarene okolinske koristi Smanjeno koritenje vode i deterdenata i smanjene koliine otpadne vode. Operativni podaci Iako protok fluida nije bitan, on obezbjeuje efekat samoienja. Trebalo bi izbjegavati vazdune depove. Oprema bi trebalo da nadoknadi promjenu provodljivosti fluida sa temperaturom. Na primjeru pivare, jedan ciklus CIP-a sastoji se od predispiranja da bi se isprali ostaci proizvoda, te ienja kiselinom ili kaustinim deterdentom odreeni vremenski period, nakon ega slijedi zavrno ispiranje svjeom vodom i na kraju dezinfekcija vruom vodom ili nekim dezinficijensom. Ove faze su ranije kontrolirane vizuelno ili putem pojedinanih programatora, kako bi se ograniila koliina deterdenta i vode koja se koristi. Vrijeme otvaranja i zatvaranja odvodnog ventila bio je rezultat kompromisa i znaajne koliine deterdenta su se isputale u vidu otpadne vode. Uvedena su mjerenja provodljivosti kako bi se kontroliralo dodavanje kiseline ili kaustinih sredstava za ienje, precizno razdvojili i rekuperirali mediji u pojedinim koracima ienja, te kako bi se odredilo potrebno vrijeme i koliina vode za ispiranje. U sve postojee CIP jedinice naknadno su ugraene sonde za provodljivost, te su iste ukljuene u specifikaciju za sve nove jedinice. Sistem radi tako to se sonda za provodljivost postavlja u glavni vod iz procesne opreme, u blizini ulaza u spremite za deterdent. Ova sonda vri monitoring koncentracije deterdenta/vode koja protjee kroz vod tokom procesa ienja. Programator zapoinje ienje deterdentom, i deterdent postepeno zamjenjuje vodu u sistemu, koja se odvodi na preiavanje. Kada sonda detektuje odgovarajuu koncentraciju deterdenta, ona alje signal aktivatoru da zatvori odvodni ventil. Tok zatim ide nazad u spremite za deterdent, i cirkulira kroz sistem, umjesto isputanja. Programator zatim zapoinje fazu ispiranja. Deterdent se reciklira u spremite za deterdent sve dok ne doe do razblaavanja, i dok deterdent opet ne dostigne odgovarajuu koncentraciju. U tom trenutku, signal iz sonde za provodljivost otvara odvodni ventil i voda za ispiranje se isputa u proces preiavanja, sve dok sonda opet ne detektuje istu vodu. Odvodni ventil se zatim zatvara i ista voda ide u spremite. Sonda za provodljivost takoer osigurava odravanje zahtijevane koncentracije deterdenta u cijelom procesu ienja. Od operatora se stoga zahtijeva minimalna panja. Svaka sonda za provodljivost se donekle isti prilikom ienja opreme. Dnevna potronja deterdenta prati se mjeraem protoka na svakoj CIP jedinici. Ukoliko se potronja deterdenta povea, to ukazuje da je sondi potrebno dodatno ienje, odnosno operator treba tome da posveti oko 10 minuta svog vremena. Dodatno ienje sonde obino se zahtijeva svake 4 do 6 sedmica. Utede na deterdentu mogu biti i od oko 15 % na svakoj CIP jedinici, smanjene su koliine vode i deterdenta koje se alju na preiavanje, smanjeno je vrijeme zastoja rada opreme, te je optimizirana koliina deterdenta koja se koristi za svaki ciklus ienja.
144

Na taj nain se reciklira voda od ispiranja, smanjuje se potronja deterdenta, te kao posljedica toga dolazi do smanjenja KPK u otpadnoj vodi. Primjenjivost Jako puno se primjenjuje u prehrambenoj industriji u procesima prerade i ienja. Aktivnosti pri kojima se vri mjerenje provodljivosti u pivarama prikazani su u Tabeli 28. Tabela 28. Mjesta mjerenja provodljivosti u pivarama
Aktivnost Razlog za kontrolu

Proizvodnja pare CIP Prepumpavanja proizvoda, pasterizacije, filtracije i punjenja Praonama boca Monitoring proizvoda (induktivni senzori)

Kontrola i automatizacija pripreme kotlovske vode Monitoring provodljivosti za optimizaciju i automatizaciju procesa ienja. Razdvajanje vode i proizvoda Kontrolu koncentracije alkalnog rastvora ta pranje boca U svim procesnim koracima

Kljuni razlozi za implementaciju Optimiziranje procesa pripreme vode, kvalitetno razdvajanja medija, optimiziranje procesa ienja, smanjenje gubitaka proizvoda i smanjenje potronje deterdenta. MJERENJE MUTNOE Opis Postoje mjerai mutnoe koji koriste metod difuzije svjetlosti. Ovaj metod se koristi za mjerenje male i srednje mutnoe, ukljuujui mutnou destilovane vode. Ureaji za uzimanje uzoraka mogu se koristiti u sluajevima kada je teko ugraditi mjera mutnoe u postupak prerade. To pomae u poboljanju higijenskih uvjeta. Mjerai mutnoe koji koriste metod apsorpcije svjetlosti, mjere koliinu svjetlosti koja se prenosi kroz materije u tekuini. Ovi ureaji koriste se za mjerenje srednjeg do visokog stepena mutnoe. Ostvarene okolinske koristi Smanjeni gubitak materijala tokom prerade, poveano ponovno iskoritavanje vode i smanjena proizvodnja otpadne vode. Operativni podaci Mjerai mutnoe bi se po mogunosti trebali ugraditi na vertikalne cijevi gdje tok ide prema gore, dok bi optiki ureaj trebao biti ugraen tako da je okrenut nasuprot smjeru teenja, kako bi se omoguio maksimalni stepen samoienja. Da bi se izbjegla nepravilna mjerenja uzrokovana vrstim nanosom koji pluta ili se nataloio u cijevima, mjerai bi u horizontalnim
145

cijevima trebali biti ugraeni sa strana, a ne na vrhu ili dnu. Brzina tenosti ne bi trebala biti vea od 2 m/s, kako bi se izbjegla pogrena oitanja. Da bi se izbjeglo savijanje snopa svjetlosti, treba izbjegavati stvaranje kao i uklanjanje mjehuria iz tekuine. Primjenjivost Primjenjivo tamo gdje se proizvodni proces moe kontrolisati i optimizirati mjerenjem mutnoe i poveati utede putem procesa povrata vode i ponovne upotrebe iste vode. Aktivnosti pri kojima se vri mjerenje mutnoe u pivarama prikazani su u Tabeli 29. Tabela 29. Mjesta mjerenja mutnoe u pivarama
Aktivnost Razlog za kontrolu

Monitoring kvaliteta procesne vode

Minimiziranje koliine otpadne vode koja nastaje zbog procesne vode ili proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju Optimiziranje ponovne upotrebe iste vode, na taj nain minimizirajui proizvodnju otpadne vode Optimiziranje procesa, sprjeavanje nastanka proizvoda loeg kvaliteta

Monitoring CIP sistema

U pivarama u procesima bistrenja sladovine, separacije i filtracije piva

Uobiajena primjena mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji je monitoring procesa otpadnih tokova kako bi se odredila odrivost povrata istog nazad u proces. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni gubici u proizvodnji. Koritenje automatskih regulatora za otvaranje/zatvaranje vode Opis Senzori, kao to su sonde suhog toka i fotoelije, mogu se ugraditi kako bi detektovali prisustvo materijala, te kako bi se voda otvarala samo kada je to potrebno. Dovod vode moe se automatski zatvoriti izmeu proizvoda i tokom svih obustava proizvodnje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije, smanjenje potronje vode, smanjenje koliine vode koje zahtijevaju preiavanje, te ukoliko se regulira pritisak, smanjenje koliina biolokih i zagaujuih materija. Operativni podaci Treba obratiti panju tokom odabira, ugradnje i odravanja fotoelija, kako bi bili sigurni da su pouzdane i da njihovo pravilno pozicioniranje osigurava adekvatno pranje proizvoda do zahtijevane mjere, a ne preko toga. Koritenje ove tehnika podrazumijeva da voda treba biti primijenjena na svaki detektovani proizvod, te tehnika ne pravi razliku izmeu istih i prljavih proizvoda.
146

Primjenjivost Primjenjivo tamo gdje se zahtjeva naizmjenini dovod medija ili kod pranjenja posuda. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni trokovi za vodu i elektrinu energiju. Zatita pumpi. Koritenje regulacijskih ureaja Opis Regulatori se u kombinaciji sa mjernim i nadzornim ureajima najee koriste za manuelnu ili automatsku regulaciju protoka raznih medija u cilju ostvarenja odreenih procesnih zahtjeva, kao to su temperatura zagrijavanja i hlaenja, brzina strujanja i sl. Ventili kao regulacijski ureaji najee se koriste za runu ili automatsku izmjenu protoka medija radi upravljanja razliitim procesnim parametrima. Npr. kod hlaenja sladovine regulacioni ventil protoka rashladnog medija, u kombinaciji sa mjerenjem temperature sladovine na izlazu obezbjeuje zahtjevanu temperaturu sladovine uz ostvareni protok. U drugom sluaju, hlaenja piva u fermentorima regulacija se ostvaruje elektromagnetnim ONOFF ventilima, koji se u kombinaciji sa vremenskim relejima, naizmjenino otvaraju i zatvaraju obezbjeujui zahtjevanu brzinu hlaenja piva. Posebni tipovi ventila (sigurnosni, vakumski, pund ventili) koriste se za regulaciju pritiska u posudama pod pritiskom. Kao regulacijski ureaji esto se koriste i frekventni pretvarai koji u kombinaciji sa mjeraima protoka upravljaju brzinom rada pumpi, ventilatora ili drugih pogonskih ureaja. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i energije. Primjenjivost Ove mjere se jako puno primjenjuju u prehrambenoj industriji u procesima zagrijavanja, hlaenja, pranja ambalae i ienje opreme, posude pod pritiskom i sl. Kljuni razlozi za implementaciju Optimiziranje proizvodnih procesa, smanjena potronja vode i energije i drugi relevantni trokovi. Koritenje mlaznica za vodu Opis Mlaznice za vodu se jako puno koriste u postrojenjima iz prehrambene industrije, npr. za pranje i ienje opreme tokom tehnolokih procesa. Minimiziranje potronje vode i zagaenja otpadne vode moe se vriti putem pravilnog pozicioniranja i usmjeravanja mlaznica. Koritenje senzora koji se aktiviraju samo pod odreenim okolnostima (naprimjer kada registruju prisustvo proizvoda), je vrlo vano, te njihova ugradnja na odgovarajuim mjestima moe osigurati da se voda troi samo kada je to potrebno. Uklanjanje mlaznica sa mjesta na kojima se voda koristi za usmjeravanje hrane, i njihova zamjena sa mehanikim ureajima moe smanjiti potronju vode i sprijeiti ulaenje komada hrane u vodu koja se treba preiavati na postrojenju za tretman otpadnih voda. Osim toga, potronja vode moe se optimizirati putem monitoringa i odravanja pritiska na mlaznicama.
147

Pritisak vode moe se prilagoditi u zavisnosti od rada jedinice koja zahtijeva najvei pritisak, a odgovarajui regulator pritiska moe se ugraditi na svakoj radnoj jedinici kojoj je potrebna voda. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i produkcija otpadne vode. Smanjeno zagaenje otpadne vode, npr. zbog smanjenog perioda kontakta izmeu hrane i vode. Primjenjivost Ove mjere mogu se primjenjivati u svim sektorima prehrambene industrije. U pivarama, koriste se za ienje boca i buradi. 8.1.9 Izbor sirovina i pomonih materijala Izbor sirovina koje minimiziraju otpad i tetne emisije u zrak i vode Opis Dio upotrijebljenih sirovina i pomonih materijala nai e se u vidu otpada, kao i na postrojenju za tretman otpadnih voda. Pomoni materijali su svi materijali koji se upotrebljavaju u preradi, a koji se nee nai u finalnom proizvodu npr. materijali za ienje. Najvei dio sirovina, koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji, su prirodni i oni esto imaju visok sadraj organske materije, a njihov efekt na kopneni i vodeni okoli moe biti znaajan. U praksi, opcija upotrebe razliitih sirovinskih materijala je esto limitirana budui da su materijali specificirani u recepturama, te postoji esto mali broj ili nijedna alternativa. Nekoliko sektora u prehrambenoj industriji pokuavaju upotrijebiti kao sirovinu nusproizvode ili otpad, kako bi se koliine otpada smanjile. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje otpadnih sirovina, smanjenje zagaenja otpadnih voda i emisija neugodnih mirisa Operativni podaci Specifikacija sirovina koje se isporuuju postrojenjima iz prehrambene industrije moe biti dogovorena sa dobavljaima, kao i specifikacija sirovina koja moe biti vraena dobavljau (kako bi se nabavile koliine sirovina koje su potrebne, ali i omoguio povrat onih koje su otpad ili viak) Ovo moe maksimizirati koliine sirovina koje zavravaju u proizvodu i konsekventno minimizirati koliine koje zavravaju kao otpad ili kao nus produkti slabije kvalitete za npr. ivotinjsku ishranu. Ovo moe biti postignuto sa dobavljaima uz ostvarivanje kontrole kvalitete, tako da operator brine i provjerava kvalitet sirovina koje ulaze u postrojenja iz prehrambene industrije. Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Maksimizacija proizvodne dobiti i minimizacija trokova odlaganja otpada.

148

Odabir pomonih materijala Neki pomoi materijali ili supstance koje se koriste u proizvodnji hrane su visokog rizika u okviru dostupne zakonske regulative EU 793/93/EEC. Ova procjena rizika odnosi se na rizike po ljudsko zdravlje i okoli. Za supstance koje nisu procijenjene u okviru direktive 793/93/EEC, informacije o opasnostima od nesrea i rizicima moraju biti prikupljene od drugih izvora, kako bi se osiguralo da su rizici minimalni i ponuene alternative za sluajeve manjih nesrea, gdje je to izvodljivo. Izbjegavanje upotrebe supstanci koje utiu na smanjenje ozonskog omotaa npr. halogene supstance Opis Halogene supstance su u irokoj upotrebi u prehrambenoj industriji, kod hlaenja, odmrzavanja i zamrzavanja. Interakcija halogenih supstanci sa ozonom u zraku inicira postavljanje zabrane na prodaju i upotrebu proizvoda i opreme koja sadri ove supstance. Postoji prijedlog Europskog parlamenta i zajednice za regulaciju nekoliko fluorinatnih gasova. Ovi spojevi se zamjenjuju sa drugim rashladnim sredstvima kao to su amonijak i glikol, a u nekim sluajevima i sa ohlaenom vodom. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje rizika od smanjenja ozonskog omotaa i globalnog zagrijavanja. Nepoeljni efekti na ostale medije Rizik od curenja amonijaka i glikola, koje moe prouzrokovati zdravstvene i sigurnosne probleme. Operativni podaci Upotreba supstanci koje mogu izazvati smanjenje ozonskog omotaa, moe biti prevenirana i minimizirana sa: Upotrebom zamjene za takve supstance Ako su ipak primjenjuju supstance koje su opasne po ozonski omota, upotrijebiti zatvorene linijske sisteme Zatvorenim sistemima u objektima Zatvaranjem dijelova sistema Kreiranjem parcijalnih vakuma u zatvorenom prostoru i prevencija curenja u sistemima Sakupljanjem ovih supstanci tokom tretmana otpada Koritenjem optimiziranih tehnika za preiavanje otpadnih gasova Pravilno upravljanje povratnim supstancama i otpadom. Kljuni razlozi za implementaciju Postojee zakonodavstvo.

149

8.2

TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

8.2.1 Prijem materijala, rukovanje i skladitenje Gaenje motora vozila tokom utovara/istovara i prilikom parkiranja Opis Rad motora vozila moe prouzrokovati neprijatnu buku. Ovo se moe izbjei gaenjem tokom utovara, istovara i kada je vozilo parkirano. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija buke. Primjenjivost Primjenjivo tokom utovara i istovara vozila kada ona rade ili ne rade. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje emisija buke. 8.2.2 Centrifuga/odvajanje Minimizacija pranjenja otpada iz centrifugalnih separatora. Opis Odvajanje ili separacija se koristi kao fizika metoda za razdvajanje materijala po veliini i/ili specifinoj teini, kao za izdvajanje suspendiranih estica iz tene faze. Izdvajanje suspendiranih estica iz tene faze vri se pod uticajem centrifugalne sile. Razna konstruktivna rjeenja pojedinih separatora/centrifuga obezbjeuje razliitu primjenu ovih ureaja i njihov efikasniji rad. Veliina centrifugalne sile koja djeluje na estice zavisi od broja okretaja i poluprenika rotacije. to je centrifugalna sila vea efikasnije je rad samog ureaja. Obzirom da su suspendovane materije veoma malih dimenzija potrebno je obezbjediti veu centrifugalnu silu, to se postie velikim brojem obrtaja. Nain rada i kapacitet ureaja i njegova primjenjivost odreuje proizvoa ureaja. Ovi ureaji mogu raditi kontinuirano ili fazno. U pivarstvu se ovi ureaji mogu koristiti za izbistravanje sladovine, izbistravanja piva i odvajanje kvasca od tene faze kako ne bi kvasac odlazio u kanalizaciju sa otpadnim vodama. Odvojena vrsta faza moe se prodavati kao dobar materijal za ishranu ivotinja ili sirovina za druge proizvodnja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje otpada, odnosno izdvajanje vrstog otpada iz tene faze, kako ne bi odlazio sa otpadnim vodama. Primjenjivost Primjenjivo u prehrambenoj industriji, a naroito u pivarstvu. Ovim ureajima se postie bre izdvajanje estica iz suspenzija nego prostim taloenjem pod uticajem gravitacione sile, ili u sluajevima gdje se ne koriste filtracione metode. Kljuni razlozi za implementaciju Efikasno izdvajanje i smanjena koliina vrstog otpada u otpadnim vodama i poveana dobit.

150

8.2.3 Fermentacija Regeneracija i ienje ugljendioksida Opis Ugljendioksid stvoren u toku fermentacije se sakuplja, isti, komprimira, sui, preiava, a zatim prevodi u teno stanje te nakon toga se moe koristiti. Ugljendioksid osloboen u toku fermentacije odvodi se u jedinicu za regeneraciju. CO2 koji treba regenerisati sadri hlapljive komponente prisutne ili proizvedene tokom fermentacije ukljuujui kisik, protona ulja, karbonil (dvovalentna grupa SO) i sumporna jedinjenja sa vrlo niskim pragovima aromata, npr. sumporvodonik. Proces ienja ili kondicioniranja ukljuuje separator sa pjenom, preiavanje plina sa vodom da se smanje sumporni spojevi, suenje, uklanjanje aromata sa aktivnim drvenim ugljem, uklanjanje kisika i komprimiranje u tenost, te njegovo skladitenje. Nakon zavrenog preiavanja teni CO2 se pretvara u gasni i koristi u proizvodnji. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije CO2 u okoli i svoenje gubitaka samo na nivo instalacija. Smanjenje potronje fosilnih goriva i energije za proizvodnju CO2. Operativni podaci Za sektor pivarstva smanjenje emisija CO2 sa ovim sistemom je oko 2 kg/hl (20 kg/m3) proizvedenog piva. Neobraeni CO2 sa primjesama od 20 do 1000 ppm se moe regenerisati ovim sistemom. Nivo kisika u tenom CO2 moe biti smanjen od poetne vrijednosti od 401000 ppm na izlaznu istou od 5 ppm. Ovo se postie sistemom redukcije kisika. Slika 21. pokazuje redoslijed procesa u sistemu kondicioniranja CO2.

Slika 21. Dijagram toka procesa kondicioniranja CO2 u velikoj pivari Ako se koristi zatvoreni krug hlaenja vodom za hlaenje kompresora za proizvodnju komprimiranog zraka i CO2 kompresora (amonijanih kompresora za proizvodnju rashladne energije) postie se velika uteda vode i smanjuje se koliina otpadnih voda. Donoenje odluke da li kupovati CO2 proizveden kao nusproizvod u drugom sektoru zavisi od raspoloivog kvaliteta.

151

Primjenjivost Primjenjivo u pivarama, vinarijama, destilerijama. Mogunosti za koritenje regenerisanog CO2 varira izmeu sektora i to kako slijedi: neutraliziranje otpadne vode sa minimalnim preiavanjem-svi sektori koji imaju fermentaciju u svom proizvodnom procesu, zasienje pia ugljendioksidom-pivare, pjenuava vina, osvjeavajua pia i mineralne vode, kao nosioc za toenje pia, npr. pivo i karbonizovana osvjeavajua pia, za kontrapritisak u operacijama filtracije i pripreme piva za flairanje (druk tankovi). Utede Kompanije za proizvodnju industrijskih plinova mogu isporuivati CO2, koji je obino nus proizvod drugih sektora po nioj cijeni nego to je cijena trokova proizvodnje u procesu regeneracije ugljendioksida iz procesa fermentacije. Kljuni razlozi za implementaciju Izbjegavanje emisija i potrebe za kupovanjem CO2 u sopstvenoj industrijskoj proizvodnji. Upotreba regenerisanog ugljendioksida smanjuje rizik od zagaivanja, probleme okusa i mirisa, te procesa nabavke. 8.2.4 Kuhanje Nekoliko tehnika koje se primjenjuju u proizvodnji piva prikazane su u narednim poglavljima. Komljenje Izabran pojedinano definiran program komine zasniva se, meu ostalim na kvalitetu slada i tipu piva, koji treba proizvesti. Izbor procesa komljenja utie na potronju energije u varionici, a time i u pivari kao cjelini. PROCES INFUZIJE KOMINE Opis Mljeveni slad se dozira skupa sa toplom vodom u sud za komljenje. Komina se postepeno grije na temperaturu od 78C uz konstantno mijeanje i uzimanje pauza na optimalnim temperaturama za djelovanje enzima. Proces komljenja se vri u jednom sudu. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak (npr. mirisa) i potronje energije u poreenju sa procesom dekokcije komine. Operativni podaci Proces infuzije komine ne zahtijeva kuhanje dijela komine kako se trai u procesu dekokcije komine. Ovo daje utede u energiji izmeu 20 i 50 %. Tabela 30 pokazuje potronju energije u varionici velike pivare u Njemakoj koja koristi postupak infuzije komine.

152

Tabela 30. Potronja energije u varionici velike pivare sa postupkom infuzije komine.
Elektrina energija Potroa Ukupno (kWh) Specifino (kWh/hl) Toplotna energija Ukupno Specifino Ukupno Specifino 6 (10 kWh/hl) (kWh/hl) (106MJ) (MJ/hl)

Varionica priprema sladovine Ukupna potronja

675.500

0,84

8,2

10,2

29,52

36,6

6.520.730

8,1

22,82

28,3

82,152

101,9

Pored toga, postupak infuzije komine ima manji nivo emisije mirisa nego postupak dekokcije. Primjenjivost Infuzija komine je primjenjiva u procesu proizvodnje piva sa sladom visokog kvaliteta, iako raspoloivi kvaliteti slada doputaju upotrebu postupka infuzije komine za mnoge tipove piva. Utede Nema dodatnih trokova u poreenju sa procesom dekokcije komine. Kljuni razlozi za implementaciju Postupak infuzije komine prvenstveno se koristi zbog njegove manje potronje energije, jer on trai manje opreme i lako se automatizira u poreenju sa postupkom dekokcije komine. Primjer postrojenja Velika pivara u Njemakoj. PROCES DEKOKCIJE KOMINE Mljeveni slad se dozira skupa sa toplom vodom u sud za komljenje. Komina se postepeno grije na temperaturu od 78C uz konstantno mijeanje. Proces dekokcije podrazumijeva uzimanje dijela komine i zagrijavanje do 100C, a zatim ponovno sastavljanje tog dijela komine sa osnovnim dijelom. I za proces dekokcije vae uzimanje pauza na optimalnim temperaturama za djelovanje enzima. Nepoeljni efekti na ostale medije Vie emisija u zrak (npr. emisija) i vea potronja energije u poreenju sa postupkom infuzije komine. Operativni podaci Budui da se komina kuha do vrenja u toku procesa ona daje vee gubitke toplote u poreenju sa postupkom infuzije komine. Pored toga, postupak dekokcije komine ima vie nivoa emisije nego postupak infuzije komine. Primjenjivost Postupak dekokcije komine je primjenjiv kada se koriste nesladovane sirovine (npr. kukuruz).

153

8.2.5 Pasterizacija piva Ponovno koritenje vode za hlaenje pasterizovanih boca/limenki Opis U procesu kontinuirane tunelske pasterizacije voda se koristi za zagrijavanje boca/limenki na temperaturu pasterizacije, te za njihovo hlaenje, prije datumiranja i pakovanja. Optimalnim prenoenjem toplote izmeu zona za zagrijavanje i hlaenje, potronja energije i vode moe se smanjiti na minimum. U cilju daljeg smanjenja potronje vode, viak vode dobiven prelijevanjem iz vodenih kada skuplja se u tankove od nehrajueg elika. Sakupljena voda se alje u rashladni toranj i vraa na pasterizaciju pod pritiskom, sa dodatkom inhibitora korozije i biocida. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i hemikalija. Smanjenje koliina otpadne vode. Nepoeljni efekti na ostale medije Mogui razvoj legionarske bolesti, korozija ili poveanje kamenca (od vode). Operativni podaci Kao primjer u pogonu za flairanje piva, pasterizatori su odgovorni za 51 % ukupne potronje vode od priblino 7.000 m3/sedmici. Iako je pasterizacija odreena za regenerativan tok, sa stalnim zahtjevima za hladnom vodom koja zatim prelijeva u odvodni kanal. Prosjeni protok je oko 10 m3/h sa maksimumom od oko 60 m3/h. Ovaj konstantni protok u postrojenju za preiavanje otpadnih voda dovodi do gubitaka inhibitora korozije i biocida. Dodatno, gubici od isparavanja (evaporacije) koji iznose oko 5 % iz rashladnih tornjeva, zahtijeva nadopunu vode. Poslije ugradnje jedinice za povrat vode iz pasterizacije na krovu postrojenja ukupna potronja vode je smanjena za 17 % od ukupnog iznosa. Postignute utede u potronji vode i nastalim otpadnim vodama su bile 80 % i 23 % u potronji hemikalija. U ovom primjeru postrojenja, sistemi za flairanje i limenke su odvojeni, a lomljenje boca u pasterizatoru mogu izazvati esto unoenju proizvoda tj. piva u vodu iz pasterizacije. Primjenljivost Sistem se moe koristiti za pasterizaciju, vakum pumpe i retorte za kuhanje. Utede U primjeru postrojenja za pakovanje, trokovi vode od 0,8 EUR/m3 plus trokovi stalnog toka kroz ureaj za preiavanje otpadne vode od 1,1 EUR/m3 su ostvareni. Ovo se izjednaava sa 7,2 - 43,2 EUR nastalog otpada po satu za svaki od etiri pasterizatora. Ukupni kapitalni trokovi bili su 162.000 EUR, sa povratnim periodom investicije od 15 mjeseci. 8.2.6 Isparavanje (evaporacija) Vakumska evaporacija u proizvodnji pivske sladovine Opis Vakumska evaporacija je tehnoloki postupak dodatnog otparavanja vode i tetnih, lako isparljivih komponenti iz sladovine

154

Postrojenje za vakumsku evaporaciju sastoji se od: evaporatora, vakum pumpe, kondenzatora otparka, posude za prikupljanje i odvod kondenzata i sistema vodova sladovine, otparka, hladne vode i vrue vode. Tehnoloki postrojenje se postavlja izmeu Whirlpool-a i hladnjaka sladovine. Sladovina se najprije kuha u postojeem sladovinskom kotlu i nakon kuhanja prepumpava u Whirlpool na taloenje. Na putu do hladnjaka vrua sladovina (95 C) iz koje je u Whirlpool-u prethodno izdvojen vrui talog, tangencijalno se upumpava u jedan cilindrino konusni tankevaporator, u kojem je pomou vakum pumpe sa vodenim zaporom stvoren vakum (300-400 mbara). Pri tome se sladovina rasprskava i dolazi do dodatnog, kontrolisanog isparavanja vode i tetnih aromatskih komponenti sladovine. Nastali otparak se odvodi u kondenzator otparka gdje se kondenzuje i hladi hladnom vodom. Neeljene aromatske komponente sladovine (npr. dimetilsulfid) ciljano se izdvajaju zajedno sa nastalim otparkom. Ostvarene okolinske koristi Manja potronja toplotne energije. Smanjena emisija pare i neprijatnih mirisa u atmosferu. Operativni podaci Klasini postupak kuhanja sladovine zahtjeva uparavanje sladovine kuhanjem u sladovinskom kotlu od 8 %. Koritenjem vakumskog isparivaa iza Whirlpool-a zahtijevani procenat uparavanja kuhanjem smanjuje se na 4,5 %. Ugraenim vakumskim isparivaem postie se dodatnih 2 % uparavanja sladovine, ime se uz isti ili bolji kvalitet sladovine, skrauje vrijeme kuhanja sladovine u sladovinskom kotlu, odnosno smanjuje potronja toplotne energije do 35 %. Nastali kondenzat hladi se vodom temperature cca. 15 C, pri emu se dobija 150 hl vrue vode (90 C) na 1.000 hl sladovine koja se prikuplja i koristi u postupku komljenja ili kod pranja opreme. Temperatura ohlaenog kondenzata je ispod 35 C. Temperatura sladovine na izlazu iz vakumskog isparivaa je 87 C , to je za 10 C nie od temperature sladovine koja direktno iz Whirlpool-a ide na hlaenje, ime se smanjuje koliina rashladne energije potrebne za hlaenje sladovine na temperaturu nasaivanja kvasca. Primjenljivost Primjenjivo kod proizvodnje pivske sladovine, te proizvodnje koncentrata sladovine ili piva. U Bosni i Hercegovini postupak vakumske evaporacije u pogonu kuhaone koristi najmanje jedna pivara. Utede Ovim postupkom se postie 2 % dodatnog uparavanja sladovine, ime se skrauje vrijeme kuhanja sladovine u sladovinskom kotlu, odnosno smanjuje potronja toplotne energije do 35 %. Ako se povraena energija koristi i za zagrijavanje sladovine u sladovinskom kotlu, uteda toplotne energije u procesu kuhanja sladovine moe se poveati i do 60 %. 8.2.7 Rashlaivanje Upotreba ploastog izmjenjivaa toplote sa amonijakom za predhlaenje ledene vode Opis Ledena voda se moe koristiti kao medij za hlaenje. Koliina energije koja se troi za proizvodnju ovakve vode moe se smanjiti instaliranjem ploastog izmjenjivaa toplote da bi se prethodno ohladila ledena voda koja se vraa u ploastom izmjenjivau sa amonijakom, prije konanog hlaenja u akumulirajuem rezervoaru ledene vode sa spiralnim evaporatorom.
155

Ovo je zasnovano na injenici da je temperatura isparavanja amonijaka via u ploastom rashlaivau nego kada se koriste spirale, tj. -1,5 0C umjesto -11,5 0C. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Nepoeljni efekti na ostale medije Upotreba amonijaka ukljuuje rizike. Isticanje se moe sprijeiti odgovarajuim dizajnom, radom i odravanjem. Operativni podaci Smatra se da se kapacitet postojeeg sistema sa ledenom vodom moe poveati bez poveanja kapaciteta kompresora, i to instaliranjem ploastog rashlaivaa za predhlaenje povratne ledene vode. Primjenljivost Ovaj sistem se normalno koristi u novim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije, ali se moe upotrijebiti i u postojeim. Utede Cijena zavisi od postojeeg sistema ledene vode i kapaciteta. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje elektrine energije i/ili poveanje kapaciteta hlaenja, bez potrebe za investicijama u novi rezervoar za ledenu vodu. Hlaenje u zatvorenom krugu Opis Voda se koristi za hlaenje, npr. pasterizatora ili fermentora. Voda recirkulie putem rashladnog tornja ili rashlaivaa spojenog sa centralnim rashladnim postrojenjem, to znai da se ponovno rashlauje i vraa do opreme koja se hladi. Ukoliko postoji potreba da se sprijei rast algi ili bakterija, mogu se dodati hemikalije u vodu koja recirkulie. U suprotnom, voda za hlaenje se moe opet koristiti u svrhu ienja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i smanjenje tretmana otpadnih voda. Nepoeljni efekti na ostale medije Energija se moe koristiti za hlaenje vode za hlaenje. Mogue je povratiti neto od ove toplote. Operativni podaci Smatra se da ovakvo hlaenje moe da utedi 80 % potronje vode, u poreenju sa otvorenim sistemom. Ovo moe biti znaajno u oblastima gdje voda nije lako dostupna. Rashlaujua voda koja je ve jednom prola i koja ne dolazi u kontakt sa sirovinama u prehrambenoj industriji nee povui kontaminante i moe se razmatrati za direktno isputanje u vodotoke, iako e imati odreeno toplotno optereenje. Ponovno prolaenje nezagaene vode za hlaenje kroz postrojenje za preiavanje otpadne vode poveava potronju energije i izaziva razrjeivanje, bez smanjenja sveukupnog tereta zagaenja, tako da je direktno isputanje korisno.
156

U sistemima sa recirkulirajuim rashladnim tornjem, voda za hlaenje se konstantno reciklira kroz taj toranj. Ipak, prolazak vode preko tornja za rashlaivanje dovodi do visokog nivoa rastvorenog kiseonika to moe izazvati koroziju unutar sistema, a isparavanje vode u tornju moe izazvati porast suspendovanih materija. Voda koja krui moe stoga zahtijevati tretman kojim se spreava korozija, a dio vode treba da bude isputan periodino da bi se sprijeio porast razrijeenih estica. Mjere predostronosti treba da budu preduzete da bi se kontrolisali uslovi za porast bakterije Legionella, koja moe da se iri u kapljicama iz tornja i da bude uzronik legionarske bolesti. Zatvoreni sistemi minimiziraju koroziju i nema nagomilavanja rastvorenih vrstih materija. Ako se radi o velikom izvoru vode (rijeka sa velikom koliinom vode) onda negativne posljedice zajedno sa hlaenjem u zatvorenom krugu mogu biti vee. Ukoliko rijeka daje potreban volumen i prima termalno optereenje bez znaajnih posljedica po vodeni svijet ili ako ne pravi smetnju drugim korisnicima povrinske vode i voda ne postaje zagaena, onda jednosmjerno hlaenje predstavlja bolje rjeenje kad je u pitanju zatita ivotne sredine. Voda koja je ve jednom prola takoer zahtijeva energiju da bi se mogla ispumpati iz izvora i van pogona i postrojenja. Ukoliko se ne preduzmu mjere za spreavanje curenja iz sistema koji se hladi, moe doi do isputanja zagaene vode. U razmatranoj pivari kapaciteta 500.000 hl/god, zatvoreni kruni sistem hlaenja je predstavljen u jedinici sa tunelom pasterizacije da bi se zamijenio otvoreni sistem koji je hladio uz upotrebu svjee vode. Smanjenje potronje vode se procjenjuje na 50.000 m3/god. Za hlaenje fermentora, hlaenje zatvorenog tipa uz upotrebu rashlaivaa i pumpe za recirkulaciju doprinosi boljem hlaenju. U pravilu, rashlaujua voda se dovodi iz rijeke i prolazi turbinu jednom prije ponovnog isputanja u rijeku. Primjenljivost U sektoru za proizvodnju piva i bezalkoholnih pia. Utede Kad je fermentor u pitanju, potencijalni troak se smatra prosjenim, ali period za povrat uloenih sredstava je kratak. U spomenutoj pivari, trokovi investicije u instalaciju rashladnog tornja i druge potrebne opreme su iznosili 45.000 USD (prije 1996. god) i period za povrat utroenih sredstava je bio oko godinu dana. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vode, a samim tim smanjenje koliina otpadne vode to za posljedicu ima finansijsku utedu. 8.2.8 Ambalairanje i punjenje Ekstenzivno ambalairanje koristi se u itavoj prehrambenoj industriji jer gotovi proizvodi moraju biti upakovani na odgovarajui nain za distributere i kupce ne samo iz higijenskih zahtjeva, ve da pakovanje sadri neophodne informacije o proizvodu, da bude privlano za kupca i da zaiti proizvod, a takoer i da pokae ime marke, te da bude dosta primjetljivo u esto vrlo okrutnim trinim uslovima. Ovo ukljuuje kako vea pakovanje tj. pakete, tako i pojedinane ambalae. Higijenski uslovi moraju biti zadovoljeni, slijedei osnovne HACCP principe.
157

Izbor ambalanog materijala Opis Ambalani materijali mogu biti izabrani da minimiziraju uticaj na okolinu. Da bi se otpad minimizirao, treba uzeti u obzir teinu i volumen svakog materijala, kao i mogunost za ponovnu upotrebu, odnosno reciklau. Na izbor ambalanog materijala moe uticati mogunost ponovnog koritenja, ime se direktno smanjuje koliina otpada. Lako se mogu izabrati materijali koji se recikliraju, pokuati ne koristiti sloene materijale, obiljeiti ambalau navodei koritene materijale, te smanjiti neeljena zagaivanja materijala, npr. ne koristiti papirne naljepnice na plastinoj ambalai. Izbor ambalanog materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9. Aneksa II Direktive o ambalanom otpadu 94/62/EC 34. Aneks ukljuuje minimiziranje prisustva tetnih i drugih opasnih materija, s obzirom na njihovo prisustvo u emisijama, pepelu ili otopinama, uslove kada se pakovanja ili ostaci spaljuju ili odlau, te sadri maksimalno dozvoljene koncentracije za sadraj kadmija, ive, olova i esterovalentnog hroma. Treba uzeti u obzir pogodnosti koritenja materijala za reckliranje i/ili kompostiranje, tj. njegove biodegradacije i/ili za proizvodnju energije tj. njegove kalorine vrijednosti. Direktiva o ambalanom otpadu 94/64/EC sadri sve potrebne detalje. Materijali i kombinacija materijala utiu na pranjenje, sakupljanje, sortiranje, razdvajanje i recikliranje, te potrebne zapremine za narednu upotrebu. Na primjer, prirodni materijali kao to su drvo, drvena vlakna, pamuna vlakna, papirna pulpa i juta, koji nisu bili hemijski modificirani, mogu se bez detaljnog testiranja prihvatiti za biorazgradnju. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje neobnovljivih materijala i smanjenje stvaranja otpada. Smanjenje trokova odlaganja otpada. Nepoeljni efekti na ostale medije Ambalaa predviena za ponovnu upotrebu esto je tea nego ambalaa za jednu upotrebu, tako da e moda biti potrebna dodatna energija za njegovo rukovanje i transport. Ambalau koja moe doi u kontakt sa proizvodom, treba prije ponovne upotrebe oistiti, za to je potrebno koritenje vode i deterdenata, a to nadalje proizvodi otpadne vode. Primjenjivost Primjenjivo za sva postrojenja u prehrambenoj industriji. Kljuni razlozi za implementaciju Postojee zakonodavstvo, Direktiva 94/62/EC.

34 EC (European Council) (1994). Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC, Official Journal L 365, 31/12/1994., koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003.

158

Optimizacija plana ambalairanja u cilju smanjenja koliine otpada Opis Sprijeavanje zagaenja u odnosu na ambalani otpad se posmatra koristei hijerarhiju postupka sa otpadom, dakle izbjei ambalairanje; smanjiti ambalairanje; ponovno koristiti ambalau i reciklirati ambalau. Optimalna koliina primarne i sekundarne ambalae moe se koristiti uzimajui u obzir veliinu proizvoda, oblik, teinu zahtjeva distribucije i izabrani ambalani materijal. Ambalaa se moe izabrati da odgovara svrsi, minimizira koliine upotrebljenog materijala za pakovanje, maksimizira koliinu proizvoda po paleti i optimizira dranje u skladitu. Ovo se moe uiniti uz istodobno osiguranje da ambalaa kontinuirano daje traeni stepen zatite za proizvod i bez poveanja rizika otpada proizvoda. Izbor ambalae i ambalanog materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9. Aneksa II Direktive o ambalanom otpadu 94/62/EC. Jedan nain da se to postigne je raditi na usaglaavanju standarda kao to su EN 13428 Ambalairanje Specifini zahtjevi za proizvodnju i sastav sprijeavanje smanjenjem izvora (rad na ovom standardu postie ispunjenje treeg cilja Aneksa II (1) Direktive i EN 13432 Ambalairanje - zahtjevi za ambalairanje koje se moe povratiti kroz kompostiranje i biodegradaciju ema testiranja i kriteriji ocjene za konano prihvatanje ambalae. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje materijala za ambalairanje i smanjenje otpada u pogonima i na mjestu raspakiranja. Primjenjivost iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena upotreba materijala za ambalairanje. Razdvajanje ambalanog materijala u cilju optimizacije upotrebe, ponovne upotrebe, povrata, recikliranja i odlaganja Opis Isporuioci sirovina, pomonih materijala i hemikalija za ienje mogu uzeti natrag svoje prazne posude izraene naprimjer od plastike, drveta ili metala, za recikliranje. Ovo moe biti lake za operatore pogona i isporuioca ako urede da se koriste posude najvee mogue veliine. Pored toga, koriteni ambalani materijali, ako su odvojeni od drugih materijala i ako se ne mogu ponovno koristiti, mogu se poslati na recikliranje. Odvajanje ambalanog otpada moe stvoriti mogunosti da se otpad reciklira i smanji koliina koja se alje na odlagalita otpada. On se moe ak i prodati. Postupak moe biti jednostavan kao to je npr. postavljanje papira, drveta, plastike i hrane u odvojene kontejnere. Alternativno to moe ukljuiti sloeniji postupak kao to je upotreba sprave za kvaenje u cilju odvajanja ambalae od proizvoda. Na primjer zatitni plastini film oko flaa koje idu na liniju za flairanje moe se skupljati, kompresovati u bale i slati na reciklau.

159

Ostvarene okolinske koristi Sprijeavanje nastanka otpada, lake recikliranje ambalae i prehrambenih materijala. Nepoeljni efekti na ostale medije Ako se prazne posude vraaju bez ienja nema meusobnih neeljenih efekata. Posuda koja dolazi u direktan kontakt s hranom, treba udovoljavati traenim higijenskim standardima, te se treba prije ponovne upotrebe oistiti. Ovo moe izazvati emisije praine, koritenje hemikalija, nastanak otpadne vode i koritenje energije. Prijevoz natrag od korisnika do snabdjevaa ukljuuje i efekat na okolinu. Operativni podaci Flae, bave, burad, plastini i metalni sanduci, kontejneri za nepakovanu robu, palete, plastine kutije i plastini podmetai mogu se ponovno koristiti. Karton, plastika, staklo i metali mogu se reciklirati. Ovi materijali se mogu skupljati u postrojenjima gdje se prazne, za pakovanje koje treba ponovno koristiti, a potrebno je da preduzea imaju aranmane kao to je sistem zatvorene petlje gdje povratni prevoz omoguava da se ambalaa vrati za ponovnu upotrebu. Ovo je obino efektivnije gdje je udaljenost prevoza relativno kratka. Primjenjivost Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima u prehrambenoj industriji koji koriste raznovrsne ambalane materijale. Utede Ekonomski podaci razlikuju se od mjesta do mjesta i zavise od dogovorenih uslova sa isporuiocem i/ili operatorom za recikliranje otpada. Smanjeni su trokovi odlaganja i obrade otpada. Kljuni razlozi za implementaciju eme sprjeavanja i recikliranja otpada, zakonodavstvo koje je vezano za upravljanje otpadom. Smanjuje se stvaranje otpada, te trokovi odlaganja. Optimiziranje efikasnosti linije za pakovanje Opis Loe konstruisane i voene linije za pakovanja ine da mnoga preduzea gube i do 4 % svog proizvoda i ambalae. Da bi se poboljala efikasnost i produktivnost, te da bi se smanjio otpad, pojedine maine treba tano podesiti i planirati tako da rade skupa kao dio ukupnog efikasnog plana. Vano je odravati da najsporija maina u proizvodnoj liniji radi sa maksimalnim kapacitetom. Idealno je ako ona nikad ne oskudijeva sa materijalom za rad. Efikasnost linije za pakovanje moe se kontrolirati npr. sedmino mjeriti indikatore kljune za rad, npr. odnos proizvodnje i otpada. Moe se napraviti dijagram optimalnih i stvarnih vrijednosti za mainu za pakovanje, da se identificira da li maina radi sa optimalnom efikasnou. Mogu se takoer ucrtati i druge vrijednosti, da se pokae pouzdanost pojedinih maina. Kljuni indikatori kvalitete rada mogli bi biti broj neispunjenih zahtjeva u smjeni ili danu i vrijeme zastoja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje ukupnog otpada od pakovanja u pogonima iz prehrambene industrije.

160

Operativni podaci U primjeru velike pivare da bi se otklonila loa efikasnost linije za pakovanje, organizirani su timovi koji treba da prate rad i identificiraju podruja problema. Poznavanje linije za pakovanja omoguilo je da se preduzme akcija da se smanje zastoji i povea efikasnost. Ova akcija dovela je do smanjenja trokova potronje vode i otpada, te utede u trokovima proizvodnje preko 137.000/god GBP. Primjenjivost Primjenjivo na sve pogone u prehrambenoj industriji, tj. nove i postojee koje imaju maine za automatsko punjenje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje otpadnih proizvoda i ambalae, kao i uteda trokova. Minimiziranje otpada optimiziranjem brzine linije za pakovanje Opis Rad linije za pakovanje moe se optimizirati i postaviti odgovarajua brzina maina, da se osigura da se proizvod odvaga u tanom odnosu koji je u skladu sa radom opreme za toplotno zatvaranje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje otpadnih proizvoda i ambalae. Primjenjivost Primjenjivost u svim pogonima prehrambene industrije koji koriste mainski nain zatvaranja i punjenja. Utede Finansijske koristi vezane su za poveanje proizvodnje i smanjenje otpada za odlaganje. Kljuni razlozi za implementaciju Poboljana efikasnost proizvodnje. 8.2.9 Proizvodnja energije i potronja Ponovna upotreba vrue vode od hlaenja sladovine Opis Potronja vrue vode je jedno od kljunih pitanja vezano za utede energije. Vrua voda normalno se proizvodi u izmjenjivau toplote kada se hladi sladovina sa 100C na temperaturu fermentacije, npr. oko 10C. Vrua voda se uva u izoliranim tankovima za vodu i koristi za razne procese, npr. za upotrebu u proizvodnji, operacijama ienja, ispiranja kotlova, varenja ili grijanja prostorija. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Smanjenje potronje vode i poboljanje bilansa voda, vrue vode i smanjenje emisije mirisa.

161

Operativni podaci Ako se vrua voda koristi samo za komljenje bit e vika vrue vode to e stvarati preliv iz tanka za vruu vodu. Zbog ovog preliva gube se velike koliine vode i energije. Da bi se optimizirao sistem vrue vode moe se za itavu pivaru uraditi bilans vrue vode. Treba paljivo istraiti kada, gdje i koliko se vrue vode koristi. Istraivanje treba da otkrije, ako je mogue koristiti vruu vodu umjesto pare za funkcije kao to su CIP, sterilizacija i ienje flaa. Takoer je vano da se tank vrue vode izabere ispravno da bi se izbjeglo da pivare proizvode vruu vodu nakon zastoja vikendom u varionici. Primjena Primjenjivo u svim pivarama. Regeneracija toplote iz vrenja sladovine Opis Kuhanje sladovine je najvei pojedinani proces potronje toplote u nekoj pivari. Kada se sladovina kuha normalno koliina isparavanja je od 6 do 10%. Para se obino emitira u zrak, gubei energiju i stvarajui neugodne mirise. Iskoritenjem toplote iz kotlova sladovine tedi se energija i izbjegavaju problemi mirisa. Najprostiji nain da se iskoristi toplota iz pare je da se ona koristi da proizvede vruu vodu za razne procese, npr. za koritenje u proizvodnim operacijama ienja, ispiranja kotlova varenja ili zagrijavanja prostorija. Ako se meutim vrua voda proizvodi u toku hlaenja sladovine, to je vrlo uobiajeno, moda e biti vika vrue vode koja e se isputati u otpadnu vodu. U ovom sluaju postoje dvije opcije za iskoritenje toplote iz pare: ili da se koristi para za kuhanje sladovine ili da se koristi toplota u pari za predgrijavanje sladovine prije kuhanja. Ostvarene okolinske koristi Znaajno smanjenje potronje energije. Smanjenje potronje vode i poboljanja u bilansu vrue vode u radu, smanjenje emisije mirisa. Operativni podaci Para grijana pomou rekompresije pare konvencionalno se koristi za kuhanje sladovine u specijalnim izmjenjivaima toplote. Toplota kondezata pare koja ima temperaturu od oko 100C moe se iskoristiti da se proizvede vrua voda za kuhanje sladovine. Postupak je prikazan na Slici 22.

162

Slika 22. Iskoritenje toplote iz kotla sladovine grijanog parom da se proizvede vrua voda. Toplina se takoer moe koristiti da proizvode vodu sa 98 C za prethodno zagrijavanje sladovine prije kuhanja. Sladovina se moe zagrijati od 72 C na priblino 90 C pomou toplote iskoritene iz kondezata pare. Toplota u kondezatoru pare moe takoer ako treba proizvoditi vruu vodu. Postupak je prikazan na Slici 23.

Slika 23. Iskoritenje toplote iz grijanja sladovine za predgrijavanje sladovine prije kuhanja

163

Primjenjivost Primjenjivo u svim pivarama i u postojeim pivarama kada instalacija ima visoku i neefikasnu potronju energije. U ovim sluajevima razmatra se iskoritenje toplote samo nakon to su prvo izvrena druga znaajna smanjenja energije, npr. do nivoa od 41,66-55,55 kWh/hl (150200 MJ/hl) Utede Visoki kapitalni trokovi. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova npr. nii trokovi energije i potronje vode. Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme Opis Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme kao to su pei i rashladne komore, moe smanjiti potronju energije. Izolacija moe biti optimizirana izborom efektivnog materijala za oblaganje, male provodnosti i velike debljine, kao i koritenjem cjevovoda kotlova i opreme koja je izolirana prije ugradnje. Predhodna izolacija ima prednost da su, npr. cijevni drai montirani izvan izolacionog omotaa umjesto da su direktno spojeni. Ovo smanjuje gubitak toplote preko nosaa. Nedovoljna izolacija cjevovoda moe dovesti do prekomjernog zagrijavanja okolnog procesnog prostora kao i do rizika teta od opekotina. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije, te dodatno potronje goriva i emisija u zrak. Operativni podaci Izolacija cjevovoda i rezervoara moe smanjiti gubitke toplote/hladnoe do 82 86 %. Dodatno 25 30 % toplote moe se utediti koritenjem prethodno izoliranih cjevovoda umjesto onih koje su na uobiajen nain izolirani. Primjenjivost Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije, bilo novim ili postojeim. Prethodna izolacija cijevi je primjenjiva na novim pogonima i postrojenjima i tamo gdje dolazi do zamjene postojeih cjevovoda, rezervoara i opreme. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. Iskljuenje opreme kada se ne koristi Opis Mnogi primjeri mjera tednje energije bez trokova ili sa malim trokovima su oni koji sami uposlenici mogu poduzeti, na primjer iskljuenja opreme, kao to su kompresori i osvjetljenje. Pumpe i ventilatori kroz koje cirkulie hladni zrak, ohlaena voda ili rastvor antifriza proizvode toplotu, troei najvie energije na hlaenje, tako da njihovo iskljuivanje kad ne trebaju raditi, tedi energiju. Ovo vai i za osvjetljenje u hladnjaama ili u prostorima koji se koriste za hlaenje. Iskljuivanje moe biti planirano vrstim programima i pravilima. Kondicioniranje moe biti nadzirano da bi otkrili npr. visoke ili niske temperature, te iskljuili motore kada nisu u
164

upotrebi. Optereenje motora moe se uti, tako da se motor moe iskljuiti kad ima prazan hod. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Primjenjivost iroko primjenjivi u pogonima prehrambene industrije. Utede Smanjenje trokova energije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. Smanjenje optereenja motora Opis Motori i pogoni se koriste za odvijanje mnogih mehanikih sistema u industrijskim procesima. Optereenje motora i pogona moe se smanjiti osiguravanjem da su poduzeti redovno servisiranje i osnovni koraci odravanja kao to su podmazivanje strojeva. Ako su potvrdne sljedee take, optereenje motora moe biti minimizirano: da li je stroj koji motor pokree efikasan? da li sistem radi koristan i neophodan posao? da li je prijenos izmeu motora i pokretane opreme efikasan? da li su programi odravanja adekvatni? da li su gubici na cjevovodima, ventilacijama i izolacijama minimizirani? da li kontrolni sistem efektivan? Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Primjenjivost Primjenjivo gdje se koriste motori. Utede Smanjenje trokova energije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. Minimiziranje gubitaka motora Opis Gubici motora mogu se minimizirati kroz: specificiranje motora vie efikasnosti na mjestima gdje je to izvodljivo, ako je motor prestao sa radom, osigurati pruanje odgovarajue brige i panje u procesu popravke u pogledu minimizacije gubitka energije, izbjegavanje koritenja veoma predimenzioniranih motora,
165

razmotriti stalne ponovne konekcije elektrinog napajanja motora u fazu zvjezde, poto ovo smanjenje gubitaka od slabo optereenih motora ne kota nita, provjeru da neuravnoteenost napona, visoko ili nisko napajanje, harmoniko izoblienje ili slab strujni faktor, ne uzrokuju prekomjerne gubitke. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Primjenjivost Primjenjivo gdje se koriste motori. Utede Smanjenje trokova energije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. Frekventni pretvarai na motorima Opis Kontrola brzine motora pumpe putem frekventnih pretvaraa osigurava to da je brzina rotora tano prilagoena zahtijevanim parametrima pumpe, kao to su potronja elektrine energije i troenje tenosti. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Operativni podaci Smanjenje potronje energije zavisi od kapaciteta i broja pumpi i motora. Generalno, 10 % smanjenja produktivnosti pumpe odgovara 28 % smanjenja potronje energije pumpe. Na primjeru pivare, komprimirani zrak (6 bara) proizvodi se putem est vijanih i sedam klipnih kompresora. Jedan vijani kompresor radi kao frekventno upravljana maina i svi kompresori su centralno kontrolirani. Prednost ovakve tehnologije je taj da se pritisak u napojnom sistemu ne smije kolebati vie od +/- 0,05 bara. Sistemski pritisak moe se smanjiti do 0,2 bara. Izvijeteno je da se utede elektriciteta od priblino 20 % mogu ostvariti izbjegavanjem praznog vremena kompresora. Trokovi odravanja mogu biti smanjeni za oko 15 %. Nije mogue odrediti finansijske koristi nastale redukcijom pritiska u sistemu. Primjenjivost Frekventni pretvarai mogu se koristiti na standardnim trofaznim motorima. Oni su pogodni i za runu i za automatsku kontrolu brzine. Mogu se primjeniti i u postojeim i u novim pogonima i postrojenjima za pumpe, ventilacionu opremu i za sisteme trakastih transportera. Motori sa frekventnim pretvaraima ne bi trebali prekoraiti 60 % od ukupne energije koja se koristi u pogonu i postrojenjima, jer mogu imati nepovoljan efekat na napajanje elektrinom energijom i mogu napraviti tehnike probleme. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje elektrine energije u kombinaciji sa blagim tretmanom proizvoda.

166

8.2.10 Koritenje vode Opis Ako se crpi i koristi samo ona koliina vode koja se zapravo zahtjeva u industrijskim procesima, uticaj na podzemne vode se minimizira a energija se tedi. Voda se moe pumpati samo na zahtjev kako bi se izbjeglo prekomjerno skladitenje i rizik da postane neupotrebljiva, usljed zagaivanja ili curenja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i energije. Primjenjivost Primjenjivo u pogonima prehrambene industrije kod kojih se koriste podzemne vode. Kljuni razlozi za implementaciju Nedovoljne koliine raspoloive podzemne vode. Koritenje vode u sektoru proizvodnje piva U sektoru proizvodnje piva voda se uglavnom koristi za komljenje, prijenos toplote i za operacije ienja. Potronja vode u modernim pivarama kree se openito od 4 do 10 hl/hl proizvedenog piva. Tabela 31 pokazuje mogunosti utede na upotrebi vode, kao i nastanka otpadne vode u pivari. Tabela 32 pokazuje neka tipina dostignuta smanjenja u potronji vode u pivarama.

167

Tabela 31. Mogunosti utede vode i nastanka otpadne vode u jednoj pivari
Mjera Metod Opis/svrha Oprema/tehnika Vee koristi Druge koristi Mogui troak1 Mogua otplata2

Mjerenje tenosti

Mjerenje i obuka

Izbjei viak proizvodnje sladovine

Mjerai

Utede na vodi i otpadnoj vodi Uteda u otpadnim vodama (EBS) Uteda u otpadnim vodama (EBS) Uteda na vodi i otpadnoj vodi Uteda vode i energije Topla voda Smanjiti zagaenje otpadne vode

Karakteristian kvalitet sladovine -

Viak

Srednja

Odlaganje sladovine uvanje pivarskog zrna suhim ienje suda komine i kotla Kuhanje sladovine Koritenje kondenzata kotla Odlaganje vrueg taloga

Skladitenje i odlaganje

Smanjiti otpadnu vodu BPK

Tank Rastresanje (vodi do stvaranja praine) Pranje pod pritiskom Obuka Toplotni izmjenjiva

Nizak

Kratka

Obuka Crijeva visokog pritiska Smanjiti vrijeme kuhanja Toplotni izmjenjiva Skladitenje i odlaganje

Smanjiti vlaenje tokom skladitenja i prijevoza Smanjiti upotrebu vode za runo ienje Smanjiti potronju pare Iskoritenje otpadne toplote i smanjenje mirisa Smanjiti koliinu i zagaenje otpadne vode BPK

Rastresitost zrna Poboljana istoa Uteda energije i manje isputanje pare -

Nizak

Srednje

Srednji Nizak

Srednja Duga

Viak

Duga

Tank

Nizak

Kratka

168

Mjera

Metod

Opis/svrha

Oprema/tehnika

Vee koristi

Druge koristi

Mogui troak1

Mogua otplata2

Automatizacija izmjenjivaa toplote Skladitenje vrue vode Hlaenje fermentora Hlaenje fermentora ienje fermentora Odlaganje kvasca

Aktivni ventili Kontrola temperature Poveati kapacitet Plat hlaenja ili paneli Zatvoren krug hlaenja Obuka, Skladitenje i odlaganje Filtracija ukrtenim strujanjem

Optimizirati hlaenje i proizvoditi toplu vodu Sprijeiti prelivanje iz tanka vrue vode Poboljanja efikasnost ienja Smanjiti potronju vode Smanjiti koliinu vode i otpadne vode Smanjiti zagaenje otpadne vode Smanjiti upotrebu vode i koncentracije zagaenja u otpadnoj vodi

Ventili i regulatori Novi tank Nov sud ili paneli hlaenja Hladionik i pumpa recirkulacije Obuka/ oprema za ienje Tank Odgovarajua oprema

Uteda vode i otpadne vode Uteda vode i otpadne vode Uteda vode i otpadne vode Uteda vode i otpadne vode Uteda vode i otpadne vode Uteda na otpadnoj vodi Uteda vode i otpadne vode

Konzistentno hlaenje sladovine Lake ienje Poboljanje hlaenja -

Srednji

Duga

Viak Viak

Duga Duga

Srednji

Kratki

Srednji Nizak

Kratka Kratki

Filtriranje piva

Manja mutnoa

Viak

Sred/Duga

Mogui trokovi i otplata su samo za orijentaciju. Stvarni trokovi i otplata zavisit e od specifinosti mjesta. 1 mogui troak: Nizak-manja primjena u praksi ili postojeim procesima (EUR 0 do nekoliko stotina); Srednji-neke promjene na postojeim procesima ili manje nove procese (EUR 200-1500); Visok-velike promjene ili nove procese (vie hiljada EUR). 2 Mogua otplata: kratka - mjeseci; srednja manji od godine; duga preko jedne godine.

169

Tabela 32. Tipina dostignuta smanjenja u potronji vode u pivarama

Mjere utede vode Tipino smanjenje (%) Mogua primjena

Zatvoreni krug recikliranja vode CIP Ponovna upotreba vode od ienja Protustrujno ispiranje Dobro ekonomisanje CIP Poboljanja mlaznica etke/strugai Automatsko iskljuenje 8.2.11 Hlaenje i klimatizacija

do 90 do 60 do50 do 40 do 30 do 30 do 20 do 20 do 15

Hladnjak u varionici (Novi) ienje buradi CIP Crijeva i cijevi Optimizacija CIP-a ienje buradi ienje varionice Pumpe za vodu od hlaenja

Optimizacija klimatizacije i temperature hladnog skladitenja Opis Nerashlaivanje klimatiziranih prostora i rashladnih komora na temperaturu ispod zahtijevane, smanjuje potronju energije bez negativnog uticaja na kvalitet hrane. Rashladne komore se esto dre na niim temperaturama nego to je potrebno zbog zabrinutosti da e doi do prekida rada. Dranje rashladne komore na niim temperaturama od potrebne poveava mogunost da doe do kvara. Postavljanje jednostavnih kontrola i ispravno podeavanje moe biti veliki korak prema omoguavanju pravilnog i to efikasnijeg rada rashladnog ureaja npr. podeavanje termostata da postigne najoptimalniju potronju energije za pogone i postrojenja bez uticaja na pouzdanost. Obiljeavanje standardnog oitavanja na mjernom instrumentu pomae ranoj detekciji kvara na opremi. Automatske kontrole se mogu koristiti da se iskljui rashladni ureaj i/ili svjetla kada za iste nema potrebe da rade. Svjetla i motori u rashladnim komorama ne samo da koriste energiju, nego stvaraju i toplotu koja doprinosi energiji koja je potrebna za smanjivanje temperature na zahtijevanu. Energija se moe utedjeti ukoliko se oni mogu ukloniti tamo gdje nisu neophodni ili iskljuiti kada za to nema potrebe. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije

170

Primjenjivost Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije koji imaju klimatizirane prostore i rashladne ureaje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni trokovi za potroenu energiju 8.2.12 Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka Optimalna podeavanja pritiska Opis Pritisak u kompresoru moe se podesiti na potreban maksimum, a onda se moe podeavati za svaku pojedinanu primjenu da se smanji energija potrebna za proizvodnju komprimiranog zraka i smanji nekontrolisano isticanje. Za primjenu koja zahtjeva vei pritisak ili dui period rada od veine drugih primjena gdje se koristi komprimirani zrak, moda bi bilo energijski efikasnije i jeftinije da se ugradi kompresor u tu svrhu. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije i smanjenje nivoa buke, ako veliki kompresori rade krae vrijeme. Primjenjivost Primjenjuje se tamo gdje u pogonima i postrojenjima postoji vie primjena koje koriste komprimirani zrak. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje energije i smanjenje popratnih trokova. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene irok spektar upotrebe Optimizirati temperaturu zraka na ulazu u sua kompresora Opis Kompresori rade efikasnije kada koriste hladan vazduh. Ovo se generalno postie osiguravanjem da se za kompresor uzima zrak izvan zgrade. Ovo se moe provjeriti mjerenjem temperature na ulazu u sua koja ne smije prei 35 C kada je kompresor pod punim optereenjem. Temperatura u prostoru suaa bi trebala biti u okviru 5 C razlike u odnosu na vanjsku temperaturu. Ako je temperatura prostorije previsoka, to smanjuje efikasnost rada kompresora. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja energije i smanjenje popratnih trokova.

171

Ugradnja priguivaa na usisnike i izduvne cijevi Opis Priguivai se ugrauju na usisnik zraka i izduvnu cijev kompresora. Priguivai mogu biti apsorpcijski i reaktivni. Apsorpcijski priguiva apsorbuje buku. Reaktivni priguivai sadre komore i pregrade ija veliina i pozicija odreuju zvune karakteristike priguivaa. Reaktivni priguivai mogu biti efektivniji za kompresore koji stvaraju znaajan nivo nisko frekventne buke. Ostvarene okolinske koristi Smanjeno rasprostiranje buke. Nepoeljni efekti na ostale medije Ako priguiva nije dobro dizajniran, moe doi do moe doi do poveane potronje energije, uslijed povratnog pritiska ili zaepljenja. Operativni podaci Dobro projektovani priguivai ne poveavaju povratni pritisak sistema. Ako priguiva nije dobro projektovan, izraeno slabljenje moe podii gubitak pritiska i srazmjerno poveati potronju energije. Povratni pritisak moe se smanjiti poveavanjem veliine priguivaa i spojnice izmeu priguivaa i kompresora. Ugradnja simetrinog priguivaa moe sprijeiti povratni pritisak i zaepljenje. Viebrojne izduvne cijevi mogu se prikljuiti na cjevovod koji se svodi u jednu cijev veeg dijametra. Primjenjivost Primjena tamo gdje se koristi kompresovani zrak. Utede Niski trokovi. Kljuni razlozi za implementaciju Prevencija radne buke koja izaziva oteenje sluha i smanjenje broja albi na irenje buke van postrojenja. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene irok spektar upotrebe 8.2.13 Sistemi na paru Maksimalno poveanje povrata kondenzata Opis Ako se topao kondenzat ne vraa u kotao onda se mora zamijeniti sa preienom hladnom vodom za dopunjavanje. Dodatna voda za dopunjavanje takoer stvara dodatne trokove preiavanja vode. Umjesto rutinskog isputanja kondenzata u postrojenju za tretman otpadnih voda (PTOV) zbog rizika od zagaenja, kondenzat moe biti prikupljen u srednjem rezervoaru i analiziran da se registruje prisutnost bilo kojeg zagaivaa. Ovo takoer vodi ka smanjenju koritenja hemikalija za preiavanje vode za napajanje kotla. Ako se kondenzat

172

ne moe vratiti u kotao zbog zagaenosti, toplota moe biti izdvojena iz zagaenog kondenzata prije nego to se iskoristi za nii nivo ienja (npr. ienje okolnog prostora). Energija bilo koje pare koja se koristi za direktno ubrizgavanje u proces, moe se smatrati potpuno iskoritenom. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije i vode i smanjenje nastanka otpadnih voda. Smanjeno koritenje hemikalija za preiavanje vode za napajanje kotla. Operativni podaci U sluaju da se topao kondenzat ne vraa u kotao, onda mora biti zamijenjen sa preienom hladnom vodom za dopunjavanje uz gubitak od cca. 20 % energije apsorbovane u proizvodnji pare iz koje nastaje kondenzat. Ovo moe biti najvei gubitak energije prilikom koritenja pare. Primjenjivost Primjenjuje se tamo gdje se para stvara u kotlu. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje energije i popratnih trokova. Izbjegavanje gubitaka pare prilikom povrata kondenzata Opis Kada se kondenzat isputa iz kolektora pare i tee du cijevi za povrat, stvara se odreen naboj pare. Ovaj naboj se obino isputa u zrak i gubi se energija koju posjeduje. Mogue je da se ova para prikupi i iskoristi (npr. u kotlu). Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije i vode. Operativni podaci Para pod pritiskom uglavnom sadri oko 40 % energije u kompresovanom kondenzatu. Primjenjivost Primjenjuje se tamo gdje dolazi do isputanja pare i gdje se ta energije moe iskoristiti. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje energije i popratnih trokova. Izbjegavanje neiskoritenih/neredovno koritenih cijevi Opis Mogu postojati ogranci sistema za razvod pare koji se vie ne koriste i mogu se odstraniti iz sistema. Takoer, cjevovod koji dostavlja paru u neredovno koritenu opremu moe biti stavljen van upotrebe ugradnjom ventila ili klizne ploice. Nekoriten i neredovno koriten cjevovod izaziva nepotrebno koritenje energije i vjerovatno dobiva manje panje prilikom odravanja. Uklanjanje ovakvog cjevovoda moe ostaviti ostatak sistema cjevovoda bez adekvatnih oslonaca, tako da je potrebno obezbjediti dodatne oslonce.
173

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje koritenja energije i vode. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje energije i popratnih trokova. Minimiziranje uestalosti odmuljivanja kotla Opis Odmuljivanje kotla se koristi za ograniavanje naslaga soli, npr. hlorida, baza i silikatnih kiselina, te je zato neophodno da se ovi parametri odravaju u okviru propisanih ogranienja. Takoer se koristi za otklanjanje naslaga mulja, npr. kalcijum fosfata i proizvoda korozije tj. oksida eljeza iz kotla , te da se voda odrava bistra i bez boje. Otpadna voda pod visokim pritiskom i temperaturom se isputa ili na odreeno vrijeme ili konstantno. Iz ovog razloga potrebno da se uestalost odmuljivanja svede na minimum. Najbolje je da se ukupna koliina rastvorenih vrstih materija u kotlovskoj vodi odrava na najveem dozvoljenom nivou. Ovo se moe postii preko automatskog sistema koji se sastoji od sonde-provodnika u kotlovskoj vodi, regulatora ispiranja ili ventila za regulaciju ispiranja. Provodljivost se mjeri konstantno. Ako izmjerena provodljivost prelazi maksimalnu vrijednost, onda se regulacioni ventil vie otvara. Da bi se smanjilo koritenje energije, toplota se moe odvojiti tokom odmuljivanja kotla. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Smanjena proizvodnja otpadnih voda. Primjenjivost Primjenjivo tamo gdje se koristi kotao. 8.2.14 ienje Proizvodna oprema i proizvodne instalacije se iste i dezinfikuju periodino, a uestalost ovisi od proizvoda i procesa prerade. Cilj ienja i dezinfekcije je uklanjanje ostataka iz procesa prerade, drugih zagaujuih materija i mikroorganizama kako bi se osigurala kvaliteta proizvoda, bezbjednost hrane, kapacitet proizvodne linije, transfer toplote i optimalan rad opreme. To se moe raditi runo, kao i ienjem pod pritiskom ili automatski, ili koritenjem CIP a. Runo ienje u osnovi zahtijeva razdvajanje opreme (rastavljanje na dijelove), za vrijeme ienja. Suho ienje opreme i instalacija Opis Mnogi zaostali (rezidualni) materijali mogu se odstraniti iz posuda, sa opreme ili instalacija, prije ienja vodom. Ovakav postupak ienja se moe primijeniti tokom, kao i nakon radnog vremena. Sva prosipanja, ispadanja, i sl. mogu se oistiti bilo krpom ili spuvom, te odstraniti vakuum usisivaem, radije nego ih isprati u odvodne cijevi. Ovim se smanjuje dospijee materijala u vodu, koji bi se nakon toga morali odstraniti na postrojenju za tretman otpadnih voda. Ovim se redukuje potronja vode, pa se shodno tome taj nastali otpad tretira kao bilo koji komunalni otpad. Ovo se takoer moe unaprijediti koritenjem suhog transporta materijala i otpada.

174

Suho ienje opreme je uvijek brzo i pogodno, ako je osigurano spremite (sanduk) za sakupljanje otpada. Pribor za sakupljanje moe biti zakljuan na odreenom mjestu, kako bi sigurno bio dostupan za vrijeme procesa ienja. Osim runog ienja opreme i instalacija, mogu se koristiti i druge mjere kao to su, ostavljanje vremena materijalima da iscure prirodnim putem, koritenjem gravitacije, prikupljanje u pogodno postavljene posude za tu namjenu, kao i koritenjem "pigginga" (metod mehanikog ienja putem loptica). Postupak ienja se moe odvijati na nain da se osigura da je mokro ienje minimizirano a da su neophodni higijenski standardi zadovoljeni. Npr. koritenje crijeva moe biti zabranjeno do zavretka postupka suhog ienja. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i koliina otpadne vode. Smanjeno dospijee materija u otpadne vode, te samim time, smanjeni nivoi KPK i BPK5. Poveana mogunost ponovne upotrebe i recikliranja supstanci nastalih u procesu. Smanjena upotreba energije neophodne za zagrijavanje vode za ienje. Smanjeno koritenje deterdenta. Nepoeljni efekti na ostale medije Poveanje koliine otpada. Operativni podaci Uobiajena praksa osoblja ukljuenog u proces ienja je da uklone reetke sa podova i materijale speru direktno u odvode, vjerujui da e neke naknadne reetke ili posude zaustaviti vrste materije. Meutim, kada ove materije dospiju u otpadnu vodu one su predmet razliitih uticaja kao to su turbulencija, pumpanje ili mehaniko filtriranje. Ovo dovodi do lomljenja vrstih estica i otputanja rastvorljivog BPK, zajedno sa pojavom koloidnih i suspendiranih vrstih masnoa. Naknadno uklanjanjem novih rastvornih, koloidnih i suspendirani organskih materija moe biti daleko kompliciranije i skuplje nego koritenije jednostavni posuda sa reetkama. Praina iz ita i sladnog jema ili pljevica moe se sakupiti vakuum sistemom, u npr. mlinovima i silosima u pivarama i destilerijama. Prilikom ienja prakastih materijala, veoma je vano razmotriti rizike vezane za poar i eksploziju, te za aspekt zatite na radu. Kod ienja opreme, vano je razmotriti rizike vezane za pristup opasnim materijama i otrim ivicama. urno uklanjanje moe biti neophodno i nuno za odravanje (uvanje) higijene i prevenciju mikrobiolokih rizika. Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije. Mnoga postrojenja primjenjuju postupke suhog ienja prije postupka mokrog ienja. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja energije i vode, smanjena potreba za tretmanom otpadnih voda, manja upotreba deterdenata i manji trokovi.

175

Nabavka i upotreba sifona u podovima Sifon je fina mreica smjetena u odvodnom kanalu koja sprjeava vrste materije da dospiju u vodu, te u postrojenju za tretman otpadnih voda. Sifoni sa reetkama se mogu fiksirati tako da budemo sigurni da nema dospijea vrstih estica u otpadnu vodu. Ukoliko se prazne nakon suhog ienja i fiksiraju prije mokrog ienja, moe se izbjei da vrste materije i estice dospiju u otpadnu vodu. Ostvarene okolinske koristi Otpad ije je rasipanje po podu sprijeeno ne dospijeva u otpadnu vodu. Ovim se smanjuju suspendirane materije, BPK, KPK, masti i ulja, te ukupni azot i fosfor u otpadnoj vodi. Otpad sakupljen na ovaj nain moe biti iskoriten u neke druge svrhe ili odloen na odgovarajui nain. Nepoeljni efekti na ostale medije Poveanje koliine otpada Operativni podaci Veliina otvora na reetkama moe varirati u zavisnosti od primjene, a uestalost ienja moe takoer varirati u ovisnosti o karakteristikama potencijalno prosutog materijala. Primjenjivost iroko primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije. Utede Vrlo jeftino za odravanje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeno zagaivanje otpadne vode i samim time jednostavniji tretman otpadne vode Prethodno namakanje podova i otvorene opreme kako bi se odstranile neistoe prije ienja Opis Podovi i otvorena oprema se mogu namoiti prije postupka mokrog ienja. Ovim se uklanja prljavtina i samim time olakava naknadno ienje, npr. koristi se manje vode i manje deterdenata. Ostvarene okolinske koristi Ovisno o okolnostima moe biti smanjena potronja vode i energije za zagrijavanje vode. Moe se smanjiti potronja hemikalija. Uklanjanje ostataka iz cjevovoda koristei komprimirani zrak prije ienja ili izmjene u proizvodu Opis Komprimirani zrak koji zadovoljava kvalitet u pogledu sigurnosti hrane moe se koristiti za uklanjanje ostataka materijala iz cjevovoda, vodei rauna da ne doe do poveanja nivoa praine na radnom mjestu.

176

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje proizvodnih gubitaka tokom izmjena u arama i procesa ienja; smanjenje potronje vode za ienje kao i koliina otpadne vode koja je obino manje zagaena. Nepoeljni efekti na ostale medije Za proizvodnju komprimiranog zraka se upotrebljava energija. Primjenjivost Primjenjivo u postrojenjima gdje se prah i druge estice transportuju upotrebom komprimiranog zraka i gdje vrsta ali stiljiva hrana moe ispuniti prostor i fiziki navesti materije kroz taj prostor. Kljuni razlozi za implementaciju Minimizacija otpada od proizvoda. Upravljanje potronjom vode, energije i upotrebom deterdenata Opis Ukoliko se vodi dnevna evidencija o potronji vode, deterdenata i istoi, mogue je utvrditi odstupanja od uobiajene prakse, te zatim pratiti i planirati tekue aktivnosti kako bi se smanjila budua potronja kako vode, tako i deterdenata, bez naruavanja higijene. Ovo se odnosi na svo ienje, bilo da se radi o manualnom ili automatskom, kao to je na primjer koritenje CIP-a. Mogue je uraditi probna ienja, na primjer sa manje ili bez deterdenata; upotrebom vode razliitih temperatura; koristei mehaniki tretman, tj. koristei "snagu" kako pritiska vode, tako i "snagu" ienja sredstava kao to su razliite spuve za trljanje, etke, itd. Praenje i kontroliranje temperature ienja moe omoguiti ispunjavanje zahtijevanih standarda istoe opreme i postrojenja bez prekomjerne upotrebe sredstava za ienje. Vaan udio u prevenciji prekomjerne upotrebe vode i deterdenata, ini obuka uposlenika o upotrebi i nainu pripreme otopina za ienje, kao i o nainu njihove primjene. Na primjer, osoblje ne bi trebalo pripremati otopine u prevelikim koncentracijama, bilo da to rade runim ili automatskim doziranjem. Ovakve situacije se deavaju vrlo esto, ukoliko ne postoji obuka ili nadzor, pogotovo tokom automatskog doziranja sredstava za ienje. Ostvarene okolinske koristi Mogue smanjenje potronje vode, deterdenata i energije neophodne za zagrijavanje vode. Mogunost smanjenja zavisi o zahtjevima u pogledu ienja za svaki pojedini dio opreme ili postrojenja. Operativni podaci Neadekvatna kontrola higijene uzrokuje probleme u pogledu sigurnosti hrane, koji mogu rezultirati odbacivanjem proizvoda ili skraenjem roka upotrebljivosti proizvoda. Poboljanja u tehnikama ienja mogu takoer biti postignuta koritenjem ogranienja toka kod snabdijevanja vodom i regulacijom pritiska vode iz visokog pritiska u srednji i niski. Uestalost mokrog ienja se takoer moe procijeniti u cilju smanjenja broja kompletnih mokrih ienja.

177

U nekim postrojenjima, jedno kompletno mokro ienje dnevno moe biti dovoljno da se osigura zahtijevani nivo higijene. Kod planiranja uestalosti i trajanja ienja opreme potrebno je uzeti u obzir njenu veliinu i sloenost, kao i vrstu i stupanj zaprljanosti. Primjenljivost Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije. Utede Primjena tehnike moe rezultirati u smanjenju trokova za vodu, energiju i deterdente. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova za vodu, energiju i deterdente. Postavljanje pitolja na crijeva za ienje Opis Na crijeva za ienje se mogu postaviti pitolji sa okidaem bez potrebe za jo nekim izmjenama, u sluaju da se koriste bojleri za zagrijevanje vode. Ukoliko se koriste ventili za mijeanje vodene pare i vode kako bi se osigurala topla voda, u tom sluaju neophodno je ugraditi kontrolne ventile, koji bi sprijeili vodenu paru i vodu da uu u pogrenu cijev. Automatski ventili za zatvaranje su esto opskrbljeni prskalicama. Prskalice poveavaju uinak vode, a smanjuju njen protok. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i energije. Operativni podaci U jednom primjeru postrojenja, izraunata je uteda u energiji za koritenje crijeva sa postavljenim automatskim ventilom i prskalicom, koristei vodu temperature 71 C. Protok prije ugradnje je bio 76 l/minuti, a po ugradnji je iznosio 57 l/minuti. Vrijeme rada crijeva je bilo 8 h/dan prije ugradnje, a nakon ugradnje 4 h/dan. Za cijenu vode od 21 USD/m3 godinja uteda vode je iznosila 4.987 USD (u 2000 godini). Takoer je izraunata godinja uteda energije od 919 GJ. Primjenjivost Primjenljivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova za vodu i energiju. ienje pod pritiskom ienje pod pritiskom se koristi za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene opreme i transportera, kao i za ispiranje nakon ienja i primjene hemikalija. Mogu se koristiti kako topla, tako i hladna voda zavisno od zahtjeva ienja. OPSKRBA VODOM SA KONTROLIRANIM PRITISKOM, TE PUTEM PRSKALICA Opis Tamo gdje je potrebna opskrba vodom, to se moe uiniti putem prskalica postavljenih na opremi za preradu ili putem prskalica postavljenih na crijeva koja se koriste za ienje

178

opreme i/ili postrojenja. Za operacije ienja, do crijeva se moe dovesti voda iz vodovoda. Prskalice postavljene na procesnoj opremi se projektiraju i pozicioniraju za svako pojedino ienje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode. Tamo gdje se koristi vrua voda, moe se smanjiti ukupna potronja energije. Operativni podaci Na svakoj se prskalici moe podesiti protok vode, u zavisnosti od primjene. Takoer, pritisak vode se moe podesiti u skladu sa operacijama koje zahtijevaju vei ili manji pritisak vode, te se moe ugraditi odgovarajui regulator pritiska na svaku od stanica za ienje koje zahtijevaju vodu. Potronja vode se moe optimizirati praenjem i odravanjem pritiska vode, kao i stanja prskalica za vodu. Primjenjivost Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije, u skladu sa zahtjevima za ienjem. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vode. IENJE VISOKIM PRITISKOM UPOTREBOM CENTRALNOG SKLOPNOG BLOKA Opis U ienju visokim pritiskom, voda se prica po povrini koja treba da bude oiena pritiskom od oko 15 bara, to se podrazumijeva da je niski pritisak, pa do 150 bara, to se smatra visokim pritiskom. Pritisak od oko 40 bara do 65 bara se takoer smatra visokim. Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za rad unutar prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne maine koriste vie vode. Sredstva za ienje se ubacuju u vodu na umjerenoj temperaturi pritiskom smanjuje potronju vode i hemikalija u poreenju sa Meutim, bitno je da se pritisak koristi na siguran i uinkovit prehrambenoj industriji oko uticaja na higijenu koje imaju aerosol upotrebom crijeva sa visokim pritiskom. do 60 oC. ienje pod ienjem sa crijevima. nain. Postoji dilema u i prskanja, povezanih sa

Maine za ienja sa visokim i srednjim pritiskom imaju prednosti u poreenju sa mainama za ienje sa niskim pritiskom, koje karakterie manja potronja vode zbog efekata mehanikog ienja vodenih prskalica; potronja hemikalija je manja budui da se teka zaprljanja uklanjaju uslijed vodenog mlaza, takoer smanjenje koliine vode podrazumijeva manje podloge za razvoj bakterija. Meutim, postoji problem oko poveanog rizika od aerosola kod ienja pod visokim pritiskom. Istraivanja pokazuju da ak i sistemi sa niim pritiskom mogu prouzroiti znaajan nivo aerosola iznad visine od 1 metra, te se stoga ne bi trebali koristiti tokom procesa proizvodnje u higijenski osjetljivim podrujima. Mogu se koristiti pokretni sistemi za suho ienje, kojim se ne samo da smanjuje potronja vode i optimizira odlaganje otpada, nego se i smanjuje rizik od akcidentnih situacija. Izvan proizvodnog vremena se sigurno mogu koristiti kako sistemi sa visokim, tako i oni sa niskim pritiskom, ali zbog bolje uinkovitosti, sistem sa visokim

179

pritiskom je jeftiniji. Postoje podaci koji govore da je ienje visokim pritiskom brzo, jednostavno za koritenje, efikasno i trokovno uinkovito. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i hemikalija, u usporedbi sa tradicionalnim crijevima, kao i u usporedbi sa ienjem sa srednjim i niskim pritiskom. Operativni podaci Kada se koristi ienje visokim pritiskom, vano je da je postignut korektan balans izmeu pritiska, koliine vode gdje se voda prica, temperature vode i doziranja hemikalija za svaku pojedinu primjenu. Neadekvatan pritisak moe rezultirati loim ienjem, dok e prevelik pritisak poveati rizik od oteenja povrine i opreme ili ak moe povrijediti ljude. Primjenjivost iroka primjena u svim pogonima iz prehrambene industrije. Utede Postoje podaci da se koritenjem sistema visokog pritiska a male koliine, mogu ostvariti utede u pogledu trokova za paru, vodu i otpadnu vodu od 85 %, u usporedbi sa sistemima sa niskim pritiskom a velikom koliinom vode. Smanjenje trokova povezano sa smanjenom potronjom hemikalija. IENJE NISKIM PRITISKOM UZ POMO PJENE Opis ienje niskim pritiskom uz pomo pjene se moe koristiti umjesto tradicionalnog naina ienja crijevima sa vodom, etkama i runim doziranjem deterdenata. Moe se koristiti za ienje zidova, podova, i povrina opreme. Pjena za ienje, kao to je neki alkalni rastvor, se poprska po povrini koja treba da bude oiena. Pjena prijanja na povrinu, ostavlja se da djeluje 10-20 minuta, a potom se ispira vodom. ienje pjenom pod niskim pritiskom moe koristiti bilo centralni sklopni blok, ili decentralizirane pojedinane jedinice. Centralizirani sistemi opskrbljuju sa otopinom za ienje i vodom pod pritiskom iz jedne centralne jedinice, te se tokom ienja automatski izmjenjuju procesi prskanja pjene i ispiranja. Mobilne maine za ienje zahtijevaju vie vremena, nego one koje se opskrbljuju iz centralnog sklopnog bloka. Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za rad unutar pogona prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne maine koriste vie vode. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije u usporedbi sa upotrebom tradicionalnih crijeva za vodu, etki i runog doziranja deterdenata. Operativni podaci Prednosti koritenja sistema sa pjenom ukljuuje poveano vrijeme kontakta sa zaprljanom povrinom, to omoguava poboljanje rezultata ienja koji se postiu, ak uz upotrebu manje agresivnih hemikalija. Hemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira poboljanom uinkovitosti ispiranja i ienja. Trokovi radne snage su takoer smanjeni,

180

budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama sad potrebno daleko manje vremena. Budui da se koriste manje agresivne hemikalije, smanjen je i broj oteenja na mainama, te smanjen rizik po rukovaoca. Potencijalni nedostatak koritenja pjene je njena gustoa, budui da se zbog toga odvaja od povrine djelovanjem sopstvene teine, te se time smanjuje vrijeme kontakta sa povrinom. Primjenjivost Primjenjivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene opreme i transportera. Kljuni razlozi za implementaciju Bolje ienje i eliminaciju problema vezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje aerosola koji sadri prljave estice i bakterije. IENJE GELOVIMA Opis Gelovi se obino koriste za ienje zidova, stropova, podova, opreme i kontejnera. Hemikalija se poprica po povrini koja se treba oistiti. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije, u usporedbi sa tradicionalnim pranjem crijevom i vodom, etkama, uz runo doziranje deterdenata. Operativni podaci ienje gelom omoguuje due kontaktno vrijeme nego pjena, izmeu prljavtine i aktivnog deterdenta, zbog prirode prijanjanja gela za povrinu, te veu pristupanost udubljenjima, budui da pristup nije onemoguen mjehuriima zraka. Gelovi su providni i teko vidljivi, te mogu biti nepostojani pri visokim temperaturama. Prednost koritenja gelova ukljuuje poveanje vremena kontakta sa prljavom povrinom, to dovodi do poboljanja rezultata ienja koji se postiu, ak i kada se koriste manje agresivne hemikalije. Hemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira poboljanom uinkovitosti ispiranja i ienja. Budui da se gel lako ispira, koriste se manje koliine vode. Trokovi radne snage su takoer smanjeni, budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama potrebno daleko manje vremena. Koriste se manje agresivne hemikalije, smanjen je i broj oteenja na mainama, te smanjen rizik po rukovaoca. Primjenjivost Primjenljivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene opreme i transportera. Kljuni razlozi za implementaciju Eliminacija problema povezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje aerosola koji sadri prljave estice i bakterije. Odabir sredstava za ienje Odabir sredstava za ienje je predmet nekoliko kriterija, ukljuujui konstrukciju postrojenja, dostupne tehnike ienja, vrstu prljavtine i prirodu proizvodnog procesa. Sredstva za ienje moraju biti odgovarajua za upotrebu, ali i drugi aspekti su takoer vani, npr. glukonska kiselina je manje korozivna nego druge kiseline. ienje u sektorima
181

prehrambene industrije ne znai samo otklanjanje neistoa, ve je i dezinfekcija isto tako znaajna. Izbor i upotreba sredstava za ienje i dezinfekciju mora obezbjediti efikasnu kontrolu higijene, ali sa znaajnim uvaavanjem uticaja na okoli. Kada je upotreba sredstava za ienje neophodna, prvo je potrebno provjeriti da li oni mogu postii adekvatan higijenski nivo, a potom provjeriti njihov potencijalni uticaj na okolinu. Tipina sredstva za ienje u prehrambenoj industriji su: alkalije, natrij i magnezij hidroksid, metasilikat, soda bikarbona; kiseline, nitritna kiselina, fosforna kiselina, glukonska kiselina; predpripremljena sredstva za ienje, kelatni agensi kao EDTA, NTA, fosfati, polifosfati, fosfatni agensi ili povrinski aktivni agensi; oskidirajui ili neoksidirajui biocidi. IZBOR SREDSTAVA ZA DEZINFEKCIJU I STERILIZACIJU Hemikalije koje se koriste za dezinfekciju i sterilizaciju opreme i postrojenja rade na principu da utiu na elijsku strukturu bakterija i sprjeavaju njihovo razmnoavanje. Dezinficijensi koriteni u prehrambenoj industriji su regulirani Direktivom 98/8/EC 35. Nekoliko vrsta tretmana moe biti primjenljivo. To ukljuuje upotrebu okisdirajuih biocida, te ne oksidirajuih biocida, UV zraenja i pare. I. Ne oksidirajui biocidi ukljuuju upotrebu npr. kvartarnih amonijumskih soli, formaldehide i glutaraldehide. Oni se openito nanose koritenjem tehnike zvane fogging, gdje se supstanca kao magla prica iz spreja u zonu koja treba biti sterilizirana, te se na taj nain oblau izloene povrine. Ovo se obavlja izmeu radnih smjena, tako da se magla raisti prije nego to radnicu dou na radna mjesta. Izlaganje ovim hemikalijama moe izazvati respiratorne probleme, tako da se moraju uzeti u obzir aspekt zdravlja radnika, onda kada se vri odabir i upotreba sredstava za dezinfekciju i sterilizaciju. CIP ienje i njegova optimalna upotreba Opis CIP sistemi su sistemi za ienje inkorporirani u cjelokupnu opremu, a koji mogu biti kalibrirani na nain da koriste samo neophodnu koliinu deterdenta i vode na odgovarajuim uslovima temperature a ponekad i pritiska. Ugraivanje CIP sistema se moe planirati ve u najranijoj fazi dizajniranja opreme, a moe biti instaliran od strane proizvoaa. Naknadno ugraivanje CIP sistema je mogue, mada je potencijalno tee i skuplje. Rad CIP sistema se moe optimizirati inkorporiranjem internog recikliranja vode i hemikalija; paljivo postavljenim operativnim programima koji odgovaraju stvarnim zahtjevima za ienjem u procesu; koristei odgovarajue sprejeve i odstranjujui jau zaprljanost prije ienja. Oprema pravilno dizajnirana za CIP ienje, trebalo bi da ima sprej loptice locirane tako da nema slijepih taaka u procesu ienja. Druga voda iz npr. RO (reverzne osmoze) i/ili kondenzat moe biti odgovarajua za direktnu upotrebu kod predispiranja u CIP-u, ili za druge upotrebe nakon koritenja/tretmana. Upotreba

35 EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite 98/8/EC, 16/02/1998.

182

ovakve vode za ispiranje moe da zavisi od injenice da li je mogue materijale ponovno iskoristiti u procesu. Ako je to sluaj neophodna je voda iji kvalitet odgovara vodi za pie. Hemikalije koje se koriste u CIP-u su obino alkalne otopine bazirane na kaustinim sredstvima (koja izjedaju), da bi odvojile i otklonile masnoe i proteine acidnim jedinjenjima, npr. bazirane na HNO3 da bi otklonile i odvojile mineralni sloj. U mnogim sluajevima koritenje kiselina nije neophodno. ienje kod koga se koriste samo kaustina sredstva se nekada oznaava kao ienje jednom fazom. Kelatna sredstva, obino bazirana na EDTA ponekad se dodaju alkalnim otopinama, kako bi se sprijeilo taloenje koje se obino javlja kod alkalnih koncentrata i da bi rastopili naslage. Kelirana sredstva i drugi aditivi mogu biti tetni za okolinu. Neke prednosti jednofaznog ienja su da smanjuje potronju vode i energije, a poveava brzinu ienja. Upotreba i kiselih i alkalnih sredstava za ienje zahtjeva 2 tanka sa dodatnim sistemom cijevi, ispiranje izmeu njih, te samim time upotrebu vie vode i energije, a i proces due traje. Izbor sredstava za ienje zavisi od niza faktora i ne moe biti generalno odreeno. Odreena sredstva za ienje su dostupna za pojedine upotrebe. Panja se mora obratiti da se ne koriste neodgovarajue hemikalije. Postoje podaci da paralelno ili serijsko ienje tankova i paralelno ienje sistema cijevi treba izbjegavati. U paralelnoj konfiguraciji moe biti teko postii potrebnu distribuciju toka kroz vie od jednog tanka i CIP povratak kroz tankove zahtjeva dugo vremena. Prebacivanje od ispiranja do ienja, ili od ienja do finalnog ispiranja rezultira u dugakoj zoni mijeanja. U serijskoj konfiguraciji sadraj cijevi izmeu tanka I i II rezultirat e u dugakoj zoni mijeanja ako sadraj nije dreniran. Kada hemijska otopina sredstava za ienje stie u tank I (dreniran), sadraj cijevi moe postati izmijean sa sredstvom za ienje u tanku II (ranije dreniranom). Ostvarene okolinske koristi Mogua redukcija potronje vode, deterdenta i energije potrebne za zagrijavanje vode jer se mogu postaviti nivoi potronje potrebne za lociranu povrinu koju je potrebno oistiti. Mogua je ponovna upotreba vode i hemikalija unutar sistema. Nepoeljni efekti na ostale medije Mogue poveano koritenje energije vezane za ispumpavanje vode i deterdenta. Operativni podaci CIP sistemi mogu smanjiti na minimum upotrebu sredstava za ienje i dezinfekciju recikliranjem otopina za ienje. Neki gubici e i dalje biti prisutni kod zagaenja voda i otopina. CIP sistemi mogu biti daleko efikasniji od manuelnih, ali moraju biti adekvatno dizajnirani i upotrebljavani da bi njihove potencijalne vrijednosti bile optimalno iskoritene. Dizajn i upotreba koji minimaliziraju koritenje vode, hemijskih sredstava za ienje, a do maksimuma poveavaju rezultat ukljuuju: reispiranje koritenjem manje koliine vode koja u nekim sluajevima moe biti kombinirana bilo sa povratkom reispirane vode na proces ponovne upotrebe,

183

prilagoavanje CIP programa veliini, tipu, zatim doziranje i potronja vode, temperature, pritiska, vremena pranja i ispiranja, automatsko doziranje hemikalija i tana koncentracija, interna reciklaa vode i hemikalija, ponovna upotreba intermedijalne/finalne vode za reispiranje, kontrola reciklae zasnovana vie na provodljivosti nego na vremenu, sprej ureaji, pravilan izbor CIP deterdenta. Finalna voda za ispiranje se ponovno upotrebljava bilo za reispiranje, intermedijalno ispiranje ili pripremu otopina za ienje. Cilj finalnog ispiranja je da otkloni posljednje tragove otopina za ienje sa opreme. ista voda i voda za ispiranje koja se vraa u centralni CIP sistem, dovoljno je ista da bude ponovo upotrebljena, umjesto da bude odstranjena u odvod. Ponovna upotreba finalne vode za ienje zahtjeva povezanost CIP povratne cijevi do tanka za reispiranje. Za velike, razgranate instalacije centralni CIP sistem moe da bude neadekvatan. esto su razdaljine suvie dugake, to dovodi do odgovarajueg gubitka toplote, deterdenata i vode. U tim sluajevima se moe koristiti nekoliko manjih CIP sistema. Za neke male ili rijetko upotrebljavane instalacije, ili kod kojih rastvor za ienje postaje veoma zagaen, koriste se pojedinani sistemi. U takvim sistemima nema ponovne upotrebe sredstava za ienje. Primjenjivost Primjenljivo kod zatvorene/zavarene opreme kroz koje moe da cirkulie tenost, ukljuujui npr. cijevi i sudove. CIP se koristi u mnogim pivarama. Utede Kapitalna vrijednost visoka, reducirana cijena vode, energije i hemikalija. Kljuni razlozi za implementaciju Automatizirano i jednostavno rukovanje. esto i brzo ienje procesne opreme i podruja u kome se skladite materijali Opis Podruje na kome se skladite sirovine, nusproizvodi i otpad treba esto istiti. Program ienja treba da obuhvati sve strukture, opremu i unutranje povrine, kontejnere za odlaganje materijala, odvod, dvorita i kolovoze. Ostvarene okolinske koristi Usvajanje temeljitog ienja i dobrog gospodarenja kao rutine, smanjuje pojavu neprijatnog mirisa i rizik od problema i neugodnosti vezanih za higijenu zbog tetoina i gamadi. Nepoeljni efekti na ostale medije Voda se troi za vrijeme procesa ienja, mada koliina zavisi od suhog ienja prije upotrebe vode. Zato postoje mogunosti za ponovnu upotrebu vode iz izvora unutar pogona i postrojenja za tretman otpadnih voda.

184

Operativni podaci Ukoliko se kontejneri sa sirovinama redovno prazne i peru, npr. dnevno, izbjegava se proces truljenja i irenja neugodnih mirisa. Kanjenja u isporuci ostavljaju dovoljno vremena materijalima da se ponu raspadati, ukoliko se ne skladite na odgovarajui nain, te se javljaju problemi sa neugodnim mirisima. Primjenljivost Primjenljivo kod svih pogona iz sektora proizvodnje hrane i pia. Upotreba rasprivaa za vodu i HPLV sprejeva za ienje kamiona (HPLV = visok pritisak, nizak volumen) Opis Upotrebom rasprivaa za vodu i/ ili HPLV sprejeva za ienje kamiona postie se smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda Primjenljivost Primjenljivo kod pogona prehrambene industrije kod kojih se materijali isporuuju kamionima. Flairanje i ienje U odjelu za flairanje piva, maina za ienje boca je najvei potroa svjee vode, i stoga je i najvei izvor otpadnih voda. VIESTEPENI SISTEM IENJA BOCA Opis Smanjenje potronje vode se moe postii kombinacijom razliitih metoda ienja sa mainama za ienje. Razliiti procesni koraci su grupisani u jedan sistem. Osnovna formula za raunanje iznosa u procesu ienja je: ienje Gdje su: = temperatura x vrijeme x koncentracija x mehanika energija koncentracija = sadraj hemikalija Mehanika energija = snaga (jaina) mehanikog ienja, npr. otvora rasprivaa za prskanje Ovi parametri su donekle predodreeni samim dizajnom maine za ienje. Ostale koliine kao to su tip i koncentracija hemikalija, aditiva i povrinskih aktivnih tvari koji se koriste optimiziraju se u suradnji sa proizvoaima hemikalija. Iz ovog procesa ienja, koji se prvenstveno odvija u zoni namakanja i kaustinoj otopini, na kraju proizlaze iste sterilne boce. Meudjelovanje hemijskih, termalnih i mehanikih efekata osigurava istou boca u odreenom vremenskom razdoblju. Proces ienja boca prikazan je ematski na Slici 24. Boce prolaze kroz pojedinane zone maine za ienje boca, po redoslijedu koraka prikazanih na Slici 25.

185

U kadama sa kaustinom (ivom) sodom, staklene boce se iste sa priblino 1,8 % rastvorom kaustine sode. Alkalije, hemikalije i uprljani dijelovi koji jo postoje u bocama , u kadama sa ivom sodom moraju biti oprani u narednim zonama za ienje. Zaprljani dijelovi poslije povlaenja iz kada sa ivom sodom mogu biti izaprani bez tekoa u prvoj zoni (prskanja). Znatno je tee ukloniti alkalitet i potreban je oprez u prvoj zoni sa toplom vodom (tank 1) sa boca. Kako boce ostaju u glavnoj kadi, one e biti jo vlane od ovog rastvora za ienje, kao posljedica pranja i ispiranja vodom. Vrijednost pH u prvoj kadi poslije glavne kade sa ivom sodom je u poetku izmeu 10 i 11. Visoke vrijednosti pH uzrokuju taloenje krenjaka i soli magnezijuma, tj. uklanjanje kamenca, kad se koristi tvrda voda za pie. Neutralizacija vode moe znatno redukovati uklanjanje kamenca. U primjeru ureaja neutralizacija ugljendioksidom postie vrijednost pH niu od 7,5-8. Neutralna vrijednost pH poveava efikasnost dezinfekcije i znatno smanjuje potrebne hemikalije. Neutralizirana voda se pumpa od druge zone tople vode (tank 2) i dodaje se prskanjem u zatvoreni ciklus hladne vode. Ova hladna voda za ienje u ovoj zoni se vraa u drugu zonu tople vode (tank 2).

186

Rashladni toranj

Svjea voda

Dezinfekcija

Potapanje

Kada sa kausti. sodom

Odvodni kanala

Odvodni kanala

Statika mjealica Ureaji za degaziranje

Cijevni reaktor

Mjera CO2

- Instrument za mjerenje temperat. sa kontrol. alarmom - Instrument za mjerenje protoka - Kontrolna vrijednost

- Ventili - Instrument za mjerenje pritiska - Pumpa - Instrument za mjerenje pritiska sa alarmom

Slika 24. Proces ienja flaa kontrolisanjem pH radi smanjenja potronje vode

187

namakanje kada sa kaustinom sodom

I zona sa tankom tople vode (tank 1)

II zona sa tankom tople vode (tank 2)

tank hladne vode (tank 3)

tank svjee vode (tank 4)

Slika 25. Koraci pri ienju i ispiranju boca Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, te nastalih koliina otpadne vode. Smanjenje optereenja otpadne vode, smanjenje potronje hemikalija. Smanjenje potronje energije. Smanjenje u transportu, uvanju i upravljanju hemikalijama. Vrijednost pH otpadne vode je optimizirana. Operativni podaci Potronja vode, u navedenom primjeru, po oienoj boci je izmeu 530 i 264 mL (51 %), sa loginim smanjenjem volumena otpadne vode. Potronja vode e varirati ovisno o veliini boca i zaprljanosti. Bez obzira na veliku potronju vode, drugi gubici starih boca u mainama za ienje su, npr. nastajanje kamenca, u zoni tople vode i povlaenje alkalija; potreba za skupim (kompleksnim) hemikalijama i sredstvima za dezinfekciju i injenica da ove hemikalije mogu ui u otpadnu vodu. Ovo se eliminie ovim kombinovanim viestepenim procesom. ak, sa 51 % smanjenjem ulazne svjee vode vraanje tople vode e osigurati pouzdano hlaenje boca. PONOVNO KORITENJE RASTVORA ZA IENJE (PRANJE) BOCA POSLIJE TALOENJA I FILTRIRANJA Opis Uteda kaustine (ive) sode i svee vode i izbjegavanje nepotrebnih optereenja otpadnih voda, sadraji boca za ienja u kupatilima je odreeno i filtrirano na kraju procesa proizvodnje. Rastvori za ienje se pumpaju od ureaja za ienje boca u sedimentacionom tanku koji koristi elektrinu energiju. Ovaj tank takoer slui za privremeno uvanje jedinica (dijelova). Odreeni dijelovi se odlijevaju filtriranjem koje zahtijeva dodatnu elektrinu energiju za pumpanje. Voda se tad moe koristiti ponovo za ienje i za poetak sljedee faze proizvodnje Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje kaustine sode i svjee vode. Smanjenje zagaenja otpadne vode., Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije, npr. za pumpanje.

188

Operativni podaci U primjeru postrojenja u Njemakoj, rastvori za ienje, tj. 2 % kaustine sode, je ponovno koritenje za vrijeme pet ili est radnih dana sedmino. Rastvor moe biti koriten due, npr., sedmicama ako je instaliran tank za uvanje. Izlazi koji se ne koriste, npr., otpadna voda i sediment (talog) se neutralizira sa ugljinom kiselinom (= CO2). Alternativno moe se koristiti sumporna kiselina (H2SO4). Koritenje solne kiseline (HCl) bi vodilo proizvodnji kiselih para. Ako je pH manji od 10, neutralizacija naravno nije potrebna. Ako se neutralizacija vri pomou CO2, treba biti izvedena ventilaciona soba. Izlazi koji se ne koriste, npr. otpadne vode i talog, se neutraliu sa ugljen dioksidom. Alternativno, moe se koristiti sumporna kiselina (H2SO4). Koritenje solne kiseline (HCl) bi vodilo nastajanju kiselog krea. Ako bi pH bila manja od 10 neutralizacija ne bi bila potrebna. Ako se za neutralizaciju koristi CO2, ventilacija prostorije mora biti instalirana. Utede Uteda u trokovima vode i kaustine sode. Smanjenje trokova tretmana otpadne vode. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova. OPTIMIZACIJA POTRONJE VODE U PRANJU BOCA Opis U jednoj pivari u Danskoj, tok vode za ispiranje boca se mjeri, a automatski ventili su instalirani da prekidaju snabdijevanje vodom u sluaju zastoja na liniji. Svjea voda se koristi u bar dva reda u otvorima za ispiranje prskanjem. Konana voda za ispiranje moe biti ponovo koritena za predispiranje ili za druge korake u pranju boca ili limenki. Gdje voda krui uz pomo vakum pumpi u operacijama punjenja, zagaivanje vode za flairanje moe biti minimizirano tako da se ona moe ponovo koristiti kao voda za ispiranje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i optereenja otpadne vode Operativni podaci U pivari koja je uzeta za primjer prikazana zapremina potroene vode je oko 0,5 hl/hl piva Primjenljivost Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije gdje imamo ienje boca za punjenje tj. u sektoru proizvodnje bezalkoholnih pia i piva. PONOVNO KORITENJE VODE IZ PASTERIZACIJE FLAA Opis U cilju smanjenja potronje vode, viak vode iz pasterizacije se skuplja u tankove od nehrajueg elika. Sakupljena voda se alje u rashladni toranj i vraa na pasterizaciju pod pritiskom sa dodatkom inhibitora korozije i biocida.

189

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i hemikalija. Smanjenje koliina otpadne vode. Nepoeljni efekti na ostale medije Mogui razvoj legionarske bolesti, korozija ili poveanje kamenca (od vode). Operativni podaci Kao primjer u pogonu za flairanje piva, pasterizatori su odgovorni za 51 % ukupne potronje vode od priblino 7.000 m3/sedmici. Iako je pasterizacija odreena za regenerativan tok, sa stalnim zahtjevima za hladnom vodom koja zatim prelijeva u odvodni kanal. Prosjeni protok je oko 10 m3/h sa maksimumom od oko 60 m3/h. Ovaj konstantni protok u postrojenju za preiavanje otpadnih voda dovodi do gubitaka inhibitora korozije i biocida. Dodatno, gubici od isparavanja (evaporacije) koji iznose oko 5 % iz rashladnih tornjeva, zahtijeva nadopunu vode. Poslije ugradnje jedinice za povrat vode iz pasterizacije na krovu postrojenja ukupna potronja vode je smanjena za 17 % od ukupnog iznosa. Postignute utede u potronji vode i nastalim otpadnim vodama su bile 80 % i 23 % u potronji hemikalija. U ovom primjeru postrojenja, sistemi za flairanje i limenke su odvojeni, a lomljenje boca u pasterizatoru mogu izazvati esto unoenju proizvoda tj. piva u vodu iz pasterizacije. Primjenljivost Sistem se moe koristiti za pasterizaciju, vakum pumpe i retorte za kuhanje Utede U primjeru postrojenja za pakovanje, trokovi vode od 0,8 EUR/m3 plus trokovi stalnog toka kroz ureaj za preiavanje otpadne vode od 1,1 EUR/m3 su ostvareni. Ovo se izjednaava sa 7,2 - 43,2 EUR nastalog otpada po satu za svaki od etiri pasterizatora. Ukupni kapitalni trokovi bili su 162.000 EUR, sa povratnim periodom investicije od 15 mjeseci.
8.3 TEHNIKE ZA KONTROLU I TRETMAN EMISIJA U ZRAK NA KRAJU PROIZVODNOG
PROCESA

Ovo poglavlje podijeljeno je na tri glavna podpoglavlja. Prvo opisuje sistemski pristup kontroli emisija u zrak, od inicijalne definicije problema do toga kako izabrati optimalno rjeenje. Drugo opisuje tehnike integrirane u proces koje se koriste za spreavanje ili smanjenje emisije u zrak. Tree podpoglavlje opisuje tehnike smanjenja, odnosno eliminisanja na kraju proizvodnog procesa, a koje se koriste nakon mjera integriranih u proces. 8.3.1 Strategija kontrole emisija u zrak Ova strategija je podijeljena na odreeni broj evaluacijskih faza. Nivo do kojeg je potrebno primijeniti odreenu fazu zavisi od specifine situacije u postrojenju, a neke faze mogu ali i ne moraju biti potrebne da se postigne nivo traene zatite. Ova strategija se moe koristiti za kontrolu svih emisija u zrak, tj. emisije gasova, praine i karakteristinog mirisa. Karakteristian miris je uglavnom lokalni problem, koji se esto javlja zbog emisije isparljivih organskih jedinjenja, te ga takoer treba uzeti u obzir. Za svaku fazu, karakteristian miris se koristi kao ilustrativni primjer. Pristup ovog primjera posebno je koristan za velike pogone i postrojenja, gdje postoji veliki broj zasebnih izvora karakteristinog mirisa i gdje nije u potpunosti mogue shvatiti ukupni nivo isputenog karakteristinog mirisa.

190

Korak 1: Definiranje problema Prikupljaju se informacije o zakonskim zahtjevima u pogledu emisija u zrak. Lokalni kontekst, npr. vremenski ili geografski uslovi takoer mogu biti relevantni prilikom definisanja problema, npr. u pogledu karakteristinog mirisa. Ljudi koji rade u pogonu i postrojenju, generalno e dobro znati o kojim problemima sa karakteristinim mirisom se radi i mogu pomoi konsultantu ili osobi koja ne poznaje lokalnu situaciju. Prvo, potrebno je izvriti uvid u broj i uestalost pritubi i karakteristika koje se odnose na karakteristian miris. Lokacija onih koji podnose pritube vezano za pogon i postrojenje, zajedno sa njihovim komentarima ili od strane predstavnika lokalnih vlasti, pomau u identifikovanju problema koji treba rijeiti. Treba biti uspostavljen sistem podnoenja pritubi, koji ukljuuje sistem za odgovor na sve pritube koje se odnose direktno na pogon i postrojenje bilo da su primljene putem telefona ili lino. Ako se ispitaju i dokumentuju egzaktni uvjeti proizvodnog procesa u vrijeme primanja pritubi, to moe pomoi u lociranju izvora karakteristinog mirisa koje treba prekontrolirati. Moe biti pregledana i bilo koja korespondencija s lokalnim vlastima ili lokalnom zajednicom. Nivo aktivnosti lokalne zajednice zajedno s pristupom i akcijama koje su poduzeli predstavnici lokalnih vlasti moe omoguiti da se utvrdi ozbiljnost problema i uticaj vjerovatnog raspoloivog vremenskog perioda potrebnog za modifikovanje proizvodnog procesa ili instaliranje postrojenja za smanjenje emisija karakteristinih mirisa. Na kraju, mogu se utvrditi klimatski uslovi koji preovlauju na datom lokalitetu. Naroito pravac duvanja vjetra koji preovladava, kao i brzina vjetra i uestalost inverzija. Ova informacija se moe koristiti za provjeru da li su pritube u velikoj mjeri rezultat odreenih vremenskih uslova ili specifinih operacija koje se prakticiraju u proizvodnom procesu. Korak 2: Popis emisija na odreenoj lokaciji Popis ukljuuje uobiajene i neuobiajene emisije koje su rezultat rada pogona i postrojenja.. Karakteriziranje svake take emisije omoguava naknadno uporeivanje i rangiranje s takama emisije na drugim lokacijama. Sistemski nain identifikovanja karakteristine emisije u zrak je da se izvri pregled svakog procesa i identifikuju sve potencijalne emisije. Na primjer, ovim pristupom se mogu pokriti sljedee operacije na lokaciji: isporuka sirovina, uvanje sirovina u rasutom stanju, manja ambalaa za dranje sirovina, npr. metalne bave i vree, proizvodnja, pakovanje, stavljanje na palete/skladitenje. Ovakav pristup se moe provesti s razliitim stepenom sofisticiranosti. Dijagrami s prikazom toka proizvodnog procesa i dijagrami maina koje uestvuju u proizvodnom proces, mogu se koristiti tokom obilaska lokacije radi sistematske identifikacije svih izvora emisija. Zavisno od teine problema i kljunih operacija na datoj lokaciji, koje su uzrok problema, moda e biti neophodno da se ova analiza proiri kako bi obuhvatile karakteristine emisije, pa ak i vanredne situacije. Moe se koristiti pristup tipa unakrsnog popisa u vezi s dijagramom samog procesa i maina-ureaja koji uestvuju u proizvodnom procesu.

191

Dijapazon kljunih rijei koje treba inkorporirati u ek listu vjerovatno e se drastino razlikovati od jedne do druge operacije koje emituje karakteristian miris. Problem sa karakteristinim mirisom moe se odnositi na kontinuirano isputanje iz pogona i postrojenja koje prenosi jedan distinktivan karakteristian miris u okolinu. Tretiranje najznaajnije emisije e u mnogim sluajevima umanjiti problem i smanjiti ili eliminirati pritube. U drugim sluajevima, uklanjanje najveeg izvora karakteristinog mirisa za rezultat e imati druge izvore karakteristinog mirisa s te lokacije koji su jae izraeni. Ti izvori karakteristinog mirisa mogu imati specifian karakteristian mirise drugaiji od onih koji dolaze iz najveeg izvora karakteristinog mirisa. Ova situacija moe posljedino rezultirati daljim pritubama i zahtijevati dalje kapitalne trokove pored onih koji ve postoje za tretiranje najveeg izvora emisije. Zato je vano da se u potpunosti evaluira dijapazon emisija karakteristinog mirisa s odreene lokacije i da se identifikuju zasebne emisije koje bi mogle izazvati najvee pritube. Tabela 33. prikazuje jedan od naina za evidentiranje informacija o izvorima karakteristinog mirisa u toku rada pogona i postrojenja. Moe se desiti i sluaj da se problem sa karakteristian mirisom javi tokom izvanrednog reima rada. ek lista za izvanredan reim rada prikazan je u Tabeli 34. Tabela 33. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa
Izvor karakteristinog mirisa Primjeri

Vrsta isputanja Radni proces koji se provodi Kontinuitet emisija Operativno vrijeme Aranman za isputanje Konfiguracija za isputanje Opis karakteristinog mirisa Jaina karakteristinog mirisa Procijenjena stopa isputene koliine Lokacija na mjestu instalacije Vrsta operacije/rada Ukupno rangiranje

Forsirana/prirodna /ventilacija Grijanje/hlaenje/odravanje/ienje Kontinuirano/diskontinuirano/periodino Trajanje po satu/po danu/po proizvod.ciklusu Dimnjak//aht/ugraen/atmosferski Prenik dimnjaka/elevacija ispusta Sladak/kiseo/ljut/voni Veoma slab/izraen/jak/veoma jak Mjerenje/krivulje/procjena Koordinate ispusta uobiajena/neuobiajena/vanredna Npr. -10 to +10 ili 0 to 10

192

Tabela 34. ek lista za odreene (neuobiajne) tehnoloke operacije

Parametar Primjeri

Gubitak sadraja Pranjenje odlagalita Potencijal za materijal koji ulazi u proces Reakcija ubrzanja Korozija/erozija Servisni gubici Kontrola/osoblje Ventilacija/ekstrakcija Odravanje/inspekcija Pokretanje/zatvaranje Izmjene proizvodnje/protoka Izmjene formulacije

Prepunjavanje/isticanje/greka kontrole Otpadni materijali i procesni materijali Prelom parnog kalema Proputanje da se stavi ulazni materijali ili da se kontrolira temperatura Uestalost inspekcija Greke sigurnosnih instrumenata Nivo kontrole i supervizije Korektna baza projekta Uestalost, ta je potrebno? Implikacije za nizvodne operacije 100 %, 110 % proizvodnje + niska proizvodnja Smrdljivi sastojci

Emisije karakteristinog mirisa mogu se rangirati u smislu teine njihovog uticaja na okolinu. Mogui sistem za odreivanje redoslijeda na rang listi mogao bi zapoeti s grupisanjem emisija u kategorije kao to su velika, srednja i mala, prema karakteristikama njihovog karakteristinog mirisa i s njim u svezi pritubi. Na rangiranje unutar svake kategorije snano utie jaina mirisa povezana sa strujanjem zraka i prirodom operacija, tj. da li se mirisi javljaju kao kontinuirani ili nekontinuirani. Ovaj proces rangiranja moe zahtijevati pristup, pored gore nabrojanih faktora, i dodatnih eksperata. Korak 4: Izbor tehnika za kontrolu emisija u zrak Popis emisija, imisija i pritubi, npr. u sluaju karakteristinog mirisa koji se esto javlja zbog emisije isparljivih organskih jedinjenja, kojim se mogu identifikovati najvei izvori emisija u zrak s odreene lokacije, treba biti sastavni dio plana tretmana ili strategije. On omoguava da se identifikuje svaki izvor iji bi uticaj mogao biti eliminisan, ili barem umanjen. Kontrolne tehnike ukljuuju tretman koji je integrisan u sam proces ili koji se vri na kraju proizvodnog procesa. Tretman koji je integrisan u sam proces ukljuuje mjere koje se odnose na izbor supstanci, kao to je izbor zamjenskih supstanci umjesto onih tetnih, kao to su karcinogeni, mutageni ili teratogeni, koritenje materijala s niskom emisijom npr. nepostojanih (isparljivih) tekuina i vrstih materijala s niskim sadrajem fine praine, te mjera vezanih za sam proces kao to je koritenje sistema s malom emisijom i proizvodnih procesa s malom emisijom u zrak. Ako je i nakon primjene mjera integrisanih u sam proces i dalje potrebna redukcija
193

emisije, moda e biti potrebna dalja kontrola gasova, karakteristinih mirisa/isparljivih organskih jedinjenja i praine primjenom tehnika na kraju proizvodnog procesa. 8.3.2 Integrirane proizvodne tehnike Integrirane proizvodne tehnike za minimizaciju emisija u zrak, generalno imaju okolinske dobiti kao to su minimizacija upotrebe sirovina i otpada koji nastaje tokom proizvodnog procesa. U ovom dijelu, navedene su okolinske dobiti koje su primjenjive sa aspekta tehnike. Neke od opisanih tehnika kao tehnike za smanjenje emisija u zrak su takoer integrirane u proces i omoguavaju povrat materijala za ponovnu upotrebu u proizvodnom procesu kao npr. cikloni. 8.3.3 Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa Naredna poglavlja opisuju neke tehnike tretmana na kraju proizvodnog procesa, a koje se koriste za tretman emisija u zrak u okviru prehrambene industrije. Mjere za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa kreirane su tako da bi se smanjile ne samo masovne koncentracije, nego i masovne tokove zagaivanja zraka koji potjeu iz rada pojedinih dijelova ili cjelokupnog proizvodnog procesa. One se normalno koriste tokom rada postrojenja. Tabela 35 navodi neke tehnike smanjenja emisija na kraju proizvodnog procesa koje su u irokoj upotrebi. Tabela 35. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa
Procesi tretmana vrsti i teni zagaivai Gasoviti zagaivai s karakteristinim mirisom/isparljivim organskim jedinjenjima

Dinamika separacija Vlana separacija Elektrostatika precipitacija Filtracija

Apsorpcija Adsorpcija ugljika Bioloki tretman Termalni tretman

Aerosolska/droplet separacija* Tretman kondenzacijom netermalne plazme* Membranska separacija*

*Nije opisana kao tehnika minimizacije emisije u zrak u ovom dokumentu

Separacija rasprenih estica/praine koristi primjenu eksternih sila, tj. primarno gravitacionih, inertnih i elektrostatikih sila. Takoer se praktikuje koritenje fizike disperzije putem dimnjaka i rastueg potencijala za disperziju poveavanjem visine ispusnog dimnjaka ili poveavanjem brzine isputanja. Karakteristike emisije odreuju koja je tehnika za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa najprikladnija. Za to e moda biti potrebna odreena fleksibilnost, kako bi se kasnije
194

mogao identifikovati tretman dodatnih izvora. Naredna tabela prikazuje kljune parametre za proces izbora tehnike. Tabela 36. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa
Parametar Jedinica

Stopa protoka Temperatura Relativna vlanost Uobiajeni dijapazon prisutnih komponenti Nivo praine Organski nivo Nivo prisutnog karakteristinog mirisa

m3/h C % mg/Nm3 mg/Nm3 Jedinica mirisa/Nm3

U nekim sluajevima komponente emisije se lako identifikuju. U sluaju karakteristinog mirisa, emisija koja se tretira obino sadri sloen koktel, a ne samo jednu ili dvije komponente koje je lako definisati. Zato se postrojenje za smanjenje emisija u zrak esto dizajnira na osnovu iskustva s drugim slinim postrojenjima. Neizvjesnost do koje dovodi prisustvo znaajnog broja komponenti koje se prenose zrakom moe zahtijevati pokuse sa pilot-postrojenjima. Stopa protoka koji treba tretirati najvaniji je parametar u procesu izbora i veoma esto tehnike za smanjenje emisija nabrajaju se u poreenju s optimalnom stopom protoka za njihovu primjenu. Nabavka postrojenja za smanjenje emisija obino podrazumijeva jedan broj garantnih izjava, npr. vezano za mehaniku ili elektrinu pouzdanost za period od najmanje jedne godine. U okviru procedure izbora i nabavke, dobavlja e takoer traiti podatke o efikasnosti procesa u uklanjanju. Oblik garancije procesa vaan je dio ugovora. Na primjer, garantne izjave koje se odnose na performanse za uklanjanje karakteristinih mirisa mogu imati vie oblika. U odsustvu olfaktometrijskih podataka garancija moe jednostavno navesti nema primjetnog karakteristinog mirisa izvan granine linije procesa ili izvan lokacije na kojoj se nalazi instalacija. Ekstremno visoki standardi za koncentracije praine istog gasa mogu se postii koritenjem dvostepenih separacionih tehnika visoke performanse, npr. koritenje dva platnena filtera ili koritenje istih u kombinaciji sa specifinim filterima koji su detaljno opisani u Referentnom dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama za hemijsku industriju. 36 Tabela 37 prikazuje poreenje performansi nekih tehnika separacije.

36 EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji.

195

Tabela 37. Poreenje nekih tehnika separacije

Tehnika Veliina % Maksimalna estice efikasnosti operativna (m) skupljanja temperatura na 1 m (C) Dijapazon nivoa emisija koji se mogu postii (mg/Nm) Komentari

Cikloni

10

40*

1100

25 100

Grube estice. Koriste se kao pomo ostalim metodama

Vlana separacija

13

>80 99

Ulaz 1000

<4 50

Dobra performansa s odgovarajuim vrstama praine Redukcija kiselog gasa

Izlaz 80

Suha ESP

<0.1

>99

450

<5 15

etiri ili pet zona. Uobiajena aplikacija je prije smanjenja

Zavisno od dizajna

(prijesmanjenja)

Vlana ESP

0.01

<99

80

<1 5

ESP s dvije zone u seriji. Uglavnom precipitacija pare

Optiki jasan Filtracija 0.01 >99.5 220 <1 5 Dobra performansa s odgovarajuom vrstom praine

Tj. Platneni filter Filtracija 0.01 99.5 900 0.1 1 Dobra performansa s odgovarajuom

196

Tehnika

Veliina % Maksimalna estice efikasnosti operativna (m) skupljanja temperatura na 1 m (C)

Dijapazon nivoa emisija koji se mogu postii (mg/Nm)

Komentari

vrstom praine Tj. keramiki filter

*Za estice veih dimenzija i ciklone visoke efikasnosti, djelotvornost prikupljanja kree se oko 99 %.

Optimalno koritenje opreme za smanjenje emisija u zrak Opis Zahtjev za rad opreme za smanjenje emisije moe varirati zavisno od recepture, npr. u sluaju karakteristinog mirisa. Ako se radi o procesima ili recepturama koje ne zahtijevaju da se oprema za smanjenje emisija u zrak koristi cijelo vrijeme, upotreba takve opreme se moe programirati tako da se osigura njena raspoloivost kao i da se ista nalazi u odgovarajuem radnom stanju kada je potrebna. Ista se moe instalisati tako da je ne moe zaobii pojedinac koji njome rukuje, ali kad ne vae uslovi koji bi zahtijevali smanjenje emisije, tada bi rukovodioci mogli zaobii koritenje te opreme. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije u zrak. Primjenjivost Primjenjivo gdje se koristi oprema za smanjenje emisija u zrak. Kljuni razlozi za implementaciju Prevencija emisije u zrak. Sakupljanje emisija u zrak na mjestu njihovog nastanka lokalna ispuna ventilacija Opis Da bi se osigurali prikladni radni uslovi, obezbijedio kisik za sagorijevanje kod opreme koja radi na naftu ili gas i da bi ista inila dio sistema za kontrolu emisija u zrak, potrebno je obezbjediti adekvatnu ventilaciju radnog prostora i specifinih operacija procesa. Generalna i lokalna ventilacija uklanja, npr. produkte sagorijevanja kod opreme koja radi na naftu ili gas i karakteristine mirise, isparenja i paru od procesa kuhanja. Lokalna ispuna ventilacija moe obezbjediti zatitu od opasnosti po zdravlje koji su rezultat nekih isparenja od kuhanja, kao to su oni koji ukljuuju direktnu primjenu toplote kod hrane. Ako takva ventilacija nije dizajnirana da se moe uvati hranu u istom stanju i bez ostataka masnoa, ona moe izgubiti na svojoj efikasnosti i uzrokovati rizike od poara. Ako je ulazei zamjenski zrak previe vreo ili previe hladan, postoji rizik da e ga osoblje iskljuiti. Kada se ulazei zrak povlai prirodnim putem, obino je potrebno neko sredstvo za kontrolu ulaska
197

tetnih supstanci. Ventilirani zrak se moe uputati u postrojenje za smanjenje emisije, a u nekim sluajevima, on moe recirkulirati, uzimajui u obzir higijenske zahtjeve. U nekim primjenama, mogue je sakupljanje materijala koje nosi zrak radi ponovne upotrebe. Ograniavanje izvora emisije u zrak, te upotreba lokalne ispune ventilacije troi znatno manje energije nego tretiranje volumena cijelog prostora. Emisije u zrak ukljuuju, npr. karakteristine mirise koji se esto javljaju zbog emisije isparljivih organskih jedinjenja i praina, kao to su ito i brano. Da bi bili efikasni, dimenzije takvih kapaciteta treba da budu adekvatne, a osobine kao vodilice ili lijebovi sa pokretnim poklopcem i zatvaraima mogu doprinijeti smanjenju emisije praine i gasa. Identifikovane emisije koje zahtijevaju tretman kanaliu se na izvoru i po mogunosti kombinuju se prije transportovanja do neke tehnike za smanjenje emisija. Cilj ove opreme je da sprijei, gdje je mogue, te kontrolie do najmanjeg detalja, isputanje svih emisija u zrak. Slijede primjeri za ove probleme: take utovara/istovara vozila pristupne take postrojenja za proces otvoreni prenosnici-transportne trake objekti za uvanje/skladitenje procesi transfera procesi punjenja procesi isputanja Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak i potencijalno ponovno koritenje materijala donesenih zrakom. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Vei dio tehnika za smanjenje emisija dizajniran je na bazi obima zranog toka koji je potrebno tretirati. To zahtijeva efektivno zadravanje separatne emisije dok ipak zadrava odgovarajui obim zranog toka koji osigurava da nee biti emisije u zrak u radnoj okolini. Primjeri u kojim se zrak recirkulira ukljuuju: zrak iz dovoda za prainu moe se recirkulisati na pneumatske transportere ime se takoer skuplja praina za ponovnu upotrebu; dim iz dimnih komora moe djelomino ili potpuno recirkulirati. Evidencije o kriterijima za dizajn, o testovima performansi, zahtjevima odravanja i testovima i inspekcijama mogu olakati dalje odravanje, modifikovanje i testiranje u odnosu na originalnu specifikaciju. Primjenjivost Primjenjiv na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak, npr. tokom utovara i istovara vozila, na lijebovima, takama transfera, utovarnim mjestima. Utede Minimiziranjem volumetrijske stope protoka koja zahtijeva tretman moe se postii znatna uteda na rashodima za trokove kapitala postrojenja za smanjenje emisija. Vano je napraviti
198

razliku izmeu generalne ventilacije pogona i lokalne ispune ventilacije. Generalna ventilacija ukljuuje kretanje mnogo veih koliina zraka, pa tako troi vie energije i postaje mnogo skuplja. Kljuni razlozi za implementaciju Zatita na radu. Transport kanalisane emisije do postrojenja/opreme za tretman ili smanjenje Opis Kanalisane emisije se transportuju do opreme za tretman na kraju proizvodnog procesa ili do opreme za smanjenje emisije. Postoje tri najvanija faktora koja treba uzeti u obzir prilikom projektovanja opreme za transport emisije do postrojenja za tretman. To su brzina transporta, projekat ventilacijskih kanala i diskontinuirani tokovi. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Transport kanalisane emisije do postrojenja za tretman treba paljivo razmotriti kako bi se minimizirali bilo koji operativni problemi. Naroito, potencijal za taloenje estica i potencijal za kondenzovanje vode i drugih zagaivaa koje nosi zrak mogu rezultirati tekim zaguenjem, koje zahtijeva esto ienje, a moe dovesti i do higijenskih problema. Inkorporirajue take ienja i drenani ventili u ventilacijskom sistemu omoguavaju ienje u cilju uklanjanja akumulisanog materijala. Izborom niske brzine transporta minimiziraju se trokovi ventilatora za izbacivanje neistog zraka. Ako se prisustvo praine smatra problemom, tada se smatra da je neophodni minimum brzina transporta barem 5 m/s. Ako postoji vjerovatnoa da e prisustvo praine dovesti do operativnih problema, uprkos radu pri velikim brzinama transporta, onda se moe instalirati jedna plenum komora, tj. proireni kanal gdje bi ulazile zrane struje krcate esticama, a ukupna brzina se smanjuje na 2,5 do 5,0 m/s. Ova komora je namjenski projektovana da pospjeuje taloenje estica, opremljena je ulijebljenom stranom i jednim brojem malih vrata za ienje cijelom svojom duinom. Izlazni cjevovodni sistem koji vodi od plenum komore reduciran je u preniku kako bi ponovo dostigao brzinu transporta u sistemu. Provodni kanali ventilacije projektovani su sa zajednikom brzinom transporta cijelim putem, tako da je brzina zraka u svim ograncima provodnih kanala i ispunoj taki ista. Ulaz ogranaka u glavni provodni kanal moe biti pod uglom od najvie 45 , iako je ugao od 30 efikasniji. Na ulaznoj taki ogranka u glavni provodni kanal, prenik glavnog provodnog kanala postepeno se penje na ugao od 15 . Da bi se osiguralo postizanje potrebne performanse, projektovanje ventilacijskog kanalnog sistema esto vodi neki specijalizovani izvoa.

199

Diskontinuirani ispuni tokovi su prilino uobiajeni tamo gdje postoji jedan broj ispunih taaka koje se prazne u centralno postrojenje za tretman, ako su neke kontinuirane, a neke diskontinuirane. Ovo moe omoguiti potencijal nekim ispunim takama da kontaminiraju druge emisije iz procesa tokom reima rada s grekom, pa e moda trebati razmotriti mogunost rada ventilatora pod varirajuim uslovima optereenja. Kontrolni sistem koji je potreban za ovu vrstu aranmana moe biti sloen. Na primjer, ventilator moe biti specificiran kao sistem sa samo jednom brzinom, tako da moe uvijek postizati projektovanu stopu protoka. Ovaj sistem zahtijeva dodatni ulazni tok za ventilacijski sistem radi ispravljanja eventualnih nedostatka u dizajniranoj stopi protoka kad se proces iskljui. Ovaj dodatni ulazni tok bi se mogao izvlaiti s mjesta na kojem radi operater ili biti koriten za obezbjeenje dodatne ventilacije za objekat zgrade. Alternativno, moe se koristiti ventilator koji radi s izmjenjivaem frekvencije/uestalosti. U tom sluaju brzina ventilatora bi se kontrolisala mjerenjem statikog pritiska na ulazu u ventilator, a zadnji odvojni ulaz bi iao nadole. Ovaj sistem bi rezultirao varijabilnom stopom protoka u postrojenje za tretman u skladu s posebnim procesima koji su u radu. Izbor opcije s fiksnom brzinom ili sistemom pretvaranja uveliko zavisi od vrste instalisanog postrojenja za smanjenje emisija i od toga da li efikasnost nekog tretmana opada s promjenom stope protoka. Primjenjivost Primjenjivo na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak. Izbor tehnika na kraju proizvodnog procesa sa ciljem smanjenja neugodnih mirisa/isparljivih organskih jedinjenja Opis Prilikom odabira tehnika za smanjenje neugodnog mirisa, prva faza je analiza protoka, temperature, vlanosti, te koncentracije zagaujuih supstanci i lebdeih estica u emisiji sa neugodnim mirisom. Neugodni mirisi esto nastaju zbog emisija isparljivih organskih jedinjenja, i u tom sluaju primijenjena tehnika treba da uzme u obzir toksine i zapaljive supstance. Kratki prikaz generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih mirisa/isparljivih organskih jedinjenja dat je u Tabeli 38, gdje su ovi parametri prikazani zajedno sa generalnim vrstama dostupne opreme za smanjenje istih. Tabela 38 je vrsta smjernice i ne sadri sve detalje o prednostima i manama svake pojedine tehnike. Svaka karakteristika emisije neugodnog mirisa podijeljena je na dva ili tri raspona vrijednosti. U ovom primjeru, protok je podijeljen na dva raspona vrijednosti, odnosno preko i ispod 10.000 m3/h. Svakoj eliji u tabeli data je vrijednost izmeu 0 i 3, gdje vrijednost 3 predstavlja najbolju dostupnu tehniku. Za svaku tehniku smanjenja neugodnih mirisa, dat je ukupan relevantni raspon emisija neugodnih mirisa. To omoguava jednostavan sistem rangiranja, prema kojem se tehnike sa najveim ocjenama dalje razmatraju. Obino od tri do pet tehnika za smanjenje neugodnih mirisa prelazi u sljedeu fazu procedure odabira.

200

Tabela 38. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih mirisa/isparljivih organskih jedinjenja
Tretman Protok (m3/h) Temperatura (C) Relativna vlanost (%) <75 2 2 >75 1 1 Lebdee estice (mg/Nm3) 0 1 1 <20 1 1 Koncentracija zagaujuih supstanci (mg/Nm3) >20 2 3 <500 1 1 >500 0 0 Ocjena

<10000 Fiziki Apsorpcija voda Apsorpcija hemijska Adsorpcija Bioloka Termalna oksidacija Katalitika oksidacija Plazma Ocjenjivanje 0 2 3 3 3* 3 2 1 1

>10000 2 1

<50 1 2

>50 2 1

1 2* 1

3 3 1

0 0 3

2 2 2

0 2 1

3 3 3

0 1 2

0 0 1

2 3 3

1 0 3

12

2 Opis

12

Ova vrsta tretmana nije odgovarajua, ili je mala vjerovatnoa da e biti efikasna, te se stoga ne smatra dijelom procedure odabira. Ovu vrstu tretmana vrijedi uzeti u razmatranje, iako je mala vjerovatnoa da je to najbolji mogui tretman. Tehnika za smanjenje dobro odgovara datim uvjetima. Predstavlja najbolju vrstu tretmana za dati sistem. Zavisi od povrine.

2 3 *

Dalje se razmatra efikasnost ili zahtijevani uspjeh. To se moe procijeniti uz pomo strunjaka iz ove oblasti i informacija od onih koji se bave kreiranjem tehnika za smanjenje. Sljedei korak u proceduri odabira je procjena izvodljivosti. Ovdje se razmatraju kapitalni i operativni trokovi, potrebni prostor, kao i to da li je u slinom procesu dokazano da je relevantna tehnika primjenjiva. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije neugodnih mirisa.

201

Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje emisija neugodnih mirisa. Tehnike dinamike separacije Osnova za separaciju i uklanjanje estica u dinamikim separatorima su sile polja, koje su proporcionalne masi estica. Zato su, gravitacioni, skretni ili inercioni separatori i centrifugalni separatori kao to su cikloni, multiekstraktori i rotacioni tok deopraivaa, svi dinamiki separatori. Oni se uglavnom upotrebljavaju za separaciju krupnih estica samo (>10 am.) ili kao prvi korak prije uklanjanja fine praine na druge naine. SEPARATORI Opis Struja otpadnog gasa prelazi u komoru gdje se praina, aerosoli i/ili kapljice izdvajaju iz gasa pod uticajem gravitacije/masene inercije. Efekat se poveava smanjivanjem brzine gasa projektovanim elementima ureaja, npr. pregradama (lijebovima), lamelama ili metalnom reetkom. Projektovani ureaj treba obezbijediti dobru, ujednaenu raspodjelu brzine u sudu. Preferencijalni tokovi imaju negativan uticaj na efikasnost. Upotreba unutranjih prepreka u inercionom separatoru omoguava rukovanje na veim brzinama, koje utiu na smanjenje zapremine u separatoru u poreenju sa talonom komorom. Nedostatak je poveavanje pada pritiska. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zagaenja zraka. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Separatori su karakteristini po svojoj jednostavnoj i snanoj namjeri, malim zahtjevima u pogledu prostora i velikoj radnoj pouzdanosti. Skretni ili inercioni separatori omoguuju efektivno uklanjanje praine. Uslijed njihove inercije, velike estice ne mogu da slijede ponovno skrenut vazduni tok i izdvajaju se. Kod odgovarajueg modela , mogue je postii separaciju od 50 % za estice vee od 100 m. Primjenjivost Separatori su podesni za upotrebu gdje: su visoki nivoi praine u netretiranom gasu, nema zahtjeva za uklanjanje finih estica, nema potrebe za prethodnom separacijom i/ili zatitom i proputanjem u nizvodne sisteme, su pritisci visoki, npr. visoki pritisak deopraivanja, su temperature visoke, npr. visoka temperatura deopraivanja.

202

Utede Jeftinija tehnika. CIKLONI Opis Cikloni upotrebljavaju inerciju za uklanjanje estica iz struje gasa koristei centrifugalne sile, obino unutar konusne komore. Oni rade stvarajui dvostruki vrtlog unutar ciklonskog tijela. Gas koji dolazi je prisiljen na kruno kretanje, koje se sputa u blizini unutranje povrine ciklonske cijevi. Na dnu, gas mijenja smjer i ide spiralno prema gore kroz sredinu cijevi i van kroz vrh ciklona. estice u struji gasa su prinuene da se kreu prema zidovima ciklona centrifugalnom silom rotirajueg gasa ali suprotno od sile otpora kretanja gasa koji se kree u fluidu kroz i izvan ciklona. Velike estice dopiru do zida ciklona i nagomilavaju se na dnu ljevkastog suda za punjenje, poto male estice naputaju ciklon sa gasom koji izlazi. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Cikloni su karakteristini po svojoj jednostavnoj i snanoj namjeri, malim zahtjevima u pogledu prostora i velikoj radnoj pouzdanosti. Cikloni postiu bolje rezultate separacije nego separatori. Primjenjivost Cikloni su upotrebljavani za kontrolisanje mase materijala, primarno >10 m. Postoji, meutim, velika efikasnost ciklona koji su projektovani da budu efikasni ak i za estice veliine 2,5 m. Cikloni upotrebljavani bez drugih tehnika smanjenja generalno nisu dovoljni za ispunjavanje propisa vezanih za zagaenje zraka, ali dobro slue kao predistai za mnogo skuplju zavrnu kontrolu ureaja kao to su fabriki filteri ili elektrostatiki filteri. Veoma mnogo se upotrebljavaju poslije operacija suenja spreja i poslije operacija gnjeenja, mljevenja i kalcinisanja. Fosilno gorivo-zapaljivo industrijsko gorivo u jedinicama za sagorijevanje uglavnom koriste viestruke cikloni koji rade sa veom efikasnou nego pojedinani ciklon i mogu izdvojiti estice <2,5 m. Cikloni se upotrebljavaju za uklanjanje vrstih i tenih zagaujuih materija u zraku. Uglavnom se upotrebljavaju samo za separaciju velikih estica, to jest >10 m. Podesni su za upotrebu tamo gdje: su visoki nivoi praine u netretiranom gasu, nema zahtjeva za uklanjanje finih estica, nema potrebe za prethodnom separacijom i/ili zatitom i proputanjem u nizvodne sisteme, su pritisci visoki, npr. visoki pritisak deopraivanja, su temperature visoke, npr. visoka temperatura deopraivanja,

203

Cikloni se upotrebljavaju u toku mijeanja slada. Utede Jeftinija tehnika. MOKRA SEPARACIJA Opis Dinamike tehnike separacije, efektivna masa sila, to jest gravitacija, inercija i centrifugalne sile, sve opadaju naglo sa poveavanjem veliine estice. Mokri cikloni su jedinice visoke efikasnosti, raspruju vodu unutar struje otpadnog gasa da poveaju teinu mase materijala i zbog toga takoer odstranjuju sitan materijal i poveavaju efikasnost separacije. Mada, govorei uopte, ovo samo premjeta zagaivae iz vazduha u vodu. Mokri separatori mogu se odabrati za pojedine primjene, npr. tamo gdje je opasnost od eksplozije povezana sa prahom (prainom). Razliiti tipovi mokrih separatora mogu biti izdvojeni klasifikovanjem u pogledu njihovih karakteristika. Neki od primjera su: tehnike apsorpcije kao to su skruber tornjevi, sprej skruber (skruber; ureaj za spreavanje zagaenja vazduha), slojni apsorber, skruberi za injektiranje, npr. visoki pritisak/ skruberi za injektiranje dualne supstance, mlazni skruberi, vrtloni skruberi, rotacioni skruberi, raslanjivai (visoki uinak), venturi (cijev) skruberi (visoki uinak). Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u vazduh, npr. praine. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala. Moe biti koristan ako postoji mogunost u samoj fabrici za viekratnom upotrebom prikupljene tenosti. Spreavanje opasnosti od vatre. Elektrostatiki talonici Opis Elektrostatiki talonici, koriste se za izdvajanje vrstih ili tenih estica iz otpadnih gasova. estice koje se raspruju u gasu su elektrostatiki nabijene, tako da se nakupljaju na metalnim ploicama. Glavne komponente elektrostatikih talonika su filtersko kuite, elektroda za pranjenje i nakupljanje, dovod elektrine energije, ploice koje reguliu protok gasa i vibracijski sistem pomou kojeg se iste elektrode na kojima se nakupljaju estice. Proces izdvajanja moe se podijeliti u sljedee pojedinane faze: Nabijanje estica u jonskom polju. Transport nabijenih estica na ploicu na kojoj se iste nakupljaju. Nakupljanje i stvaranje tankog sloja estica na ploici. Skidanje tankog sloja praine sa elektrode. Postoji razlika izmeu suhih i mokrih elektrostatikih talonika. Oni mogu imati horizontalni ili vertikalni protok gasa. Suhi elektrostatiki talonici uglavnom su napravljeni od elektroda koje sakupljaju estice, a koje su u obliku metalnih ploica. Stoga se ovi talonici nazivaju i

204

ploasti elektrostatiki talonici. Kod mokrih elektrostatikih talonika, elektrode na kojima se nakupljaju estice esto imaju oblik cijevi, te se stoga protok gasa uglavnom odvija u vertikalnom smjeru. Stoga se ovi talonici takoer nazivaju i cjevasti elektrostatiki talonici. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak. Manja potronja energije u poreenju sa drugim tehnikama izdvajanja. Nepoeljni efekti na ostale medije Proizvodnja otpadne vode ukoliko se koriste mokri elektrostatiki talonici. Operativni podaci Elektrostatiki talonici omoguavaju stopu izdvajanja estica do ak 99,9 %, efektivno izdvajanje estica ak i manjih od 0,1 am, te preiavanje koliina gasa od preko 1.000.000 m3/h. Elektrostatiki talonici imaju vrlo male gubitke pritiska, npr. od 0,001 do 0,004 bara, malu potronju energije, npr. 0,05 do 2 kWh/1000 m3 i dug ivotni vijek. Mokri elektrostatiki talonici mogu ostvariti bolji nivo izdvajanja estica od suhih talonika. Posebice, oni mogu izdvojiti vrlo male estice praine, aerosoli, i u odreenoj mjeri, tekih metala i gasovitih supstanci. Primjenjivost Koriste se za uklanjanje vrstih i tenih supstanci koje zagauju zrak, a posebice praine. Elektrostatiki talonici koriste se u velikim sistemima za ienje velikih koliina otpadnih gasova pri velikim temperaturama. Mokri elektrostatiki talonici koriste se za ienje gasova zasienih tenou, za izmaglicu od kiselina i katrana, ili ukoliko postoji rizik od eksplozije. Filteri Filter separatori se tipino upotrebljavaju kao zavrni separatori, poto se prethodni separatori upotrijebe, npr. tamo gdje otpadni gas sadri komponente sa osobinama koje ine tetu na filterima, npr. abrazivna praina ili agresivni gasovi. Ovo obezbjeuje adekvatan vijek trajanja filtera i radnu pouzdanost. U filter separatorima, gas se dodaje kroz porozan medijum u kojem dispergovane vrste estice su zadrane kao rezultat razliitih mehanizama. Filter separatori se mogu klasifikovati na osnovu filter medijuma, rasponu uinka i postrojenjima za ienja filtera. Kod filtera-tkanine, otpadni gas prolazi kroz tijesnu mreu ili osjetljivu tkaninu, stvarajui prainu koja se skuplja na tkanini procijedom ili drugim mehanizmima. Filteri-tkanine mogu biti u obliku ploa, kaseta ili fieka (najei tip) sa mnogim pojedinanim filter tkaninama zajedno u grupi. Stvrdnuta praina koja se stvara na filteru moe znaajno poveati efikasnost skupljanja. Filteri koji se iste su meu najvanijim tipovima filter separatora, upotrebljavaju se za industrijsko uklanjanje mase. Praksa koritenja mreastih materijala za filter tkanine je u velikoj mjeri zamijenjena upotrebom ne-mreastih i igliasto-osjetljivih materijala. Najznaajniji parametri kod filtera koji se iste su vazduh u promjerima tkanine i gubitak pritiska. Materijal filtera vri separaciju i osnovni je dio filter separatora. Mreaste tkanine imaju niti koje se ukrtaju na desnim uglovima. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi, s druge strane, su radne trodimenzionalne strukture koje mogu biti stabilizovane adhezijom vlakana ili
205

naizmjenino umetanjem ili uklanjanjem vlakana. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi mogu takoer sadravati unutranju podravajuu mreastu tkaninu, npr. poliester ili staklastovlaknastu tkaninu, da ih pojaa. Igliasto-osjetljivi napravljeni od sintetikih vlakana se sve vie upotrebljavaju. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi posjeduju trodimenzionalne karakteristike procjeivanja. estice praina se zaustave na filter strukturi, formirajui pomoni sloj filtera koji obezbjeuje dobru separaciju ak i najsitnijih estica. Jedna od karakteristika ove duboke filtracije je velika efektivna specifina povrina. Stalno intenzivno ienje uklanja nagomilan sloj praine i spreava prekomjerne gubitke pritiska. Probleme, meutim, mogu prouzrokovati ljepljive, masne, gomilajue, adhezivne, abrazivne i/ili higroskopske estice praine. CJEVASTI FILTERI Opis Kod cjevastih filtera, medijum filtera se sastoji od cijevi do 5 metara dugakih, sa prenikom izmeu 12 i 20 cm. Gas se kree od unutra prema vani ili obrnuto, zavisno od metode ienja. Oprema sadri okrugao filter koji ukljuuje niz vertikalnih cijevi postavljenih u valjku, slino po spoljanosti sa ciklonom, a ne zahtijeva poseban prostor. Struja vazduha prolazi kroz filter i fine estice se nanose na povrinu pojedinih cjevastih filtera. Cjevasti filteri se iste sa potpuno automatizovanim postupkom slino impulsu, suprotno sistemu ispiranja vodenom strujom, upotrebljavajui komprimirani vazduh ili druge hermetizovane gasove, uz pomo viestepenog sistema za injektiranje. Cijevi se iste pojedinano, to obezbjeuje neprekidno ienje cjevastih filtera i uklanjanje praine. Proizvod oien u cjevastim filterima pada na ispusnu bazu, gdje se prenosi vazduhom koji protie kroz specijalni sistem perforacije, do ispusta za prainu. Gasovi koji se iste na ovaj nain ostavljaju filter istim preko iste gasne komore. Pojedinano ienje cjevastih filtera smanjuje koliinu praine koja je oiena iz filtera u svako doba, to znai potencijalnu eksplozivnu prainu-zapremina vazduha u filter komori je odgovarajue manja u poreenju sa konvencionalnim filter sistemima. CIP filteri se uspjeno upotrebljavaju u prehrambenoj industriji od 1995.godine. Sistem ienja za okrugle filtere je slian onom koji se upotrebljava za ienje cjevastih filtera instalisanih kao CIP sistem. Struja vazduha prolazi kroz CIP rasprivae u osnovi cjevastog filtera i drugih rasprivaa unutar filtera, u toku rukovanja, ali ne u toku ienja CIP-a. Ovo spreava CIP rasprivae da budu blokirani sa prainom od procesuiranog vazduha. Druga vana prednost je to to je cjevasti filter smjeten u zoni gdje se struja vazduha optereena sa prainom odrava istom protokom vazduha. Ovo znai da i sa ak vrlo higroskopskim proizvodima osnova je ista od tekih taloga. Ovo je sutinska prednost uporeujui sa drugim modelima filtera i produava vrijeme rada izmeu faza ienja. Zone istog i prljavog gasa, cjevasti filteri, filterski zid i drugi unutranji dijelovi su intenzivno poprskani putem temeljno poredanih grupa rasprivaa. Ostvarene okolinske koristi Smanjene emisije praine u vazduh i potronja energije. Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu, biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u procesu, ili sporednog proizvoda.
206

Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su filter instalacije podesne za CIP upotrebljavaju za izlazei vazduh, nije potrebno koristiti ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu. Smanjena potronja vode i sredstava za ienje, upotrebom CIP. Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain. Primjenjivost Cjevasti filteri se iroko primjenjuju u pogonima prehrambene industrije. Upotrebljavaju se za vrste i tene zagaivae vazduha. VREASTI FILTERI Opis Vreasti filteri su napravljeni od filter materijala do oko 30 mm debljine, raspona do 0,5 m visine i 1,5 m duine. Vreasti filteri su montirani jednim svojim krajem otvorenim prema cijevi istog gasa. Netretirana struja gasa uvijek tee izvana prema unutranjosti, uglavnom u gornjem dijelu vreastog filtera. Naredna tabela prikazuje poreenje izmeu razliitih vreastih filter sistema. Tabela 39. Poreenje razliitih vreastih filter sistema
Parametar Impuls mlaznog filtera Membrana filtera stakleno vlakno Filter stakleno vlakno

Vazduh prema gustini vlakna Granice temperature Vreasti tip Vreasti tip, veliina Povrina vlakna za vreasti tip Plat Pad pritiska Vreasti tip, trajanje

22 25 m/s 200 C Poliester 0,126 x 6,0 m 2,0 m Da 2,0 kPa Do 30 mjeseci

19 25 m/s 280 C Membrana/stakleno vlakno 0,292 x 10 m 9,0 m Ne 2,0 kPa 6 10 godina

8 10 m/s 280 C Stakleno vlakno 0,292 x 10 m 9,0 m Ne 2,5 kPa 6 10 godina

Ostvarene okolinske koristi Smanjene emisije praine u vazduh. Smanjena potronja energije je takoer zabiljeena (nema obezbijeenih podataka).
207

Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu, biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u proizvodnom procesu.. Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su filter instalacije podesne za CIP, te se upotrebljavaju za vazduh na izlazu, nije potrebno koristiti ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu. Smanjena potronja vode i sredstava za ienje upotrebom CIP-a. Operativni podaci Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain. Vreasti filteri mogu se upotrebljavati da smanje emisije praine do <5 mg/Nm3. Kao ope pravilo, prosjean razmak izmeu vlakana je znaajno vei od estica koje se skupljaju. Stope separacije uslijed efekta filtra su dopunjene sa masenim silama, koionim efektima i elektrostatikim silama. Primjenjivost Filteri se upotrebljavaju za uklanjanje vrstih i tenih zagaivaa vazduha. Takoer se upotrebljavaju za ienje cijevi za provoenje gasa. Vreasti filteri se upotrebljavaju u skoro svim pogonima prehrambene industrije. FILTERI SA NASUTIM SLOJEM Opis Filterski medij koji se koristi u filterima sa nasutim slojem je obino granulacijski sloj od ljunka, pijeska, krenjaka i uglja veliine estica od 0,3 do oko 5 mm. Tokom procesa filtracije estice praine se zakae za granulacijski sloj. Sloj praine koji podrava proces razdvajanja se formira na povrini sloja. Prodiranje izdvojene praine moe se sprijeiti upotrebom finih estica (<0,5 mm) i malom brzinom toka (<0,1 m/s). Ipak postoji rizik da se uspostave formacije, to moe rezultirati u smanjenju brzine izdvajanja. Sadraj nasutog sloja moe biti i do nekoliko metara visok. ienje se vri ispiranjem povratnim tokom, mehanikim mijeanjem koje se kombinuje sa ispiranjem zrakom ili pokretnim rasprivaima u toku ienja. Upotrebom filtera koji je dizajniran (projektovan) sa vie odjeljaka obezbjeuje se kontinuirano ienje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije praine u zrak. Takoer postoje podaci o smanjenju koritenja energije. Filteri koriste znaajno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ukoliko se koriste CIP filteri za izlazei zrak, tada nije neophodno da se koriste cikloni, ime se dostie znaajna uteda energije i smanjenje buke. Takoer se smanjuje upotreba vode i sredstava za ienje koristei CIP. Operativni podaci Filter separatori mogu dostii visok stepen separacije npr. >99 %, sa velikom efikasnou uklanjanja i vrlo finih (sitnih) estica. Pri odreenim pokuajima dostignuta istoa gasova iznosi oko 10 mg/Nm3 kod tretiranja otpadnih gasova sa prosjenim sadrajem praine od 18 g/Nm3 u zagaenom gasu i srednjom veliinom estica od 0,5 m. Stepen separacije filtera sa nasutim slojem nije tako dobar kao kod filtera sa vlaknastim slojevima. Filteri sa nasutim slojem se zbog toga koriste za separaciju (izdvajanje)
208

problematinih estica praine ili separaciju kod viih temperatura izduvnih (otpadnih) gasova. Ovi filteri se esto koriste zajedno sa prethodnim separatorima kao to su npr. cikloni. Kao ope pravilo, prosjena udaljenost izmeu vlakana je znatno vea od estica koje trebaju biti prikupljene. Stepen separacije takoer zavise o brojnim faktorima, opstruktivnim efektima i elektrostatikim silama. Primjenjivost Filteri sa nasutim sadrajem mogu biti koriteni za dostizanje simultane separacije praine i gasova. Filteri sa nasutim sadrajem su pogodni za uklanjanje estica praine koje su: Tvrde i abrazivne, Temperature do 1000C, Pomijeane sa hemijski agresivnim gasovima, Zapaljivi gdje postoji rizik varnienja, Izmijeani sa sumaglicom. Izmijeani sa nekim zagaujuim gasovima kao to su SO2, HCl i HF, gdje simultana izdvajanja mogu biti dostignuta sa odgovarajuim paketom. Apsorpcija Rijei apsorber- upija ili ispira se nekada koriste simultano to moe uzrokovati konfuziju. Apsorberi se generalno koriste za uklanjanje gasa u tragovima (male koliine), dok se ispirai koriste za odreeno smanjenje. Ovakva podjela nije uvijek tako kruta, tako da mirisi i gasovite komponente u zraku takoer mogu biti uklonjene zajedno sa prainom putem kondenzovane pare ili postupkom mokrog struganja (ispiranja, etkanja). Cilj apsorpcije je da omogui najveu moguu dostupnu povrinu tenosti i obezbijedi dobro strujanje povratnog toka gasa i tenosti. Proces apsorpcije ovisi o eljenoj rastvorljivosti komponenti zagaivaa koje su prisutne u strujanju izduvnih gasova u apsorpcionom mediju. Postoji znatan broj vrsta dizajna usisivaa- apsorbera, i mnogo razliitosti (varijacija) koje su u vezi sa efikasnou naina odstranjivanja na kontaktu izmeu gasa i tenosti. Postoje tri vrste apsorbera (usisivaa): o Aposrber sa nasutim slojem o Ploasti apsorber o Sprejni ispira Principi rada Proces ukljuuje razmjenu mase izmeu rastvorljivog gasa i tenog rastvaraa u ureaju za kontakt gasa i tenosti. Brzina odstranjivanja (otklanjanja) supstance iz zranog toka zavisi od njegovog stepena zasienja na povrini rastvaraa u usisivau (apsorberu) koji s druge strane zavisi od rastvorljivosti i brzine njegovog otklanjanja iz cirkulirajueg rastvora reakcijom i isputanjem. Ovaj mehanizam odreuje efikasnost otklanjanja za odreenu veliinu usisivaa, ureaja za apsorpciju i odreenu brzinu toka zraka. Tako da efikasnost otklanjanja zavisi od vremena reakcije, stepena zasienosti na povrini tenosti i reaktivnosti komponenata gasa u apsorpcionom rastvarau. Osiguravajui da su tetne komponente iz zraka dovoljno rastvorljive u vodi, usisiva (apsorber) treba biti projektovan da dostigne eljenu efikasnost otklanjanja. Problem raste s potrebom da se na povrini apsorbirajue tenosti odri dovoljno niska koncentracija kako bi
209

se obezbjedile jake sile za rjeavanje problema. Ovo esto rezultira sa prekomjernom koliinom vode potrebne za dostizanje dovoljne efikasnosti. Zbog toga generalno nije praktino da se otklanjanju razliite komponente samo uz upotrebu vode i obino se primjenjuju drugi apsorberi. Sistemi koji koriste samo vodu mogu biti razmatrani u prvoj fazi, prije drugih apsorbera, ali treba imati na umu da je uinkovitost ovih sistema bazirana na njihovom mehanizmu a ne na sposobnosti apsorpcije. Na primjer apsorpcija vodom nezasienih zranih struja rezultirae hlaenjem zraka do saturacije putem procesa adiabatskog hlaenja. Ovaj efekat hlaenja moe dovesti do kondenziranja i otklanjanja komponenti iz strujanja zraka kada se one ohlade do temperature ispod njihove take kljuanja. Dizajn Efektivna raspodjela tenosti i zraka su fundamentalni uslovi za sve dizajne apsorbera. Optimalni dizajn prema standardnim principima hemijskog ininjeringa zahtjeva podatke o koncentraciji, rastvorljivosti i prelazu mase za komponente koje trebaju biti uklonjene iz strujanja gasa. Najvie emisija u zrak iz prehrambene industrije su sloene mjeavine za koje je teko izdvojiti sve prisutne hemijske sastojke i ak jo tee odrediti njihovu koncentraciju. Priroda i kinetika oksidacionih reakcija su obino nepoznate i njih je veoma teko odrediti ak i za pojedinane komponente. Moe se tvrditi da dizajn opreme za apsorpciju mora biti zasnovan na empirijskom, a ne naunom pristupu. Tako je zapremina paketa odabrana prema zapremini za koju je prethodno utvreno da omoguava prihvatljivu potpunu apsorpciju komponenata koje se mogu apsorbirati. U sluaju ogranienog radnog iskustva kada je u pitanju isputanje (emisija), mogu se primijeniti probe na pilot-ureajima. Pilot-ureaji ili ve steeno iskustvo, mogu, stoga, biti koriteni za odreivanje visine paketa koja je potrebna da se dostignu zadate karakteristike rada. Paket se odabire tako to se odreuje broj jedininih visina kako bi se dostigla zahtijevana efikasnost. Veliina i vrsta paketa, linearna brzina gasa, koja odreuje prenik apsorbera, linearna brzina tenosti, pad pritiska gasa i efikasnost apsorbera po jedininoj visini koji odreuje visinu paketa su meusobno povezani. Procedura projektovanja je usmjerena u pravcu optimiziranja dizajna u pogledu kapitalnih trokova i trokova rada, uzimajui u obzir zahtijevanu zapreminsku, apsorpcionu efikasnost i ogranienja kao to su mogua zaepljenja paketa i maksimalno dozvoljeni pad pritiska. Tipini raspon parametara je prikazan u Tabeli 40. Tabela 40. Smjernice za projektovanje apsorbera
Parametar za projektovanje Jedinica Vrijednost

Brzina gasa Protok gasa Protok tenosti Vrijeme boravka gasa Pad pritiska

m/s kg/m2/h kg/m2/h sec mm/m

0,5-2,0 2.500-5.000 25.000-50.000 1-3 20-50

210

Parametar za projektovanje

Jedinica

Vrijednost

Stepen (brzina) isticanja tenosti Plavljenje

% povratnog toka % plavljenja

0-10 40-60

Apsorpcioni reagensi Efikasnost apsorpcije moe biti poveana ukoliko apsorpciona tenost sadri reagense koji stupaju u reakcije sa komponentama koje se nalaze u zranom toku. Ovo efektivno smanjuje koncentraciju zrano-tetnih komponenti na povrini tenosti i time odrava jake sile za apsorpciju bez potrebe za velikom koliinom apsorpcione tenosti. Postoje brojni specifini reagensi koji se mogu koristiti u apsorpcionim sistemima za odstranjivanje sastojaka neugodnog mirisa i ostalih organskih sastojaka iz zranog toka. Ovi reagensi su generalno oksidirajui rastvori. Najire primjenjivani reagensi ukljuuju natrijum-hipohlorit, hidrogen-perioksid, ozon i kalijum permanganat. Upotreba baza i kiselina kao apsorpcionih medija je takoer rasprostranjena i esto kiselinsko/bazni sistem se upotrebljava zajedno sa nekim oksidirajuim apsorbentom. Zbog znaajnog broja komponenata koje mogu biti prisutne u emisijama u zrak iz pogona za preradu hrane, viestupni apsorberi mogu biti primijenjeni. I ako apsorpcioni sistem moe ukljuiti inicijalno ispiranje vodom iza kojeg slijedi proces sa kiselinama ili bazama, a zatim konano oksidacioni proces. Natrijum hipohlorit je veoma iroko primjenjiv oksidans prvenstveno zbog svoje visoke reaktivnosti. Hipohlorit se pokazao kao posebno koristan za instalacije ije emisije sadre znaajan nivo sumpora i azota, te sastojaka neugodnog mirisa. Hipohlorit se generalno koristi za alkalni pH kako bi se sprijeilo razgradnja u slobodan hlor. Postoji tendencija da hipohlorit reaguje sa odreenim komponentama kroz procese hlorinacije prije nego kroz procese oksidacije. Ovo se posebno dogaa kada se u zranom toku nalaze aromatine materije koje mogu razviti hlorinirane aromatske sastojke u tretiranom toku zraka. Potencijal za hlorinaciju je vei ukoliko je koncentracija hipohlorita vea, tako da dizajn uvrtava niu koncentraciju hipohlorita u apsorbirajuoj tenosti nego to je stvarno potrebna za optimalnu apsorpciju, smanjujui rizik ove pojave. Kako bi se ovo rijeilo razvijen je novi proces koji je u osnovi konvencionalni hipohlorni apsorber ali sa katalizatorom ukljuenim u sistem recikliranja tenosti. Katalizator je baziran na nikl-oksidu i ovaj sistem bi trebao da drastino povea stepen reakcije hipohlorita i sprijei sve reakcije hlorinacije. Potencijalne reakcije hlorinacije su izbjegnute prilikom dekompozicije hipohlorita u gas, kisik i natrijum hlorid, suprotno od slobodnog hlora, koje su omoguene upotrebom katalizatora. Ovim se sa druge strane omoguava poveana koncentracija hipohlorita u apsorberu i poveanje efikasnosti. pH se kontrolira na priblino pH 9, a redoks potencijal se odrava na optimalnoj voltai. Hidrogen-peroksid je generalno manje efektivan od hipohlorita, zbog svoje nie oksidacione snage. Ipak, prednost postoji u tome to je produkt reakcije voda i moe se primjenjivati kada su prisutni aromatori kako je gore objanjeno. Hidrogen-peroksid se obino koristi u acidofilnim uslovima, prvenstveno radi kontrole stepena dekompozicije.
211

Ozon je takoer jak oksidacioni agens, i ako je njegova oksidaciona mo vie izraenija u tenoj fazi nego u gasovitoj fazi. vrsti oksidacioni agenti se takoer koriste kao to su kalcijum-oksid ispira, kod kojeg estice kalcijum-oksida dolaze u kontakt sa neugodnim mirisima u strujanju gasa proizvodei vrsti ostatak kalcijum-karbonata. Identificirano je ogranieno odstranjivanje neugodnih mirisa i nerijetki operativni problemi (tokom rada) u vezi sa rukovanjem vrstim materijama. Zbog toga je ea primjena tenih apsorpcionih agensa. APSORBER SA NASUTIM SLOJEM Opis Sistemi sa nasutim slojem su najee koriten tip upijaa koji nudi prednost maksimiziranja povrine po jedinici zapremine i relativno nizak pad pritiska. Zrani tok koji treba biti tretiran (preien) je usmjeren u suprotnom smjeru u odnosu na tok recirkulirajue tenosti. Nasuti sloj se sastoji od velikog broja dijelova paketa, obino napravljenih od plastike, koji dozvoljavaju znaajnu povrinu za ostvarivanje kontakta izmeu gasa i tenosti. Sistem za tenost moe sadravati sve od jednostavne pumpe za recikliranje do sloene sofisticirane stanice za doziranje hemikalija sa objektom za kontrolu pH. Distribucija tenosti se pokazala kao najefektivnija u obliku serije simetrino postavljenih prskalica na povrini jedinice. Preieni zrak se isputa kroz eliminator sumaglice kako bi se uklonile viak kapljica prije emisije. Ostvarene okolinske koristi Odstranjivanje neugodnih mirisa i praine iz zraka. Nepoeljni efekti na ostale medije Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka. Operativni podaci Apsorberi su efektivniji za ostvarivanje specifini komponenti u odnosu na sveukupno odstranjivanje i oni su registrirali efikasnost od 70-80 %. Upotreba jedne centralne prskalice za distribuciju tenosti opada zbog toga to daje slabiju distribuciju tenosti. Zavisno od vertikalne duine paketa u apsorberu moe se javiti potreba da se uvede sistem redistribucije tenosti. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora ali oni mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija. Primjenljivost Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu zapreminski velikih zrani tokova koji sadre gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji. Utede Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije vodene pare. Primjer ureaja iroka primjena za kontrolu neugodnih mirisa.

212

PLOASTI APSORBER Opis Ploasti apsorber (upija) se sastoji od vertikalnog tornja sa nekoliko horizontalnih perforiranih tacni ili sitastih ploa koje su uglavljene u njemu. Pregrade su postavljene na kratkom rastojanju iznad otvora na ploama. Tenost za ispiranje ulazi na vrhu tornja i sukcesivno tee du svake tacne. Zrani tok koji se tretira ulazi na dnu tornja i kree se navie prolazei kroz otvore (perforacije) na ploama. Brzina strujanja zraka je dovoljna da sprijei tenost da curi kroz otvore. Zrak koji se tretira se usmjerava kroz zavjesu koja nastaje prelivanjem tenosti preko tacni. Postoji mnogo varijacija u dizajnu ploa i pozicioniranju prskalica tenosti. Ostvarene okolinske koristi Odstranjivanje neugodnih mirisa gasova i praine iz zraka. Nepoeljni efekti na ostale medije Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka. Operativni podaci Uoeno je da ovi apsorberi imaju relativno mali pad pritiska. Efektivniji za ostvarivanje specifinih komponenti u odnosu na sveukupno odstranjivanje, a tipino registrirana efikasnost je 70-80 %. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora ali oni mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija. Primjenljivost Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu na zrane tokove koji sadre gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji. Utede Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije vodene pare. SPREJNI ISPIRAI Opis Sprejni ispira jednostavno sadri teni sprej koji dolazi u kontakt sa zranim tokom koji se die navie u datoj posudi. Posuda ne sadri ni pakovanje, niti ploe niti bilo kakav ureaj koji se koristi za omoguavanje kontakta izmeu gasa i tenosti. Ostvarene okolinske koristi Odstranjivanje kondenzovanih para i praine iz zraka. Nepoeljni efekti na ostale medije Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka. Operativni podaci Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora, ali mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.

213

Tamo gdje je prisustvo praine ili kondenza potencijalni problem i zahtjeva se da se u istom ureaju (opremi) otkloni zagaenje gasova ili neugodnih mirisa, mogu se pojaviti ozbiljni problemi u radu i tokom vremena apsorber se mora istiti da bi se vratio u funkciju. S obzirom na ovo moda bi vie odgovaralo da se instalira apsorber sa talasastim ploama. Na ovaj nain bi ulazni zrak prolazio kroz seriju ploa sa talasastim rubovima sa rasprivaem tenosti postavljenom na poetku svakog skupa talasastih ploa. Skup talasastih ploa moe biti dizajniran da se moe odstraniti na licu mjesta, oistiti i zamijeniti bez potrebe za iskljuivanjem postrojenja. Primjenljivost Rasprna komora nije generalno pogodna za kontrolu neugodnih mirisa i gasovitih supstanci zbog ogranienog prelaza mase. Ipak, ukoliko zrak, koji se treba preistiti sadri znaajan nivo praine ili kondenzirajuih materija, onda se moe koristiti jednostavan rasprni toranj, kako bi se oni odstranili prije tretmana kojim e se omoguiti poveanje kontakta izmeu gasa i tenosti, kao to su prethodna dva navedena upijaa. Utede Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Adsorpcija ugljika Opis Adsorpcija je proces jedinice koji podrazumijeva kaptau komponenti noenih u zraku na jednoj finoj povrini aktivnih estica. Postoji niz moguih aktivnih materijala koji se koriste za ope aplikacije, ukljuujui zeolite, silicijumske kiseline, polimerske smole i aktivirani ugljik. Trenutno se aktivni ugljik najee bira kao apsorbent u prehrambenoj industriji, pa je tako iroko rasprostranjena upotreba termina adsorpcija ugljika. Adsorpcija ugljika je jedan dinamian proces u kojem molekule pare padaju na povrinu vrstog materijala i tu ostaju jedan vremenski period prije ponovnog desorbovanja u fazu pare. Uspostavlja se ravnotea izmeu adsorpcije i desorpcije, tj. posebna koncentracija jednog jedinjenja na karbonskoj povrini odgovara koncentraciji ili parcijalnom pritisku tog jedinjenja u gasovitoj fazi. Proces adsorpcije moe biti ili fiziki, u kojem sluaju adsorbovane molekule na povrini dre Van der Waalsove sile, ili hemijski, gdje se stvaraju kemijske veze izmeu adsorbovanih molekula i povrine. Oba ova procesa oslobaaju toplotu, s tim da hemijski proces oslobaa toplotu mnogo vie nego prvi. . Aktivni ugljik se moe dobiti od mnotva ugljinih materijala, ukljuujui drvo, ugalj, treset, lignit, kotane i naftne taloge. Proizvodi na bazi ljuture i uglja obino se koriste u aplikacijama u fazi pare. Proces pravljenja sastoji se od dehidracije i karbonizacije sirovine, to rastjeruje nepostojane materije i proizvodi strukturu rudimentarne pore. Nakon toga slijedi termalna ili kemijska aktivacija. Aktivni ugljik koji se koristi u aplikacijama za kontrolu karakteristinog mirisa posjeduje tipina svojstva prikazana u Tabeli 41.

214

Tabela 41. Svojstva aktivnog ugljika

Parametar Jedinica Svojstvo

Veliina estice Gustoa mase Povrina Volumen pore

mm kg/m3 m2/g cm3/g

1,4 2,0 400 500 750 1500 0,8 1,2

Podloge za ugljik mogu se koristiti jednokratno i odbacivati, ili regenerirati. Regenerirani sistemi se obino koriste na pogonima i postrojenjima na kojima je ekonomski atraktivno da se vri obnavljanje kaptiranog materijala. ea je pojava da se koristi jednokratni fiksni sistem apsorpcije. Regenerirani sistemi se obino projektuju s vie podloga tako da se mogu istovremeno provoditi adsorpcija i desorpcija. Obino je potrebno da se podigne temperatura podloge adsorbenta kako bi se oslobodio adsorbat, a para je medij koji se najee koristi. Stoga regenerativni sistem zahtijeva dodatni mehanizam za kaptiranje materijala desorbovanih tokom procesa regeneracije. Sistem fiksnog leita obuhvata jednu podlogu od aktivnog ugljika preko koje prolazi gasna struja koju treba tretirati. Ugljik je ili u jednostavno upakovanom aranmanu leita ili u formi karbonskih filtera. Ti filteri su u sutini papirni ili kartonski kertridi koji sadre prakasti aktivni ugljik. Generalno, aranman s kertridom se koristi za generalnu ventilicaju prostora dok se pakovani sistem leita koristi za kontrolu karakteristinih mirisa koji nastaju u ispunom procesu. Nakon to nestane aktivnog ugljika, npr. o emu se moe prosuditi na osnovu povienog nivoa izbaenog karakteristinog mirisa, treba zamijeniti karbonski ili kertrid aranman. Pakovani sistem leita ima tu prednost da u najveem broju sluajeva moe biti vraen dobavljau radi regeneracije u njegovim prostorijama, dok odlaganje/bacanje kertrid filtera obino vri korisnik. Model namijenjen za ventilaciju odjeljenja pomou kaseta filtera je znaajno razliit od slojnih filtera koji se koriste u procesu kontrole mirisa. Uopte, kaseta filteri se upotrebljavaju za male protone otvore naizmjeninog ili rijetkog karaktera sa vrlo niskom sorbent koncentracijom. Suprotno, slojni sistem se upotrebljava tamo gdje koncentracija komponenti u struji vazduha koji se tretira je znaajno via od tipinog odjeljenja ili koncentracija poda (sprata) fabrike. Glavna razlika je da je model baziran na svakom sistemu stalno vrijeme; sa ventilacijom odjeljenja koja samo zahtijeva 0,1 do 0,2 sekunde, i proces izduvnog tretmana koji zahtijeva izmeu 1 do 3 sekunde. Izbor stalnog vremena je sutinski kompromis izmeu fizike zapremine modeliranog postolja i vremena izmeu obnova. Naredna tabela prikazuje principe rukovanja tri glavna tipa adsorbera. Tabela 42. Princip rukovanja glavnim tipovima adsorbera
Adsorber Princip rukovanja

Fiksirano postolje, nestabilno stanje adsorbera

Zagaen gas prolazi kroz nepokretno postolje adsorbenta

215

Adsorber

Princip rukovanja

Fluidizirano postolje adsorbera Neprekidno kretajue postolje adsorbera Ostvarene okolinske koristi

Zagaen gas prolazi kroz suspenziju adsorbenta Adsorbent pada gravitacijom kroz struju gasa koja se podie

Uklanjanje mirisa, gasova i praine iz vazduha. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Otpad se proizvodi, npr. kad se aktivni ugalj treba razdvojiti. Operativni podaci Instalisanje ugljik adsorbcionog sistema je prilino jednostavno, ukljuuje ventilator i sud za dranje postolja ugljika. Adsorpcija ugljika moe uiniti uklanjanje mirisa sa efikasnou od 80 99 %. Adsorpcioni kapacitet aktivnog uglja je izraen kao teina u % u uslovima koliine specifiziranog materijala koji moe biti apsorber prema jedinici mase ugljenika. Ovo prikazuje drugaije raspone od niskog do nultog pa do 110 % i prilino su beznaajne za neprijatan miris ispune potencijalnosti irokog raspona pojedinih komponenti. U ovom smislu, kao opa smjernica, vrijednost od 30 % moe se upotrebljavati za procjenjivanje oekivanog vijeka trajanja postolja ugljenika koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji. Oekivani vijek podloge za ugljik moe se stoga procijeniti na osnovu znanja o stalnosti (rada) modela, organskom punjenju i struji vazduha za tretiranje. Primjenjivost Adsorpcija ugljika je uope podesna za spore prolaze vazduha od 10.000 m3/h i gdje je zagaujua supstanca koji se treba ukloniti trenutno u maloj koncentraciji, npr. manjoj od 50 mg/Nm3. U uvjetima kontrole mirisa, glavne primjene adsorbcije ugljika su ienje ventilisanog zraka i tretman procesa emisija neprijatnog mirisa. Prisustvo praine u struji gasa koji se tretira moe ozbiljno remetiti efikasnost postolja ugljenika, kao i poveanje pada radnog pritiska. Adsorpcija ugljika, stoga, nije primjenjiva tamo gdje je praina, ili ak kondenzacioni materijal, prisutna. Praina i kondenzacioni materijali mogu se ukloniti u pred-filter postupku, mada e ovo doprinijeti kompleksnosti i neekonominosti, kao i dodatnim problemima u radu prilikom zahtjeva u ienju i prodoru praine. Uope, nia temperatura, vea koliina adsorbera i, stoga, due vrijeme prodiranja ili trajanja postolja. Kao smjernica, adsorbcija ugljenika nije primjenjiva na temperaturi iznad 40 C. Osim toga, efikasnost aktivnog uglja se smanjuje na relativnoj vlanosti iznad 75 %, osim za jedinjena rastvorljiva u vodi kao to su nii amini i vodonik sulfid. Ova prednost koju voda ima kod adsorpcije moe dovesti do kondenzacije unutar postolja, inei ugljik neaktivnim. Podloga za ugljik e onda trebati suenje prije nego se opet upotrijebi. Utede Ova tehnika ima relativno niske kapitalne trokove. Operativni troak je visok, npr. trokovi ugljika su otprilike 2.400 EUR/t. Regeneracija u prosjeku nije isplativa, tako da ugljik postolje

216

mora biti kompletno obnovljeno kad njegova efikasnost adsorpcije pone da pada, to se moe desiti poslije kratkog perioda to zavisi od stope emisija mirisa i koncentracije mirisa. Bioloki tretman Proces koritenja mikro organizama za smanjenje emisija mirisa se uveliko koristi. Brzina reakcije bio-degradacijskog procesa je relativno niska, te optimiziranje operativnih uvjeta moe imati krucijalni utjecaj. Postoje dvije vrste biolokog tretmana, biofilteri i bio-preistai. Najpopularniji tip biolokog tretmana je biofilter. Postoji mnogo stvari koje treba uzeti u obzir kod projektiranja biofiltera, koje treba uzeti u razmatranje da bi se osigurala efikasan rad; kao to su: vrijeme zadravanja, temperatura, vlanost, uticaji praine i masnoe na filter, organski teret, teret neprijatnog mirisa, te dizajn i karakteristike filterskog materijala. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana su prikazani u Tabeli 43. Tabela 43. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana
Prednosti Mane

Relativno nizak kapitalni troak Relativni niski trokovi rada Potencijalno visok nivo otklanjanja mirisa 90-99 % Jednostavan dizajn i nain rada

Ogranien na temperaturu <40 % Veliki zahtjevi za prostorom Mogunost formiranja vidljivog paperja Zahtjeva kontrolu pH i sadraja vode Spora adaptacija na fluktuirajue koncentracije

Nain rada Biofilm je sloj vode koji se nalazi oko pojedinih estica filterskog materijala, tamo gdje su prisutni mikroorganizmi. Kada struja zraka koje se treba tretirati tee oko estica, javlja kontinuirani prenos mase izmeu plinovite faze i biosloja. Isparljive komponente prisutne u zraku, zajedno sa kisikom, se djelomino rastvaraju u tenoj fazi biosloja. Drugi korak u reakciji je aerobna bioloka razgradnja komponenti u tenoj fazi. Na ovaj nain, stvara se gradijent koncentracije u biosloju koji odrava kontinuirani tok mase komponenti iz gasa do mokrog biosloja. Transport preko granice i difuzija u biosloj omoguavaju hranu mikroorganizmima koji ive u biosloju. Hranjive tvari neophodne za rast elija, se osiguravaju iz filterskog materijala. BIOFILTER Opis U biofilterima, zagaivai se lijepe za filtrirani materijal i bivaju razgraeni mikroorganizmima koji se nalaze na fiksiranom filteru. Filterski materijal je uraen u formi

217

nasutog sloja i kroz njega prolaze otpadni plinovi. Za otpadne plinove sa visokim nivoom praine, plin mora proi kroz fazu uklanjanja praine, prije nego dospije u biofilter. Biofilteri mogu da funkcioniu na principu uzlaznog ili silaznog metoda. Nije sigurno koji je metod bolji i najvjerovatnije da je efikasnost rada ista u oba sluaja. Pad pritiska kroz biofilter je nizak, obino u granicama 10 do 25 mm/m visine nasutog sloja. Ovaj niski pad pritiska ukazuje da je odgovarajui dizajn distribucije zraka kritini parametar kod projektiranja. Otpadni gas se na poetku direktno usmjerava u aparat za vlaenje zraka, gdje se prostrujavanjem zraka stavlja u kontakt sa recirkulirajuom vodom. Zrak koji izlazi iz aparata za vlaenje zraka se usmjerava u bio-filter.
tretirani gasovi

dopuna vode

filterski medij dotok gasova

Biofilter pumpa aparat za vlaenje zraka T- kontrola temperature Pl-kontrola nivoa

Slika 26. Biofilter Nije uobiajena praksa da se aparat za vlaenje zraka snabdijeva sa svjeom vodom, jer bi ovo stvorilo potrebu za tretmanom otpadne vode. Povremeno natapanje vrha filtera dozvoljava sistemu da odri potrebnu koliinu vlage u materijalu filtera od 40 do 60 %. Bilo koja voda, koja propada kroz filter putem natapanja ili nakupljanja kie moe se reciklirati u ovlaivau kako bi se izbjeglo isputanje otpadne vode iz sistema. Postoji irok spektar materijala za filtere koji se koriste u biofilterima. Glavni zahtjevi u pogledu materijala za filter su velika specifina povrina, npr. 300-1.000 m2/m3, visok kapacitet zadravanje vode, ograniena kompaktnost i ograniena otpornost na tok. Uobiajeno se koristi vlaknasti treset pomijean sa vrijesom u omjeru 50 %. mikrobske aktivnosti se javlja u tresetu, dok vrijes osigurava krutost, odnosno sprjeava stjenjavanje, time produavajui ivotni vijek filtera. Jedan oblik smjese treseta/vrijesa je gnojivo od gljiva pomijeano sa 5 milimetarskim prenikom polistirena koji slui za podrku u omjeru 50 %. Korijensko drvo se sastoji obino od 3 korijena, grana i slabijih granica. Ono je podijeljeno na dijelove duge obino 15 cm, kada se cijepaju, a ne rezanjem na dijelove. Ova
218

radnja uveliko izlae maksimalnu povrinu i ne zahtijeva dodatni materijal. Svi ovi filteri su dokazani u kompletnim postrojenjima. Specifini sistemi mogu zahtijevati i neke druge materijale. Biofilteri se mogu dalje podijeliti na zemljane i nezemljane biofiltere. Zemljani biofilter obuhvata sloj upljikavog tla ispod kojeg se nalazi mrea cijevi kroz koje struji zrak koji se tretira. Ostvarene okolinske koristi Reducirana emisija u zrak, npr. mirisi i isparljiva organska jedinjenja. Nepoeljni efekti na ostale medije Stvaranje kiselih nusproizvoda npr. iz biorazgradnje komponenti gasa Odlaganje filterskog materijala. U nekim sluajevima koriteni materijal se kompostira kako bi se smanjilo organsko zagaenje i nakon toga se koristi za ubrenje. Kondenzovana voda se reciklira, u suprotnom zahtjeva poseban tretman. Operativni podaci Biofilter koji ispravno radi e postizati koncentracije odlaznog mirisa od obino 150 do 200 jedinica mirisa/m3. Karakteristian miris koji se vezuje za tretirane emisije je miris pljesni, vlaan umski tip koji ima malo slinosti sa mirisom koji ulazi u ureaj. Moe se postii efikasnost u otklanjanju mirisa i do 99,5 %, mada procenat otklanjanja veoma zavisi od koncentracije na ulazu u ureaj. Uobiajeno je da je nivo mirisa na vanjskom otvoru manji od 150 jedinica mirisa/m3, tako da uz maksimalna efikasnost od 97 %, nivo mirisa na ulazu u ureaj je 5.000 jedinica mirisa/m3. Generalno, potrebno vrijeme zadravanja za biofiltere zavisi od nivoa i vrste tvari prisutne u emisijama koje se tretiraju. Komponente aromatine prirode zahtijevaju due vrijeme zadravanja nego je to sluaj kod jednostavnih organskih hemikalija. Kao generalna vodilja, izabrano je minimalno vrijeme zadravanja od 20 sekundi, proireno do 40 sekundi kada su prisutne tvari sa smanjenom mogunou biorazgradnje. Brzina kroz filter iznosi izmeu 0,02 i 0,05 m/s. Teret po povrini filtera, to je bitan podataka kod projektiranja filtera, je obino u skali izmeu 100 do 250 m3 gasa na sat po m3 filtera. Tipino vrijeme trajanja filtera se procjenjuje od 3-5 godina, meutim za veinu materijala filtera, a posebno za treset/grija, filter zahtijeva pokrivanje gornjeg sloja u toku prvih 18 mjeseci. Iz razloga mogunosti zbijanja, maksimalna visina filtera je ograniena na priblino 1,0 do 1,5 m. Gdje se zbog ogranienosti prostora zahtijeva vea visina filtera, potrebna je odreena vrsta vertikalne podrke u cilju sprjeavanja zbijanja. Distribucija zraka kroz biofilter je vana stvar, koju treba imati u vidu, te se preporuuje izgradnja plenum komore. S tim u vezi visina plenum komore predstavlja 50 % visine filterskog materijala. pH vrijednost filterskog materijala u biofilteru varira izmeu 6,5 i 7,5, a koja je ujedno najpovoljnija za veinu bakterija. U pojedinim sluajevima, biorazgradnja otpadnih gasova moe rezultirati stvaranjem kiselih nusproizvoda, te se moe poduzeti dodavanje alkalija. Vana karakteristika filterskog materijala ukljuuje nizak gubitak pritiska, visoki puferski kapacitet, te prisutnost irokog spektra organizama.

219

Priblino 40-60 % vlanoga sadraja na filteru je neophodno kako bi se osigurala potpuna efikasnost. Filter treba stalno odravanje. Potpuna zamjena materijala je neophodna jedino ako se razgradnja organske tvari odvija u takvom vremenu zadravanja da je neophodan protok zraka u potpunosti onemoguen. Da bi se omoguila zamjena materijala u filteru, oprema mora biti dizajnirana i izraena na nain da omoguava pristup kamionima ili kolicima.. Ako je biofilter podijeljen u nekoliko segmenata, cijela proizvodnja u odreenom podruju ne mora biti potpuno obustavljena zbog poslova na odravanju. U zavisnosti od prirode narednog procesa moe se postaviti otvor za gas u hitnim sluajevima lociran na ulazu u biofilter, povezan sa temperaturnim senzorom. Kontrolni mehanizam je smjeten tako da ako temperatura u biofilteru pree 45 C u unaprijed odreenom periodu npr. od 4 sata, ispusni gasovi se oslobaaju direktno u zrak time zaobilazei filter. Praina i masti se uklanjaju prije filtera kako bi se izbjeglo mogue zaepljenje, to bi moglo dovesti do pada pritiska u filteru, te kako bi se izbjeglo smanjenje efikasnosti. Zemljani slojevi se obino instaliraju ispod tla, te se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se osiguralo da je filterski sloj iznad razine vode. Najvei nedostatak kod zemljanih biofiltera jeste veoma dugo vrijeme zadravanja neophodno za bioloki proces, koji je oko 5 minuta. Ovo rezultira prije svega u velikim otvorenim strukturama koje zauzimaju znaajnu povrinu. Primjenjivost Koristi se u proiavanje prostorija i procesnog zraka u pivarama kod procesa suenja hmelja. Proces biofiltracije je prikladan za iroki spektar zranih struja, sve do, ali ne preko, izvanrednih 100.000 m3/h, pod uslovom da je dostupno dovoljno zemljine povrine. Maksimalna granica koncentracije zagaujuih tvari na ulazu u ureaj je manje od 5.000 mg/Nm3, iako se koncentracija od 1.000 mg/Nm3 koristiti kao smjernica kod procjene dovoljnosti biofiltracije. Ispusni gasovi iz industrijskih postrojenja openito sadravaju iroki spektar razliitih komponenti, te se preporuuje testiranje na pilot postrojenju kako bi se osiguralo da je biofilter odgovarajue dimenzioniran. Biofilteri su prikladni za ventilacijske sisteme, gdje je prisutno stalno izlazno strujanje iz posuda ili prostorije u kojoj se vri proces. Ova tehnika nije primjenjiva na temperaturama zraka iznad 40 C. Ako temperatura iznad 40 C preovladava znaajniji dio vremena, npr. vie od 4 sata, onda se mikroorganizmi prisutni u biofilteru steriliziraju, te bi cijeli proces morao poeti iznova. Na temperaturi ispod 10 C, stopa bioloke razgradnje dramatino opada, te ono to je vano naglasiti jeste da ova tehnika nije primjenjiva na vlanost ispod 95 %. Utede Relativno velika mogunost uklanjanja mirisa, po veoma niskim trokovima u poreenju sa drugim tehnikama koje se koriste pri istom procesu. Troak za "silazni" sistem je vei, nego za "uzlazni" sistem. Specifini trokovi ulaganja u biofiltere, zavise od veliine postrojenja. Za manja postrojenja, npr. ona veliine 200-500 m3/h, troak je oko 45-50 EUR po m3 isputenog zraka. U veim postrojenjima trokovi mogu dosegnuti i do 10-15 EUR po m3 zraka. Ovi trokovi ne ukljuuju eventualni meu tretman, te neophodne trokove izgradnje.
220

Trokove najvie ine trokovi za energiju, prije svega onu za pokretanje ventilatora, te pumpi za vlaenje. Postoje trokovi povezani sa vodom neophodnom za vlaenje, odravanje filtera, te zamjenom filterskih materijala kada dotraju. Trokovi energije iznose 0,15-0, 225/1000 m3 isputenog zraka, raunajui trokove elektrine energije u iznosu od 0,15 EUR/kWh. Ukljuivi iznad navedene dodatne trokove, cijena cijelog procesa na 1.000 m3/h po isputenog zraka iznosi oko 0,225-0,30 EUR. Zemljani filteri imaju visoku mogunost uklanjanja mirisa, po veoma niskim trokovima u poreenju sa drugim alternativnim tehnikama. Kljuni razlozi za primjenu Da bi se izbjegle pritube zbog mirisa, te da bi se ispunili pravni zahtjevi. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene iroko se koriste u prehrambenoj industriji. BIOISPIRA Opis Bioispirai su apsorberi u kojima se odvija razmjena supstanci, kako izmeu zagaenih gasova, tako i apsorbera. Mikroorganizmi se odijele u konanici u sakupljenu tenost ili se primjenjuju kao sloj za apsorber, te filter. Apsorber je popraen sakupljaem magle kako bi se odvojile gasovite i tene faze. U slijedeem koraku apsorpcije sastojaka otpadnoga gasa koji su upijeni u tenoj fazi se odstranjuju iz apsorbenta. Za otpadne gasove sa visokim nivoima vrstih estica, gas se puta prvo kroz odstranjiva praine , a tek onda kroz bioispira. Tehnika u sutini, ukljuuje sloj apsorbera koji sadri odreene bakterije, te odvodnu jamu. Tvar koja razgrauje gas se puta uzdu tornja, suprotno toku vode koji sadri bakterije. Bakterija se prihvati za filterski sloj na slian nain kao filter koji se koristi za preiavanje otpadnih voda. Hranjive tvari, neophodne za rast bakterija i sintezu se povremeno dodaju. Ovaj ureaj je prikazan na Slici 27. Ostvarene okoline koristi Smanjenje emisija tetnih gasova, neugodnih mirisa, te isparljivih organskih jedinjenja. Bioispira zahtijeva vie energije nego biofilter, budui da osim kretanja zraka postoji i recirkulacija vode. Odlaganje filterskog materijala. Operativni podaci Veliina bioispira nije ograniena neophodnim strujanjem zraka, iako krajnja veliina jednoga filtera moe rezultirati potrebom za instaliranje dva paralelna sistema. Maksimalna koliina zagaujuih materija u ulazu u ureaj bi trebala biti manje od 5.000 mg/Nm3, iako se granica od 1.000 mg/Nm3 koristi kao smjernica pri ocjeni prikladnosti procesa biopreiavanja. Brzina biorazgradnje je relativno spora, uvjeti za rad mogu imati krucijalnu ulogu. Bioispira djeluje sa predvienim vremenom zadravanja od 5-15 sekundi, zavisno od toka koji se treba tretirati. Biopreista zahtijeva mnogo manju povrinu zemlje od obinih biofiltera.

221

Izlaz gasa prema ventilaciji i dimnjaku

Sakuplja magle Raspodjela tenosti

ispuna

Raspodjela tenosti

ispuna

Ulaz gasa

Rezerva za ubacivanje gasa

rezervoar sa pH kontoliranim stalnim pritiskom pranjenje

pumpa

Slika 27. Bioispira Primjenjivost Koriste se da eliminiraju biorazgradljive tetne gasove, posebno organska zagaenja i mirise. U teoriji, bioispirai se koriste tamo gdje je biooksidacija prikladno rjeenja za probleme sa emisijama u zrak, te je stoga primjena slina primjeni kojoj slue kod biofilteri, ali vano je naglasiti da se filteri primjenjuju u daleko veoj mjeri. Ova tehnika nije primjenjiva za temperature zraka iznad 40 C. Utede Relativno visoka mogunost uklanjanja mirisa, po relativno niskim trokovima, ako se porede sa trokovima koje iziskuju druge alternativne tehnike. Toplotni tretman otpadnih gasova Toplotnim tretmanom se mogu oksidirati na visokim temperaturama odreeni gasoviti polutanti. Brzina reakcije se eksponencionalno poveava sa temperaturom. Oksidiraju svi polutanti, ukljuivo sve organske smjese, takoer isto i neorganske supstance kao to su ugljenmonoksid i amonijak. Obezbjeujui potpuno sagorijevanje, ugljik i vodonik reaguju sa kiseonikom obrazujui CO2 i vodu. Nepotpuno sagorijevanje stvara nove polutante, kao to su ugljenmonoksid CO i potpuno ili djelimino neoksidirana organska jedinjenja.

222

Ako otpadni gas sadri elemente kao to su sumpor, azot, halogene i fosfor tada se sagorijevanjem stvaraju neorganski polutanti kao to su oksidi sumpora, oksidi azota, vodonikova jedinjenja, koji se kasnije uklanjaju nainima procesa preiavanja otpadnih gasova ukoliko su koncentracije previsoke. To ograniava podruja primjene za postupak sagorijevanja polutanata. Postoji obaveza za vie sigurnosnih tehnikih zahtjeva, a naroito: Potrebna je zatita od povrata plamena izmeu postrojenja za termiko spaljivanje i gasne struje koja se tretira. Uopteno, to se moe postii pomou plamenih osiguraa od eksplozije povratnog plamena ili vodenim preprekama. Na poetku rada, a prije paljenja gorionika, postrojenje za termiko spaljivanje mora biti propuhano sa zrakom volumena 5 puta veeg od volumena pei. Svakom ponovnom paljenju gorionika u toku rada prethodi ienje gorionika. Koritenje zraka obogaenog rastvorom solventa ini postupak rizinim. TERMIKA OKSIDACIJA (TERMIKO SPALJIVANJE) OTPADNIH GASOVA Za potpunu oksidaciju mjeavine da bi se postigla razgradnja u vazdunoj struji mora biti podeena koliina zraka sa dovoljnom koliinom kiseonika, dovoljnim vremenom kontakta i dovoljno visokom temperaturom. Oksidacija organskih jedinjenja e se odvijati ako se odrava temperatura gasova u pei izmeu 200 400 C vea nego to je temperatura samopaljenja prisutnih hemijskih sadraja. Pri termikoj oksidaciji pretvorba polutanata se odvija na visokim temperaturama, npr. veim od 600 C. Obzirom da e primjenom termike oksidacije biti unitena jedinjenja polutanata vano je razmotriti povrat toplote iz procesa termike oksidacije i tako smanjiti trokove goriva. Kod prehrambene industrije emisije u zrak rijetko imaju organske komponente u koncentracijama koje izazivaju eksplozivna stanja, pa se uglavnom koriste konvencionalne pei ili postrojenja za termiku oksidaciju koja imaju direktan kontakt plamena sa vazdunom strujom koja se tretira. U sluaju kada je visoka koncentracija organskih komponenti, iznad relevantne granice za nastanak eksplozivnog stanja, onda se zahtijeva vrsta sistema bez plamena. Ti sistemi koriste toplotni medij za grijanje vazdune struje i na taj nain se izbjegava direktan kontakt vazdune struje sa plamenom. Postrojenja za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom obino rade pri temperaturama 700 do 900 C. Temperatura reakcije zavisi od prirode polutanta; ona moe biti nia ali za manje lako oksidirajue supstance , kao to su organo-halogena jedinjenja moe biti i iznad 1.000 C. Za jedinjenja neugodnog mirisa openito je usvojena temperatura 750 do 800 C. Uslovi opreme za pojedine etape termike oksidacije prikazani su u Tabeli 44 a tipian izgled postrojenja za termiku oksidaciju prikazan je na Slici 28. Tabela 44. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije
Faze i oprema Uvjeti

GORENJE

Gorivo sagorijeva sa istim zrakom ili sa dijelom kontaminiranog zraka to dovodi do stvaranja plamena na tipinoj temperaturi 1350 do 1500 C Obezbjediti odgovarajuu turbulenciju i time mijeanje

MIJEANJE

223

procesnog gasa postiui jednolinu temperaturu. SAGORIJEVANJE POVRAT TOPLOTE Gasovi se zadravaju na temperaturi sagorijevanja dok se ne zavri oksidacija, obino 0,5 do 1 sekunde Smanjuje trokove rada i potronju goriva.
izlaz gasa

komora i cjevni izmjenjiva toplote ulaz gasa

gorivo zrak za sagorijevanje

Slika 28. ema postrojenja za termiko spaljivanje (oksidaciju) Gorionik moe imati dvije izvedbe, sa jednim plamenikom i onaj kod kojeg se gorivo distribuira kroz vie mlaznica. Prema obliku strujanja imamo gorionike sa laminarnim strujanjem, mlaznicama i vrtlonim tokom strujanja. U specifinim sluajevima gorionik moe biti zamijenjen sa elektrinim grijuim sistemom. Kiseonik neophodan za sagorijevanje moe se uzeti iz zraka, ili iz zrane struje koja se tretira ili alternativno kao omjer zraka i zrane struje. Mogua dodatna goriva mogu biti lako ulje za loenje, prirodni gas ili teni naftni gas. Potrebno je obratiti panju na mogunost prisustva bilo koje koliine vodene pare u vazdunoj struji koja bi mogla dovesti do gaenja plamena, to ima za rezultat loe sagorijevanje. Gorionik takoer moe biti tipa prethodnog mijeanja goriva i zraka potrebnog za sagorijevanje prije prolaska kroz mlaznice, ili difuzionog tipa gdje se gorivo mijea sa zrakom za sagorijevanje na mjestu iza mlaznice. Veina gorionika je difuzionog tipa. Mjeavina gasne struje se moe postii prirodnom difuzijom ili mehanizmom mijeanja ili pomou odbojnika (ljebova) koji obezbjeuju promjenu smjera a time mijeanje.
224

Komora za sagorijevanje u kojoj se odvija reakcija oksidacije mora biti projektovana da izdri velika toplotna optereenja. Neke konstrukcije komora napravljene su od termootpornog materijala sa metalnim platom i vatrostalnom oblogom. Veliina komora za sagorijevanje je dovoljna da postigne eljeno vrijeme zadravanja i da prilagodi dovoljnu duinu plamena bez gaenja. Neki oblici povrata toplote su skoro uvijek zagarantovani ime se smanjuju trokovi rada i potronja goriva. Povrat toplote se konvencionalno provodi u cijevnim izmjenjivaima toplote u kojima se toplota kontinualno prenosi za predgrijavanje ulazne gasne struje gasa. Ova vrsta sistema se naziva rekuperativni sistem i ima 70 do 80 % povrata toplote sa jednim tipinim nivoom dizajna. Povrat toplote moe se takoer postii i sistemom regeneracije, koji koristi 2 kompleta izmjenjivaa toplote sa keramikim ploama. Tako se jedna ploa grije neposredno u kontaktu sa izlaznim gasovima, dok se druga ploa koristi za predgrijavanje dolaznih gasova. Sistem radi tako da ploe budu naizmjenino u funkciji grijanja i hlaenja. Potencijal za povrat toplote ovog sistema je vei od rekuperativnog sistema, sa 80 do 90 % povrata toplote, to je tipino dizajnirana konstrukcija. Upotreba termikih fluida stoji kao alternativa ovom tipu sistema. Toplotu moemo takoer povratiti koritenjem kotlova koji koriste otpadnu toplotu, gdje se tretirani izlazni gasovi koriste za proizvodnju vodene pare za koritenje u drugim pogonima i postrojenjima ili lokaciji. Rad postrojenja za termiko spaljivanje ne moe uvijek ii zajedno sa potrebama za parom, tako da integracija moe biti sloena. Postoji takoer mogunost za sekundarni povrat toplote, upotrebom tretiranih izlaznih gasova iz prve faze povrata toplote za grijanje vode ili prostora. Postoje primjeri gdje se toplota sagorijevanja moe vratiti u poprenom izmjenjivau toplote i koristiti u procesu kuhanja umjesto pare. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije gasova i neprijatnih mirisa. Nepoeljni efekti na ostale medije Primjenom procesa termike oksidacije, meutim postoji mogunost za stvaranje nepoeljnih nus-proizvoda sagorijevanja, kao na primjer visokog sadraja NOx i CO2. U sutini, to je vea temperatura reakcije to je vea mogunost stvaranja poveanog nivoa NOx. Obino je korisno vriti izbor gorionika sa niim stvaranjem NOx. Potrebno je razmotriti kako minimizirati stvaranje SO2 emisija iz gasova neprijatnog mirisa koji sadre neka jedinjenja sa sumporom. Mora biti razmotreno i prisustvo hlorida u gasovima neprijatnog mirisa radi mogueg obrazovanja kiselih gasova, kao sto je HCl. Takoer se javlja potencijalni problem korozije unutar opreme. Kada su prisutna isparljiva organska jedinjenja nuno je posebnim uslovima sprijeiti formiranje dioksina, mada je uobiajeno njegovo neznatno obrazovanje u procesima izgaranja otpadnih gasova. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije, kao npr. potronja goriva za rad postrojenja za termiko spaljivanje gasova.

225

Operativni podaci Postrojenje za termiku oksidaciju nee dobro raditi sve dok se ne postignu temperature za efikasno izgaranje polutanata, kako bi bili sigurni u njihovo unitenje. Pravilno projektovano postrojenje za termiko spaljivanje i pravilan rad ovog postrojenja moe postii efikasno uklanjanje neprijatnih mirisa sa 100 % uinkom, pa je ova tehnika neovisna o intenzitetu neprijatnih mirisa. Kod neprijatnih gasova koji sadre znaajnu koliinu estine tvari nepohodno je provesti predtretman prije tretmana procesom termike oksidacije. To je naroito relevantno ako instalirani sistem podrava povrat toplote, uslijed mogueg kvara izmjenjivaa toplote. Dok visoko prisustvo vode, odnosno vodene pare u zraku, ne stvara problem u procesu, zahtjevi koje mora zadovoljiti gorivo su vei nego za zagrijavanje suhog zraka. U praksi, uklanjanje vodene pare iz zrane struje se obino ne poduzima i obino su ukljueni dodatni zahtjevi za gorivo u sveobuhvatnim ekonomskim razmatranjima termike oksidacije kao tehnike. Termikom oksidacijom otpadnih gasova moe se postii nivo isparljivih organskih jedinjenja od 1 20 mg/m3. Otpadni gas iz bezdimnih faza procesa koji ne zahtijevaju smanjenja emisije nemaju potrebu da se tretiraju. Sistem se smatra kao robustan tretman otpadnih gasova i zahtijeva malo odravanja. Postrojenje za termiku oksidaciju se zagrijava na svoju radnu temperaturu prije nego se upotrijebi dimni generator. U vrijeme dimljenja, ventilator tjera izlazni gas preko ugrijanih dijelova rotilja kroz klapnu bajpasa na predgrijavanje. Tu se tako prljavi gas zagrije na 300 350 C prije ulaska u komoru za sagorijevanje, gdje se mijea sa vruim gasovima iz gasnog gorionika. Poslije tretmana, isti gas se upotrebljava za predgrijavanje prljavog gasa putem integrisanog izmjenjivaa toplote, hladi ga na 400 do 450 C, prije nego se ispusti u zrak kroz odvodni dimnjak. Tabela 45 pokazuje tehnike podatke za koritenu termiku oksidaciju sa direktnim plamenom. Tabela 45. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju
Parametar Vrijednost Napomena

Brzina protoka otpadnog gasa Kapacitet gorionika Koncentracije supstanci u otpadnom gasu

2300 m3/h 600 kW Dostignuti nivoi u izvjetaju nisu dati <50mg/Nm3 ukupnog organskog ugljika 0,115 kg/h

Normalno stanje (0 C i 1013 mbar, suho) Kapacitet se kontinuirano prilagoava 2.300 Nm3/h x 50 mg/Nm3 0,115 kg/h

226

Kod temperature od 620 660 C postie se kompletno uklanjanje emisija neprijatnih mirisa, a po nekom optem pravilu, ukupni organski ugljik se emituje kod nespecifine razine ispod 50 mg/Nm3. Termika oksidacija sa direktnim plamenom moe se postii iznad 1.000 C. Djelotvornost tehnike ovisi od nekoliko parametara, kao to su radna temperatura, vrijeme zadravanja i uslovi mijeanja u komori za sagorijevanje. Postiu se nivoi ukupnog organskog ugljika manji od 10 mg /Nm3.
Zrak za sagorijevanje za gorionik na loe ulje 300 Nm3/h Zrak za hlaenje 1.500 Nm3/h Prljavi zrak iz sunice 1.650 Nm3/h

Ulje za grijanje 56 kg/h

Centralno ienje otpadnog gasa direktnim plamenom poslije gorenja

Zrak za hlaenje 1.500 Nm /h

3

isti otpadni gas 1.650 Nm3/h

Slika 29. Bilans mase u sistemu tretmana otpadnog gasa kod termike oksidacije sa direktnim plamenom Primjena Sistem se upotrebljava za uklanjanje isparljivih organskih jedinjenja i neprijatnih mirisa. Termika oksidacija ima prednost, jer je univerzalno primjenjiva kao metod kontrole neprijatnih mirisa, jer veina komponenti neprijatnih mirisa moe biti oksidirana u produkte bez neprijatnog mirisa na visokoj temperaturi, dok je primjena drugih metoda mnogo restriktivnija, ogranienja. Termika oksidacija se primjenjuje za tretman manjih volumena, manjih od 10.000 Nm3/h, gdje faktor ekonominosti rada ukazuje poveanje trokova za grijanje veih volumena protoka zraka. Metod je prikladan za otpadne gasove neprijatnih mirisa sa promjenljivom koncentracijom kontaminanata i moe tretirati razliite volumene protoka. Utede Ova tehnika zahtijeva visoke kapitalne trokove, ali glavna razmatranja u procjeni pogodnosti za termiku oksidaciju su radni trokovi u smislu zahtjeva za gorivom. Koritenje sistema za rekuperativni ili regenerativni povrat toplote moe poboljati efikasnost tehnike i smanjiti trokove rada.

227

OKSIDACIJA OTPADNIH GASOVA U POSTOJEEM KOTLU Opis Mogue je usmjeriti gasove neprijatnog mirisa na postojei kotao na lokaciji pogona i postrojenja. Ovo ima prednost koritenja postojee opreme i izbjegavanja investiranja u dodatnu opciju preiavanja. Princip rada je u biti isti kao i kod termike oksidacije kod postrojenja izgraenog za tu svrhu. Izlazni tok neprijatnih mirisa se vodi na ventilator kotla zranog toka za sagorijevanje ili ventilator kotlovnice, a onda na kotao. To obezbjeuje kiseonik potreban za sagorijevanje i unitavaju se komponente neprijatnih mirisa. Sveobuhvatna izvodljivost koritenja postojeeg kotla uveliko zavisi od volumena zraka neprijatnog mirisa koji se tretira u odnosu na potreban zrak za sagorijevanje u kotlu pod ekstremnim optereenjem. Ako je zrak neprijatnog mirisa znaajno manji nego potreban zrak za sagorijevanje onda e to vjerovatno predstavljati problem. Ukupan volumen zraka neprijatnog mirisa bi mogao jednostavno da se vodi kanalom kroz ventilator za sagorijevanje. Ipak, velika veina radnih uslova rezultira time da kotao radi na ciklian nain kao odgovor na signal pritiska pare. Mogue implikacije na rad kotla treba u potpunosti razmotriti. Elementi sigurnosti povezani sa trasiranjem isputanja neprijatnih mirisa u kotao su u osnovi obuhvaeni u radu postojeeg kotla. Mogu se dodati osigurai protiv plamena ili vodene prepreke za sprjeavanje povrata plamena izmeu kotla i gasnog toka koji se tretira. Ostvarene okolinske koristi Visoko efikasno i, ukoliko je korektan rad, isto toliko efikasno u uklanjanju neprijatnih mirisa, ukljuujui i intenzivne neprijatne mirise kao i ostale metode gorenja. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Potronja goriva moe se poveati poto to moe biti neophodno radi odravanja rada kotla, ukoliko se to drugaije ne zahtijeva . Operativni podaci Normalan rad kotla podrazumijeva proizvodnju pare u skladu sa potrebama pogona i postrojenja, poto se stalno prati na signalu za pritisak pare na izlazu kotla. Kada se pritisak pare povea na svoju postavljenu vrijednost, kotao e reagirati smanjenjem dotoka goriva na gorionik. Protok zraka za sagorijevanje, koji je elektrino ili mehaniki povezan sa brzinom ubacivanja goriva, e takoer biti smanjen radi odravanja optimalnih uslova sagorijevanja. Ako je brzina dotoka zraka za sagorijevanje na ovim niskim uslovima gorenja nia od volumena zraka neprijatnog mirisa koji se tretira, onda strategija za kontrolu kotla treba da se promijeni. Takoer, poznavanje sadraja kiseonika koji sadri zrak neprijatnog mirisa, ukoliko se sumnja da je manji od 21 %, e nadalje pomoi kod poetne probe izvedivosti. Strategija kontrole bi se mogla promijeniti da ne bude zavisna od pritiska pare i da ne bude zavisna od brzine dotoka zraka za sagorijevanje. Brzina dotoka zraka za sagorijevanje bi se onda postavila na minimum, tj. da je ekvivalentna volumenu zraka neprijatnog mirisa koji se tretira, to bi po redu onda postavilo minimalni brzinu dotoka goriva i brzinu gorenja. Kada se postigne postavljeni pritisak pare, kotao se vraa na reim rada sa minimalnom brzinom dotoka zraka za sagorijevanje i neeljena toplota se isputa kroz dimnjak kotla. Kljuni dio procjene je utvrditi procenat vremena za koji kotao radi sa brzinom dotoka zraka za

228

sagorijevanje niom od brzine dotoka zraka neprijatnog mirisa, radi prorauna dodatnih trokova za gorivo. Na samom poetku treba razmotriti da li e kotao raditi uz stvaranje gasova neprijatnih mirisa. Primjenjivost Koristi se za uklanjanje gasovitih zagaujui materija i neprijatnih mirisa. Pogodno za neprijatne mirise malog volumena i visokih koncentracija. Utede Mogunost za koritenje postojee kotlovnice ima ekonomske koristi, i u smislu kapitalnih trokova i operativnih trokova. Kljuni razlozi za implementaciju Ispunjavanje zahtjeva postavljenih zakonskom legislativom. KATALITIKA OKSIDACIJA OTPADNIH GASOVA Opis Katalitika oksidacija je proces slian termikoj oksidaciji uz jednu osnovnu temeljnu razliku, a to je da se u ovom sluaju oksidacijske reakcije odvijaju uz prisustvo katalizatora, a ne na zraku. Glavna prednost katalitike oksidacije je da se zahtijevaju znaajno nie radne temperature, npr. 250 do 500 C. Kao i kod apsorpcije, reaktanti za heterogene gasne reakcije moraju biti prvo preneseni na unutranju povrinu openito poroznih katalizatora. Poto openito postoji nedostatak adekvatnih podataka o supstancama, kao to je konstanta brzine reakcije i koeficijent difuzije, reaktori se obino planiraju na osnovu empirijskih podataka. Glavne komponente sistema za katalitiko sagorijevanje su pomona oprema za gorenje, izmjenjiva toplote i reaktor sa katalizatorom. Tipini izgled postrojenja za katalitiko sagorijevanje je prikazano na Slici 30. Zrana struja ulazi u jedinicu i predgrijava se u konvencionalnoj oplati i cijevnom izmjenjivau toplote. Predgrijana ulazna struja se dalje zagrijava putem gorionika na eljenu temperaturu oksidacije, prije prolaska na katalizator. Kontaminanti prisutni u zranom toku neprijatnih mirisa, zajedno se sa kiseonikom rasipaju po povrini katalizatora. Oksidacija se odvija i produkti oksidacije se desorbiraju nazad u gasnu struju. Ovi transferni procesi zahtijevaju ogranieno vrijeme unutar katalizatora, uz brzinu reakcije koja je pod jakim uticajem radne temperature. Tretirani gasni tok zatim prolazi kroz izmjenjiva toplote, zagrijavajui dolazei zrani tok neprijatnih mirisa. Najvaniji aspekt osnove katalizatora je omjer povrine podruja i volumena, a otuda i raspoloivo podruje za reakciju.

229

izlaz gasa

komora i cjevni izmjenjiva toplote ulaz gasa

reaktor sa katalizatorom gorivo zrak za sagorijevanje

Slika 30. Prikaz katalitikog sagorijevanja Aktivne komponente koje se obino koriste su metali iz grupe platine i oksidi metala Co, Cr, Cu, Fe, Mo, Ni, Ti, V, i W. Pomoni materijali su obino metali u obliku ploa, tkanine ili mree, metalni oksidi, npr. Al2O3, SiO2 i MgO, i minerali, npr. plavi kamen ili zeolit, u kalupima. Prilikom procjene potencijalnih postrojenja za katalitiko sagorijevanje potrebno je razmotriti slijedee upute kao mogue rjeenje za ublaavanje: prostorna brzina, pad pritiska i temperatura. Prostorna brzina se definie kao reciprona vrijednost vremena boravka gasa unutar bloka katalizatora, sa volumetrijskim protokom zraka izraenim na 0 C. Tipini obim prostornih brzina koji se koristi u industrijskim primjenama je izmeu 20.000 i 45.000 m/h. Ovo odgovara obimu vremena boravka od 0,03 do 0,1 sekundi na tipinim radnim temperaturama. U osnovi, postoji balansiranje izmeu koliine katalizatora ugraenog u dizajn i radne temperature. to je vie katalizatora i time rada u odnosu na prostornu brzinu od 20.000 m/h, time e biti potrebnija nia radna temperatura za postizanje datog uinka. Ako je zrani tok koji se tretira velik, onda treba ugraditi dodatni katalizator za smanjenje trokova goriva zagrijavanjem na niu radnu temperaturu. Meutim, poveano punjenje katalizatora e stvoriti povean pad pritiska, zahtijevajui time dodatnu snagu ventilatora za ekstrakciju. Katalizator pokazuje linearnu vezu izmeu brzine dotoka i pada pritiska uslijed laminarnog toka unutar katalizatora. Tipini dizajn bi dozvolio ukupan pad pritiska sistema od priblino 500 mm. Konfiguracija bloka katalizatora igra vanu ulogu u minimiziranju pada pritiska i time radnih trokova. Katalitika oksidacija je egzotermna reakcija. Postoje pogoni i

230

postrojenja gdje se temperatura poveava na dovoljnu veliinu da se omogui katalitika oksidacija za rad na samoodriv nain bez dodavanja goriva nakon to se postignu radni uslovi. Povrat toplote je bitan dio procesa i obino se integrie u dizajn, koritenjem tretiranih gasova za predgrijavanje dolazeih gasova. Izmjenjvai toplote su tipino dizajnirani sa povratom toplote od 80 C, to efikasno rezultira sa krajnjom temperaturom isputanja izmeu 150 i 200 C za tipine temperature oksidacije. Postrojenja za katalitiko spaljivanje zauzimaju manje prostora nego postrojenja za spaljivanje otpadnih gasova. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije gasova i neugodnih mirisa. Nepoeljni efekti na ostale medije Postoji mogunost da e proces spaljivanja generirati neeljene nus-proizvode, npr. visoke nivoe NOx i CO2. to je temperatura reakcije vea, to je vei i potencijal za generiranje poveanih nivoa NOx. Obino je vrlo korisno izabrati gorionik koji prilikom sagorijevanja proizvodi male nivoe NOx. Na radnim temperaturama nastaju relativno male koliine NOx , te se moe dostii nivo od 15 mg/Nm3. Sva jedinjenja koja sadre sumpor, a koja su prisutna u gasu sa neugodnim mirisom, generirat e emisije SO2, te se stoga treba razmotriti mogunost za njihovo minimiziranje. Prisustvo hlorida u emisiji sa neugodnim mirisom treba takoer razmotriti, jer postoji mogunost za stvaranje kiselih gasova kao to je HCl. Osim to moe doi do stvaranja emisija, takoer moe doi do problema sa korozijom unutar postrojenja za spaljivanje. Kada su prisutna halogenizirana isparljiva organska jedinjenja, mogu biti potrebni posebni uvjeti kako bi se sprijeilo stvaranje dioksina, iako je po pravilu stvaranje dioksina tokom sagorijevanja otpadnih gasova zanemarljivo. Potronja energije, npr. potronja goriva za rad postrojenja za spaljivanje. Operativni podaci Postrojenje za katalitiku oksidaciju ne moe raditi efikasno ukoliko se ne dostignu temperature sagorijevanja potrebne da bi se unitile relevantne zagaujue supstance, tako da ono treba da pone sa radom prije nego to zapone sam proces sagorijevanja. Katalitikim spaljivanjem otpadnih gasova mogu se dostii nivoi isparljivih organskih jedinjenja od <1 20 mg/Nm3. Izvjetaji pokazuju da su nivoi ugljen monoksida bili <100 mg/Nm3. Nasuprot tome, nivoi NOx mogu dostii jako visoke vrijednosti, npr. izvjetaji pokazuju da je tokom katalitikog sagorijevanja nivo NOx 1.000 mg/Nm3. Pravni zahtjevi u Njemakoj uglavnom se ispunjavaju koritenjem katalitikog spaljivanja, ali se u potpunosti ispunjavaju koritenjem obinog spaljivanja. U poreenju sa spaljivanjem, katalitiko spaljivanje zahtijeva manju operativnu temperaturu, te ne postoji potreba za posebnim graevinskim materijalom. Uklanjanje moguih neugodnih mirisa od strane katalitikog postrojenja za spaljivanje u regiji iznosi preko 95 %, to je manje od skoro 100 %, koje se postie prilikom spaljivanja. Jedinjenja kao to je sumpor, halogeni, cink i organske vrste materije imaju tendenciju da prekriju katalitiku povrinu.

231

Na svu sreu, ovaj proces je reverzibilan, te se katalitika aktivnost ponovo moe postii putem primjene visoke temperature. Inertne lebdee estice takoer utjeu na postepeno smanjenje katalitike aktivnosti, iako e primjena visoke temperature, 500 C, ponovo pokrenuti katalitiku aktivnost. Praina prisutna u gasu ima tendenciju da se akumulira na prednjem rubu katalizatora, to rezultira u postepenom poveavanju pada katalitikog pritiska. Iako literatura predlae da su mogue koncentracije praine do 115 mg/Nm3, u praksi se kao referentna vrijednost spominje 50 mg/Nm3. Struktura oblika pelinjih saa je efikasnija od drugih, jer minimizira probleme sa trenjem, mehanikom stabilnou, prevelikim padom pritiska, te hemijskom stabilnou u oksidirajuem okruenju. Efektivni ivotni vijek katalizatora uglavnom zavisi od prirode protoka zraka koji se tretira. Podaci o ovome su razliiti, te izvjetaji pokazuju da je ivotni vijek katalizatora u rasponu od dvije do deset godina, iako obino traje od tri do pet godina. Primjenjivost Ove mjere koriste se za smanjenje emisija gasovitih zagaujuih supstanci i neugodnih mirisa pri malim koncentracijama praine. Mogu raditi i pri protocima zraka na razliitim temperaturama i razliitim nivoima neugodnih mirisa. Utede Manji trokovi za gorivo u odnosu na spaljivanje. Kljuni razlozi za implementaciju Potivanje zakonske regulative i kontrola neugodnih mirisa.
8.4 TEHNIKE ZA TRETMAN OTPADNIH VODA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

Otpadne vode prije isputanja u recipijent neophodno je preistiti. Stepen do koga treba preistiti otpadnu vodu zavisi od njenih kvalitativnih i kvantitativnih osobina, tipa i karakterisika recipijenta, kao i od zakonske regultive. Da bi se pravilno upravljalo otpadnim vodama neophodno je poznavati njihove kvalitatativne i kvantitatiuvne osobine. Tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog proces je tretman koji se zahtijeva za otpadne vode koje nastaju iz razliitih izvora tokom proizvodnog procesa. Ove otpadne vode ukljuuju vode od pranja sirovina, vozila, opreme, te ienja pogona. Otpadne vode se takoer javljaju i kod isparavanja ili suenja hrane. Postrojenja za tretman otpadnih voda troe energiju, te stvaraju i viak energije npr. u vidu vodene pare koji obino moe biti na raspolaganju u proizvodnom procesu. Tretman otpadnih vode se primjenjuje nakon integriranog postupka operacija i tehnika koje minimiziraju potronju i zagaivanje vode. U prethodnim poglavljima prezentirane su razne tehnike koje se koriste u prehrambenoj industriji, ali u njima nisu ukljuene tehnike tretmana na kraju proizvodnog proces. U ovom poglavlju predstavljeni su opi problemi o otpadnim vodama u prehrambenoj industriji i njihovim tretmanima u pogonima i postrojenjima. Nakon toga, pojedinano se prezentiraju najee koriteni tretmani bazirani na informacijama o tretmanima otpadnih vode u nekim podsektorima prehrambene industrije.

232

Tehnike iroke primjenjive u prehrambenoj industriji ostvaruju okolinske koristi kao to su minimizacija otpadnih voda, a u odnosu na specifine tokove otpadnih voda mogu se postii i: smanjenje u volumenu, smanjenje u teretu zagaenja, eliminacija ili smanjenje koncentracije odreenih supstanci, te poveanje podobnosti za recikliranje ili ponovno koritenje voda. Ove tehnike se prezentiraju u ovom dokumentu. Neke od njih su u potpunosti primjenjive u prehrambenoj industriji, a neke samo u odreenim tehnolokim operacijama ili sektorima. U narednim poglavljima biti e opisane tehnike koje se koriste u sektoru proizvodnje piva i bezalkoholnih pia. Postoje mnogi faktori koji utiu na izbor tretmana otpadnih voda, a glavni su: koliina i sastav otpadnih voda koje se isputaju, lokalna situacija u pogledu recipijenta otpadnih voda (npr. rijeka, ue, jezero, more) ili bilo koja druga ogranienja vezana za ispust otpadnih voda, ekonominost, te odstranjivanje zagaujuih supstanci (npr. opasne supstance definisane u Direktivi vijea 76/464/EEC 37 i prioritetne opasne supstance definisane u Direktivi 2000/60/EC 38 . 8.4.1 Isputanje otpadnih voda iz pogona i postrojenja Prije tretmana otpadnih voda poeljno je razdvajanje pojedinih tokova otpadne vode. Mnogi faktori se uzimaju u obzir prilikom odabira opcija za isputanje otpadnih voda: da li su otpadne vode koje se isputaju iz proizvodnog procesa iste ili zagaene, mogunost prikladnog mjesta za tretman na licu mjesta tj. na samoj lokaciji pogona i postrojenja, blizina i kapacitet postrojenja za tretman otpadnih voda, blizina i karakteristike potencijalnih prijemnih voda vodoprijemnika, dostupnost postrojenja za tretman ili raspoloivih objekata, usporedba trokova uzimajui u obzir lociranja budueg postrojenja za tretman na samoj lokaciji pogona i postrojenja ili ako se ono treba locirati izvan lokacije ili u okviru drugih raspoloivih objekata, relativna efikasnost bazirana npr. na smanjenju tereta zagaenja otpadnih voda na licu mjesta, tj. na samoj lokaciji ili na postrojenjima lociranim izvan lokacije pogona i postrojenja, procjena rizika u okruenju, disponiranje sekundarnog otpada koji nastaje na postrojenju za tretman otpadnih voda, ako se ono nalazi na samoj lokaciji pogona i postrojenja, mogunost rada i odravanja na objektima postrojenja za tretman otpadnih voda koje je locirano unutar lokacije pogona i postrojenja,

37 EC (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom isputanjem opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976. 38 EC (European Council) (200). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000.

233

pregovaranje sa vlastima ili operatorom ureaja za tretman otpadnih voda i mogunost dobijanja odobrenja, projektovani trendovi u pogledu volumena i sastava otpadnih voda, te blizina lokalnog stanovnitva. Glavne opcije za isputanje otpadnih voda iz pogona su: isputanje bez tretmana, na postrojenje za tretman otpadnih voda izvan lokacije pogona i postrojenja, isputanje nakon djeliminog tretmana, na postrojenje za tretman otpadnih voda izvan lokacije pogona i postrojenja, isputanje u rijene tokove nakon potpune obrade na postrojenju za tretman otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja, te ponovno koritenje odreenih tokova otpadnih voda u drugim industrijama ili za navodnjavanje. U veini sluajeva dvije ili vie opcija se detaljno razmatraju. Isputanje otpadnih voda moe biti glavni faktor u izboru lokacije za nova postrojenja. Prednosti tretmana tokova otpadnih voda na licu mjesta, tj. u okruenju ili na lokaciji pogona i postrojenja su sljedea: vea fleksibilnost na poveanje proizvodnje ili na promjene uvjeta proizvodnog procesa, objekti za tretman otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja su obino izgraeni po mjeri i funkcioniu dobro, operatori proizvodnih jedinica pokazuju vie odgovornosti prema tretmanu otpadnih voda kada su sami odgovorni za kvalitet otpadne vode koja se isputa. Prednosti tretmana otpadnih voda na kombiniranim postrojenjima, od kojih se dio nalazi na samoj lokaciji a dio izvan lokacije, su: iskoritavanje kombiniranih efekata, kako temperature ili pH vrijednosti, manji trokovi zbog nivoa ekonominosti, vie efikasna iskoritenost hemikalija i opreme koja e relativno smanjiti operativne trokove, razrjeivanje odreenih zagaujuih materija koji mogu biti teki za obradu (npr. emulgirane masnoe ili sulfati). Gore navedene prednosti odnose se na sluaj gdje se otpadne vode obrauju na postrojenjima za tretman otpadnih voda, koja su djelimino locirana izvan lokacije pogona i postrojenja, a koja obezbjeuju da: obrada otpadnih voda na postrojenjima za tretman otpadnih voda lociranim na lokacijama udaljenim od pogona i postrojenja je dobra onoliko koliko bi se postiglo na postrojenjima za tretman da su locirani na samoj lokaciji pogona, naroito u pogledu optereenja, ali ne i koncentracije svake supstance u vodi koja dolazi na postrojenje, postoji prihvatljivost male vjerovatnoe optimizacije u okviru proputanja otpadnih voda preko automatskog preliva ili posrednih pumpnih stanica, postoje odgovarajui programi praenja emisija do postrojenja za tretman otpadnih voda, uzimajui u obzir potencijalnu inhibiciju bilo kog daljeg biolokog procesa.

234

Ukoliko je postrojenje za tretman otpadnih voda udaljeno od lokacije pogona i postrojenja, to moe biti i prednost s obzirom na bioloku razgradljivost otpadnih voda iz prehrambene industrije. Osnovne karakteristike otpadne vode iz sektora proizvodnje piva Otpadna voda predstavlja najznaajniji okolinski problem u industrijama proizvodnje piva. Otpadne vode iz ovog sektora su lako biorazgradljive i sadre aktivne mikro-organizme. Prije tretmana otpadnih voda poeljno je razdvajanje pojedinih tokova otpadne vode. Najznaajnije karakteristike ove vode su velika koliina otpadne vode i koncentracije organske materije. Koliina otpadne vode zavisi od koliine upotrebljene vode. Samo voda koritena kao sirovina u pivu, isparena voda i voda utroena u sladu, jemu i kiselguru nee zavriti kao otpadna voda. Optereenje otpadnih voda zagaujuim materijama je razliito u zavisnosti od faza procesa proizvodnje piva. U pivarama koje koristi povratne boce ili bave, otpadna voda iz linije za pakovanje ima visoku vrijednost BPK usljed ispiranja ostataka piva iz vraenih flaa/bavi. Otpadna voda sa linije za pranje boca sadri organske supstance od ljepila i etiketa, dok iz procesa ienja (npr. iz CIP sistema) sadre kaustina sredstva, kiselinu i deterdent. Otpadne vode koje nastaju tokom procesa kuhanja, hmeljenja, te bistrenja imaju visoke sadraje organskih materija, sa visokim sadrajem KPK, BPK, visokim sadrajem azota i fosfora, velikim koliinama suspendiranih materija, uz velika variranja temperature. S druge strane pri procesu fermentacije i filtracije nastaje svega oko 3% od ukupne zapremine otpadne vode koja nastane u pivarama, ali ta voda sadri 97% organskog optereenja BPK5. Prilikom pripreme vode u kotlovnicama nastaju otpadne vode koje su uglavnom optereena sa solima NaCl, CaCl2, MgCl2 i sl. Pomenute soli ne posjeduju toksine efekte. Prilikom odmuljivanja kotlova nastaju otpadne vode, optereene rastvorenim neorganskim solima, koje nemaju toksian efekat. Pored toga, otpadna voda nastala pranjem bistrenika i Whirlpool-a povienu temperaturu u rasponu od 35 C 50 C. Izvjesne koliine organskih materija dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica isputanja otpadnog kvasca i kiselgura. Tipine koncentracije zagaujuih materija u netretiranoj otpadnoj vodi iz modernih pivara date su u Tabeli 5 u poglavlju 4.6.3. Kada se koristi primarni tretmana otpadne vode iz pogona za proizvodnju osvjeavajuih bezalkoholnih i alkoholnih pia, mogua je primjena sljedeih tehnika: odvajanje vrstog otpada pomou reetki, ujednaavanje otpadne vode, flotacija (npr. odvajanje masti i ulja iz otpadne vode uduvavanjem vazduha), te upotreba diverzionog rezervoara. Bioloki sistemi preiavanja se uspjeno upotrebljavaju u pogonima za proizvodnju osvjeavajuih pia. U zavisnosti od proizvodnog asortimana i primijenjenog sistema pakovanja (punjenja, npr. povratna i nepovratna ambalaa), neophodno je povremeno ili stalno dodavanje nutrijenata. ienje i dezinfekcija odgovorni su za pojavu povremenih maksimalnih koncentracija fosfora, i ove maksimalne koncentracija fosfora mogu da negativno utiu na ravnomjerno isputanje otpadne vode iz ekvalizacijonog bazena. Za otpadne vode kod kojih je vrijednost koncentracije BPK vea od 1.000 mg O2/L-1.500 mg O2/L, mogua je primjena anaerobnog procesa, sa naknadnom primjenom povrinske aeracije.

235

Za otpadne vode sa malom koliinom zagaenja koristi se aerobni proces. Mogua je upotreba dvofaznog biolokog anaerobno/aerobnog procesa. Ukoliko se isputaju otpadne vode u vodotoke ili se ponovno koriste u nekom dijelu procesa proizvodnje, neophodno je primijeniti dole navedene tretmane . Ako se efluent iz postrojenja za preiavanje ponovno koristi u procesu proizvodnje ili se zahtijeva niska koncentracija suspendovanih materija ukoliko se tj. efluent isputa u vodotoke, neophodna je primjena tercijarnog tretmana. Ukoliko uslovi proizvodnje zahtijevaju upotrebu vode iji kvalitet odgovara vodi za pie, neophodna je primjena dezinfekcije i sterilizacije. Iako proizvodnja u prehrambenoj industriji ima sezonski karakter, pojedini pogoni rade tokom itave godine, dok neki rade u toku sezone ili kampanje. Kvalitet i kvantitet otpadnih voda koje nastaju u toku kampanje (sezonske prerade) znatno se razlikuje od kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda van kampanje. Ovakav nain proizvodnje utie na izbor moguih naina preiavanja. Karakteristino je da otpadne vode u toku kampanje sadre veu koliinu zagaenja u odnosu na otpadne vode van kampanje, i brojni su faktori koji utiu na izbor tretmana pod ovim uslovima, npr. blizina mjesta isputanja otpadnih voda i da li bi se izabrani tretman koristio za preiavanje u kampanji i van kampanje ili bi se tretman primjenjivao odvojeno (samo za kampanju ili samo van kampanje) i sl. Pri projektovanju postrojenja za tretman otpadnih voda potrebno je uzeti u obzir i injenicu da budue postrojenje bude sposobno da prihvati i preisti svu koliinu nastalih otpadnih voda u toku kampanje. Pojedine otpadne vode mogu da se podvrgnu primarnom tretmanu, ako se tretiraju pojedinano, i nakon toga odvode do centralnog postrojenja za preiavanje. Otpadne vode u toku kampanje/sezone za koje je karakteristina vea koliina zagaenja/mala koliina nastalih otpadnih voda preiavaju se anaerobnim procesom. Efluent se nakon povrinske aeracije odvodi do gradskog postrojenja za preiavanje komunalnih otpadnih voda. Ukoliko se otpadne vode nastale u toku kampanje i van kampanje preiavaju pomou jednog postrojenja, neophodno je da takvo postrojenje sadri dva ili vie reaktora koji rade paralelno, odnosno jedan reaktor radi van kampanje/sezone, a oba za vrijeme kampanje/sezone. Smatra se da je primjena aktivnog mulja, sa aeracijom istim kiseonikom u toku kampanje/sezone, pogodna za tretman otpadnih voda. Mogue je da ovakvo postrojenje za period van kampanje/sezone zahtijeva dodatak neophodnih hranljivih materija. U Tabeli 46 prezentiran je kvalitet otpadnih voda iz prehrambene industrije koji moe biti postignut nakon tretmana. Za neke sektore prehrambene industrije, mogue je postizanje nieg nivoa kvaliteta isputene otpadne vode. Lokalni uvjeti mogu zahtijevati da bude postignut nii nivo emisija. Tabela 46. Karakteristini parametri kvaliteta otpadnih voda iz prehrambene industrije nakon tretmana otpadnih voda
Parametri Koncentracija (mg/l)

BPK5 KPK

< 25 < 125

236

Suspendovane materije pH Ulja i masti Ukupni azot Ukupni fosfor

MPN broj najvee vjerovatnoe Bolji nivoi BPK i KPK se mogu postii. To nije uvijek mogue 5 postii ili efektivni troak za dostizanje prikazanih nivoa azota i fosfora, u skladu sa lokalnim uvjetima

< 50 6-9 < 10 < 10 <5

8.4.2 Tehnike tretmana otpadnih voda Zbog prirode koritenih sirovina i proizvedenih gotovih proizvoda, otpadna voda dobivena iz prehrambene industrije je biorazgradiva. Pomoni materijali za ienje i dezifenkciju mogu predstavljati problem, ako su nedovoljno razgradivi. Obino postoje promjene u koliini nastalih otpadnih voda. Maksimalni protok moe da bude 2,5-3,5 puta vei od prosjenog. Maksimalni protoci vremenski kratko traju. Pojava maksimalnih protoka u vezi je sa procesima ienja. U punionici, maksimalni protoci se javljaju u toku prestanka rada linije za ispiranje boca ili kada ureaj za tunelsku pasterizaciju ne radi. Pojava maksimalnih protoka je povezana i sa ispiranjem filtera. Koncentracija i koliina organske materije koja je prisutna u otpadnim vodama pivare zavisit e od odnosa proizvedena koliine piva/ koliine nastalih otpadnih voda. Za otpadne vode iz pivara je karakteristina koliina organske materije od 0,8 kgKPK/hl piva do 2,5 kgKPK/hl piva. Velika koliina organskog zagaenja potie od isputanja vika kvasca, taloga nakon odvajanja sladovine ili drugog koncentrovanog otpada u postrojenje za tretman otpadnih voda, mada postoje i bolji naini za uklanjanje ovog organskog zagaenja. Proizvodnja bezalkoholnih piva moe da prouzrokuje poveanje koliine organske materije, ukoliko se kondenzovani alkohol odvodi do postrojenja za tretman otpadnih voda Tehnoloke otpadne vode imaju visok sadraj materija koje su biorazgradive. Kod otpadnih voda iz pivare odnos KPK/BPK je 1,5-1,7 to govori o visokom stepenu biorazgradivosti prisutnih materija. U toku primarnog tretmana, najvaniji je proces neutralizacije. Kao oprema moe da se upotrijebi skruber ili neki jednostavni sistem. U sekundarnom tretmanu moe da se primjeni aerobni i/ili anaerobni proces. Za tretman otpadnih voda iz pivare najzastupljeniji je aerobni proces sa aktivnim muljem. Meutim, prednost anaerobnog procesa je u tome to nije potrebno (ili je potrebno u maloj koliini) dodavanje nutrijenata. Nastali mulj pri tretmanu otpadnih voda predstavlja znaajan dio vrstog otpada koji nastaje u pivari i potrebno ga je odstraniti. Ukoliko efluent postrojenja za tretman otpadnih voda mora da zadovolji sljedee uslove tj. BPK<15 mgO2/L i suspendovane materije< 20 mg/L-30 mg/L, neophodan je tercijarni tretman otpadnih voda-.
237

Opisi raznih tehnika tretmana otpadnih voda iz sektora proizvodnje piva u narednim poglavljima pokazuju da su tehnike obino praene postepenim dobijanjem boljeg kvaliteta otpadnih voda. Tabela 47 prikazuje mogue tehnike za tretman otpadnih voda iz sektora proizvodnje piva. Tabela 47. Tehnike obrade otpadnih voda iz sektora proizvodnje piva
Tehnike tretmana otpadnih voda Primarni tretmani

Reetke i sita (izdvajanje krupnog otpada) Separatori masti i ulja ili mastolovi koje se koriste za uklanjanje masnoa, masti i ulja i lakih ugljikohidrata Ujednaavanje toka i optereenja Neutralizacija Taloenje/sedimentacija Pomoni tank sa skretanjem toka Centrifugiranje Precipitacija (obaranje)
Sekundarni tretmani

Aerobni tretmani Aktivni mulj Sistem sa istim kiseonikom Uzastopni arni reaktori (UR) Aerobne lagune Kapajui filteri Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAPF) i zaronjeni biloloki aerisani filteri (ZBAF) Anaerobni tretmani Anaerobne lagune Anaerobni kontaktni procesi

238

Uzvodni anaerobni muljni prekriva (UAMP) Reaktori sa unutranjom cirkulacijom (RUC) Hibridni UAMP reaktori Reaktori sa fluidiziranim i proirenim slojem mulja Reaktori sa proirenim slojem granularnog mulja (RPSGM) Aerobni/Anaerobni kombinovani procesi Membranski bio-reaktori (MBR) Multifazni sistemi
Tercijarni tretmani

Bioloka nitrifikacija/denitrifikacija Uklanjanje fosfora biolokim metodama Uklanjanje opasnih i tetnih supstanci Filtracija Membranska filtracija Dezinfekcija i sterilizacija
Obrada mulja

Kondicioniranje mulja Zgunjavanje mulja Dehidracija mulja 8.4.3 Primarni tretmani U ovom dokumentu termin primarni tretman se koristi kako bi se opisalo ono to je ponekad opisano kao primarni tretman, poetni tretman ili predtretman. Preliminarno preiavanje predstavlja prvi stepen mehanikog ienja, a sastoji se od uklanjanja grubih sastojaka (papir, otpaci itd), uklanjanja neorganskih materija (pijesak, metalni dijelovi, staklo) i uklanjanje masti i ulja.

239

Reetke i sita (izdvajanje krupnog otpada) Opis Nakon to su vrste tvari uklonjene odreenim tehnikama u proizvodnom procesu i zatiene od ulaska u otpadne vode npr. koritenjem sudova za njihovo prikupljanje lociranih na odreenim mjestima unutar postrojenja, te iste vrste tvari mogu biti uklonjene iz otpadnih voda koritenjem reetki i sita. Velike koliine neemulgiranih supstanci mogu biti uklonjene ako se prosijavanje izvri zajedno sa tehnikim i operativnim mjerama u cilju izbjegavanja zaepljenja. Reetke se koriste za izdvajanje krupnijih komada koje plivaju u otpadnoj vodi. Otvor na reetkama moe da bude razliit (16, 30, 60 mm). Reetke mogu da budu pokretne i nepokretne, lune i lanane. Mogu da se iste runo ili automatski. Sito je ureaj sa otvorima, obino istih veliina koji se koristi za zadravanje krupnih vrstih tvari koje se mogu nai u otpadnim vodama. Sito se sastoji od paralelnih reetaka, ipki ili ica, isprepletenih ica ili perforiranih limenih daica. Otvori mogu biti bilo kakvog oblika, ali su veinom krunog ili pravokutnog oblika. Da bi se otklonili manji komadi, razmak izmeu ipki obino ne prelazi 5 mm. Otvori u automatskim situ idu od 0,5 do 5 mm sa otvorima od 1-3 mm u irokoj upotrebi. Manji otvori (1-1,5 mm) su i manje podloni blokadama nego vei (2-3 mm). Glavni tipovi sita su: statiki (krupni ili sitniji), vibrirajui i rotacioni. Statiko sito se moe sastojati od vertikalnih ipki ili perforiranih limenih ploica. Ovaj tip sita zahtijeva runo ili automatsko ienje. Vibrirajue sito zahtijeva da brzo kretanje bude uinkovito. Najee se koriste za primarne tretmane udruene za obnavljanje nusproizvoda, posebno tvrdih tvari sa niskim sadrajem vlage i koji se preferira tamo gdje otpadna voda ne sadri masnou. Vibrirajue sito radi izmeu 900-1.800 rpm; kretanje moe biti kruno, pravokutno ili etverokutno i da varira od 0,8-12,8 mm od ukupnog kretanja. Brzina i kretanje mogu biti odabrani u zavisnosti od konkretne primjene. Od primarne vanosti u selekciji ispravnog vibrirajueg finog sita je primjena tane kombinacije jaine ice i procenta otvorenog podruja sita. Kapaciteti vibrirajuih sita su bazirani na procentu otvorenog podruja sitnog medija. Rotaciono ili bubanj sito prima otpadnu vodu na jednom kraju i odvaja vrste materije na drugom kraju. Tekuina izlazi napolje putem sita do prijemne kutije za dalji prenos. Sito se obino isti stalnim prskanjem preko eksternih trcaljki, koje su nagnute prema ispusnom kraju vrste faze. Ova vrsta sita je pogodna za vodne tokove koji sadre vrste tvari. Mikrosita mehaniki odvajaju vrste estice iz otpadnih voda pomou mikroskopske fine grae. Najvaniji operativni parametar je pad pritiska. Drugim rijeima gubitak radnog tlaka sa najboljim parametrima separacije treba da bude izmeu 5 i 10 mbar. Ostvarene okolinske koristi Nivoi suspendiranih materija, ukupnih ulja i masti i BPK/KPK su smanjeni. Smanjen rizik irenja mirisa nizvodno od postrojenja za tretman otpadnih voda. Nepoeljni efekti na ostale medije Moe doi do irenja neugodnog mirisa u zavisnosti od npr. vrste i veliine izdvojenih vrstih tvari. Primjenjivost Primjenljiv u pogonima za proizvodnju hrane i pia.
240

Utede Reetke i sita otklanjaju potrebu za dodatnim tretmanom otpadnih voda i dodatnim trokovima. Smanjuje koliinu proizvedenog mulja to bi u suprotnom zahtijevalo dodatne trokove za njegovo odlaganje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potrebe za tretmanima otpadnih voda. Separatori masti i ulja ili mastolovi koje se koriste za uklanjanje masnoa, masti i ulja i lakih ugljikohidrata Opis Masnoe prisutne u otpadnoj vodi stvaraju potekoe kod procesa preiavanja te vode, posebno kod aeracije pri biolokom tretmanu. Zbog toga je separator masti prisutan na veini postrojenje za preiavanje. U sluaju pivara separator masti i ulja moe se koristiti za tretman oborinske otpadne vode. Najee se prave u obliku bazena kod kojih se na dnu uduvava vazduh radi flotacije masnih estica i spreavanju taloenja ostalih estica. Odstranjivanje izdvojenih masnoa sa povrine vri se specijalnim strugaima. Ostvarene okolinske koristi Otklanjanje osloboenih masti i ulja iz otpadne vode. Sistem obino ne zahtijeva nikakve dodatne hemikalije tako da se izdvojene masnoe mogu eventualno ponovo koristiti. Nepoeljni efekti na ostale medije Bez kontinuiranog otklanjanja masnoe moe postojati mogunost irenje neugodnog mirisa posebno tokom pranjenja. Upotreba pretjerano vrua voda moe prouzrokovati da masnoe prou kroz procesna podruja, te moe otopiti ve prikupljene masnoe i zbog toga ovo se treba izbjegavati. Zatitni materijali i lakoa ienja se treba uzeti u obzir. Tano odreivanje veliine komora je kljuno za osiguravanje pravilnog odvajanja i izbjegavanja ispiranja tokom dotoka velike koliine vode. Skretanje toka moe biti potrebno ako dolazi do velike fluktuacije dotoka vode. Pranjenje i redovno odravanje je bitno kako bi se izbjegli problemi neugodnog mirisa. Operativni podaci Efikasnost odvajanja masti zavisi od temperature vode i moe se poveati ako je temperatura vode nia. Isto tako, prisustvo emulgatora moe smanjiti efikasnost odvajanja. Efikasnost od 95 % u odnosu na sadraj osloboene masnoe i ulja se moe postii. Primjenjivost Primjenljiv u pogonima za proizvodnju pia. Utede Zahtjevne investicije se kompenziraju utedama u trokovima tretmana otpadnih voda i odravanja postrojenja. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje problema prouzrokovanih masnoama u cjevovodima otpadnih voda i na postrojenju za tretman otpadnih voda, te smanjenje zahtijeva prilikom tretmana otpadnih voda.

241

Ujednaavanje dotoka i optereenja otpadnih voda Opis Egalizacijski bazen obino obezbjeuje usklaivanje varijabilnosti dotoka i sastava otpadnih voda ili obezbjeuje poboljanje tretmana (npr. kontrola pH vrijednosti). Potreba da se izjednai isputanje otpadnih voda moe biti razmatrana tako da se osigura da se dotok i sastav otpadnih voda nau unutar projektnih parametara postrojenja za tretman otpadnih voda. Ostvarene okolinske koristi Omoguava tehnikama daljeg tretmana da rade sa optimalnon efikasnou. Koristi kombinirane efekte do krajnje uravnoteenosti temperature ili pH vrijednosti. Nepoeljni efekti na ostale medije Pretjerano zadravanje otpadne vode u egalizacijskom bazenu moe dovesti do poveanja kiselosti ili nastanka neugodnog mirisa. Operativni podaci Adekvatno mijeanje i ventilacija je potrebno za minimizaciju stvaranja pjene na povrini egalizacijskog bazena, te odravanje dovoljnog nivoa kisika kako bi se sprijeilo poveanje kiselosti i irenje neugodnog mirisa. Egalizacijski bazeni obino imaju vrijeme zadravanja od 6 do 12 sati. Primjenjivost Egalizacijski bazeni se koriste u sektoru proizvodnje piva, alkoholnih i bezalkoholnih pia. Utede Trokovi izgradnje i rada egalizacijskog bazena treba da budu uporeeni sa utedom vezanom za rad bez smetnji tehnika daljeg tretmana. Kljuni razlozi za implementaciju Da omogui nesmetano odvijanje daljeg tretmana otpadnih voda. Neutralizacija Opis Cilj neutralizacije je da se izbjegne isputanje jakih kiselina ili alkalnih otpadnih voda. Neutralizacija moe isto tako sprijeiti potrebu za daljim tretmanom otpadnih voda. Za neutralisanje otpadnih voda sa niskim pH vrijednostima obino se koriste sljedee hemikalije: Krenjak, emulzija krenjaka ili kreno mlijeko (gaeni kre Ca(OH)2), Natrijev hidroksid (NaOH) ili natrijum karbonat (Na2CO3), Jonski izmjenjiva-kationski. Za neutralisanje otpadnih voda sa visokim pH vrijednostima obino se koristi sljedee: Uvoenje CO2 npr. kao gasa iz fermentacionih procesa, Sumpor-vodonina kiselina (H2SO2) ili hloro-vodonina kiselina (HCl), Jonski izmjenjiva-anionski. Termin samo-neutralizacije se koristi kada veliina egalizacijskog bazena u kombinaciji sa pogodnim varijacijama dotoka otpadnih voda ne zahtjeva upotrebu dodatnih hemikalija.

242

Ostvarene okolinske koristi Izbjegavanje efekata jako kiselih i jako alkalnih otpadnih voda tj. korozije, smanjenja efikasnosti biolokih tretmana i/ili smanjenja osobina u samo-preiavanju jezera i rijeka, te mogui pogonski problemi za druge korisnike vode. Nepoeljni efekti na ostale medije Zbog dodatnih hemikalija u otpadnim vodama, sadraj rastvorenih soli moe znaajno porasti u tretiranim vodama i problemi sa nastalim otpadom (problemi vezani za ponovnu upotrebu ili odlaganje nastalog otpada). Operativni podaci Poznato je da se u sektoru za proizvodnju piva, neutralizacija moe koristiti u podrujima proizvodnje ili u centralnim neutralizacionim tankovima sa kiselinom ili kaustinom sodom. Proces neutralizacija otpadnih voda zahtjeva bazen sa vremenom hidraulikog zadravanja otprilike 20 minuta. Kapacitet mijeanja treba biti dovoljan da odri bazen potpuno izmijean. Poto se i kaustini i kiselinski agensi za ienje koriste u pivarama, smanjenje upotrebe hemikalija za neutralizaciju moe biti postignuto poveanjem vremena hidraulikog zadravanja u neutralizacionom bazenu. Neutralizacioni bazeni se esto koriste kao egalizacioni bazeni sa hidraulikim vremenom zadravanja od 3-6 sati. Dalje, djelimina neutralizacija putem bioloke pretvorbe e se obino desiti u otpadnim vodama dobivenim u sektoru za proizvodnju piva. pH vrijednost se u egalizacionim bazenima moe podesiti bez dodavanje kiselina, uslijed hidrolize organskih materija. Teko je kontrolirati taj efekat, ali to smanjuje dodavanje dodatnih kiselina kaustinom procesu otpadnih voda. Kako bi se postigla bioloka zakiseljenost, vrijeme hidraulikog zadravanja od 3-4 sata je nuno. Primjenjivost Neutralizacija se koristi u sektorima proizvodnje piva, alkoholnih i bezalkoholnih pia. Sedimentacija Opis Sedimentacija je odvajanje estica (koje su tee od vode) iz vode gravitacionim taloenjem. Nataloene vrste tvari se uklanjaju kao talog sa dna talonika ili periodino nakon to se voda ukloni. Talonici za primarnu sedimentaciju mogu biti sa vertikalnim, radijalnim i horizontalnim tokom otpadne vode. Oprema koja se koristi za sedimentaciju moe biti: pravokutni li kruni rezervoari opremljeni sa odgovarajuim strugaima (struga na vrhu za otklanjanje masnoa, ulja i masti i strugai na dnu za otklanjanje vrstih tvari) i dovoljnog kapaciteta da se obezbijedi vrijeme zadravanja potrebno za izvrenje sedimentacije, ploasti ili cjevasti strugai gdje se ploe koriste za poveanje povrine za proces odvajanja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa suspendiranih materija i nivoa masnoa, ulja i masti. Smanjenje nivoa tetnih i opasnih tvari koje se mogu emitirati. Operativni podaci Tabela 48 prikazuje tipino dobivene podatke u pivarama nakon sedimentacije:
243

Tabela 48. Tipini podaci o optereenju otpadnih voda iz pivara nakon sedimentacije
Poetno optereenje (m /m /h)
3 2

Konane suspendirane materije (mg/l)

0,5 1,0

20-30

Prihvatljivo optereenje e zavisiti od sedimentacionih karakteristika taloga Prednosti i mane sedimentacije su predstavljene u Tabeli 49. Tabela 49. Prednosti i mane sedimentacije
Prednosti Mane

Jednostavnost instaliranja, nisu sklone kvarenju

Pravokutni ili kruni bazeni mogu zauzeti veliku povrinu Nepogodna za sitno rasute materijale Ploasti separatori mogu biti blokirani masnoama

Primjenjivost Koristi se u sektorima proizvodnje piva, alkoholnih i bezalkoholnih pia. Utede U poreenju sa flotacijom isputenog zraka, tehnike sedimentacija imaju vee kapitalne trokove, ali manje operativne trokove. Pomoni bazen sa skretanjem toka Opis Praenje nepredvienih situacija moe omoguiti prevenciju od akcidentnih isputanja iz procesa koji mogu otetiti postrojenje za tretman otpadnih voda (PTOV) i/ili ugroziti rad primajui iznenadno veliko optereenje. Prevenciju ini postavljanje pomonog bazena takvog kapaciteta da prihvati obino 2 3 sata vrnog protoka. Tok otpadne vode se prati (kontrolie) uzvodno o PTOV, tako da se moe automatski usmjeriti do pomonog bazena, ako je potrebno. Pomoni bazen je povezan sa balansnim tankom ili primarnim preistaem tako da se viak tenosti moe postepeno vraati u glavni tok otpadne vode. Alternativno, moe se napraviti da se sadraj pomonog bazena isputa negdje drugo. Pomoni bazeni se koriste i tamo gdje nema odvojenog sistema za odvoenje atmosferskih voda, a on se moe povezati sa postojeim PTOV. Ostvarene okolinske koristi Izbjegavanje nekontrolisanog isputanja otpadne vode. Primjenljivost Koristi se u pivarama i u proizvodnji alkoholnih i bezalkoholnih pia.
244

Centrifugiranje Upotreba centrifuga kao tehnike za primarni tretman otpadnih voda pivare je prilino limitirana. Opis Postoje etiri glavna tipa centrifuga. Centrifuge sa vrstim cilindrom i koarom slue za odvajanje vode iz mulja u arnom procesu. Konfiguracija vrstog cilindra pomae izdvojenoj tenosti ili da bude izbaena sa povrine ili da preskoi branu na vrhu centrifuge. Koara je izbuena, tako da tena faza prolazi kroz sito tokom centrifugiranja. Disk-otvor centrifuge se primarno koriste za separaciju teno/teno. Na kraju, dekanter centrifuge je standardna tehnologija iroko koritena za separaciju aktivnog mulja. Centrifuge mogu biti koritene za razdvajanje estica suvie malih za taloenje, iz razloga to se koristi vea gravitaciona sila. Centrifuge se mogu koristiti za obradu stabilizovanog ili nestabilizovanog mulja. Ova centrifuga je u obliku konusnog doboa i pua postavljenog unutra na osovini doboa. Mulj se zadrava na zidovima doboa i pomou pua transportuje u konusni dio rotora. Filtrat se odvodi na suprotnu stranu. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa suspendiranih materija, masti i ulja i BPK/KPK. Manja proizvodnja otpada. Nepoeljni efekti na ostale medije Velika potronja energije. Primjenljivost iroko promjenljivo u prehrambenoj industriji, npr. za uguivanje ili izdvajanje vode iz aktivnog mulja. Utede Trokovi odravanja i energije mogu biti veliki, i zbog toga ova tehnika nije privlana za postrojenja sa relativno malim protokom. Precipitacija (obaranje) Opis Kad se vrste estice ne mogu razdvojiti samo gravitaciono (npr. kad su previe male, njihova gustina je priblina gustini vode ili one obrazuju koloide/emulzije) moe se koristiti precipitacija. Ova tehnika pretvara supstance rastvorene u vodi u nerastvorne estice putem hemijske reakcije. Precipitacija se moe koristiti i za uklanjanje fosfora. Ovaj proces se sastoji iz tri glavna dijela. Prvi stepen je koagulacija, koja destabilizuje koloide/emulzije smanjujui napon odgovoran za njihovu stabilnost. Ovo se postie doziranjem neorganskih hemikalija kao to su aluminijumsulfat, eljezohlorid ili kre. Sljedei korak je flokulacija malih estica u velike, koji se mogu lake taloiti ili flotisati. Ovo moe ukljuiti dodavanje polielektrolita koji formiraju veze izmeu estica formirajui velike flokule. Pored koagulacije-flokulacije, javlja se i precipitacija nekih metalnih hidroksida i ovi hidroksidi apsorbuju estice masti. Pored precipitacije, mulj se uklanja ili sedimentacijom ili flotacijom. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa suspendiranih materija, masti, ulja i masnoa, te fosfora. Ako se u procesu proizvodnje koriste opasne i visoko tetne supstance, njihov nivo u otpadnoj vodi se smanjuje.

245

Nepoeljni efekti na ostale medije Zbog dodavanja hemikalija u otpadnu vodu, moe doi do znaajnog poveanja rastvorenih vrstih materija/soli, te moe biti komplikovano ponovo upotrebiti ili odloiti nastali otpad. Operativni podaci Tokom precipitacije, primijeeno je da je efikasnost uklanjanja fosfora 70 90 %. U netretiranoj otpadnoj vodi, fosfor je prisutan u neorganskoj i organskoj formi. Organski fosfor ne reaguje sa neorganskim flokulantima za precipitaciju. Postrojenja za hemijski tretman su komplikovana za upravljanje jer su njihove performanse jako osjetljive na promjenu karakteristika otpadnih voda, tako da su veoma teka za automatizaciju i zahtijevaju znaajnu operatorsku radnu snagu. Izbor hemikalija koji se koriste za koagulaciju i flokulaciju zavisi od toga gdje se namjerava prazniti mulj. Ako se precipitacija koristi simultano sa tretmanom otpadne vode sa aktivnim muljem, ona pomae taloenju aktivnog mulja. U nekim sluajevima dodatak fosfora ini mulj vrjednijim u pogledu njegove upotrebe u poljoprivredi, dok u drugim poveava problem eutrofikacije. Primjenljivost Primjenjivo u svim postrojenjima prehrambene industrije, npr. za uklanjanje suspendiranih tvari, ukupnih ulja i masti i fosfora. Ova tehnika se moe koristiti simultano tokom sekundarnog tretmana, npr. u procesu sa aktivnim muljem, ili kao tercijarni tretman. 8.4.4 Sekundarni tretmani Sekundarni tretman je usmjeren uglavnom prema uklanjanju biorazgradljivih organskih i suspendiranih tvari, pri emu se koriste bioloke metode. Adsorpcija zagaivaa na nastalom organskom mulju e ukloniti i nebiorazgradljive materijale, npr. teke metale. Organski azot i fosfor se djelimino uklanjaju iz otpadne vode. Vrste sekundarnog tretmana mogu biti upotrebljene same ili u kombinaciji, to zavisi od karakteristika otpadne vode i postavljenih zahtjeva prije isputanja u recipijent. Ako se upotrebljava kombinacija u seriji, tehnika se zove viestepeni sistemi. Postoje tri osnovna tipa metabolikih procesa: aerobni proces - koji koristi rastvoreni kiseonik; anaerobni proces - bez kiseonika i anoksini proces - koji koriste bioloku redukciju kiseonika. U ovom dijelu e biti opisane tehnike koje uglavnom koriste aerobne i anaerobne metabolike procese. Glavne prednosti i nedostaci anaerobnih procesa u preiavanju otpadnih voda u poreenju sa aerobnim procesima su prikazane u Tabeli 50. Tabela 50. Prednosti i nedostaci anaerobnog procesa preiavanja otpadnih voda u poreenju sa aerobnim procesom
Prednosti Nedostaci

Niska proizvodnja specifinog vika; nia stopa rasta znai manje zahtjeve za makro/mikro nutrijentima Manji zahtjevi za energijom

Mezofilne bakterije, koje napreduju na 20 45 C, mogu zahtijevati spoljni izvor toplote Niska stopa rasta zahtjeva dobro zadravanje biomase

246

Prednosti

Nedostaci

Generalno, manji kapitalni trokovi i operativni trokovi po kg uklonjenog KPK. Ovo je u skladu sa smanjenom produkcijom mulja i manjim trokovima mijeanja. Proizvodnja biogasa koji se moe upotrijebiti za proizvodnju el. energije ili za zagrijavanje. Mali zahtjevi za prostorom. Moe se lako iskljuiti za due vrijeme i ostaviti u stanju mirovanja (korisno za sezonsku proizvodnju). Djelimina prednost procesa je formiranje muljnih kuglica (granula). Ovo ne samo da omoguava brzu reaktivaciju sistema koji je mirovao, ve i prodaju vika granula, npr. za pokretanje novih sistema. Neke supstance koje ne mogu biti razloene aerobno, mogu se razloiti u anaerobnim uslovima, npr. pektin i betain. Manje problema sa neugodnim mirisima, ako su primijenjene odgovarajue tehnike za njegovo sniavanje. Nema formiranja aerosola, mogu asimilirati ukupna ulja i masti Aerobni procesi

Poetna faza putanja u rad/aklimatizacije moe biti duga (ne za reaktore sa granularnim muljem)

Anaerobni sistemi osjetljiviji su od aerobnih pri promjenama temperature, pH, koncentraciji i optereenju zagaenja Neke komponente preiene vode mogu biti toksine/korozivne, npr. H2S

Aerobni procesi su jedino generalno upotrebljivi i isplativi tamo gdje je otpadna voda lako biorazgradljiva. Mikroorganizmi u smjesi tenosti mogu dobiti kiseonik ili preko povrine ili ubacivanjem preko difuzora potopljenih u otpadnoj vodi. Ubacivanje kiseonika preko povrine je izvodljivo preko povrinskih aeratora ili koeva za aeraciju. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode su prikazani u Tabeli 51. Tabela 51. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode
Prednosti Nedostaci

Raspadanje u bezopasna jedinjenja.

Velika koliina mulja.

247

Prednosti

Nedostaci

Ubacivanje vazduha moe prouzrokovati izbacivanje gasova sa neprijatnim mirisima/aerosolima. Bakterijska aktivnost opada pri niskim temperaturama. Pored svega, moe se upotrijebiti povrinska aeracija i ubacivanje istog kiseonika za poboljanje procesa. Ako ukupna ulja i masti nisu uklonjeni prije aerobnog procesa, to moe ometati funkcionisanje PTOV, jer one nisu lako razgradljive za bakterije

AKTIVNI MULJ Opis Tehnika sa aktivnim muljem proizvodi aktiviranu masu mikroorganizama koji su u stanju da aerobno stabilizuju otpadne materije. Biomasa se aerie i odrava u suspenziji unutar reaktora. Postrojenje moe koristiti vazduh, kiseonik ili kombinaciju ovo dvoje. Ako se koristi kiseonik, onda se zovu sistemi sa istim kiseonikom. Da bi se mogao odvijati proces sa aktivnim muljem neophodno je da se u toku itavog procesa preiavanja obezbijedi dovoljna koliina kiseonika, ivih mikroorganizama, hranljivih materija, kao i veoma dobar kontakt mikroorganizama, hranljivih materija i kiseonika. Postupak preiavanja sa aktivnim muljem sastoji se od sljedeih operacija: mijeanje aktivnog mulja sa otpadnom vodom, aeracija i agitacija, odvajanje aktivnog mulja u sekundarnom taloniku, vraanje odgovarajue koliine aktivnog mulja (povratni mulj), odstranjivanje i odlaganje vika aktivnog mulja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i tetne supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama. Nepoeljni efekti na ostale medije Visoka potronja energije. Podaci o radu Podaci o performansama postrojenja za tretman otpadnih voda sa aktivnim muljem u sektoru proizvodnje piva dati su u Tabeli 52.

248

Tabela 52. Performanse postrojenja za tretman otpadnih voda sa aktivnim muljem u sektoru proizvodnje piva Poetno optereenje (kg KPK/m3 na dan) Krajnji nivo BPK (mg/l) Proizvodnja mulja po kg uklonjenog BPK (suspendovanih materija/kg) 1,2 1,8 15 25 0,45 0,55

Ovi pokazatelji su validni na temperaturi od 25 35 C i zato nisu primjenljivi u zimskom periodu)

Efikasnost uklanjanja fosfora od 10 25 % postie se koritenjem tehnike sa aktivnim muljem. Najei problem kod preiavanja aktivnim muljem je bujanje mulja. Ovaj izraz se koristi da opie bioloki mulj koji se loe taloi. To se deava zbog prisustva vlaknaste bakterije i/ili prekomjernog prisustva vode unutar bioloke flokule (stvaranje hidratacionog omotaa bakterija u sastavu flokula). Jedna vana i fundamentalna injenica koju treba istai u vezi bujanja mulja je da je prevencija bolja od lijeenja. Tipian lijek za bujanje mulja je upotreba hemijskih sredstava, npr. hlorisanje, upotreba ostalih oksidativnih hemikalija, da bi se unitili konani organizmi koji nisu zatieni flokulom aktivnog mulja. Ovi naini lijeenja nisu selektivni i mogu unititi itavu bioloku aktivnost. Prevencija bujanja mulja se postie sa npr. obezbjeenjem i odravanjem optimalnog balansa dodatih nutrijenata, minimiziranjem otputanja nutrijenata i prekomjerne proizvodnje konastih bakterija. Nain za postupanje sa bujanjem mulja kad se ono pojavi, ukljuuje smanjenje optereenja. Prisutnost amonijaka, kao prelomnog proizvoda, omoguava evidenciju nivoa i pokazuje da li je potrebna denitrifikacija. Hidrauliko vrijeme zadravanja, starost mulja i radna temperatura su najvaniji parametri za razmatranje. Parametri trebaju biti podeeni tako da doe do slamanja otpornije organske supstance. Dodatno, upotreba odvojenih komora je dobar alat za prevenciju i kontrolu rasta konanih organizama. Ovo je inicijalna kontaktna zona gdje se mijeaju primarna otpadna voda i povratni mulj. Ona ukljuuje selektivni rast organizama koji formiraju flokule omoguujui visok odnos koliine aktivnog mulja/mikroorganizama pri kontrolisanom nivou rastvorenog kiseonika. Kontaktno vrijeme je kratko, obino 10 30 minuta. Anoksini reaktor, koji zahtjeva prisustvo nitrata u vodi, esto se koristi za nitrifikaciju sistema sa aktivnim muljem. Kao efektivna kontrola konastih bakterija, anoksine komore se koriste u cilju smanjivanja zahtjeva procesa za kiseonikom, dok se nitratni azot koristi kao krajnji primalac elektrona za oksidaciju ulaznih biorazgradljivih organskih materija, pri emu se odrava visoka alkalnost tokom nitrifikacije, kao rezultat povratka alkalnosti u anoksinoj zoni. Anoksine komore mogu biti dosta efikasne u kontroli rasta konastih organizama zato to koriste kinetiki i metaboliki mehanizam selekcije. Ako se ne koriste komore, zadnji talonik mora biti projektovan u skladu sa malom taloivou mulja Primjenljivost iroko primjenljiva tehnika u prehrambenoj industriji. Moe se upotrebiti za tretman otpadne vode sa malim ili velikim BPK, ali je za tretman vode sa niskim BPK efikasnija i jeftinija.

249

Upotreba ove tehnike moe biti ograniena zahtjevima za prostorom. Koristi se u sektorima proizvodnje piva, alkoholnih i bezalkoholnih pia. Utede Tehnika sa aktivnim muljem prua jeftin tretman rastvorljivih organskih materija. U industriji alkoholnih i bezalkoholnih pia, zbog sezonskih varijacija otpadnih voda, primjena ove tehnike je obino predimenzionisana, to ima za posljedicu visoke investicije i operativne trokove. SISTEMI SA ISTIM KISEONIKOM Opis Sistemi sa istim kiseonikom u principu slue za intenziviranje procesa sa aktivnim muljem, npr. ubacivanje istog kiseonika u postojee konvencionalno aerisano postrojenje. Ovo se obino koristi poslije poveanja proizvodnje, kad se utvrdi da postojee aerobno postrojenje nije efikasno bar jedan dio njegovog radnog ciklusa. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK5/KPK i azota. Smanjena mogunost pojave neprijatnih mirisa ukoliko nije naruena povrina rezervoara za aeraciju. Smanjenje potronje energije. Podaci o radu Poredei sa konvencionalnim aktivnim muljem, sistem sa istim kiseonikom moe intenzivirati proces tako to moe raditi pri viem nivou suspendovanih materija. Ova tehnika troi manje energije nego pri konvencionalnom aktivnom mulju (70 % energije se raspe zato to vazduh sadri oko 70 % zapremine azota). Primjenljivost iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji, kako u novim tako i u starim pogonima. Koristi se u sektorima proizvodnje piva, alkoholnih i bezalkoholnih pia. Sistemi sa istim kiseonikom se ugrauju i u stare sisteme sa aktivnim muljem. Utede Poto sistem radi pri ekstremno velikim starostima mulja i time podstie endogenu respiraciju, pri emu biomasa troi samu sebe, znaajno je smanjenje trokova odlaganja mulja. Ipak, postrojenja koja koriste kiseonik umjesto vazduha, imaju vee operativne trokove. Kljuni razlozi za implementaciju Upotreba istog kiseonika poveava kontrolu i uinak, a sistemi sa istim kiseonikom se mogu naknadno ugraditi u postojee sisteme. UZASTOPNI ARNI REAKTORI (UR) Opis UR su jedna varijanta procesa sa aktivnim muljem. Oni rade na principu napuni i ispusti i uobiajeno je da se sastoje iz dva identina reaktora. Razliite faze procesa sa aktivnim muljem deavaju se unutar istog reaktora. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK/KPK, azota i fosfora.

250

Podaci o radu Proces je veoma fleksibilan toliko koliko je mogui broj promjena procesa unutar operativnog ciklusa, npr. poboljana denitrifikacija tokom faze mirovanja. Tipino vrijeme ciklusa je oko est sati. Vrijeme potrebno za svaku fazu procesa treba podesiti tako da se proces prilagodi lokalnim uslovima. Na kraju, odvijanje procesa je nezavisno od bilo kakvih uticaja uzrokovanih ulaznim hidraulikim promjenama. U tom pogledu, UR ima jednostavniji i robusniji rad, tj. puni i prazni sistem prije nego konvencionalni sistem sa aktivnim muljem. Poto paljivo punjenje are vodi stvaranju lako taloivog aktivnog mulja, ovaj proces je podesan za industrijske otpadne vode koje imaju tendenciju prema stvaranju bujanja mulja. Uobiajeni rad tipinog UR je prikazan u Tabeli 53. Tabela 53. Karakterizacija tipinog UR
Korak Svrha Operacija (aeracija) Maksimalna zapremina (%) Vrijeme ciklusa (%)

Punjenje Reakcija Taloenje Isputanje Mirovanje *

Dodavanje supstrata Bioloko razlaganje Bistrenje Uklanjanje vode Otpadni mulj

Vazduh uklj/isklj Vazduh uklj/mijeanje Vazduh isklj Vazduh isklj Vazduh uklj/isklj

25 100 100 100 35 100 25 35

25 35 20 15 5

*Otpadni mulj se moe pojaviti i u drugim koracima. U sistemu sa vie tankova. faza mirovanja se koristi da obezbijedi vrijeme za punjenje drugog tanka. Ovaj korak moe biti izostavljen.

Primjenljivost Primjenljiv za sektor proizvodnje bezalkoholnih pia. Primjena ove tehnike moe biti ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman otpadnih voda sa visokim i niskim sadrajem BPK, ali je tretman vode sa niskim BPK efikasniji i jeftiniji. Utede Nii kapitalni a vii operativni trokovi u odnosu na konvencionalni tretman sa aktivnim muljem. AEROBNE LAGUNE Opis Aerobne lagune su veliki plitki bazeni u zemlji koji se koriste za tretman otpadnih voda prirodnim putem. One ukljuuju upotrebu algi, bakterija, suneve svjetlosti i vjetra. Kiseonik,

251

osim onoga kojeg proizvode alge, ulazi u vodu preko difuzije iz vazduha. Sadraj laguna se periodino mijea pomou pumpi ili povrinskih aeratora. Vrsta aerobne lagune su aerobna jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi kombinacijom aerobnih, anaerobnih i fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u gornjem sloju i to samo preko povrinske aeracije. Vrsta aerobne lagune su aerobna jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi kombinacijom aerobnih, anaerobnih i fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u gornjem sloju i to samo preko povrinske aeracije. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK i azota. Nepoeljni efekti na ostale medije Mogui neprijatni mirisi, erozija zemljita i zagaivanje podzemnih voda. Podaci o radu Lagune pruaju veliki puferski kapacitet zbog svoje velike povrine i zapremine; izjednaavanje zapremine i koncentracije u sezonskom radu i one uspostavljaju adaptiranoj biocenozi uslove za dugo vrijeme zadravanja. U zavisnosti od karakteristika zemljita, lagune se mogu zatvoriti tako da ne doe do njihovog izlijevanja ili curenja u tlo, da bi se izbjeglo zagaivanje podzemnih voda. Razlaganje BPK podstie prirodne procese kao to su ciklusi kruenja ugljika, azota i sumpora, kao i djelovanje bakterija Povrinska aeracija se koristi za poveanje aktivnosti aerobnih bakterija ako je to potrebno, npr. na niskim temperaturama. Dodatni kiseonik se ubacuje u vodu pomou slobodnih ili fiksiranih plivajuih aeratora na elektrini pogon. Povremeno, aeratori sa pogonom na vjetar se koriste gdje to dozvoljavaju vremenske prilike. Postoje i mjeoviti sistemi na vjetar i struju. Primjenljivost Koristi se u sektorima proizvodnje alkoholnih i bezalkoholnih pia. Primjena ove tehnike moe biti ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika se moe koristiti za tretman otpadne vode sa visokim ili niskim sadrajem BPK, ali je tretman vode sa niskim BPK efikasniji i jeftiniji. KAPAJUI FILTERI Opis U aerobnim procesima sa imobilisanom mikroflorom, kao to su kapajui filteri, biomasa se razvija na povrini medija koji ispunjava filter, a otpadna voda se distribuira tako da prelazi preko medija. Kapajui filter se obino ispunjava kamenjem ili razliitim vrstama plastike. Preiena voda se skuplja ispod medija i odvodi do talonika, gdje se jedan dio tenosti moe vraati da razblai dolaznu otpadnu vodu. Varijacije ukljuuju promjenljivu ili stalnu duplu filtraciju. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK/KPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i tetne supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama.

252

Nepoeljni efekti na ostale medije Mogua pojava neprijatnih mirisa. Podaci o radu Za efikasan rad, kljuno je minimizirati koliinu ukupnih ulja i masti prije filtera. Ako se koriste kapajui filteri sa visokim uinkom, mogua je upotreba talonika, zavisno od zahtjeva za kvalitet vode koja se isputa. U sektoru proizvodnje alkoholnih i bezalkoholnih pia, ova tehnika je efikasna 70 %, tako da je potreban dalji tretman. Efikasnost uklanjanja fosfora u kapajuim filterima je oko 8 12 %. Primjenljivost Primjenljivo za otpadne vode sa relativno niskim BPK, ili kao dodatni tretman poslije tretmana sa aktivnim muljem ili poslije kapajueg filtera sa visokim uinkom. Njegova upotreba u prehrambenoj industriji opada zato to zahtijeva relativno veliku povrinu zemljita, te pojava operativnih problema tokom zastoja uslijed zaguenja. Koristi se u proizvodnji piva, te alkoholnih i bezalkoholnih pia. REAKTOR SA REACTOR) Opis
POKRETNIM SLOJEM SA BIOFILMOM (TZV. TEHNIKA

MBBR MOVING BED BIOFILM

Reaktori sa pokretnim slojem biofilma su modifikacija kapajueg filtera, s tim da se, za razliku od kapajueg filtera, vazduh intenzivno uvodi na dnu reaktora, ime se postie intenzivno mijeanje medijuma u reaktoru, a samim tim i bolja iskoritenost medijuma (kompletan medijum uestvuje u procesu preiavanja). Medijum se pravi od plastike i u obliku sa to veom povrinom (specijalni prstenovi), tako da ukupna povrina u odnosu na zapreminu reaktora dostie i do 500 m2/m3. Imobilisana mikroflora se lijepi za medijum i razgrauje organske materija u prisustvu velike koliine kiseonika, to za posljedicu ima veliki kapacitet ureaja. U procesu dolazi do autodigestije mulja, tako da je smanjena koliina otpadnog mulja. Mulj se odvaja u taloniku iza reaktora i jedan dio se vraa u proces, a viak se izbacuje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK5/KPK, fosfora, azota i suspendiranih tvari. Nepoeljni efekti na ostale medije U manjoj mjeri poveana potronja energije za aeraciju. Podaci o radu U zavisnosti od sastava otpadne vode, projektuje se ureaj, koji se moe sastojati od vie reaktora. Ureaj se projektuje konzervativno, tako da u radu moe podnijeti udare i hidraulikog i organskog optereenja. Poto je medijum u fluidizovanom sloju, iskoritena je itava povrina medijuma i ne dolazi do zaepljivanja zbog mulja. Primijeeno je da je ureaj podjednako uspjean i sa niskim i sa visokim organskim optereenjem, kao i sa razliitom koliinom nutrijenata. Primjenljivost iroko primjenljiv u svim pogonima prehrambene industrije, ukljuujui i proizvodnju piva, u kojima nastaju otpadne vode sa velikim teretom zagaenja.

253

Utede Nisko investiciono ulaganje, zauzima malu povrinu. Mali operativni trokovi. Kljuni razlozi za implementaciju Mala veliina postrojenja u odnosu na kapacitet. Malo investiciono ulaganje. BIOLOKI AERISANI POTOPLJENI FILTERI (BAPF) I ZARONJENI BIOLOKI AERISANI FILTERI (ZBAF) Opis Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAPF) i zaronjeni bioloki aerisani filteri (ZBAF) su hibridni sistemi nastali nanoenjem mikroorganizama na inertni nosa. Osnovna karakteristika ovih sistema je velika specifina povrina koja omoguava bolji rast mikroorganizama, a samim tim i vei efekat preiavanja otpadnih voda. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK/KPK. Podaci o radu Ispiranje filtera se vri svaka 24h da bi se uklonio viak nastale biomase. Za tretman otpadnih voda od ispiranja neophodno je primjeniti taloenje ili flotaciju. Sekundarno taloenje nije potrebno. Primjenljivost Koriste se u sektoru proizvodnje piva, te alkoholnih i bezalkoholnih pia. Utede BAPF reaktori predstavljaju isplativi nain tretmana rastvorljivih organskih materija. Anaerobni procesi Uslijed nedostatka kiseonika, organska tvar se raspada, stvara se metan (CH4) kao sekundarni proizvod a koji se koristi za zagrijavanje reaktora. Tokom standardnih anaerobnih procesa reaktori su obino nezagrijani, dok se u visoko anaerobnim procesima reaktori obino griju. U oba sluaja, temperatura reaktora se mora odravati na 30 35 C (mezofilina) ili 45 50 C (termofilina), a da li je zagrijavanje neophodno zavisi prvenstveno od temperature sastojaka. Mada je anaerobni rast nii u odnosu na aerobne procese, vea koliina BPK uklanja se putem anaerobnih tehnika (kg BPK/m3 zapremine reaktora) za otpadne vode jakog intenziteta. Anaerobne tehnike se generalno koriste u onim industrijama gdje postoji visok nivo rastvorljive i lako biorazgradive organske materije, te gdje je nivo KPK visok i iznosi vie od 1.500 2.000 mg/l. U prehrambenoj industriji primjena anaerobnog preiavanja otpadnih voda je uveliko ograniena na relativno teko zagaenu otpadnu vodu iji je KPK izmeu 3.000 i 40.000 mg/l. Postignut je i znaajan uspjeh u primjeni odreenih anaerobnih sistema i za manje zagaene otpadne vode, sa KPK izmeu 1.500 and 3.000 mg/l, kao to su one iz industrije za proizvodnju piva, mineralne vode i negaziranih pia. Tamo gdje su prisutne velike fluktuacije u zapremini i intenzitetu otpadnih voda, ovaj tretman je manje efikasan. Jedan od kljunih aspekata primjene anaerobnih procesa za tretman otpadnih voda je taj da se veina organskog ugljika, koji je povezan sa vrijednou za BPK, pretvara u metan umjesto za proces rasta novih elija. Ovo je suprotno kod aerobnih procesa, koji pretvaraju veinu organskog ugljika u nove elije koje na kraju stvaraju vrsti biootpad koji zahtijeva dalji tretman ili odlaganje
254

izvan lokacije pogona i postrojenja. Anaerobni procesi stvaraju daleko manje otpadnog mulja. Takoer, dobiveni metan ima visoku kalorinu vrijednost i kao takav se moe ponovo upotrijebiti kao gorivo npr. na drugom mjestu u pogonu i postrojenjima. Sam anaerobni sistem ne bi mogao postii traeni visoki kvalitet otpadne vode na kraju procesa preiavanja za konano isputanje u vodotok. Anaerobna postrojenja za preiavanje obino prati aerobni sistem, poto se sa aerobnim procesom preiavanja postie nii nivo isputanja i uklanja hidrogen sulfid, obezbjeujui time dovoljnu koliinu zraka otpadnim vodama kako bi se poboljao proces raspadanja preostalog BPK. Energija dobivena iz anaerobnog postrojenja moe biti jednaka onoj koju koristi aerobno postrojenje. Pod odreenim uslovima aerobni tretman moe biti primijenjen na postrojenjima za tretman komunalnih otpadnih voda. Anaerobno tretirana otpadna voda moe biti povrinski snabdjevena zrakom na lokaciji pogona, prije transfera na postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda. Ovo se obino odvija u rezervoaru, nakon tretmana, obezbjeujui kiseonik po fazama prije isputanja u PTOV. Metanogena bakterija iz zadnje faze anaerobnog procesa, koja proizvodi metan, se mora zatiti od prejakih hlornih i sumpornih jedinjenja, pH-vrijednosti i temperaturnih fluktuacija. U fazi acidifikacije (stvaranja kiselina) druga bakterija e dominirati i rastvoriti mnoge supstance koje stvaraju probleme. Uslijed sporog mikrobnog rasta ne dolazi do uklanjanja fosfora. Ne deavaju se ni nitrifikacija niti denitrifikacija, tako da se ovim procesom anaerobnog tretmana azot ne moe ukloniti. Savremena rjeenja reaktora dozvoljavaju vie nivoe optereenja, poveanu proizvodnju biogasa ili nude veu stabilnost. Kada se bakterije u ovim sistemima adaptiraju na otpadne vode, onda dolazi do poveane stabilnosti. Sistemi na licu mjesta, odnosno na lokaciji pogona i postrojenja, zasnovani na anaerobnim reaktorima kao osnovnim procesima tretmana imaju slian izgled. Sastoje se od kolektora otpadne vode ili rezerovara za izjednaavanje iz kojeg se voda ispumpava/tee u primarni rezervoar za tretman. Primarni procesi preiavanja su isti kao za aerobne sisteme. Iz primarne faze preiavanja, otpadna voda ide u rezervoar za kondicioniranje ili privremeni rezervoar gdje se otpadna voda kondicionira, tj. vre se pH korekcije ili dodavanja nutrijenata, prije nego se putem distributivnog sistema pusti u bioreaktor. Raniji anaerobni reaktori imali su poetne faze anaerobnog metabolizma koji su zapoinjali u rezervoaru za kondicioniranje (odnosno acidifikacijskom rezervoaru). Savremena rjeenja reaktora dozvoljavaju sve opcije procesa metabolizma unutar reaktora. Rezervoar za kondicioniranje je dakle tu samo radi pH korekcija i dodavanja nutrijenata. Tretman se odvija u reaktoru, uz proizvodnju biogasa koji se mora skupiti. Drugi dijelovi su obino rezervoar za smjetanje mulja, ventilacioni otvori za odlaganje gasa i postrojenja za primarni tretman. Tipini podaci izvedbe nekih anaerobnih tehnika su prikazani u Tabeli 54. Tabela 54. Uinkovitost anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda-karakteristini podaci
Proces Ulazni BPK (mg/l) Vrijeme zadravanja (sati) Organsko optereenje (kg KPK/m3 na dan) Uklonjeni KPK (%)

Anaerobne lagune Anaerobni kontakt proces

0,6-1 1.500-5.000 2-14 0,5-5,3 75-90

255

Proces

Ulazni BPK (mg/l)

Vrijeme zadravanja (sati)

Organsko optereenje (kg KPK/m3 na dan)

Uklonjeni KPK (%)

Fiksni sloj UAMP

10.000-70.000 5.000-15.000

24-48 4-12

1-15 2-12 (-60)

75-85 75-85

Reaktor sa proirenim slojem Reaktor sa fluidiziranim slojem Reaktor sa unutranjom recirkulacijom (RUC)

5.000-10.000

5-10

5-30 40-60 31

80-85

Neki uobiajeni problemi koji su se pokazali tokom djelovanja anaerobnog procesa preiavanja su dati u Tabeli 55. Tabela 55. Operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja
Problem Mogue rjeenje

Nedostatak makro nutrijenata pH Temperatura Nedostatak mikro nutrijenata

BPK:N:P omjeri se obino odravaju na 500:5:1 pH se odrava na 6,8-7,5 Optimalna temperatura za mezofilinu bakteriju je 35-37 C Odravaju se minimalne koliine mikro nutrijenata, naroito za Fe, Ca, Mg i Zn u skladu sa primijenjenim specifinim procesom Kljuni element je efektivan pregled i primarni tretman Potrebno je obratiti panju da originalni projektovani omjeri hidraulinog, vrstog i organskog optereenja ne prelaze preporuke proizvoaa

Fizika blokada ulaznog otvora cjevovoda reaktora Preoptereenje

256

ANAEROBNE LAGUNE Anaerobne lagune su sline aerobnim lagunama, s tom razlikom da se anaerobne lagune ne mijeaju. Mogu izazvati problem emisije neprijatnih mirisa uslijed emisije H2S. U sektoru proizvodnje bezalkoholnih pia, anaerobne lagune mogu biti duboke i preko 2 m. ANAEROBNI KONTAKTNI PROCESI Opis Anaerobni kontaktni procesi mogu biti povezani sa aerobnim procesom aktivnog mulja, s obzirom da je separacija i recirkulacija biomase ukljuena u projektno rjeenje. Nepreiene otpadne vode se mijeaju sa vrstim materijama iz recikliranog mulja i spremaju u reaktore zatiene od prodiranja vazduha. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK. Operativni podaci U poreenju sa UAMP procesima visokog uinka (proireni i fluidizirani poloeni reaktori), kontaktni stabilizacioni procesi ne proizvode tako visoke koncentracije biomase u reaktoru i stoga rade sa manjim optereenjem (obino do 5 kg KPK/m dnevno). Njihova osnovna prednost lei u relativno jednostavnom radu, a posebno nepostojanju problema zaepljenja. Poto anaerobni mulj proizvodi gas izvan reaktora, a zapremina gasa nastavlja da raste, esto se ukazuje potreba za degasifikacijskom jedinicom izmeu metanskog reaktora i jedinice separatora. Degasifikacija se moe postii vakumom, iskrcavanjem, hlaenjem ili mijealicama. Ovakav nain omoguava operativnost procesa sa vremenom zadravanja od 6 14 sati. Primjenjivost Primjenjivo kod pogona i postrojenja u prehrambenoj industriji gdje otpadne vode sadre rastvorljivi otpad jakog intenziteta. Primjenjivo kod proizvodnje piva, te alkoholnih i bezalkoholnih pia. Kljuni razlozi za implementaciju Ova tehnika obezbjeuje relativno dobro odvijanje procesa, te nepostojanje problema zaepljenja. UZVODNI ANAEROBNI MULJNI PREKRIVA (UAMP) Opis U ovakvom sistemu, otpadna voda se usmjerava na dno reaktora radi jednoobrazne distribucije. Otpadna voda prolazi kroz prekriva (sloj) od prirodno stvorenih bakterijskih granula sa dobrim karakteristikama taloenja, tako da se te bakterije ne ispiraju lako iz sistema. Bakterija je nosilac reakcija i tada prirodna konvekcija podie mjeavinu gasa, tretirane otpadne vode i granula mulja na vrh reaktora. Patentirani trofazni raspored separatora se koristi za separaciju finalne otpadne vode od vrste materije (biomase) i biogasa. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK. Tabela 56 prikazuje zabiljeeni uinak ovog reaktora u sektoru proizvodnje piva.

257

Tabela 56. Uinak UAMP-a u sektoru proizvodnje piva Poetno optereenje (kg KPK/m na dan) Krajnji nivo KPK (mg/ml) Nastali mulj po kg uklonjenog KPK (Suspendovane materije/kg)
Neophodan je daljnji tretman za isputanje otpadnih voda sa ovim koncentracijama u recipijent
3

5-10

500-1.000

0,04-0,08

Jedna mana UAMP-a je osjetljivost tehnike na ukupna ulja i masti. Nivo masti mora biti ispod 50 mg/l u otpadnoj vodi, u suprotnome dolazi do tetnog efekta za proces. S druge strane, posebna prednost procesa je formiranje granula anaerobnog mulja. Ovo omoguuje ne samo brzu reaktivaciju poslije mjeseci dugog prekida rada, ve i prodaju vika anaerobnog mulja kao npr. za inokulaciju novih sistema. Primjenjivost Ovaj proces je posebno pogodan za otpadne vode sa niskim sadrajem vrste materije i sa relativno niskim nivoom KPK (<2.000 mg/l) i na malim povrinama. Reaktori sa slojem mulja na dnu su trenutno najrasprostranjeniji reaktori u prehrambenoj industriji. Koriste se u sektoru proizvodnje piva. REAKTORI SA UNUTRANJOM CIRKULACIJOM (RUC) Opis Postoji posebna konfiguracija UAMP-a, tj reaktor sa unutranjom cirkulacijom (RUC), gdje se dva dijela UAMP reaktora mogu postaviti jedan na drugi, jedan dobro optereen a drugi manje. Biogas iz prve faze, pokree podizanje nivoa gasa to rezultira unutranjom cirkulacijom otpadne vode i mulja, kako i sam naziv kae. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK. Operativni podaci Jedna od glavnih prednosti RUC je ta to ima odreenu dozu samoregulacije, bez obzira na varijacije u novopristiglim tokovima i optereenjima. Kako se optereenje poveava, koliina stvorenog metana takoer raste, i dalje poveava stepen recirkulacije, a samim tim i razblaivanje novopristiglog optereenja. Tipina optereenja u ovom procesu variraju od 15 35 kg KPK/m dnevno. Primjenjivost Primjenjivo u prehrambenoj industriji. Mogua upotreba za tretman otpadnih voda iz pivara. HIBRIDNI UAMP REAKTORI

258

Opis Hibridni proces je varijacija konvencionalnog UAMP reaktora. Ukljuuje zatvorenu zonu medija iznad glavne otvorene zone. Ovo omoguava skupljanje i zadravanje negranuliranih bakterija koje bi se u konvencionalnim UAMP reaktorima izgubile iz procesa. Nia zona mulja se ponaa na isti nain kao i kod konvencionalnog UAMP reaktora i odgovorna je za veinu biorazgradnje organskog materijala. Uloga mikroorganizma i medija u zatvorenoj zoni je da obezbijedi zadravanje bioloke vrste materije u rezervi i sprijei ispiranje biomase iz reaktora. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK. Operativni podaci Hibridni UAMP su sistemi sa visokom i tipinom stopom optereenja koja varira od 10 - 25 kg KPK/m3 dnevno. Primjenjivost iroko primjenjiv u prehrambenoj industriji. Mogua upotreba za tretman otpadnih voda iz pivara. REAKTORI SA FLUIDIZIRANIM I PROIRENIM SLOJEM Opis Ovi reaktori su slini anaerobnim filterima. Ako se estice i biomasa u potpunosti izmijeaju, tada je to proces poznat kao fluidizirani sloj, dok je djelimino pomijean sistem poznat kao proireni (ekspanzioni) sloj. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK i stabilizacija otpada. Operativni podaci Da bi se postigao visoki zapreminsko- vremenski uinak od 15 35 kg KPK/m3 dnevno, apsolutno je neophodno puniti metanske reaktore sa koliko je mogue jednakim zapreminama adekvatno acidifikovane otpadne vode bez vrstih materija. Shodno tome, svi veliki sistemi su izgraeni kao dvostepeni sistemi, tj sa odvojenom fazom acidifikacije. U reaktorima sa fluidiziranim slojem nosei materijal je stalno u pokretu sa proirenjem sloja od 50 % ili vie. Nosei materijal (obino pijesak, a ponekad i ljunak ili plastine kuglice) se dri u suspenziji putem visokog stepena recirkulacije. Recirkulacija mora biti dovoljno jaka da zadri nosei materijal u suspenziji, ali se mora voditi rauna da pretjerana cirkulacija ne izazove razdvajanja biomase od noseeg materijala. Reaktori sa proirenim slojem takoer sadre pomoni medij, esto pijesak ili sintetiki, plastini materijal. Laki materijali se esto koriste da bi se minimizirala brzina uzvodnog toka neophodnog da se sloj fluidizira. Veliina estica se kree od 0,3 1,0 mm. Primjenjivost Primjenjiv na pogonima i postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnim vodama niskog tereta zagaenja, sa prosjenim KPK izmeu 1.500 i 3.600 mg/l. Mogua upotreba za tretman otpadnih voda iz pivara. REAKTORI SA PROIRENIM SLOJEM GRANULIRANOG MULJA (RPSGM)
259

Opis Reaktori sa proirenim slojem granuliranog mulja (RPSGM) koriste granularni mulj tipa kojeg koriste UAMP reaktori, ali oni rade sa veim dubinama granuliranog mulja i viim nivoom podizanja vode. Digestor koristi recirkuliranu tretiranu vodu i podeen je kao trofazni (vrsto, teno, gasovito) separator. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK i azota. Smanjenje potrebe za elektrinom energijom uslijed stvaranja energije sagorijevanjem metana proizvedenog iz jedinice za kogeneraciju. Operativni podaci Zabiljeen je odnos optereenja do 30 kg KPK/m3 dnevno. Brzina podizanja vode je obino 3 m/h, naspram 1 m/h za UAMP. Inicijalna aklimatizaciona faza za RPSGM ne traje dugo. Tabela 57 prikazuje zabiljeeni uinak RPSGM u sektoru proizvodnje piva. Tabela 57. Uinak RPSGM u sektoru proizvodnje piva Poetno optereenje (kg KPK/m na dan) Konani nivo KPK (mg/ml) Nastali mulj po kg uklonjenog KPK (Suspendovane materije/kg)
Daljnji tretman je neophodan za isputanje otpadnih voda sa ovim koncentracijama u vode recipijente
3

15-25

500-1.000

0,04-0,08

Primjenjivost Koristi se u sektorima proizvodnje bezalkoholnih pia i proizvodnji piva. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova preiavanja otpadnih voda i pouzdana usklaenost sa graninim vrijednostima emisija za isputanja. Aerobni/anaerobni kombinovani procesi MEMBRANSKI BIO-REAKTORI (MBR) Opis MBR je varijacija konvencionalnog tretmana aktivnim muljem, gdje su brojni moduli membrana ili kaseta postavljeni unutar tijela reaktora. Pratei bioloki tretman, izmijeana tenost se upumpava pod statikim pritiskom u membranu, gdje se vrste materije razdvajaju od tenosti, isputa se ista otpadna voda, a koncentrovana mjeavina tenosti se ponovno upumpava u bioreaktor. MBR mogu raditi na aerobni ili anaerobni nain, ime se poveava broj odgovarajuih hemikalija, npr. za ienje membrana u biolokom tretmanu.

260

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK. Nepoeljni efekti na ostale medije Uslijed nepravilnog funkcioniranja membrana, dolazi do veih trokova energije nego to je to sluaj kod konvencionalnog tretmana aktivnim muljem, te do nastanka dodatnih koliina otpadne vode. Operativni podaci MBR je operativan na razliitom opsegu optereenja, ali moe postii vee brzine preiavanja na vie naina, kao npr. povean statiki pritisak poveava koliinu rastvorenog kiseonika pomaui pri transferu masa; koristei kiseonik umjesto zraka i koristei multifazni sistem za optimizaciju procesa. Za primjenu kod uklanjanja ulja i masti, koncentracije u otpadnoj vodi se mogu smanjiti na manje od 15 mg/l. MBR obezbjeuje visoko efikasnu separaciju biomase, dozvoljavajui njenu koncentraciju u uzvodnom reaktoru, da bude do deset puta vea u odnosu na normalnu koncentraciju u konvencionalnim sistemima suspendovanog rasta. Pri koritenju MBR, nema potrebe za sekundarnom sedimentacijom i mogu se postii razliiti nivoi suspendovanih materija, npr. 12 17.000 mg/l.
Biomasa za recikliranje

Kontaminirana voda

Bioreaktor

ista voda

Kontrola pH i nutrijenata Zrak

Membranski sistem

Slika 31. Pojednostavljen dijagram toka MBR Potronja energije za pumpanje moe biti znaajno via u odnosu na tretman konvencionalnim aktivni muljem, ali se moe minimizirati primjenom slobodnog pada otpadne vode. Slab rad membrana mogu biti veliki problem. Ozraivanje i ispiranje se moe koristiti za kontrolu ovog problema, to moe rezultirati stvaranjem dodatne otpadne vode. Primjenjivost MBR je primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije. Ova tehnika ima prednost to nema potrebu za velikim prostorom. Sistem je idealan za otpadne vode veeg optereenja i manjeg volumena. Posebno je atraktivan u situacijama gdje je neophodno dugo vrijeme zadravanja vrste materija kako bi se obezbijedilo neophodno bioloko raspadanje zagaujuih materija. Otpadne vode koje sadre jedinjenja koja nisu lako rastvorljiva kao to su, fenoli, pesticidi, herbicidi i hlorni rastvori, kao takoer i veliko organsko zagaenje se mogu tretirati sa MBR. Koristi se u sektoru bezalkoholnih pia i proizvodnji piva.

261

Utede Visoki operativni trokovi. MULTIFAZNI SISTEMI Opis Razni aerobni i anaerobni procesi obrade otpadnih voda se mogu primjenjivati pojedinano ili u kombinaciji. Kada se primjenjuju u kombinaciji i to izvedeno serijski, ta tehnika se naziva multifazni sistem. Obrada otpadne vode se odvija sukcesivno po odvojenim fazama, koje su meusobno razdvojene pomou separatnih muljnih krugova. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/KPK i ponovna upotreba vode. Operativni podaci Sljedee kombinacije procesa se uglavnom koriste pri aerobnom tretmanu: aktivni mulj/aktivni mulj, kapajui (sa tankim mlazom) filter/kapajui filter, kapajui filter/aktivni mulj, aktivni mulj/ kapajui filter, lagune/aktivni mulj, lagune/ kapajui filter. U sektoru proizvodnje bezalkoholnih pia, dvofazni bioloki sistemi, anaerobni pa aerobni, se mogu koristiti za postizanje kvalitete otpadne vode odgovarajueg za ponovnu upotrebu ili isputanje u vodotok. Primjenjivost Primjenjiv u pogonima i postrojenjima prehrambene industrije sa otpadnim vodama jakog intenziteta. Koristi se u sektorima bezalkoholnih pia i proizvodnje piva. 8.4.5 Tercijarni tretmani Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u procesu proizvodnje ili nii stepen preiavanja (upotrebu vode za pranje), ili ispuniti uslove za isputanje u recipijent. Tercijarni tretman odnosi se na bilo koje procese koji uzimaju u obzir korake koji "dotjeruju" djelimino preienu otpadnu vodu, ukljuujui dezinfekcijske i sterilizacijske sisteme. U ovom dokumentu, pod tercijarnim tretmanom se podrazumijeva tretman otpadne vode iz koje se uklanja otpadna tvar, ukljuujui: amonijak, nutrijente, opasne i tetne materije ili preostale suspendovane i organske materije. Nutrijente, odnosno azot i fosfor, potrebno je ukloniti prije isputanja u povrinske vode koje su osjetljive na eutrofikaciju. U odabiru prikladne strategije kontrole hranjivih materija, vano je ocijeniti: karakteristike netretirane otpadne vode, tip postrojenja za tretman otpadnih voda koji e biti koriten, potrebni stepen kontrole nutrijenata, potrebu za sezonsko ili godinje uklanjanja nutrijenata.

262

Bioloka nitrifikacija/denitrifikacija Opis Ova tehnika je varijanta procesa tretmana aktivnim muljem. U ovom poglavlju, opisana su etiri tipa procesa. U prethodnoj denitrifikaciji, dolazea otpadna voda prvo ulazi u denitrifikacioni bazen. NH4-N prolazi kroz bazen nepromijenjen, gdje organski N hidrolizira u NH4-N. U sljedeem nitrifikacionom bazenu, hidroliza je kompletna i amonijak je nitrifikovan. Formirani nitrat se transportuje preko povratnog mulja, te preko intenzivne recirkulacije iz nitrifikacionog bazena otie u denitrifikacioni bazen, gdje se reducira u azot. U sistemu sa simultanom denitrifikacijom, stvaraju se aerobne i anoksine zone na ciljanoj osnovi kontroliui ulaz kiseonika unutar bazena. Simultana denitrifikacija je prvenstveno dizajnirana kao cirkulacioni bazen ili rotirajui bazen. U periodinoj denitrifikaciji, aktivni mulj u bazenu se periodino prozrauje. U bazenu sa aktivnim muljem, aerobni i anoksini procesi sukcesivno se odvijaju u istom bazenu. Opseg nitrifikacije i denitrifikacije moe se uveliko prilagoditi uvoenjem varijabilnog operativnog vremena. U kaskadnoj denitrifikaciji nekoliko odjeljaka bazena koji se sastoje od anoksinog i aerobnog tona (prethodna denitrifikacija) postavljeni su u seriju bez srednje sedimentacije. Netretirana voda je odvojena u prvu kaskaduo koja obezbjeuje optimalno koritenje supstrata prisutnog u otpadnoj vodi. Talog se vraa u prvi bazen. Ovdje nije potrebna interna recirkulacija unutar pojedinih faza. Ostvarene okolinske koristi Nivoi azota se smanjuju i tedi se energija. Operativni podaci Ova tehnika ima visok potencijal za efikasno uklanjanje, i visoku stabilnost procesa, visoku pouzdanost i relativno laku kontrolu procesa i zahtjevanost prostora. Primjenjivost Primjenjivo u postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri azot. Utede Umjereni trokovi Uklanjanje fosfora biolokim metodama Opis Otpadne vode iz prehrambene industrije mogu sadravati znaajnu koliinu fosfora, ako se upotrebljavaju sredstva za ienje koja sadre fosfate. 10-20 % fosfora unesenog u sistem moe se ukloniti primarnim ili sekundarnim tretmanom. Ako je neophodno daljnje uklanjanje moe se upotrijebiti bioloki tretman. Ove metode se baziraju na naglaavanju mikroorganizama u mulju, tako da e oni preuzimati vie fosfora nego to je potrebno za normalan rast elije. U ovom dijelu su opisana dva tretmanska procesa koritena za uklanjanje fosfora. Odgovarajui anaerobni/aerobni proces za uklanjanje veinskog dijela fosfora koristi se za kombiniranu oksidaciju ugljika i uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je jednostruki sistem za zaustavljanje rasta mulja, koji kombinuje anaerobne i aerobne sekcije u nizu. U svojstvu procesa za uklanjanje fosfora iz bonog toka je da se dio aktiviranog povratnog muljnog procesa preusmjerava do spremnika za otklanjanje fosfora.
263

Ostvarene okolinske koristi Redukovani fosfor i nivoi BPK/KPK. Operativni podaci Efektivnosti uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda rezimirane su u Tabeli 58. Tabela 58. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda
Postupak ili proces tretmana Uklanjanje fosfora koji je unesen u sistem (%)

Primarni tretman Taloenje Aktivni mulj Kapajui filteri Bioloko uklanjanje fosfora Adsorpcija ugljika Filtracija Reverzna osmoza Primjenjivost

10-20 70-90 10-25 8-12 70-90 10-30 20-50 90-100

Upotrebljiv u postrojenjima iz prehrambene industrije sa vodom koja sadri fosfor. Uklanjanje opasnih i tetnih supstanci Opis Organski rastvarai, ostaci pesticida, i toksine neorganske supstance mogu se nai u otpadnoj vodi. Direktivom 76/464/EEC 39 o zagaenju opasnim supstancama koje se isputaju u akvatini okoli i njenim poddirektivama ustanovljen je Spisak 1. (djelimino opasnih) i Spisak 2. (manje opasnih) grupa supstanci na bazi toksinosti hemikalija, postojanosti i bioakumulacije. Direktiva 2000/60/EC 40 ima za cilj ostvariti uklanjanje prioritetnih rizinih supstanci. Ova Direktiva nalae da mora prestati njihovo isputanje ili da se izbacuju u fazama. Uklanjanje mnogih od ovih supstanci moe biti realizirano odgovarajuom upotrebom nekih tretmana, kao to su sedimentacija, filtracija i membranska filtracija. Uklanjanje moe biti realizirano i upotrebom tercijarnog tretmana, kao to su adsorpcija ugljika i hemijska

39 EC (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom isputanjem opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976. 40 EC (European Council) (2000). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000.

264

oksidacija. Adsorpcija ugljika je napredna metoda za tretiranje otpadnih voda. Srednje zrnasti filteri se obino koriste uzvodno od kontaktora aktivnog ugljika za uklanjanje topljivih organskih materija povezanih sa suspendiranim materijama prisutnim u sekundarnom efluentu. I zrnasti i prakasti ugljik se koriste, a pokazalo se da imaju slab afinitet za polarne organske vrste sa niskom molekularnom masom. Zrnasti aktivni ugljik radi tako to upija zagaivae unutar ugljikovih granula. Ovi tipovi medija za filtriranje se upotrebljavaju za uklanjanje nekih hemikalija, okusa i mirisa. Hemijska oksidacija se upotrebljava za uklanjanje amonijaka, za smanjenje koncentracije ostataka organske materije, te za smanjenje bakterijskog i virusnog sadraja u otpadnim vodama. Oksidanti koji se koriste ukljuuju hlor, hlordioksid i ozon. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa opasnih i prioritetnih rizinih supstanci, BPK/KPK i fosfora. Dezinfekcija otpadne vode, ukoliko se koristi hemijska oksidacija. Nepoeljni efekti na ostale medije Otpadni produkti. Operativni podaci Prilikom upotrebe adsorpcije ugljika, doticanje visoke koncentracije suspendovanih materija e formirati taloge na zrncima ugljika, to e rezultirati gubitkom pritiska, blokiranjem doticanja i gubitkom adsorpcionog kapaciteta. Nedostatak konzistentnosti pH, temperature i brzine protoka, takoer moe uticati na djelovanje ugljinih kontaktora. Efikasnost uklanjanja fosfora koritenjem adsorpcije ugljika je 10-30 %. Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri opasne i prioritetne tetne supstance. Utede Visoke cijene za energiju. Kljuni razlozi za implementaciju Podravanje zakonskih obaveza. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Adsorpcija ugljika se koristi u sektoru proizvodnje alkoholnih i bezalkoholnih pia. Filtracija Opis Filtracija, odnosno spora filtracija, brza filtracija, dubinska filtracija, povrinska filtracija (mikrosito), biofiltracija i koagulaciona filtracija, moe se koristiti kao korak pri otklanjanju vrstih materija iz otpadne vode. Nasuprot sedimentaciji ili flotaciji otopljenim zrakom, filtracija ne zahtjeva razliku u gustoi izmeu estica i tenosti. Razdvajanje estica i tenosti se obavlja razlikom u pritisku izmeu dvije strane filtera doputajui prolazak vode kroz filter. Filteri mogu biti gravitacijski ili filteri pod pritiskom. Zavisno od prirode vrste materije, mogu se upotrebljavati standardni pijesak ili dvostruki medijski filter (pijesak/antracit). Dostupni su brojni trajno samopreiavajui pjeani filteri koji su dokazano izrazito efektivni prilikom otklanjanja suspendovanih materija iz krajnje otpadne vode.

265

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa suspendovanih materija i fosfora. Operativni podaci Pjeani filteri koriste se u pivarstvu da bi se dostigli stroiji zahtjevi tj. 15 mg/l BPK i 2030mg/l suspendovanih materija. Pjeani filteri se upotrebljavaju za uklanjanje suspendovanih materija, jer je rastvorljivi BPK je veoma nizak nakon produenog aerobnog tretmana. Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem filtera je 20-50 %. Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije da bi se postigli nii nivoi emisija suspendovanih materija. Upotrebljava se u sektorima proizvodnje piva i pia. Membranska filtracija Opis Procesi membranske filtracije koriste pritiskom voenu, polu-propustljivu membranu radi postizanja selektivnog odvajanja. Vei dio selekcije se postie odreivanjem relativne veliine pora. Veliina membranskih pora je relativno velika ukoliko e se uklanjati talog ili suspendovane materije, ili je vrlo mala za uklanjanje anorganskih soli ili organskih molekula. Tokom rada, napojni rastvor tee kroz povrinu membrane, ista voda prolazi kroz membranu dok se zagaenja i ostaci otpadnih materija zadravaju u otopini. ista ili tretirana otpadna voda navodi se kao proboj ili proizvedeni vodeni tok, dok se tok koji sadri zagaenja zove koncentrirani rastvor ili otpadni tok. Unakrsna mikrofiltracija (UM) je unakrsna filtracija upotrebom membrana koje imaju manje pore veliine od 0,1do 1 . Dovodni tok ne zahtijeva opsean primarni tretman, dok je membrana relativno otporna na oneienje i moe se lako istiti. Ultrafiltracija (UF) je slina sa UM, ali UF membrane imaju manje pore veliine 0,001-0,02 . Veliina najmanje pore UF membrane ima kapacitet da otkloni molekule dijametra manjeg od 1 nm ili nominalne molekularne teine vee od 2.000. Neki primarni tretmani mogu biti neophodni da bi se zatitilo oneienje membrane. Za veinu UF projekata ne preporuuje se uvoenje adsorbenata ili flokulanata u dovodni tok jer mogu zaepiti membranski modul. Filtracija reverznom osmozom (RO) ima sposobnost da otklanja otopljene organske i anorganske molekule. Voda se filtriranjem razdvaja od otopljenih soli kroz polu-propustljivu membranu, pri pritisku veem od osmotskog pritiska prouzrokovanog solima. Prednost ove filtracije je ta da su otopljene organske materije manje selektivno razdvojene nego u drugim procesima. Proien rastvor prolazi kroz membranu. Nanofiltracija (NF) je relativno nova tehnika koja kombinuje svojstva iz UF i RO sa visokom selektivnou. Njeno ime potie od pribline veliine presjeka od nekoliko nanometara ili tanije, molarne mase od 200-1.000 g/mol. Ovo se postie sa specijalnim nanofiltracionim membranama koje ak imaju pore definisane veliine, ali njihovo zadravanje zavisi od elektrostatikog punjenja molekula koje e se odvojiti. Membrane imaju selektivnu propustljivost za minerale, tj. visoka propustljivost za jednovalentne katione i anione, a slabu propustljivost za dvovalentne katione. Nanofiltracioni sistem je operativan kad je pritisak medijuma u rangu 1-5 MPa. Elektrodijaliza omoguava jonsko odvajanje upotrebom elektrinog polja kao vodee sile koja se suprotstavlja hidraulikoj sili. Membrane koje se koriste su prilagoene tako da su
266

selektivne za ione (za katione i anione). Odreeni broj elija je neophodan da bi se napravila kompletna elektrodijalizna jedinica. Hemijsko taloenje soli na membranskoj povrini i nakupine preostalih organskih koloida mogu sprijeiti predtretmanom otpadne vode sa aktivnim ugljikom, ili hemijskim taloenjem ili nekim vrstom viemedijske filtracije. Ostvarene okolinske koristi Nivo suspendovanih, koloidnih i rastvorenih materija je smanjen. Nivo fosfora takoer je smanjen upotrebom RO. Koncentriranje tokova otpadne vode sa ciljem smanjenja koliina prije daljnjeg tretmana/odlaganja, npr. mogue koncentriranje razrijeenog otpada do onog pogodnog za ponovnu upotrebu. Mogui povrat skupih sastojaka za ponovnu upotrebu ili vraanje/prodaju dobavljau na licu mjesta ili negdje drugdje. Obnavljanje sastojaka materijala na izvoru. Povrat vode za ponovnu upotrebu. Nepoeljni efekti na ostale medije Moe nastati dodatna otpadna voda. Operativni podaci Problemi mogu proizai iz zaepljenja membrane i polarizacije vrstog dijela koloidne faze. Poto su brzine protoka kroz membranu relativno male, velike povrine membrane su potrebne da bi se povratio materijal. Upotrebom UF, 90-95 % ulazne vode moe biti vraeno kao proizvedena voda. Upotrebom RO fosfor se uklanja sa efikasnou 90-100 %. RO membrane su veoma osjetljive na zaepljenja i mogu zahtijevati irok stepen primarnog tretmana. Oksidanti koji mogu razoriti membranu i estice, npr. ulja, masti i drugi materijali mogu prouzrokovati formiranje opni ili ljuske, moraju se ukloniti primarnim tretmanom ili e se membrana podvrgnuti eim ciklusima ienja. Izlazni tokovi nakon RO su normalno veoma visokog kvaliteta i podesni su za ponovnu upotrebu u procesu proizvodnje. Standardna praksa je da se odstrani otpadni tok ili da se primjeni prikladni tretman na koncentriranom rastvoru. Povrat koji se moe dobiti kao i potrebni radni pritisak, zavisit e od tipa otopljenih vrstih materija i njihove koncentracije. Primjenjivost UM su primjenjive za uklanjanje bakterija i zagaujuih materija iz dovodnih tokova, ali ne za efektivni tretman pesticida ukoliko su aktivni sastojci relativno netopljivi ili vezani za suspendovane materije. Primjene UF ukljuuju uklanjanje ulja iz otpadne vode i uklanjanje mutnoe iz obojenih koloida. RO se koristi za uklanjanje tekih metala i pesticida iji su aktivni sastojci molekularne teine vee od 200. Utede Operativni trokovi povezani sa koritenjem i ienjem membrana mogu biti vrlo visoki. Veliki su i trokovi za energiju. Dezinfekcija i sterilizacija Tehnike dezinfekcije i sterilizacije rade po istom principu. Djeluju na elijsku strukturu unutar bakterije i spreavaju njenu reprodukciju. Dezinfekciona sredstva koja se koriste u

267

prehrambenoj industriji se kreu unutar zahtjeva Direktive 98/8/EC 41. Moe se koristiti nekoliko tipova tretmana. Ovo ukljuuje upotrebu oksidirajuih biocida, neoksidirajuih biocida i UV radijaciju. Kuhanje se takoer koristi u dezinfekciji, da bi se unitili termorezistentni mikroorganizmi. BIOCIDI Opis Oksidirajui biocidi djeluju oksidacijom zida bakterijske elije u cilju sprjeavanja reprodukcije. Ovo se postie upotrebom jakih oksidirajuih agensa kao to su hlor/brom, ozon i hidrogen peroksid. Upotreba spojeva hlora, npr. hlorni gas, hlor dioksid, natrijum ili kalcijum hipohlorid, se oslanja na formiranje hipohlorne kiseline (aktivni biocidi) u tenom rastvoru. Biocidi na bazi broma prevladavaju u primjenama u industriji zbog toga to se vrste hipobromne kiseline razdvajaju pri viem pH nego odgovarajui spojevi na bazi hlora. Ozon moe nastati iz zraka ili istog oksigena kada se primijeni visoki napon kroz otvor blisko postavljenih elektroda. Ozon se naglo razlae nakon nastanka, tako da nikakvi hemijski ostaci ne postoje u tretiranim otpadnim vodama, ali je sadraj rastvorenog kisika u njemu veoma velik. Ne dolazi do nastanka halogenih komponenti. Ozon se takoer koristi kao oksidirajui agens. Neoksidirajui biocidi djeluju tako to hemijski mijenjaju strukturu elije da bi sprijeili reprodukciju bakterijske elije. Oni se sve vie upotrebljavaju u prehrambenoj industriji, a neki primjeri su etverokomponentna amonijumova so, formaldehidi i glutaraldehidi. Ostvarene okolinske koristi Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie. Nepoeljni efekti na ostale medije Kada se upotrebljavaju hlorne komponente, organske komponente sadrane u otpadnoj vodi mogu reagovati sa hlorom stvarajui toksine supstance, npr. hlor-amine i ostale organske halogone komponente. ta vie, ove rekcije mogu smanjiti efikasnu koliinu doziranja hlora. Hlor takoer moe biti veoma agresivan prema konstrukcijskim materijalima, kao to je nehrajui elik. Organske halogene komponente mogu umanjiti naknadni bioloki tretman otpadne vode, nakon ponovne upotrebe vode. Kada se upotrebljava ozon mogu se formirati kancerogene i mutagene komponente, a ozon je iritantan za respiratorni trakt, stoga se izlaganje istim treba kontrolisati. Operativni podaci Ozonizacija se izvodi u dubokim i prekrivenim kontaktnim komorama. Ovo je efektivno bez potrebe za koritenjem drugih hemikalija. Ozon se prirodno raspada i vraa u kisik nakon nekoliko sati. Primjenjivost Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.

41 EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite 98/8/EC, 16/02/1998.

268

Utede Upotreba ozona ima umjereno visoke trokove. Upotreba drugih biocida ima relativno niske kapitalne i operativne trokove. UV ZRAENJE Opis UV zraenje je vjerovatno najvie napredovalo u dezinfekcionoj tehnologiji u proteklih 10 godina. UV svjetlo na 254 nm se lako apsorbuje elijskim genetskim materijalom unutar bakterija i virusa, i sprjeava reprodukciju elija. Doziranje se mjeri milivatima po kvadratnom centimetru pomnoenim vremenom kontakta u sekundama. Aktuelna doza zavisi od transmisije, tj. odnosi se na prisustvo drugih komponenti koje mogu apsorbovati i redukovati UV svjetlo smanjujui uticaj na otpadnu vodu. Ostvarene okolinske koristi Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie. Nepoeljni efekti na ostale medije Vode tretirane sa UV zraenjem su sklone ponovnoj infekciji, tako da je potrebno uraditi brz i higijenski tretman. Operativni podaci Glavna prednost UV dezinfekcije u odnosu na ostale tehnike je da nema skladitenja i potrebe upotrebljavanja opasnih hemikalija, a izostaju i tetni nus proizvodi. S druge strane, glavni nedostatak UV dezinfekcije je da direktna linija vidljivosti mora biti sauvana izmeu lampe i virusa/bakterija. Prihvatljivi nivoi suspendovanih materija ili mutnoe (koji smanjuju transmisivnost) e tititi bakterije i sprjeavati njihovu dezinfekciju. Otpadna voda koja sadri komponente sa visokom transmisivnou zahtjeva vee doze UV zraenja. Ozon i UV zraenje su nestabilni i moraju biti generirani kad se koriste. Primjenjivost Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije, kao i u sektoru proizvodnje piva Utede Relativno niski kapitalni i operativni trokovi. Recikliranje otpadnih voda iz pivara Opis Nakon procesa komljenja, kominu je potrebno odvojiti od nerastvorenog ostatka (pljevica i ostaci zrna). Za odvajanje tene faze (komine) od vrste (tropa) se koriste bistrenici (princip gravitacionog taloenje) gdje se kao mediji za filtraciju koristi istaloeni trop. Nakon odvajanja komine (prvijenac), trop se ispira pomou vode, a voda od ispiranja se mijea sa prvijencem i odvodi na kuhanje. Nakon ispiranja, zaostali trop se prodaje kao stona hrana. Zaostale neistoe u bistreniku se uklanjaju ispiranjem pomou tople vode. Otpadna voda od pranja bistrenika sadri suspendovane materije, lipide i polifenole, i pri tradicionalnom nainu proizvodnje piva, smatra se neprihvatljivom za ponovnu upotrebu, te se zbog toga direktno odvodi do postrojenja za tretman otpadnih voda. Ovaj gubitak je znaajan u smislu gubitka vode, energije i ekstrakta.

269

Otpadne vode komovnjaka ine znaajnu koliinu ukupnih otpadnih voda pivare. Koliina zagaenja u ovim otpadnim vodama zavisi od nekoliko faktora. U smislu bilansa voda, manji sadraj vlage u pivarskom itu prouzrokuje upotrebu vee koliine otpadne vode. Prednost je u smanjenju koliina razblaene sladovine, ali je potrebno voditi rauna da nema prisustva vazduha ili je potrebo produiti vrijeme prikupljanja sladovine. Kao filtracioni mediji, pri odvajanju sladovine, se koristi pljevica zrna i nakon odvajanja sladovine, zaostala sladovina se najee ispira sa vodom. Primjena ovakvog naina ispiranja tropa dovodi do poveanja koliine zagaujuih materija u otpadnoj vodi. Da bi se omoguila ponovna upotreba otpadne vode kao tehnolokih voda u procesu komljenja, neophodno je ukloniti koloidne estice prisutne u razblaenoj sladovini. Uklanjanje koloidnih estica se moe postii primjenom centrifiuge ili dvostepenom filtracijom npr. grubom filtracijom, a nakon toga slijedi ultrafiltracija. Nakon grube filtracije, otpadna voda se podvrgava procesu unakrsne mikrofiltracije (koriste se membrana veliine pora 0.1 m -1 m pora ). Ostvarene okolinske koristi Smanjenje sadraja suspendovanih materija i vrijednosti KPK u otpadnoj vodi. Operativni podaci Kao primjer, uzeta je pivara iz Velike Britanije, gdje izgraeno pilot-postrojenje za tretman otpadnih voda. Pilot postrojenje je projektovano samo za optereenja i tretman otpadnih voda nakon komovnjaka. Od ukupnog optereenja otpadnih voda iz pivare oko 20 % optereenja otpada na otpadnu vodu iz komovnjaka, kao to je prikazano u Tabeli 59. Tabela 59. Karakteristike otpadne vode u pivari
Parametar Koncentracija Ukupno otpadna voda iz pivare (mg/l) Otpadna voda iz komovnjaka pivare (mg/l) Doprinos otpadne vode iz komovnjaka ukupnom optereenju (%)

Suspendovane materije KPK

800 2.000

6.540 13.100

27 22

Prije poetka procesa ultrafiltracije, neophodno je ukloniti estice vee od 100 m. 70% suspendovanih materija su lako taloive i mogue ih je ukloniti pomou grube filtracije. Isprobani su razliiti filteri (samoistei) i kao optimalno rjeenje za ovaj tip otpadnih voda su odabrani filteri veliine pora 30 , a nakon filtriranja je dobijen trop sa prihvatljivim sadrajem vlage od 75 %. Filteri ove veliine pora su sposobni da uspjeno obave proces filtracije u zavisnosti od promjenljivog sadraja vrstih materija u efluentu. Izdvojeni trop se prodaje i na ovaj nain je smanjena ukupna koliina zagaenja u otpadnoj vodi. Nakon grube filtracije, nastali filtrat se podvrgava procesu unakrsne mikrofiltracije. Nastali koncentrat je jo uvijek tean sa sadrajem suhe materije < 1%. Ako se nastalom koncentratu doda trop sa 75 % vlanosti, novonastali sadraj vlage u tropu iznosi 78 %. U najgorem sluaju koncentrat moe biti loeg kvaliteta i kao takav se odvodi do postrojenja za tretman otpadnih voda. Unakrsni filtri uklanjaju 99 % suspendovanih materija i 53 % KPK.

270

U nastalom filtratu nakon ultrafiltracije smanjen je sadraj suspendovanih materija za 99 %, polifenola za 45 % i lipida za 99 %. U izvjetaju se navodi da reciklirana otpadna voda moe da zamjeni 1-3 koliine vrue vode za komljenje . Kao rezultat navedene aktivnosti povean je sadraj polifenola za 13 mg/L i lipida za 1 mg/L. Uzete su u obzir mogue varijacije u toku procesa proizvodnje. Smanjenje koliine zagaenja prikazano je u Tabeli 60. Tabela 60. Razultati smanjenja zagaenja nakon tretmana otpadne vode iz komovnjaka
Otpadna voda iz komovnjaka pivare Otpadna voda tretirana putem filtera veliine pora 30 Ultrafiltracija 100 nm Filtrat Koncentrat

Zapremina (m3) vrste materije (mg/l) KPK (mg/l)

13 6.540 13.100

13 3.110 13.100

10,5 38 7.623

2,5 16.010 36.104

Utede Veina pivara u Velikoj Britaniji isputa otpadne vode u postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda. Odgovornost za kvalitet efluenta iz postrojenja je na kompaniji koja je vlasnik postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda. Ukupna cijena tretman otpadnih voda je procijenjena na 97 GBP/uvarku. Ako se godinje imam oko 3.000 uvaraka cijena koju plaa pivara je 291.000 GBP/godinje. Smanjenje koliine zagaenja izraenog preko KPK otpadne vode, umanjit e trokove pivare za oko 13 GBP/uvarku. Upotreba filtrata nakon ultrafiltarcije za proces komljenja, dovee do smanjenja potronje tople vode, samo ako je postignut odgovarajui balans. U ovom sluaju vraena topla vode jo zahtijeva dodatne vode. Procjenjuje se da bi se ukupno utedilo oko 59 GBP/uvarku ili 176.000 GBP/godinje. Godinji trokovi rada postrojenja su oko 28.000 GBP, dakle neto dobit je oko 50.000 GBP. Za izgradnju postrojenja potrebno je izdvojiti oko 300.000 GBP, a postrojenje bi se isplatilo nakon 2 godine rada. Dodatnih 50.000 GBP godinje bi se utedilo ukoliko bi se koncentrat podvrgao procesu ultrafiltracije, umjesto da se odvodi do postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda. Cijena izgradnje ovakvog postrojenja varira i zavisi od kapaciteta pivare, od primijenjenog procesa proizvodnje i stepena automatizacije. U navedenom pilot postrojenju prikazane tehnike nisu integrisane u automatizovani sistem kontrole pivare, i nisu u vezi sa CIP sistemom. Procijenjeno je da je za povrat uloenih sredstva, u izgradnju ovakvog sistema za preiavanje otpadnih voda iz komovnjaka, potrebno 1-2 godine.

271

8.4.6 Tretman mulja Ovo poglavlje pokriva tretman mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i odlaganje mulja nisu sadrane u ovom dokumentu. Izbor ovakvog tretmana moe biti izazvan mogunostima upotrebe i odlaganja koje su dostupne operatoru. Ovo ukljuuje recimo, rasprostiranje mulja na zemljite, odlaganje koje se vri na odlagalitima otpada, upotreba materijala za izolaciju, spaljivanje, suspaljivanje, vlana oksidacija, piroliza, gasifikacija, vitrifikacija. Kapitalni i operativni trokovi vezani za tretman mulja mogu biti visoki u usporedbi sa ostalim aktivnostima vezanim za PTOV, a samim tim i mjerilo pri odabiru, jer se tei smanjenju trokova u ranoj fazi projektovanja postrojenja. Pravni okvir vezan za zatitu okolia/ivotne sredine znaajno ograniava mogunosti odlaganja ili znaajno poveava njegove trokove. Tehnike prerade mulja iz otpadnih voda Tehnike za tretman mulja tipino ili smanjuju zapreminu za odlaganje ili mijenjaju svrhu za odlaganje ili ponovno koritenje. Smanjenje volumena putem dehidracije se moe odvijati na licu mjesta, a dalja prerada mulja se odvija izvan lokacije pogona i postrojenja. Smanjivanjem zapremine mulja za odlaganje dolazi do smanjenja trokova transporta i ako ide na odlagalite otpada, do smanjenja trokova samog odlagalita. Tehnike tretmana koje se primjenjuju u prehrambenoj industriji su prikazane detaljno u nastavku. KONDICIONIRANJE MULJA Opis Svrha kondicioniranja mulja je poboljanje njegovih karakteristika kako bi se lake zgusnuo i/ili dehidrirao. Uobiajene tehnike koje se koriste su hemijske ili termalne. Hemijsko kondicioniranje pomae pri separaciji vezane i ubaene vode iz mulja. Termalno kondicioniranje podrazumijeva zagrijavanje mulja pod pritiskom u kratkom vremenskom periodu. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zapremine mulja. Utede Trokovi hemikalija su obino veoma visoki. ZGUNJAVANJE MULJA Opis Zgunjavanje je procedura koja se koristi za poveanje sadraja vrste materije u mulju uklanjanjem dijela tene frakcije. Tehnike koje se obino koriste za zgunjavanje mulja su sedimentacija, centrifuga i flotacija isputenim zrakom. Najjednostavnija tehnika zgunjavanja je dozvoliti mulju da se konsoliduje u rezervoarima za sedimentaciju mulja. Zgunjavanje se moe primijeniti i za primarne i za sekundarne tretmane muljem. Primarni tretman muljem se sastoji uglavnom od neorganske materije i/ili primarne organske vrste materije. Uglavnom su u stanju da se sastave bez hemijske podrke, poto tretirana voda nije prekomjerno ubaena u mulj. Voda u sekundarnom tretmanu mulja je vezana unutar skupina i tee ju je ukloniti. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zapremine mulja.
272

Nepoeljni efekti na ostale medije Mogue otputanje neprijatnih mirisa pri upotrebi flotacije isputenim zrakom. Visoka potronja energije, nastanak buke i vibracija pri centrifugiranju. Operativni podaci Mulj koji se uzima sa dna rezervoara za primarnu i sekundarnu sedimentaciju otprilike sadri oko 0,5 1,0 % suhe vrste materije i do 4 % vrste materije za flotaciju mulja. Pri upotrebi flotacije isputenim zrakom, sistem se odrava kao aerobni. U ovom sluaju zabiljeena je blokada. Na efikasnost zgunjavanja u procesu sedimentacije utie visina sloja mulja, a ne zapremina sloja koji pliva na povrini iznad njega. Stoga je uzak i visok rezervoar efikasniji od niskog rezervoara velike povrine. Ova tehnika ne zahtjeva veliki utroak energije. U zavisnosti od naina primarnog uklanjanja mulja, moe se razmisliti i o upotrebi dva rezervoara kako bi se postigla mirna sedimentacija u jednom rezervoaru, dok je drugi u ciklusu punjenja. Ako ovo nije izvodljivo, input mulja se mora odvijati blizu vrha rezervoara po mogunosti na odbojnoj ploi kako bi se minimiziralo hidrauliko ometanje. Rezidentno vrijeme u rezervoaru zavisi od prirode mulja. Pretjerano zadravanje se mora izbjegavati kako bi se minimizirala mogunost ostvarivanja anaerobnih uslova koje prati pojava neprijatnih mirisa i korozija. Unutar rezervoara se mora dozvoliti blaga agitacija. Obino se koristi ograda unutar rezervoara za zgunjavanje kako bi se podstaklo smanjenje stratifikacije mulja i oslobaanje bilo kog ubaenog gasa ili vode. Konvencionalna gravitacijska/postavljena ograda radi zgunjavanja omoguava zgunjavanje mulja do 4 8 % suhe vrste materije, u zavisnosti od prirode sirovog mulja i posebno relativnog sadraja primarnog mulja. Stopa aditiva u zgunjivau se kree izmeu 20 30 m3punjenja/m2 povrine dnevno. Centrifugiranje prua dobro zadravanje vrste materije koju je teko filtrirati, ne zahtjeva puno prostora i jednostavna je za postavku, ali se time postie niska koncentracija vrste materije u vrstom tijelu. Zahtjeva puno energije i zahtjeva profesionalno osoblje na odravanju. Za mnoge lokacije, samo zgunjavanje mulja je dovoljno za smanjenje zapremine mulja do nivoa pri kom je omogueno odlaganje van lokacije po finansijski povoljnim uslovima. Za vee lokacije, proces zgunjavanja je prva faza prije odvijanja dehidracije. Primjenjivost Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj. Utede Smanjenje trokova upumpavanja u ureaj za tretman otpadnih voda. Sedimentaciono zgunjavanje ima niske operativne trokove. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje veliine cijevi i trokova upumpavanja na veim ureajima za tretman otpadnih voda. DEHIDRACIJA MULJA Opis Cilj dehidracije je isti kao kod zgunjavanja, s tom razlikom da je koliina vrste materija mnogo vea. Postoji nekoliko procesa dehidracije mulja i odabir ovisi o prirodi i frekvenciji proizvedene vrste materije i koliine neophodnog vrstog tijela. Tehnike dehidracije koje se openito koriste su centrifugiranje, filterska presa sa remenom, filter presa i vakumski filteri.

273

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zapremine mulja. Nepoeljni efekti na ostale medije Veliki utroak energije, nastanak buke i vibracije pri centrifugiranju, mada ovo varira zavisno od brzine i intenziteta individualne operacije. Operativni podaci Centrifuga je kontinuiran proces koji proizvodi pogau od 40 % suhe vrste materije za odreeni mulj. S obzirom na prirodu zatvorenosti centrifuge, problemi neprijatnih mirisa su minimizirani. Dalje, centrifuga dobro zadrava vrstu materiju koju je teko filtrirati, ne zahtjeva puno prostora i laka je instalacija. Ipak, ovaj proces zahtjeva veliki utroak energije, postie nisku koncentraciju vrste materije u pogai i zahtjeva profesionalno osoblje na odravanju. Filter prese su grupni procesi i mogu se runo intenzivirati. Ploe su prekrivene odgovarajuom filter tkaninom, ovisnom o aplikaciji, a mulj se ubacuje u upljinu ploe. Mulj se dehidrira pod pritiskom tako to filtrat prolazi kroz filtersku tkaninu. Kad se pusti pritisak i ploe se razdvoje, pogaa se ili runo ukloni ili vibracioni mehanizam automatizuje proces. Filter presa moe proizvesti i do 40 % suhe vrste materije i omoguiti filtriranje sa niskim nivoom suspendovanih materija. Mane ove tehnike su te to je ovo grupni proces i filter tkanina ima ogranien rok trajanja. Remen presa i vakuum filteri su kontinuirani procesi sa filter tkaninom koja konitnuirano prolazi kroz rolere koji silom dehidriraju mulj. Optimizacija uinka zahtjeva redovno i posebno odravanje. Remen presa proizvodi i do 35 % suhe vrste materije. Dalje, remen prese su visoko efikasne u dehidraciji i relativno lake za odravanje. Mana su im hidraulika ogranienja, kratak rok i osjetljivost na karakteristike prihranjivanja mulja. Vakum filteri su sloeni sistemi sa maksimalnim diferencijalnim pritiskom od 1 bara. Filtrat moe imati jako visoke suspendovane materije. Primjenjivost Primjenjivi u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj. Utede Mulj sa preko 10 % suhe vrste materije postaje teak i skup za upumpavanje. Dehidracija proizvodi pogau od mulja koji moe sadravati 20 50 % suhe vrste materije. Trokovi odlaganja opadaju kako se smanjuje sadraj vode. Filter prese imaju visoke trokove radne snage. Vakuum filteri imaju visoke operativne i trokove odravanja. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova odlaganja.
8.5 TEHNIKE ZA TRETMAN OTPADA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

Kategorije otpada koji nastaje u sektoru proizvodnje piva prezentirane su u taki 6.5. ovih tehnikih uputa. U Taki 8.1.1.6 navode se mjere za prevenciju i smanjenje otpada na mjestu njegovog nastanka. Ovdje se prezentiraju mogue tehnike tretmana otpada, koji se javi na

274

kraju proizvodnog procesa, a nakon poduzetih mjera za njegovo sprijeavanje i minimizaciju tokom proizvodnog procesa. Najvanija stvar koju treba imati na umu jeste da se sve vrste otpada koje nastaju u pivarama trebaju razdvajati po kategorijama. U pivarama, veina produkovanog otpada se moe valorizirati, odnosno reciklirati ili ponovno koristiti u druge svrhe 42. Kod pivara koje koriste staklene boce, kao ambalau, znaajnu koliinu otpada ini slomljeno staklo. Ovo staklo se moe reciklirati, ali treba biti razdvojeno od ostalih tvari, kao to su metal i papir. Otpad poput defektnih aluminijskih limenki, papira, kartona, etiketa iz praonice boca, PET preformi i boca, zatvaraa, polipropilenski najlon, plastika za umotavanje i plastini kanisteri, se takoer moe reciklirati, ali treba biti razdvojen u pivari po kategorijama. Konaan tretman ovih otpada tj. reciklau treba vriti preduzee ovlateno za upravljanje neopasnim otpadom/za reciklau, po osnovu sklopljenih ugovora. Otpadni materijal iz silosnog postrojenja koji ima sastav pljevice, praine od pneumatskog transporta sladnog jema, lomljena zrna dobivena prosijavanjem sladnog jema klica, nerastvorenih materija iz slada i krupice, se treba odvojeno prikupljati, te nadalje prodavati kao stona hrana treim licima. Topli i hladni talozi, viak kvasca iz procesa proizvodnje piva, te pivski trop koji nastaje kao nusprodukt u kuhaoni, trebaju se sakupljati na adekvatnom mjestu (talonik ili spremnik), te prodavati kao stona hrana treim licima ili dati na konano zbrinjavanje preduzeu ovlatenom za upravljanje neopasnim otpadom, po osnovu sklopljenih ugovora. Dijatomejska zemlje (kiselgur) je znaajna vrsta otpada iz pivara. Trenutno se razvijaju razne metode recikliranja, ali trenutno nije mogue zamijeniti novu dijatomejsku zemlju recikliranom. Stoga je odlaganje dijatomejske zemlje kao otpada ogranieno na njegovo preanje u pivari, te konano odlaganje od strane preduzea ovlatenog za upravljanje neopasnim otpadom. Postoje informacije da se dijatomejska zemlja moe koristiti u proizvodnji cementa i kao komponenta u pravljenju cigli. Otpadna ulja i hemijski otpad su vrlo problematine kategorije otpada. Obje vrste otpada se trebaju razdvojeno prikupiti i konano zbrinuti van pivare, u saradnji sa preduzeem koje se bavi upravljanjem opasnim otpadom po osnovu sklopljenog ugovora. Obino je odgovornost lokalnih nadlenih organa da se pobrinu za objekte za odlaganje opasnih kategorija otpada. Komunalni otpad koji nastaje u pivarama, potrebno je dati na konano zbrinjavanje preduzeu ovlatenom za upravljanje neopasnim otpadom, po osnovu sklopljenih ugovora. Neke od znaajnijih tehnika za tretiranje otpada na kraju odreenih tehnolokih procesa proizvodnje piva daju se u nastavku. Povrat kvasca nakon fermentacije Opis Nakon vrenja, pivski kvasac se odvaja i uva u spremnicima kako bi se: koristio kao hrana za stoku, ponovno koristio u procesu fermentacije, koristio za pravljenje lijekova, proslijedio u anaerobna postrojenja za tretman otpadnih voda za proizvodnju bio-gasa ili se odloio kao otpad.

42 UNEP (United Nations Environment Programme) Industry and Environment (1996). Environmental Management in the Brewing Industry, Technical report No. 33.

275

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje otpada, npr. kad se koristi kao stona hrana. Smanjenje zagaenja otpadnih voda. Operativni podaci Primijeeno je da zbog velike hemijske potrebe za kisikom i tendencije da stvara organske kiseline, ukoliko se isputa u postrojenje za tretman otpadnih voda, pivski kvasac znatno poveava zagaenje otpadnih voda. Jedna pivara je ustanovila da izgubi vie od 1 milion GBP godinje u vrijednosti piva u otpadnim vodama. Analizom mogunosti smanjenja otpada dolo se do podatka da 80 % svih gubitaka piva dolazi iz spremnika koji odvaja pivo od elija pivskog kvasca. Bistro pivo se praznilo iz spremnika uz pomo fiksno poloene cijevi prije nego bi se donja faza koja sadri elije kvasca ispustila u odvod. Poloaj razdjelne povrine izmeu dvije faze ovisio je o vrsti piva, i svo pivo ispod nivoa fiksno poloene cijevi bi otilo u odvod. Proces je izmijenjen tako da se prvo ispustila faza kvasca sve dok mjera kapaciteta na niskom nivou u spremniku nije detektirao razdjelnu povrinu. Pivo je zatim otpremljeno u skladite. Pivski kvasac se moe separirati kako bi se sprijeio njegov ulazak u otpadnu vodu, te dalje u postrojenje za tretman otpadnih voda. Primjenjivost Primjenjivo u pivarama. Utede Manji trokovi za preiavanje otpadnih voda. Mali potencijalni trokovi i visok potencijalni novani povrat. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje gubitka proizvoda. Izbjegavanje visokih naknada za preiavanje otpadnih voda. Filtracija FILTRACIJA PROIZVODA UZ PRIMJENU MEMBRANSKE SEPARACIJE Opis Filtriranje proizvoda se odvija u nekoliko procesa za vrijeme proizvodnje pia, npr. za vrijeme bistrenja i prije flairanja kako bi uklonili preostale vrste, nerastvorene muljevite tvari i mikroorganizme. Membranska separacija se moe upotrijebiti umjesto prirodnih mineralnih apsorbenata kao to su dijatomejska zemlja kako bi smanjili potronju vode i stvaranje otpadnih voda. Ovim se uklanja rizik da se filterski tvrdi talog i separirane vrste tvari speru zajedno sa vodom za pranje i poveaju koliine otpadnih voda. Upotrijebljeni filtarski materijal se moe isuiti. Moe se preraditi u gnojivo ili iznijeti na vinograd ili destilirati, ovisno o sastavu. Prema dosadanjim iskustvima, preiavanje i obnova dijatomejske zemlje predstavlja problem. Ova tehnika omoguuje jaku filtraciju proizvoda i uklanja ostatak mikroorganizama i ostale zadrane tvari. Takoer se koristi za sterilizaciju. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, manje zagaenje otpadnim vodama, te manji problemi odlaganja dijatomejske zemlje.

276

Primjenjivost Moe se primijeniti u postrojenjima za proizvodnju pia u kojima snana filtracija proizvoda nee negativno uticati na njegovu kvalitetu. Iako se ne koristi za bistrenje pri varenju piva, ova tehnika je u procesu razvoja. Postoje problemi oko postizanja eljene pjene finalnog proizvoda. TANGENCIJALNA FILTRACIJA Opis Tangencijalna-unakrsna filtracija je filtracija gdje dovodna voda tee paralelno s membranom. Cjelokupni tok vode se mora dovesti pod pritisak. Principi je prikazan na Slici 32.
Vertikalna filtracija Tangencijalnaunakrsna filtracija

Suspenzija

Suspenzija

Filtrat

Filtrat

Slika 32. Princip tangencijalne - unakrsne filtracije naspram vertikalne filtracije Tangencijalni sistem se primjenjuje za RO (reverznu osmozu), nanofiltraciju, ultrafiltraciju i mikrofiltraciju, ovisno o veliini pora membrane. Ostvarene okolinske koristi Kada se odvija tangencijalna filtracija, voda se moe reciklirati a materijal se moe obnoviti. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Tangencijalna filtracija se odlikuje visokom potronjom energije jer se sva dovodna voda stavlja pod pritisak. Za razliku od okomite filtracije, gdje sva voda prolazi kroz filtar i sve se rezidue nakupljaju na filtar, tangencijalna filtracija ima prednost zato to smanjuje oneiavanje. Filtar je relativno otporan na oneiavanje i moe se lako oistiti. Primjenjivost iroka primjena u sektorima industrije prehrambene industrije. Primjenjuje se u pivarama, kao i postrojenjima za tretman otpadnih voda.

277

POVRAT Opis

FILTARSKOG MATERIJALA KADA SE PROIZVOD FILTRIRA KORISTEI PRIRODNE MINERALNE APSORBENTE

Filtriranje proizvoda se odvija u nekoliko procesa za vrijeme proizvodnje pia, npr. za vrijeme bistrenja i prije flairanja kako bi uklonili preostale vrste, nerastvorive muljevite tvari i mikroorganizme. Filtracija s prirodnim mineralima, npr. bentonit i dijatomejska zemlja, je gruba filtracija pri kojoj odreene materije ostaju u proizvodu. Filtarski materijal se moe sabrati, kako se ne bi sprao u postrojenje za tretman otpadnih voda. Takoer se ustanovilo da se moe preistiti za ponovnu upotrebu, pretvoriti u gnojivo ili iznijeti u vinograde ili destilirati, ovisno o sastavu. Nepoeljni efekti na ostale medije Osim ako se filtar ne sabira odvojeno, puta se u postrojenje za tretman to dovodi do zagaenja otpadnih voda. Operativni podaci Ustanovljeno je da se dijatomejska zemlja moe dehidratizirati i zatim provesti kroz reaktor gdje se lagano sui i tinja na pari toplog zraka. Nakon ovog procesa, dijatomejska zemlja se moe ponovno u potpunosti iskoristiti za filtraciju. Ispusni plin koji izlazi iz reaktora potrebno je preistiti. Poto se dijatomejska zemlja moe vie puta reciklirati, postie se smanjenje trokova filtracije i odlaganja. Primjenjivost Primjena u postrojenjima za proizvodnju pia gdje je potrebna gruba filtracija proizvoda. Koristi se u proizvodnji piva. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni gubici proizvoda.
8.6 SPRJEAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA

Jedna od najznaajnijih potencijalnih ekolokih posljedica vezano za postrojenja iz prehrambene industrije jeste nesrea koja bi mogla da negativno utie na okoli. Nju obino karakterie sluajno isputanje otpadnih materija direktno u vazduh, vodu ili zemlju, mada to takoer moe biti i propust koji dovodi do proizvodnje otpada, koji bi se inae mogao izbjei. Naprimjer, sluajno isputanje sadraja cisterne koja sadri sirovinu ili pomoni materijal, kao to je amonijak, moe imati znaajno tetan uticaj na lokalne vodotoke ili sistem vodosnabdjevanja. Takve nesree se mogu desiti tokom rutinskih ili nerutinskih radnji. Postoji niz faza u upravljanju sluajnim isputanjima, koje obuhvataju: Identifikovanje potencijalnih nesrea koje bi mogle zagaditi okoli; Sprovoenje procjene rizika za identifikovane potencijalne nesree u cilju utvrivanja vjerovatnoe pojavljivanja, te potencijalne konkretne vrste i ozbiljnost tetnosti za okoli; Razvijanje mjera kontrole u cilju spreavanja, eliminisanja ili smanjivanja, do prihvatljivog nivoa, rizika povezanih sa identifikovanim potencijalnim nesreama; Razvijanje i sprovoenje plana intervencije u sluaju nesree;

278

Analiziranje svih nesrea i izbjegnutih nesrea, kako bi se identifikovali njihovi uzroci i sprijeilo ponavljanje. Identifikovanje potencijalnih nesrea Opis Nesree se mogu desiti kao rezultat, npr.: gubitka uskladitenog sadraja, npr. curenje, prolijevanje ili proputanje posude ili rezervoara; gubitka sadraja zbog propusta na kontroli procesa; propusta ili kvara tehnika na kraju procesa, koje imaju za cilj smanjenje zagaenja; kvara na komunalnim instalacijama, npr. vodovodnim ili elektrinim. Identifikovane informacije o potencijalnim nesreama se zatim mogu upotrijebiti za procjenu rizika. Informacije koje se mogu upotrijebiti su, npr.: (a) Informacije o supstancama u postrojenju Na mogunost deavanja nesree znatno utjeu sirovine, pomoni materijali, poluproizvodi, proizvodi i otpad u postrojenju, tako da je bitno: voditi inventar supstanci. Mogue je da postoji zakonska obaveza da se ovo predoi hitnim slubama procijeniti njihovu potencijalnu ekoloku (i sigurnosnu) opasnost. Dobar izvor ekolokih i informacija o sigurnosti su deklaracije o sigurnosti materijala, koje obezbjeuje isporuilac supstanci, te deklaracije o proizvodu, koje se obino sainjavaju interno od strane privrednog subjekta. informacije o koliinama koje su uskladitene u postrojenju i njihova tana lokacija. (b) Identifikovanje emisija iz pogonskih procesa/inventar emisija Bitno je da se identifikuju sva isputanja/emisije ili potencijalna isputanja/emisije koje bi mogle dovesti do abnormalne pojave/sluajnog isputanja. Najsistematiniji nain da se ovo uradi jeste da se proe kroz svaki procese i identifikuju potencijalne emisije. To obino podrazumijeva: isporuku sirovine skladitenje sirovina u rasutom stanju skladitenje sirovina koje nisu u rasutom stanju, bave, vree, kontejner za prijevoz i skladitenje tenosti i sirovina u rasutom stanju proizvodnju pakovanje paletiranje skladitenje. Pored razmatranja procesa, potrebno je uzeti u razmatranje i pomonu opremu/procese u postrojenju. Tu obino spadaju: komunalne instalacije, npr. kotlovnica, kompresovani vazduh, vodovodni sistem, sistem za snabdijevanje amonijakom

279

interni transport u postrojenju, npr. viljukari. Takoer, razmatraju se i mogui scenariji koji bi mogli rezultirati sluajnim iznenadnim poveanjem nivoa buke u krugu postrojenja. (c) Plan postrojenja Plan postrojenja se koristi za prikaz postojeeg sistema odvoda i mehanizama kontrole/smanjenja zagaenja; poziciju objekata za skladitenje krupnih i sitnih materija za materije koje se skladite u rasutom stanju (rinfuzi), kao i za materije koje su naroito opasne; sisteme transporta, kao to je transport opasnih materija cjevovodima; glavne take emisija u zrak i osjetljive predjele i receptore. Vano je da se ovaj plan redovno aurira. (d) Pozicija u odnosu na ekoloke receptore U zavisnosti od supstance koja se ispusti uslijed nesree, tetnost se moe ak smatrati globalnim problemom ili oneienjem koje zahvata samo podruje u blizini postrojenja. Da bi se uvidjelo kakav potencijalni ekoloki utjecaj moe imati sluajno isputanje, bitno je poznavati lokalnu ekoloku situaciju. Iako postoje oblasti slinosti izmeu postrojenja, isto tako postoje i razlike, npr. postrojenja smjetena u ruralnim podrujima, stambenim sredinama i industrijskim zonama e se vjerovatno baviti razliitim ekolokim pitanjima. Sluajno isputanje emisija u zrak, smrada i iznenadno poveanje nivoa buke su kljuna pitanja za postrojenja koja su smjetena u blizini naselja, dok je utjecaj na lokalne vodotoke i biljni i ivotinjski svijet pitanje od znaaja za ruralna podruja. Potrebno je razmotriti pitanje javnih komunalija, naroito kad je u pitanju isputanje povrinskih voda ili otpadnih voda u lokalnu rijeku ili gdje postoji mogunost zagaenja podzemnih voda. Osim toga, korisno je posjedovati osnovna znanja o geolokim i hidrogeolokim obiljejima podruja na kojem se gradi postrojenje. Ako je ono smjeteno na glinenom zemljitu, bit e potrebno vie vremena da isputeni materijal dopre do oblinjih podzemnih voda nego u sluaju pjeskovitog ili propusnog tla. Snimanjem lokacije mogu se identifikovati svi ekoloki receptori na lokaciji i identifikovati oni koji su naroito osjetljivi, npr. vodotok - prijemnik, koja prima tretirane i/ili povrinske vode stambene jedinice u neposrednoj blizini postrojenja lokalna turistika atrakcija u blizini postrojenja lokalne kole/bolnice osjetljivi akviferi lokaliteti od naroitog naunog znaaja podruja izvanredne prirodne ljepote. e) Informacije o lokaciji postrojenja i njenoj historiji Cilj dokumentovanja informacija o lokaciji postrojenja je da se pokae da na tom lokalitetu nema okolinih problema za koje je postojala mogunost da nastanu uslijed aktivnosti koje su se ranije odvijale na tom lokalitetu. Prikupljene informacije takoer pruaju osnovu iz koje se mogu procijeniti utjecaji sluajnih isputanja zagaujuih supstanci do kojih moe doi u budunosti. Kljuni problem ovdje je zagaeno zemljite ili zagaene podzemne vode. Do ovakvog zagaenja moe doi iz izvora kao to su podzemni rezervoari, loa zatita od prolijevanja i curenja, odlaganje otpada u krugu postrojenja i odvodi koji cure. Ukoliko se dokumentuje u

280

koje svrhe se zemljite ranije koristilo, mogu se identifikovati podruja na kojima je moda dolo do zagaenja, te ukoliko je potrebno, mogu se provesti istraivanja koja ukljuuju uzimanje uzoraka i analizu tla/podzemne vode. Ovakva istraivanja se obino samo vre ukoliko se vjeruje da postoji osnovan rizik da je zemljite ili podzemna voda zagaena. (f) Druge informacije Drugi faktori koji pomau u identifikaciji potencijalnih izvora okolinih nesrea ukljuuju: ranije incidente ukljuujui izbjegnute nesree, uspostavljene sisteme tehnoloke i operativne kontrole i propuste i kvarove ovih sistema ljudske postupke, interakciju izmeu operatora i proizvodnih operacija, te mogunost za okoline incidente uzrokovane ljudskim postupcima. (g) Struktuirane tehnike Struktuirane tehnike mogu se koristiti da bi se identificirale potencijalne nesree. Ove tehnike detaljno razmatraju dijagrame toka proizvodne operacije koja se analizira. HAZOPS (Studije opasnih materijala i operabilnosti) 43, FMEA (Analiza moguih propusta i njihovih posljedica) 44 i SWIFT (Struktuirana tehnika ta ako) 45 su primjeri takvih metoda. Ove tehnike mogu oduzeti jako puno vremena i sredstava, i obino se ne koriste u postrojenjima gdje su procesi i operacije relativno jednostavni. Ostvarene okolinske koristi Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjenjivost Primjenjivo u svim prehrambenim postrojenjima, meutim, ukoliko se potencijalne nesree identifikuju ve u fazi projektovanja postrojenja, njihovo sprjeavanje se moe na laki i ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju kasnije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Procjena rizika Opis Procjena rizika je jedan vaan dio procedure upravljanja, kao to je i primjena ove tehnike koja e odrediti koliko rukovodioci u preduzeima razmiljaju o tome da li postoji znaajan rizik da se desi nesrea. Detaljnost i vrsta procjene rizika zavisi od karakteristika postrojenja i lokacije na kojem se nalazi. Potrebno je uzeti u obzir obim i prirodu aktivnosti koje se odvijaju u postrojenju koje je predmet istraivanja, kao i rizici po okoli, ukljuujui i rizike po ljudsko zdravlje.

43 HAZOPS - Hazard and Operability Studies 44 FMEA - Failure Mode and Effects Analysis 45 SWIFT Structured What-IF Technique

281

Opasnost je bilo ta to prijeti mogunou da nanese tetu. Rizik je vjerovatnoa da e opasnost nanijeti spomenutu tetu nekome ili neemu, tj. da li su male ili velike anse da e biti nanesena teta od te opasnosti. (a) Ozbiljnost nesree Neki primjeri ozbiljnosti nesree, na skali od 0 4, gdje 4 predstavlja najvii nivo ozbiljnosti, podrazumijevaju: isputanje vrste materije u postrojenju, koja je u potpunosti zadrana i koja se moe koristiti, ne bi nanijela nikakvu ekoloku tetu, te se rangira sa oznakom 0 u sluaju da je isputena materija uzrokovala kratkorono i blago zagaenje dijela tla u krugu postrojenja, to bi bilo oznaeno sa 1. Meutim, ako je isputena materija prodrla do podzemnih voda, te bi mogla da nanese tetu regionalnih razmjera zagaivanjem vode, to bi bilo oznaeno u rasponu od 2 do 4 u zavisnosti od zagaivaa, koliine materije i osjetljivosti podzemnih voda, npr. da li se one koriste kao izvor vode za pie. ako je isputena materija prodrla u drenani sistem povrinskih voda, moe nastati manja, srednja ili ozbiljna teta po lokalni okoli. U zavisnosti od koliine i toksinosti isputene materije, oznaka bi bila 2, 3 ili 4. (b) Vjerovatnoa Vjerovatnoa pojave zavisi od toga da li su uspostavljene i da li se primjenjuju sve neophodne mjere opreza, npr. zakonske ili one koje su usvojene kao nacionalni, meunarodni ili industrijski standardi za procese i operacije specifine za konkretno postrojenje. I vjerovatnoa se moe bodovati, npr. na skali od 1 5, gdje 5 predstavlja najveu vjerovatnou. (c) Opta procjena rizika Opti nivo rizika se dobija mnoenjem ozbiljnosti nesree sa njenom vjerovatnoom. Primjena procjene omoguava da se napravi sistematina analiza potencijalnih nesrea i da se saini lista prioritetnih mjera za kontrolu rizika, pri tom osiguravajui da se prvo rjeavaju najvaniji rizici. Ostvarene okolinske koristi Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Operativni podaci Procjena rizika zastarijeva kad se promijene tehnoloki ili operativni uslovi. Kako bi se osiguralo da su one efektivne, mora se obavljati njihovo redovno periodino auriranje, kao i nakon deavanja znaajnih promjena na postrojenju, kao to je uvoenje novih operacija. Osjetljivost javnosti ne mora nuno da bude u uzajamnoj vezi sa ekolokom tetnosti ili potivanjem zakona. Vea je vjerovatnoa da e ona biti procijenjena na osnovu broja albi od strane graana i relevantnih organa vlasti, te interesovanja koje ove strane budu pokazivale za aktivnosti koje se dovode u vezu sa postrojenjem. Primjenjivost Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije.

282

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Identifikovati potencijalne nesree koje se moraju kontrolisati Opis Nakon to se napravi procjena rizika, neophodno je identifikovati nesree koje mogu uzrokovati znaajne ekoloke posljedice i koje se trenutno ne kontroliu adekvatno. To se radi uz koritenje rezultata procjene rizika. U cilju identifikacije prioriteta, moe se koristiti sistem bodovanja. S vremenom moe doi do promjena u tom pogledu u okviru kontinuiranog programa poboljanja zatite okolia. Ostvarene okolinske koristi Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjenjivost Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije, meutim, u sluaju da su potencijalne nesree identifikovane u fazi projektovanja postrojenja, njihovo sprjeavanje se moe na laki i ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju kasnije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Identifikovati i sprovesti neophodne mjere kontrole Opis Potrebno je sprovesti procjenu o identifikovanim izvorima potencijalnih nesrea u cilju utvrivanja da li su neophodne nove mjere kontrole ili je neophodno poboljati postojee mjere kontrole. Tipine mjere kontrole koje se mogu uzeti u razmatranje su: procedure upravljanja operativne procedure preventivne tehnike ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd. dizajniranje procesa/kontrola procesa. (a) Procedure upravljanja Procedure upravljanja sistemom se mogu uspostaviti u cilju procjene novih aktivnosti postrojenja i osiguravanja da se vodi rauna o pitanjima okolia, ukljuujui mogunost potencijalnih isputanja. Ove procedure podrazumijevaju: procedure procjene ekolokih rizika povezanih sa novim sirovinama
283

osiguravanje da su uspostavljene adekvatne mjere kontrole provjeravanje kompatibilnosti sa drugim materijalima i sirovinama sa kojima sluajno mogu doi u kontakt sprovoenje procedura procjene novih procesa u cilju osiguravanja da su mjere kontrole ugraene u fazi projektovanja kako bi se sprijeila ili minimizirala sluajna isputanja. (b) Operativne procedure Moraju se uspostaviti operativne procedure, koje obuhvataju sve kljune procese u postrojenju, a u cilju osiguravanja smanjenja rizika od nesree. Operativna uputstva za procese postrojenja ukljuuju, npr. sprovoenje rutinskih provjera o potencijalnim izvorima sluajnih isputanja i bilo kojih drugih mjera kontrole koje su uspostavljene sprovoenje redovnih testiranja opreme za smanjenje zagaenja, kao to su filteri, cikloni i postrojenja za tretman otpada sprovoenje redovnih inspekcija podzemnih cisterni i postavljanje zatite (kao npr. vodonepropusne obloge) s ciljem sprjeavanja prosipanja i curenja (c) Preventivne tehnike Jedan primjer: ugraivanje odgovarajuih barijera u cilju spreavanja nastanka tete na opremi koju bi moglo izazvati kretanje vozila. (d) Ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd. Ove mjere podrazumijevaju: primjena zatite (nepropusne obloge, zatitni premazi) kod skladitenja materijala u rasutom stanju (rinfuzi) koritenje opreme za skupljanje prolivenog materijala, u cilju minimiziranja utjecaja sluajnog isputanja izoliranje odvodnih cijevi zadravanje ili smanjenje sluajnog isputanja putem sigurnosnih ventila ili diskova za zatitu od prevelikog pritiska (e) Projektovanje procesa/kontrola procesa Postrojenje u kojem se odvijaju procesi mora biti projektovano i kontrolisano na nain da je rizik od sluajnog isputanja materijala eliminisan ili minimiziran na prihvatljiv nivo. Projektovanje procesa/mjere kontrole ukljuuju: primjenu tehnika u cilju praenja efikasnosti opreme za smanjenje zagaenja, npr. pad nivoa pritiska u filterima primjena tehnika u cilju spreavanja prelijevanja cisterni, npr. mjerenje nivoa, alarm i regulacijski ventili za visok nivo Ostvarene okolinske koristi Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.

284

Primjenjivost Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Sainiti, sprovesti i testirati plan za hitne sluajeve Opis Moraju se sainiti i uspostaviti procedure/planovi intervencije, kako bi se, u sluaju da doe do incidenta, osiguralo da se normalna situacija uspostavi sa minimalnim posljedicama po okoli. Ako plan nije testiran, on moda nee pravilno funkcionisati u sluaju nastanka nesree, a postoji potreba za tim. U sluaju promjene uslova u postrojenju ili promjene odgovornosti, potrebno je revidirati plan intervencije. Obino se planovi intervenciju prave za kompletno postrojenje i ukljuuju sigurnosne i znaajne ekoloke rizike. Procedure intervencije koje se odnose na identifikovane bitne ekoloke rizike se mogu ugraditi u generalni plan intervencije u sluaju nesrea. Tipian plan intervencije koji se tie ekolokih incidenata sadri slijedee komponente: uloge i odgovornosti pojedinaca se moraju jasno definisati, i to: procedure za operatore koji ostaju da upravljaju kritinim operacijama postrojenja procedure i pravce izlaza u sluaju nude procedure za sve zaposlene zaduivanje spasilakih i medicinskih dunosti moraju se uspostaviti/dogovoriti procedure obavjetavanja o nesreama i informisanja nadlenih ekolokih organa i hitnih slubi potrebno je sprovesti radnje minimiziranja utjecaja bilo kakvog ekolokog incidenta potrebno je napraviti spisak zaposlenih sa imenima. Naprimjer, preporuuje se uspostavljanje procedura intervencije koje se odnose na incidente koji bi se mogli ticati isputanja sljedeih materija: amonijaka uskladitenih tenih sirovina ili proizvoda koji se skladite u rasutom stanju, praine nastale tokom suenja, kao to je suenje rasprivanjem potencijalno opasni nus-proizvodi, npr. biocidi i dizel gorivo Osnovni cilj plana intervencije jeste ponovno uspostavljanje normalnog stanja to je bre mogue sa minimalnim posljedicama po okoli. Vanredne situacije se veoma razlikuju po teini i sloenosti, te je zato vano da su planovi intervencije dovoljno fleksibilni da mogu da se odnose i na manje, ali i na ozbiljne incidente, kao i da budu dovoljno jednostavni kako bi se mogli brzo sprovesti. Posljedice potencijalno katastrofalnih incidenata mogu biti znaajno umanjene sistematinom pripremom, te redovnim detaljnim testiranjem planova sa obavijetenim i obuenim osobljem. U vanrednim situacijama nema dovoljno vremena da se odluuje ko je glavni, da se istrauje
285

koje eksterne agencije bi mogle identifikovati izvore pomoi, ili da se osoblje obuava za djelovanje u sluaju nude. Sve ovo mora biti obezbijeeno prije nego to se desi vanredna situacija. Ostali razlozi za pripremu planova intervencije u sluaju nesree su: skraivanje vremena za razmiljanje nakon to nastupi nesrea moe znatno smanjiti njene posljedice, u pogledu, npr. ozljeda ljudi, tete po imovinu, ekolokih posljedica i gubitka privredne aktivnosti osiguravanje da je situacija pod kontrolom, a ne u haosu smanjenje loeg publiciteta, poto nesree velikih razmjera mogu ostaviti lo utjecaj na ugled organizacije, a kasnije na prodaju i odnose s javnou ispunjavanje zakonskih obaveza. Planovi intervencije u sluaju nesree su obavezni u mnogim zemljama omoguavanje uslova za obavjetavanje eksternih agencija, ire javnosti, sredstava javnog informisanja i vieg rukovodstva privrednog subjekta. Planovi intervencije takoer mogu osigurati uspostavljanje odgovarajuih tehnika nadzora u cilju ograniavanja posljedica bilo kakvog incidenta, kao to je oprema za isputanje ulja, izolacija odvodnih cijevi, alarmiranje nadlenih organa, procedure evakuacije, itd. Ostvarene okolinske koristi Minimiziranje zagaenja koja nastaju kao rezultat pojave nesrea. Primjenjivost Primjenjivo u sluajevima postojanja znatnog rizika zagaenja kao rezultat nastanka nesrea. Kljuni razlozi za implementaciju Minimiziranje zagaenja koje nastaje kao rezultat pojave nesrea, ograniavanje tete za ugled privrednog subjekta nakon pojave nesree i ograniavanje razliitih trokova vezanih za ponovno uspostavljanje postrojenja, te zakonskih novanih naknada i obaveza. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Analizirati sve nesree i izbjegnute nesree Opis Mogu se stei iskustva analiziranjem svih nesrea, kao i izbjegnutih nesrea. Mogu se identifikovati razlozi zato je dolo do nesrea koje su se desile, i onih koje su izbjegnute, te se mogu preduzeti radnje za sprjeavanje njihove ponovne pojave. U sluaju da se ne analiziraju izbjegnute nesree, moe se propustiti prilika da se nesrea sprijei. Voenje evidencije moe pomoi da se osigura da su preduzete sve neophodne radnje i da se odravaju preventivne kontrole. Ostvarene okolinske koristi Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Operativni podaci Primjer izbjegnute nesree je primjeivanje da je neko ostavio otvoren ventil na praznoj cisterni, ali da je ostalo dovoljno vremena da se on zavrne prije nego to se cisterna ponovo

286

napuni. Uvoenje i koritenje tehnikog ili operativnog rjeenja za spreavanje ove situacije moe sprijeiti pojavu nesree u budunosti, prilikom naprimjer pumpanja tenosti u otvorenu cisternu i direktno u postrojenje za preiavanje otpadne vode ili prosipanja u dvoritu, a potom u povrinske i/ili podzemne vode. Primjenom relevantnih mjera sprjeava se i proizvodnja otpada i sluajno isputanje. Primjenjivost Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI EMISIJA

Davanje okolinskih/ekolokih dozvola je kljuni instrument smanjenja industrijskog uticaja na okoli/ivotnu sredinu, pomaui da on bude u skladu sa okolinskim zahtjevima i da promovira tehnoloke inovacije. Izdavanje integralne okolinske/ekoloke dozvola bavi se svim znaajnim uticajima koje vea industrijska postrojenja imaju na okoli/ivotnu sredinu kako bi se isti zatitio kao cjelina. Opi cilj davanja okolinskih/ekolokih dozvola je zatita ljudskog zdravlja i okolia/ivotne sredine i to definiranjem na transparentan, odgovoran nain pravno obavezujuih zakona za pojedinane izvore sa znaajnim uticajem na okoli. Izdavanje integralnih dozvola znai da se emisije u zrak, vodu (ukljuujui isputanja u kanalizaciju) i zemljite, produkcija otpada, kao i opseg drugih okolinskih uticaja moraju zajedno razmatrati. To znai takoer, da nadleni organi moraju postaviti uvjete dozvole tako da bi se postigao visok nivo zatite cjelokupnog okolia/ivotne sredine koji je definiran kroz standard kvaliteta okolia/ivotne sredine. Ovi uvjeti se obino baziraju na upotrebi koncepta najboljih raspoloivih tehnika koji balansira koristi za okoli sa trokovima operatora, naglaava sprjeavanje i kontrolu zagaenja i smanjenje radije nego tretman na kraju proizvodnog procesa. U skladu sa odredbama Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine, u dijelu koji govori o izdavanju okolinske/ekoloke dozvole, granine vrijednosti emisija (GVE) i ekvivalentni parametri i tehnike mjere se zasnivaju na najboljim raspoloivim tehnikama uzimajui u obzir tehnike karakteristike pogona i postrojenja, njihov geografski poloaj i ostale uvjete. Granine vrijednosti emisije mogu se odrediti za odreene grupe, vrste ili kategorije tvari. Granine vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija naputa pogon i postrojenje, a pri odreivanju se zanemaruje razrjeenje.

287

Ukoliko su standardima kvaliteta predvieni stroiji uvjeti od onih koji se postiu primjenom najboljih raspoloivih tehnika, utvrdit e se dodatne mjere neophodne za izdavanje okolinske/ekoloke dozvole (npr. ogranienje radnih sati, manje zagaujuih goriva, i sl.). Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine je mjera stanja odreenog okolinskog medija u pogledu odreene zagaujue materije, koja predstavlja gornju granicu prihvatljivosti postavljenu da bi se zatitilo ljudsko zdravlje ili ekosistem. U zakonima u BiH koriste se razliiti termini za standard kvaliteta okolia kao npr. granina vrijednost kvaliteta zraka u Zakonu o zatiti zraka. U Zakonu o vodama se navodi da se u cilju postizanja i odravanja dobrog stanja ili dobrog ekolokog potencijala vri odreivanje karakteristika tipova vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda u skladu sa metodologijom koja treba biti definisana podzakonskim aktima. Takoer, u zakonu se definie i klasifikacija stanja voda tj. koriste se termini stanje vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda, i to ekoloko i hemijsko stanje vodnog tijela povrinskih i podzemnih voda. Ekoloko stanje vodnog tijela povrinskih voda moe biti visoko, dobro, umjereno, slabo i loe u skladu sa referentnim uslovima. Hemijsko stanje vodnog tijela povrinskih voda moe biti dobro i loe u skladu sa referentnim uslovima. Stanje vodnog tijela podzemne vode utvruje se njegovim kvantitativnim i hemijskim stanjem. Klasifikacija stanja podzemnih voda utvruje se podzakonskim aktom. Karakteristika tipova vodnih tijela, klasifikacija, kao i referentni uslovi tj. granine vrijednosti kvaliteta ovih vodnih tijela jo nisu definirane podzakonskim aktima. Standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine su propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odreenom vremenskom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kao to je propisano zakonom o zatiti okolia/ivotne sredine ili drugim zakonima, npr. koji se odnose na kvalitet zraka ili vode (Direktive o kvaliteti zraka, povrinskih i podzemnih voda). Ti standardi e utjecati na industriju putem dozvola koje e potivati standarde kvalitete postavljene od strane EU i pojedinih zemalja. Postavljanje GVE u integralne dozvole bi trebalo biti bazirano na kombinaciji pristupa standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim tehnikama. Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine (za vodu i zrak) predvia minimalne okolinske zahtjeve, i bilo koje granine vrijednosti postavljene u dozvoli ne bi trebale prouzrokovati da standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bude premaen. Pristup baziran na tehnikama ide dalje, zahtijevajui bolju okolinu uinkovitost kroz sprjeavanje zagaenja, ukoliko to moe biti postignuto pri umjerenom troku. Zvanino propisane granine vrijednosti emisija su definirane u podzakonskim aktima. One mogu biti opte ili specifine za industrijski sektor i predstavljaju minimum zahtijeva koji mogu biti postavljeni u integralnoj dozvoli. Ove granine vrijednosti emisija su zasnovane na stanju razvoja tehnika u vremenu njihove objave tj. postavke. Granine vrijednosti emisija bazirane na tehnikama su procijenjene specifine koncentracije ili teret zagaenja koji moe biti emitirano ili isputeno u okoli iz specifinog pogona i postrojenja u datom vremenskom periodu ili po jedinici proizvodnje. Prema tome, treba razluiti pojam zvanino propisanih graninih vrijednosti emisija koje su definirane Pravilnikom, i pojam doputene granine vrijednosti emisija bazirane na najboljim raspoloivim tehnikama.

288

Takoer, treba spomenuti i termin opseg graninih vrijednosti emisija koje se dobivaju primjenom BAT-a koji najbolje odgovara konceptu uinka koji je rezultat primjene jednog specifinog BAT-a u razliitim postrojenjima, razliitim zemljama tj. razliitim lokalnim uslovima. One esto rezultiraju iz podataka o monitoringu postrojenja koji se izraavaju kao prosjeni (mjeseni, godinji i sl.). Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije granine vrijednosti emisija nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti emisija morale bi se propisati u dozvolu. Dakle, to je u sutini kombinirani pristup, za iju primjenu se prije svega treba poznavati trenutno stanje okolia/ivotne sredine (npr. vode i zraka), koje e ukazati na eventualnu potrebu da se u nekom podruju, zbog trenutno loeg stanja, loijeg od onog propisanog standardom kvaliteta vode i zraka, industrijskom zagaivau propiu stroije granine vrijednosti emisija, kako bi se to stanje poboljalo. Kombinirani pristup zahtijeva vrste odluke menadmenta od strane nadlenih tijela za izdavanje okolinske/ekoloke dozvole, bazirane na paljivim vrednovanjima od sluaja do sluaja, da bi se osiguralo da granine vrijednosti emisija, koje su najzad ukljuene u integralnu dozvolu, zadovoljavaju kako BAT tako i kriterije standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine, kao i da ispunjavaju sve zakonom propisane granine vrijednosti emisija. Ovaj odnos je esto historijska dilema i esto se ne zna ta je starije koka ili jaje. U mnogim sluajevima, granine vrijednosti emisija su postavljene u odnosu na dostupne standarde kvaliteta okolia/ivotne sredine umjesto najboljih raspoloivih tehnika i stoga doputaju isputanje emisija u vodu i zrak do odgovarajuih standarda. Ovo jasno krenje mjera opreza i prevencije zagaivanja moe takoer biti ohrabreno od strane IPPC Direktive koja dozvoljava vlastima da uzmu u obzir lokalne okoline uvjete kada definiraju granine vrijednosti. U okviru Studije uticaja na okoli moraju biti uraene detaljne analize uticaja na okoli/ivotnu sredinu s obzirom na osjetljivost lokalnih okolinskih uvjeta. Prema tome, nije dovoljno samo primijeniti BAT (sektorski ili za specifinu lokaciju) nego i "ne izazvati nikakvo znaajno zagaenje". Emisije se mjere, po definiciji, na granici kruga postrojenja, a granine vrijednosti emisija koje su utvrene dozvolom odnose se na ove emisije. Ipak je bitno razlikovati emisije i stvarni okolini uticaj emisija na okoli. Da bi se stvari pojednostavile, moe se razmatrati samo takasti izvor emisije, npr. dimnjak. Procjena stvarnog okolinog uticaja na datu lokaciju treba uzeti u obzir disperziju/rasprivanje (i openito sudbinu zagaujuih materija u okoliu/ivotnoj sredini) i bilo koje relevantne lokalne uvjete da bi se utvrdio okolini uticaj koji e se porediti sa maksimalnim nivoom utvrenim standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine. Treba naglasiti da su u BiH zvanino propisane granine vrijednosti emisija definirane kao specifine koncentracije ili teret zagaenja, a ne izraeno po jedinice proizvodnje nekog industrijskog postrojenja. Uticaj oznaava koncentraciju koja je dobivena od emisija u prijemni okoli/ivotnu sredinu i zadnji cilj je uporediti predvidivu ili izmjeriti vrijednost u prijemnom okoliu/ivotnoj sredini prema standardu kvaliteta okolia/ivotne sredine.

289

Transparentnost procesa odreivanja GVE za svaki sluaj posebno (uz upotrebu kriterija) bi trebala biti zagarantovana kako bi se dao kredibilitet postavljenim vrijednostima. Fleksibilnost koju daje IPPC je stoga povezana sa potrebom da se postave GVE na transparentan nain. Osnovni problem na evropskom nivou dolazi sa razliitim metodama i standardnima za monitoring, te njihovim ogranienjima po pitanju dobivanja podataka ili nedostatka takvih metoda. Prema kriterijima koje je postavila Evropska komisija, fleksibilnost u uspostavljanju GVE treba razumjeti kao dozvolu da se postave nii limiti, dok fleksibilnost poveavanja GVE na bilo kom osnovu nije prihvatljiva. Transparentnost procesa odreivanja GVE treba biti garantovana u smislu koritenih kriterija, tako da postavljena vrijednost bude pouzdana. Odreivanje GVE treba zasnivati na globalnoj analizi niza podruja u kojima su primjenjive najbolje raspoloive tehnike.

10

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje piva je podrka cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama. Uputa osigurava primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora proizvodnje piva u naoj zemlji. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su na tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia 46. i UNEP Izvjetaja o okolinskom upravljanje u pivarskoj industriji 47., uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u navedenom sektoru. Dokument je rezultat participatornog pristupa gdje su se nastojale uzeti u obzir sugestije, primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa meu njima. Tokom izrade ove upute nije se raspolagala dovoljnom koliinom informacija o tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postie visok nivo zatite okolia/ivotne sredine. Zbog toga je odlueno da se kao opis najboljih raspoloivih tehnika za sektor proizvodnje piva prezentira detaljan opis selektovanih tehnika iz oba prethodno spomenuta dokumenta. U poglavlju o najboljim raspoloivim tehnikama dato je puno korisnih informacija za pivare, te od navedenih tehnika bi se za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebalo pristupati kreativno, te odabrati one koje su najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje u kojem se nalazi. Potronja vode i energije, te nastanak velikih koliina otpadne vode su najznaajniji okolinski problemi u sektoru proizvodnje piva. Imajui u vidu trenutno stanje u sektoru proizvodnje piva, pivare bi trebale poduzeti znaajnije korake u smanjenju potronje vode i energije, a time bi se dobile i manje koliine otpadne vode. U ovome e znaajno pomoi prezentirane najbolje raspoloive tehnike. Za poetaka prioritet mogu imati najbolje raspoloive tehnike koje su bazirane na konceptu prevencije zagaivanja, te koje ne izazivaju prevelike trokove,

46 EC (2006). Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006. 47 UNEP (United Nations Environment Programme) Industry and Environment (1996). Environmental Management in the Brewing Industry, Technical report No. 33.

290

tj. tehnike koje su se pokazale kao profitabilne kada se primjene u odgovarajuem industrijskom sektoru (BATNEEC). Primjenom koncepta prevencije zagaivanja poveava se efikasnost proizvodnog procesa i zadrava konkurentnost, a istovremeno se titi okoli/ivotna sredina. Izbjegavanje i sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova na izvoru pomou razliitih dostupnih tehnika i okolinskih alata je klju odrivog razvoja. Danas su ve sve nacionalne strategija zatite okolia/ivotne sredine usvojile ovakav pristup i postavile prevenciju na vrh piramide u hijerarhiji opcija u upravljanju otpadnim tokovima. I u praksi, meu industrijskim preduzeima razvijenih, kao i zemalja u tranziciji, okolinski alati i tehnike koji potiu i promoviraju koncept prevencije zagaivanja su ope prihvaeni, dokazali su se kao profitabilni i velika su kompetitivna prednost za kompanije koje ih primjenjuju. Za budue analize namee se i potreba za prikupljanjem veeg broja podataka i informacija, kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja, te kako bi se ta poboljanja mogla adekvatno pratiti (monitoring). Treba napomenuti da je BiH potpuno otvorena zemlja za uvoz, te se u narednom periodu ovom aspektu treba posvetiti posebna panja, kao i znaajno pojaati sistem kontrole prehrambenih proizvoda i sirovina koji se uvoze. Ovo je posebno znaajno sa stanovita moguih zagaujuih supstanci koje se mogu nai u njima, a mogu imati znaajan negativan uticaj na okoli/ivotnu sredinu, a posebno na vode. Postavljanje GVE u integralnoj dozvoli treba se bazirati na kombinaciji pristupa standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim tehnikama. Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije GVE nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti emisija morale bi se propisati u dozvoli. Imajui u vidu trenutni status sektora proizvodnje piva i identificirane okolinske probleme, mnogim operatorima primjena prezentiranih tehnika e uvjetovati i znaajne promjene u njihovom poslovanju. Prelazak sa "end-of-pipe" pristupa u rjeavanju zbrinjavanja otpadnih tokova na pristupe koji promoviraju odrivi razvoj u sasvim drugi poziciju stavlja problematiku okolia/ivotne sredine. Briga za okoli/ivotnu sredinu vie nije troak koji treba nastojati svim sredstvima smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod odreenim uvjetima moe doprinijeti i boljim finansijskim rezultatima ukupnog poslovanja. Treba napomenuti da e ovaj dokument znaajno doprinijeti tehnolokoj harmonizaciji sektora proizvodnje piva u Bosni i Hercegovini sa istim sektorom u EU, to je i jedan od ciljeva Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine. I na kraju treba istai da okolinska/ekoloka dozvola bazirana na principu integralne prevencije i kontrole zagaivanja kroz primjenu najboljih raspoloivih tehnika ne smije biti konica ili smetnja u razvoju privrede u Bosni i Hercegovini, ve instrument kojim e se zatiti okoli/ivotna sredina i zdravlje ljudi.

11

REFERENCE

1. Agencija za statistiku BiH (2006). Industrijska proizvodnja BiH 2005 i 2006, Tematski bilteni.

291

2. BAS EN ISO 14001 (2006). Sistemi okolinskog upravljanja Zahtjevi sa smjernicama za upotrebu (Environmental management Systems- Requirements with guidance for use, EN ISO 14001:2004, IDT; ISO 14001:2004, IDT). 3. BAS EN ISO 9001 (2001). Sistemi upravljanja kvalitetom Zahtjevi (Quality management systems- Requirements, EN ISO 9001:2000, IDT; ISO 9001:2000). 4. BAS ISO 22000 (2007). Sistem upravljanja sigurnosti hrane- Zahtjevi za sve organizacije u prehrambenom lancu (Food safety management SystemsRequirements for any organization in the food chain, ISO 22000:2005, IDT). 5. Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Report. 6. EC (European Commision) (2006). Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006. 7. EC (European Council) (1994). Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC, Official Journal L 365, 31/12/1994., koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003. 8. EC (European Council) (2000). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000. 9. EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite 98/8/EC, 16/02/1998. 10. EC (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom isputanjem opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976. 11. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o opim principima monitoringa. 12. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji. 13. Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje, informacija preuzeta sa interneta. 14. Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo. 15. NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo. 16. Privredna tampa d.o.o. Sarajevo (novembar/studeni 2007. godine). POSLOVNE NOVINE. 17. ator, S., ator, N., Aganovi, D. (2000). Sistem okolinskog upravljanja organizacija po BAS EN ISO 14001: Vodi za praktinu primjenu u organizacijama, Ceteor, Sarajevo (Biznis i okolina, ISSN 1512-729X; br.3). 18. UNEP (United Nations Environment Programme) Industry and Environment (1996). Environmental Management in the Brewing Industry, Technical report No. 33.

292

12

RJENIK POJMOVA

Aeracija

Bioloki proces prilikom kojeg se uvodi zrak, kako bi se poveala koncentracija kisika u tenosti. Aeracija moe biti izvrena uputanjem mjehuria zraka kroz tenost, prskanjem tenosti u zrak ili mijeanjem tenosti kako bi se poveala povrinska adsorpcija. Upuhivanje svjeeg i suhog zraka kroz uskladitene usjeve, kao to su zrna ita, da bi poveali njegovu teperaturu i/ili vlanost. Vezani su za izuavanje upravljanja zemljitem i proizvodnje usjeva Vodonosni sloj stijene (ukljuujui ljunak i pijesak) koji e obezbijediti vodu u upotrebljivoj koliini za bunar ili izvor Bioloki proces koji se dogaa bez prisustva kisika Set tehnika kombiniranih zajedno kao jedna objektivna, sistematina metoda za identificiranje, klasificiranje i kvantificiranje tereta zagaenja, utjecaja na okoli, kao i materijalnih i energetskih resursa vezanih za neki proizvod, proces ili aktivnost od ideje pa sve do kraja ivotnog ciklusa. Odgovarajui A/O proces za uklanjanje glavnog toka fosfora koristi se za kombinovanu oksidaciju ugljika i uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je pojedinani sistem rasta suspendovanog mulja koji kombinuje anaerobne i aerobne dijelove u nizu Sposobnost prirodnog vodnog tijela da primi otpadne vode ili toksine materije bez tetnih efekata i bez unitavanja akvatinog ivota Sterilno ili osloboeno bakterijskog zagaenja Pod aseptinom proizvodnjom i ambalairanjem, pored termikih tretmana kojim se proizvod podvrgava (sterilizacija) podrazumjeva se i takav nain proizvodnje i pakovanja proizvoda da u toku proizvodnje i punjenja i zatvaranja ambalae proizvod ne doe u kontakt sa kontaminantima, koji bi mogli izazvati kvarenje proizvoda. Mineralno vlakno koje moe zagaditi zrak ili vodu i

Agronomski interesi Akvifer

Anaerobni Analiza ivotnog ciklusa

A/O proces

Asimilacijski kapacitet

Aseptino Aseptina proizvodnja i ambalairanje

Azbest

293

prouzrokovati rak ili azbestozu kada se udahne

Baktericid BATNEEC

Supstanca koja se koristi za kontrolu ili unitavanje bakterija Najbolje raspoloive tehnike koje ne izazivaju prevelike trokove. Najbolje raspoloive tehnike, koje su se pokazale kao profitabilne kada se primjene u odgovarajui industrijski sektor. Grupa razliitih organizama koja obrazuje vrsto integriranu zajednicu. Povezanost izmeu takvih organizama. Broj i vrsta razliitih organizama u ekolokom kompleksu u kojem se oni prirodno nalaze. Organizmi su organizovani na vie nivoa, kretajui se od kompletnih ekosistema do biohemijskih struktura koje su molekularni osnov nasljednosti. Prema tome, termin obuhvata razliite ekosisteme, vrste i gene koji moraju biti prisutni za zdravi okoli. Veliki broj vrsta mora karakterisati lanac ishrane, predstavljajui viestruke odnose grabeljivac-plijen Hemikalije koje se ili pojavljuju prirodno ili identino prirodnim supstancama. Primjeri ukljuuju hormone, feromone, i enzime. Biohemikalije funkcioniu kao pesticidi, putem netoksinih, nesmrtonosnih naina dejstva, naprimjer tako to uzrokuju poremeaje u reimu parenja insekata, reguliraju rast ili djeluju kao sredstvo za zatitu Onaj koji moe biti razgraen fiziki i/ili hemijski putem mikroorganizama. Naprimjer, mnoge hemikalije, ostaci hrane, pamuk, vuna i papir su biorazgradljivi. Organska tvar koja predstavlja obnovljivi izvor energije. Biomasa ukljuuje umske, poljoprivredne usjeve i otpad, drvo i drvni otpad, ivotinjski otpad, ubrivo od stoke, brzorastue drvee i biljke, komunalni i industrijski otpad Akronim za sistem centralnog industrijskog pranja. To je praksa ienja rezervoara i posuda, cjevovoda, opreme za preradu i procesnih linija na nain da voda i sredstvo za ienje cirkuliraju kroz njih, bez potrebe za demontaom opreme ili rastavljanjem cijevi. To je kontinuirana primjena cjelovite strategije za prevenciju zagaivanja, koja se primjenjuje na
294

Biocenoze

Biodiverzitet

Biohemikalije

Biorazgradljiv

Biomasa

CIP sistem

istija proizvodnja

industrijske procese, proizvode i usluge, s ciljem poboljanja ukupne poslovne efikasnosti i smanjenja rizika po ljudsko zdravlje i okoli. U pogledu proizvodnih procesa, istija proizvodnja je uteda sirovina i energije, smanjenje upotrebe tetnih i opasnih sirovina, te smanjenje koliine i mogue toksinosti svih emisija i otpada. U pogledu proizvoda, cilj istije proizvodnje je da smanji negativne utjecaje koje proizvod moe imati tokom svog ivotnog ciklusa, od trenutka pripreme sirovine pa sve do njegovog konanog odlaganja. U sektoru usluga, istija proizvodnja podrazumijeva voenje brige o okoliu prilikom kreiranja i pruanja usluga. istija proizvodnja zahtijeva promjenu naina ponaanja, odgovoran okolini menadment, te razvijanje tehnolokih mogunosti. (Okolini program Ujedinjenih nacija UNEP).
Emisija

Emisija u atmosferu, vodu ili tlo, supstanci, vibracija, toplote ili buke za koju se pretpostavlja da direktno ili indirektno potie od takastih ili rasutih izvora u pogonu. (Direktive o Integralnoj prevenciji i kontroli zagaenja 96/61/EC, 24. septembar, 1996.).

Eutrofikacija

Zagaenje vodnog tijela kanalizacijom, ubrivima, spiranjem sa zemljita, i industrijskim otpadom (neorganski nitrati i fosfati). Ova jedinjenja podstiu rast algi, smanjujui sadraj kiseonika u vodi, to izaziva smrt ivotinja kojima je za ivot neophodan visok sadraj kiseonika Mekana, zelenkasto-siva stijena slina glini, ali nema plastinosti u sebi kao glina. Napravljena je uglavnom od minerala gline, bogatih montmorilonitom, ali takoer sadri veliki dio silicija. Njene osobine upijanja ine je pogodnom za uklanjanje ulja i masnoe. Ove bakterije nisu dobile rozu boju prilikom Gram reakcije. Reakcija zavisi od kompleksnosti elijskog zida i dugo vremena je sluila za glavnu podjelu bakterijskih vrsta Visoko efikasni zrani filter na kojem se taloe lebdee estice Bilo koja toksina supstanca, koja se najee upotrebljava za unitavanje neeljenih biljaka, posebno korova

Fullerova zemlja

Gram negativna bakterija

HEPA filter Herbicid

295

Imisije Izmjena procesa

Zagaujua materija/koncentracija koja je isputena u okoli. Mjeri se tamo gdje postoji utjecaj na okoli. Izmjena procesa koji se primjenjuje u poslovanju s ciljem postizanja bolje efikasnosti. Ovo se odnosi na poboljanja u utedi vode, energije, materijala, i dr. izmjenom strategije proizvodnje kako se resursi ne bi rasipali i kako bi se poveala efikasnost a reducirali otpadni tokovi. Prilagoavanje svojstava i uporabe proizvoda da bi se i njegov utjecaj na okoli od momenta izrade pa do konanog odlaganja uzeo u obzir, uz istovremeno to efikasnije koritenje svih resursa, kao to su energija, voda, te ostali specifini materijali. Ovo podrazumijeva smanjenje u koliini ulaznih elemenata koje zahtijeva izrada proizvoda, te istodobno poveavanje trajanja uporabljivosti proizvoda (na primjer, sa dijelovima koji se mogu nanovo koristiti i koji se mogu demontirati, sa vie funkcionalnim sposobnostima, itd.). Natrijum hidroksid Rahla zemlja sastavljena od silikatnih ostataka od mikroskopskih jednoelijskih ili kolonijalnih algi, koja se upotrebljava za ciljeve filtriranja, takoer pod nazivom Dijatomejska zemlja. Izdanci koji nastaju tokom germinacije slada Proces pri kojem sjemenke ili spore niu i poinju da rastu, takoer se zove i proklijavanje. Mikroorganizmi koji se mogu nai u crijevima ljudi i ivotinja. Njihovo prisustvo u vodi ukazuje na fekalno zagaenje i potencijalno opasno bakterijsko zagaivanje mikroorganizmima koji uzrokuju bolest. Bilo koja grupa prirodnih fosfolipida koji su esteri od fosfatidnih kiselina sa kolinom; odnosno kompletno fosfolipidi; smjese koje ih sadre komercijalno upotrijebljene kao emulgatori za hranu itd. Ohlaena voda koja se kasnije upotrebljava za hlaenje Redukcija i recikliranje na izvoru to dovodi do smanjenja koliina i tetnosti emisija nastalih u proizvodnom procesu i uz povoljan balans.

Izmjena proizvoda

Kaustian Kiselgur

Klice slada Klijanje Koliformne bakterije

Lecitin

Ledena voda Minimizacija

296

Mjere dobrog gazdovanja.

Set ispravnih operativnih postupaka za osoblje, menadment i kontrolu industrijskih aktivnosti, koji stimulira smanjenje otpada i emisija. Openito, postupci dobrog gazdovanja mogu se primijeniti sa vrlo malim trokovima, i sa vrlo brzim povratom investicije. Osim toga one su vrlo efikasne. U mnogim sluajevima primjena mjera dobrog gazdovanja zahtjeva promjenu ponaanja cjelokupnog osoblja, od radnika u pogonima do menadera, to se postie informiranjem radnika o poduzetim projektima i predloenim ciljevima, te kad se ti ciljevi ostvare, dijelei s njim postignute rezultate. Slatka infuzija od mljevenog slada i drugih itarica prije fermentacije, koristi se u proizvodnji piva i destiliranih alkoholnih pia od sladovine Korpica sa finom mreom koja se stavlja na podni odvod kako bi se sprijeio prolazak vrstih estica u odvodni sistem i postrojenje za preiavanje otpadnih voda. Otpad koji se moe direktno koristiti kao sirovina za drugi proizvod ili se moe koristiti kao zamjena za neki komercijalni proizvod bez potrebe za dodatnim tretmanom Koncentracija, ili ekstrakcija esencije supstance vrenjem Sveobuhvatna preliminarna analiza problema, uinaka i rezultata, u okolinom smislu (Odluka Vijea Evrope br. 1836/93). Menadmentski alat koji obuhvata sistematsku, dokumentiranu, periodinu i objektivnu procjenu organizacione efikasnosti poduzea, njegovog sistema upravljanja i sredstava iskoritenih za zatitu okolia. Ono omoguava menadmentu kontrolu svih postupaka koji mogu uticati na okoli i omoguava procjenu okoline politike poduzea. (Odluka Vijea Europe br. 1836/93) Procjena mogunosti za smanjenje otpada i emisija koje su nastale kao posljedica specifinih industrijskih aktivnosti.

Mlado nehmeljeno pivo

Mreasta korpica

Nus-proizvod

Otparak Okolina procjena

Okolina revizija

Okolino dijagnosticiranje i definiranje mogunosti za smanjenje zagaivanja (MOED) Oneienje

Proces zaprljanja ili zaepljenja, npr. u kojem se neeljena strana tijela nagomilavaju na dnu filtera ili
297

sredstvu za izmjenu jona, to dovodi do zaepljenja pora i povrine gornjeg sloja, sprjeavajui ili usporavajui funkcioniranje dna filtera. Zaprljanje izmjenjivaa toplote se sastoji od nagomilavanja prljavtine ili drugih materijala na zidu izmjenjivaa toplote, uzrokujui koroziju, neravnine i konano dovodei do smanjene efikasnosti.
Opasni otpad

Otpad koji je eksplozivan, zapaljiv, lako ishlapljiv, iritantan, opasan, toksian, kancerogen, zarazan, teratogen, mutogen, ekotoksian; supstance preparati koji isputaju toksine i vrlo toksine plinove kad dou u kontakt sa zrakom, vodom ili kiselinom; supstance i preparati koji se prilikom unitavanju pretvaraju u neku drugu supstancu u bilo kojem od spomenutih medija, npr. procjedna voda sa deponije sa ranije spomenutim karakteristikama. (Direktiva 91/689/EC). Ostwaldov dijagram sagorijevanja daje grafiki prikaz za teoretski odnos izmeu proizvoda sagorijevanja ugljikovodika. On prikazuje meusobni odnos izmeu CO2, O2, CO i odnos, odnosno omjer zrak-gorivo. Sa ovim je mogue odrediti CO i odnos zrak-gorivo, ako su vrijednosti CO2 i O2 poznate.

Ostwaldov dijagram saogrijevanja

Otpad Otpadni tokovi

Supstanca ili stvar koja je odbaena, ili koju osoba u ijoj je svojini namjerava ili mora odbaciti. Emisije otpada u bilo kojem fizikom stanju (plinovitom, vrstom, tenom) ili u bilo koji recipijent (voda, tlo, zrak). Pasterizacija je nain konzerviranja hrane, gdje se proizvod zagrijava na temperaturu do 85 oC, u toku odreenog vremena, i na taj nain se unitavaju mikroorganizmi koji mogu da prouzrokuju kvarenje hrane. Ovim postupkom se produava vijek odrivosti proizvoda za neko krae vrijeme. Vrijeme pasterizacije i temperatura su razliiti i podeavaju se prema proizvodu. Bioloka, fizika i hemijska sredstva koja se upotrebljavaju radi unitavanja tetoina. Praktino, termin pesticidi se najee upotrebljava za hemijska sredstva. Razliiti pesticidi su poznati kao insekticidi, herbicidi, nematicidi, fungicidi, rodenticidi, itd., sredstva protiv insekata, nematoda, gljivica, korova odnosno glodara.

Pasterizacija

Pesticidi

298

PhoStrip proces (proces za uklanjanje fosfora) Poetna okolina dijagnoza

Proces za uklanjanje sporednog toka fosfora, dio od povratnog aktivnog mulja se preusmjerava do anaerobnog bazena za uklanjanje fosfora. Vidi okolinu procjenu.

Pogaa

Karbonatna suspenzija nakon koncentracije na filterskim presama do oko 70% suhe tvari, npr. sa nataloenim kalcijum karbonatom Ploa koja sprjeava ili regulie tok fluida Set mjera usmjerenih na izbjegavanje stvaranja otpadnih tokova, ili njihovo reduciranje, reduciranje opasne supstance ili zagaivaa koji taj otpad sadri. Pakovanje u direktnom kontaktu sa proizvodom. Bioloki tretman otpadne vode kojim bakterije, koje se snabdijevaju organskim otpadom, cirkuliu kontinuirano i dolaze u kontakt sa organskim otpadom u prisustvu kisika kako bi se poveala brzina razlaganja Izmjene u procesu ili opremi s ciljem smanjivanja nastanka otpada na izvoru. Ove se izmjene mogu promatrati od sasvim malih promjena koje se mogu implementirati sa malim trokovima i za svega nekoliko dana, pa sve do izmjena procesa, to zahtijeva daleko vee trokove. Takve promjene mogu ukljuivati: promjene proizvodnog procesa, zamjenu opreme, slijeda radnji, automatizaciju, promjenu uvjeta proizvodnih procesa (zapremina, temperatura, pritisak, vrijeme zadravanja, itd.), novu tehnologiju (elektronsko slanje podataka, automatizacija, biotehnologija, itd.). Reynoldsov broj je odnos inercijalnih sila, kao to je to opisano drugim Newtonovim zakonom kretanja, prema silama otpora (sile uslijed viskoznosti). Ukoliko je Reynoldsov broj visok, inercijalne sile dominiraju, rezultirajui turbulentnim tokom. Ukoliko je nizak, dominiraju sile otpora, to rezultira laminarnim tokom. To je bilo koja izmjena u procesu, proceduri, sastavu proizvoda ili zamjena sirovina koja dovodi do smanjivanja zagaivanja na mjestu njegovog nastanka po koliini i/ili potencijalnoj tetnosti u proizvodnom

Pregrada Prevencija

Primarno pakovanje Proces sa aktivnim muljem

Promjene tehnologije.

Re vrijednost (Reynoldsov broj)

Redukcija zagaivanja na mjestu nastanka

299

procesu ili fazama koji prate proizvodni proces.

Sankeyov dijagram Sekundarno pakovanje

Dijagrami koji se koriste za prikazivanje tokova kroz sistem, npr. za prikazivanje tokova mase i energije Pakiranje zamiljeno na nain da sadri nekoliko primarnih pakiranja odreenog proizvoda bez obzira da li se kao takvo prodaje krajnjem potroau ili slui za nadopunjavanje polica u prodavnicama; moe se odstraniti sa proizvoda bez da se narue njegove karakteristike. Bilo koji sistem implementiran u poduzeu s ciljem organiziranja i kontrole njegovog okolinog upravljanja.

Sistem okolinskog upravljanja

Sistem okolinskog upravljanja i raunanja

Sistem koji omoguava dobrovoljno uee industrijskih poduzea u cilju procjene i unaprjeenja uinaka koje njihove industrijske aktivnosti imaju na okoli, te u isto vrijeme primjereno informiranje javnosti. (Odluka 1836/93 Vijea Evrope). Otpad ili otpadne frakcije bez ikakve vrijednosti.

Smee

Smjesa Stanje Talog Tercijarno pakovanje

Slad pomijean sa toplom vodom kako bi se dobilo mlado nehmeljeno pivo Dovesti u eljeni oblik ili stanje. Sediment od vina, piva ili neke druge tekuine Pakovanje zamiljeno na nain da se olaka rukovanje i transport veeg broja proizvoda, ili grupiranih pakovanja, da bi se sprijeilo oteivanje uslijed fizikog rukovanja i transporta. Termika otpornost izolacionih materijala je Rvrijednost (komercijalna jedinica koja se koristi za mjerenje efikasnosti termike izolacije) podijeljena sa debljinom materijala izraenom u metrima Tretman otpadnih tokova nie od mjesta njihovog nastanka u procesu proizvodnje, s ciljem kondicioniranja prije konanog odlaganja. Krupni koagulat proteinskih istaloenih materija koji je izdvojen iz mladog nehmeljenog piva kao dio procesa proizvodnje piva

Termika otpornost (K/W ili OC/W)

Tretman na kraju procesa

Trop

300

Van der Wallsove sile

Sile koje postoje izmeu molekula iste supstance. Ove sile su puno slabije od kemijskih sila, te ih sluajne temperaturne promjene oko sobne temperature obino mogu prekinuti. Sile jedino funkcioniraju kada se molekule gibaju veoma blizu jedna drugoj, tokom sudara ili bliskih promaaja Rijena voda zahvaena van rijenog korita Ponovna upotreba otpada u istom proizvodnom pogonu gdje je nastao, bilo da e se koristiti u istoj proizvodnoj liniji ili u nekoj drugoj. Procedure koje omoguavaju eksploataciju resursa koji se nalaze u otpadu bez rizika po ljudsko zdravlje i bez upotrebe metoda koje su opasne za okoli. Zamjena sirovina sa onim koje su manje toksine ili koje se mogu koristiti u manjim koliinama, a koji imaju ista upotrebna svojstva kao prvobitno koritene sirovine ili pomoni proizvodi koji imaju znaajan utjecaj na okoli

Voda filtrirana kroz obalu Vraanje u upotrebu

Vrjednovanje

Zamjena sirovina

301

PRILOG I.
Zatita potroaa i okolia/ivotne sredine, kao i eliminacija prepreka za slobodno kretanje roba i usluga su od opeg interesa i predmet su zakonske legislative u Bosni i Hercegovini.

PROPISI KOJI REGULIRAJU DJELATNOST PROIZVODNJE PIVA U BIH

Osnovni zakoni kojima se regulie poslovanje privrednih drutava u BiH koja se bave djelatnou proizvodnje piva su: Zakon o preduzeima RS (Slubeni glasnik RS, br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03 i 97/04, 34/06), Zakon o radu RS (Slubeni glasnik RS, br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03), Zakon o privrednim drutvima (Slubene novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02), Zakon o radu (Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00, 29/03), Zakon o radu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.07/00), Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta, br. 11/01), Zakon o zatiti potroaa u BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 17/02), Zakon o koncesijama BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 32/02), Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, br. 9/05). Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04). Djelatnost proizvodnje piva kontrolira se i specifinom, veoma detaljnom i sveobuhvatnom legislativom, koja pokriva podruja hrane te higijene i sigurnosti hrane, a koja se velikim dijelom zasniva na zakonima i pravilnicima iz perioda Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine (SRBiH). Radi se o propisima koji su preuzeti i primjenjuju se u ovoj oblasti do donoenja novih propisa. U primjeni su sljedei zakoni: Zakon o zdravstvenom nadzoru ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe (Slubeni list SFRJ, br. 55/78), Zakon o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta ope uporabe (Slubeni list SFRJ, br. 43/86), Zakon o sanitarnoj inspekciji (Slubeni list RBiH, br. 2/92), Zakon o sanitarnoj inspekciji (Slubeni glasnik RS, br. 14/94), U primjeni su sljedei pravilnici: Pravilnik o nainu i uslovima sprovoenja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Slubeni list SRBiH, br. 31/77), Pravilnik o nainu vrenja zdravstvenih pregleda lica koja podlijeu zdravstvenom nadzoru odnosno medicinskoj kontroli (Slubeni list SRBiH, br. 39/82),

302

Pravilnik o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikrotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama (Slubeni list SFRJ, br.59/83), Pravilnik o sanitarno-higijenskim uslovima prostorija u kojima se proizvode, uvaju i stavljaju u promet ivotne namirnice, sirovine namijenjene za proizvodnju ivotnih namirnica i predmeti opte upotrebe (Slubeni list SRBiH, br. 25/87) , Pravilnik o posebnoj radnoj odjei i obui lica koja rade u proizvodnji i prometu ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe (Slubeni list SRBiH, br. 25/87), Pravilnik o uslovima i nainu vrenja zdravstvenog pregleda ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe u toku njihove proizvodnje i o nainu voenja evidencije o izvrenom ispitivanju (Slubeni list SRBiH, br. 25/87) , Pravilnik o nainu i obimu sticanja potrebnih znanja o higijeni ivotnih namirnica, sirovina namijenjenih za proizvodnju ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe i o linoj higijeni (Slubeni list SRBiH, br. 30/88), Pravilnik o kvalitetu aditiva za prehrambene proizvode (Slubeni list SFRJ, br. 39/89), Pravilnik o kvalitetu piva (Slubeni list SFRJ, br. 91/91), Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list RBiH, broj 2/92; 13/94; Slubeni list SFRJ, br. 33/87, 13/91) 48, Nakon donoenja Zakona o hrani na nivou drave BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 50/04), kojim se ureuje osnova za osiguranje visoke razine zatite zdravlja ljudi i interesa potroaa i formiranja Agencije za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini, uspostavljen je pravni osnov za donoenje provedbenih propisa, te drugih posebnih propisa, koji se odnose na hranu, osobito na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane, a koji e obuhvatiti sve faze proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane. Provedbenim propisima utvrdit e se zahtjevi koji se odnose na: obaveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitet, klasifikaciju, kategorizaciju i naziv hrane, senzorska svojstva i sastav hrane, vrstu i koliinu sirovina, dodataka i drugih tvari koji se koriste u proizvodnji i preradi hrane, tehnoloke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, metode uzimanja uzoraka i analitike metode radi kontrole kvaliteta hrane, dodatne ili specifine podatke koji bi trebali biti navedeni na deklaraciji hrane, a od interesa su za potroaa, mogunost sljedivosti hrane, sistem samokontrole, hrana i sastojci hrane koji sadre genetski modificirane proizvode i dr. U toku je izrada i usvajanje sljedeih pravilnika 49: Pravilnik o optem deklarisanju ili oznaavanju upakovane hrane, Pravilnik o oznaavanju hranljivih vrijednosti upakirane hrane, Pravilnik o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranu ljudi, Pravilnik o upotrebi boja u hrani, Pravilnik o upotrebi zaslaivaa/sladila u hrani, Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa/sladila u hrani, Pravilnik o vonim sokovima, vonim nektarima i slinim proizvodima, Pravilnik o osvjeavajuim bezalkoholnim piima i slinim proizvodima,

48 Primjenjuje se na teritoriji FBiH 49 http://www.fsa.gov.ba/bs/pravilnci_za_javnu_raspravu.php

303

Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama, Pravilnik o oznakama originalnosti i oznakama geografskog porijekla hrane.

PROPISI IZ OBLASTI ZATITE OKOLIA/IVOTNE SREDINE

Ovaj zakonski okvir uspostavljen je na nivou entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta. U nastavku se daju relevantni propisi na nivou entiteta i Brko distrikta iz oblasti zatite okolia/ivotne sredine. Ovdje se ne prezentiraju propisi na kantonalnom nivou.
FEDERACIJA BIH

U FBIH nadlenost po pitanju zaite okolia i voda podijeljena je izmeu entitetskih i kantonalnih nadlenih organa vlasti. Prema Ustavu FBiH (lan 2. uz lan 3. Glave III) ovlasti federalne vlade i kantona iz domena okoline su: ekoloka politika, te iskoritavanje prirodnih bogatstava. Ovlasti se mogu ispunjavati zajedniki, zasebno ili na nivou kantona koordinirano od federalne vlasti. Federalna vlast bi trebala kreirati politiku i donositi zakone shodno svakoj od ovih ovlasti (kada je u pitanju obaveza na podruju FBiH). Relevantni propisi u FBiH 50, (zakoni, uredbe, odluke i pravilnici), a koji se tiu razmatranog sektora proizvodnje piva, daju se u nastavku. Zakoni Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubene novine FBiH, br. 20/90), Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni list R BiH, br. 3/93), Zakon o rudarstvu (Slubeni list R BiH, br 24/93, 13/94, 6/08), Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine FBiH, br.29/97), Zakon o upravnom postupku (Slubene novine FBiH, br. 2/98), Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Slubene novine FBiH, br. 35/98), Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja (Slubeni novine FBiH, br 15/99), Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH (Slubene novine FBiH, br. 32/01), Zakon o umama (Slubene novine FBiH, br. 20/02, 29/03), Zakon o koncesijama (Slubene novine FBiH, br. 40/02, 61/06) Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o graevinskom zemljitu (Slubene novine FBiH, br. 67/05), Zakon o inspekcijama (Slubene novine FBiH, br. 69/05), Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita (Slubene novine FBiH, br. 02/06, 72/07),

50 http://www.fmoit.gov.ba//index.php?option=com_content&task=view&id=191&Itemid=134

304

Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, br. 70/06), Zakon o graenju (Slubene novine FBiH, br. 34/07).

Podzakonski akti
Uredbe Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu teta od prirodnih i drugih nesrea (Sl. novine FBiH, br. 75/04, 38/06), Uredba o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet otpada (Sl. novine FBiH, br. 41/05), Uredba o obavezi dostavljanja godinjeg izvjetaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom (Sl. novine FBiH, br. 31/06), Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine FBiH, br. 38/06), Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta, sanacije i postupaka nakon zatvaranja deponije (Sl. novine FBiH, br. 39/06), Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine FBiH, br. 43/07) Uredba o graevinama i zahvatima od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i ire, za koju urbanistiku saglasnost izdaje Federalno ministarstvo prostornog ureenja (Slubene novine FBiH, br. 85/07),

Odluke Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji F BIH (Slubene novine FBiH, br. 41/07), Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 46/07).

Pravilnici Pravilnik o posebnom reimu kontrole djelatnosti koje ugroavaju ili mogu ugroziti sredinu (Slubeni list SRBH, br. 2/76, 23/76, 23/82, 26/88). Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SRBH, 46/89), Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlatene laboratorije i sadraju i nainu izdavanja ovlatenja (Slubene novine FBiH, br. 54/99),

Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine FBiH, br. 51/02), Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04),

305

Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine FBiH, br. 09/05), Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je sadraj nepoznat (Slubene novine FBiH, br. 09/05), Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine FBiH, br. 09/05), Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH, br.12/05), Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota (Slubene novine FBiH, br. 39/05), Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade studije uticaja na okoli i visini naknade i ostalih trokova nastalih u postupku procjene uticaja na okoli (Sl. novine FBiH, br. 68/05, 92/07), Pravilnik o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine FBiH, br. 68/05) Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 68/05), Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 68/05), Pravilnik o minimumu sadrine opteg akta o odravanju, koritenju i osmatranju vodoprivrednih objekata (Sl. novine FBiH, br. 18/07), Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Slubene novine FBiH, br. 50/07), Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se nakon preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (Slubene novine FBiH, br. 50/07), Pravilnik o registru zagaivanja i postrojenjima (Slubene novine FBiH, br. 82/07), Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 92/07) Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia (Slubene novine FBiH, br. 92/07),

306

Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubene novine FBiH, br. 92/07), Pravilnik o uvjetima mjerenja i kontrole sadraja sumpora u gorivu (Sl. novine FBiH, br. 6/08), Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama proizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Slubene novine FBiH, br. 6/08), Pravilnik o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja i uvanja vodnih akata (Slubene novine FBiH, br. 6/08), Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br. 8/08), Pravilnik o uvjetima i krterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu dokumentacije na osnovu koje se izdaju vodni akti (Sl. novine FBiH, br. 17/08). Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 29/08).
Uputstva Uputstvo o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnim materija u zemljitu metode njihovog ispitivanja (Sl.novine FBiH, br. 11/99).

REPUBLIKA SRPSKA

U RS nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu entitetskih i optinskih nadlenih organa vlasti. Relevantni propisi u RS 51: (zakoni, uredbe, odluke, pravilnici, uputstva), a koji se tiu razmatranog sektora proizvodnje piva, daju se u nastavku.

Zakoni Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik RS, br. 11/95, 51/02). Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br. 18/99, 58/01, 62/02), Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01), Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01), Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja i o radijacionoj sigurnosti (Slubeni glasnik RS, br. 52/01), Zakon o optem upravnom postupku (Slubeni glasnik RS, br. 13/02), Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik RS, br. 25/02, 91/06), Zakon o Fondu za zatitu ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 51/02), Zakon o zatiti ivotne sredine-Preieni tekst (Slubeni glasnik RS, br. 53/02, 28/07), Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik RS, br. 53/02, 34/08), Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),

51 http://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/vlada/ministarstva/mgr/PAO/Documents/Forms/AllItems.aspx

307

Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik RS, br. 53/02), Zakon o umama (Slubeni glasnik RS, br. 66/03, 53/05, 91/06), Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni glasnik RS, br. 51/04), Zakon o zatiti od nejonizirajueg zraenja (Slubeni glasnik RS, br. 2/05), Zakon o rudarstvu (Slubeni glasnik RS, br. 107/05), Zakon o inspekcijama (Slubeni glasnik RS, br. 113/05, 1/08), Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06), Zakon o ureenju prostora (Slubeni glasnik RS, br. 84/02, 112/06), Zakon o graevinskom zemljitu (Slubeni glasnik RS, br. 112/06). Podzakonski akti
Uredbe Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Slubeni glasnik RS, br. 42/01), Uredba o graninim vrijednostima kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Uredba o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Uredba o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota (Slubeni glasnik RS, br. 94/05), Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i kriterijumima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06), Uredba o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06), Uredba o nainu sudjelovanja u javnosti u upravljanju vodama (Slubeni glasnik RS, br. 35/07).

Odluke Odluka o visini vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 29/98, 4/99, 6/00, 55/01, 49/02), Odluka o utvrivanju granica oblasnih rijenih slivova (Distrikta) i slivova na teritoriji RS-a (Slubeni glasnik RS, br. 98/06).

Pravilnici Pravilnik o nainu odravanja rijenih korita i vodnog zemljita (Slubeni glasnik RS, br. 34/01, 22/06), Pravilnik o nainu i metodama odreivanja stepena zagaenosti otpadnih voda kao osnovice za utvrivanje vodoprivredne naknade (Slubeni glasnik RS, br. 44/01), Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u povrinske vode (Slubeni glasnik RS, br. 44/01), Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju (Slubeni glasnik RS, br. 44/01),

308

Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju vodoprivredne laboratorije kao pravna lica ili u okviru pravnih lica koje vre odreenu vrstu ispitivanja kvaliteta povrinskih, podzemnih i otpadnih voda (Slubeni glasnik RS, br. 44/01), Pravilnik o tretmanu i odvodnji otpadnih voda za podruja gradova i naselja gdje nema javne kanalizacije (Slubeni glasnik RS, br. 68/01), Pravilnik o mjerama zatite, nainu odreivanja i odravanja zona i pojaseva sanitarne zatite, podruja na kojima se nalaze izvorita, kao i vodnih objekata i voda namijenjenih ljudskoj upotrebi (Slubeni glasnik RS, br. 7/03). Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik RS, br. 40/03), Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje (nominalne termalne snage manje, jednak ili vee od 50 MW) (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 90/06), Pravilnik o vrstama otpada i djelatnostima u oblastima upravljanja otpadom za koje je potrebna dozvola(Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 3/07), Pravilnik o kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni otpad, djelatnostima povrata komponenti i odlaganja otpada (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o kategorijama otpada sa listam (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o transportu opasnog otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05), Pravilnik o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranino kretanje otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05), Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na odgovorno lice sistema za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik RS, br. 118/05), Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06), Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06), Pravilnik o uslovima, nainu, mjestima i rokovima sistematskih ispitivanja sadraja radionuklida u ivotnoj sredini (Slubeni glasnik RS, br. 77/06), Pravilnik o metodologiji i nainu voenja registra postrojenja i zagaivaa (Slubeni glasnik RS, br.92/07), Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 22/08), Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubeni glasnik RS, br. 22/08), Pravilinik o uslovima za obavljanje djelatnosti pravnih lica iz oblasti zatite ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 36/08).

309

Uputstva Uputstvo o nainu, postupku i rokovima obraunavanja i plaanja optih i posebnih vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 27/01). Uputstvo o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br. 118/05).

BRKO DISTRIKT

U Brko Distriktu nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu nadlenih odjeljenja u Vladi BD. Relevantni propisi u BD 52:: (zakoni, pravilnici), a koji se tiu razmatranog sektora proizvodnje piva, daju se u nastavku.

Zakoni Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 3/00, 9/02). Zakon o prostornom ureenju (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 09/03, 23/03, 15/04), Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05), Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05), Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 25/04, 1/05), Zakon o zatiti voda (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.25/04, 1/05), Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05), Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 30/04), Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 131/06).

Podzakonski akti

Pravilnici

Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
52 http://www.bdcentral.net/Members/javni_poslovi/akti/Pravilnici_eko/folder_contents

310

Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br 30/06), Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatora za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06), Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06), Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili iji je sadraj nepoznat (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06), Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Slubeni glasnik Brko Distrikta, br. 32/06 Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07), Pravilnik o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07), Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07).

PROPISI VEZANI ZA NESREE VELIKIH RAZMJERA I AKCIDENTNE SITUACIJE

Svi pogoni i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojima su opasne supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04, lan 10 i 11), Uredbi o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06, lan 6 i 7) i Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 30/06, lan 7 i 8) ovih podzakonskih akata spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesree veih razmjera i za njih nadlena entitetska ministarstva i odjeljenje u Brko Distriktu izdaju okolinsku/ekoloku dozvolu. Mjeavine i preparati prisutni u pogonima i postrojenjima ili skladitima trebaju biti tretirane na isti nain kao i iste supstance pod uslovom da ostaju u okviru granica koncentracija koje su odreene na osnovu njihovih svojstava u spomenutim lanovima ovih podzakonskih akata (lan 11, 7 i 8).
311

Izvjetaj o stanju sigurnosti, Informacije o sigurnosnim mjerama i Unutranji plan intervencije su duni pripremiti operatori svih pogona i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojim su opasne supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u Prilogu Pravilnika o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine FBiH, br. 68/05) koji ine sastavni dio ovog podzakonskog akta. Odredbe ovog podzakonskog akata koje se odnose na plan sprjeavanja nesrea veih razmjera i informacije o sigurnosnim mjerama duni su pripremiti i operatori pogona i postrojenja, ukljuujui skladita, iz lana 9. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine Federacije BiH, br.19/04). Operator pogona i postrojenja u FBiH je duan Unutranji plan intervencije dostaviti Federalnoj/Kantonalnoj upravi civilne zatite. Izvjetaj o stanju sigurnosti treba da sadri najmanje: Plan sprjeavanja nesrea veih razmjera; Opis lokacije pogona i postrojenja; Opis pogona i postrojenja; Identifikaciju i analizu moguih rizika i mjere prevencije, Mjere zatite i plan intervencije kojima se sprjeava irenje posljedica nesree. Sistemom sigurnosnog upravljanja se utvruje organizaciona struktura, podjela odgovornosti, razrauju procedure, procesi i vri raspodjela resursa u cilju sprjeavanja nastanka nesrea velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja se provodi donoenjem Plana sprjeavanja nesrea veih razmjera a koji treba da sadri sljedee podatke: (i) organizacionu strukturu i kadrove, (ii) identifikaciju i evaluaciju nesrea veih razmjera, (iii) kontrolu rada pogona i postrojenja, (iv) upravljanje promjenama u radu postrojenja, (v) plan upravljanja u izvanrednim situacijama, (vi) praenje djelotvornosti (monitoring), te (vii) audit i kontrolu. Unutranjim planom intervencije se definiu mjere koje je potrebno poduzeti unutar kruga pogona i postrojenja a u sluaju nesree veih razmjera. Spoljnim planom intervencije se definiu mjere koje je potrebno poduzeti izvan kruga pogona i postrojenja a u sluaju nesree veih razmjera. Akcidentna situacija u osnovi predstavlja pojavu neoekivanog ili nedozvoljenog dogaaja. Akcidentne situacije u pivarama predstavljaju pojavu velike emisije, poara ili eksplozije nastale kao rezultat neplanskih dogaanja u okviru neke industrijske aktivnosti, koja ugroava ljude i okoli/ivotnu sredinu, u okviru ili van granica preduzea, i to ukljuujui jednu ili vie zagaujuih materija. Moguu akcidentnu situaciju u pogonima za proizvodnju piva moe proizvesti neadekvatan rad postrojenja za skladitenje tenog CO2, te rashladnog postrojenje koje kao rashladni medij koriste amonijak (npr. poputanje ventila na spremniku to ima za posljedicu isticanje amonijaka i sl.). Uslove i stanje zatite na radu, zatite od poara, kao i zatite i spaavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i dugih nesrea. te tehniko-tehnoloka uputstva za siguran rad definiu Zakoni o zatiti na radu (Slubeni list SRBiH, br. 22/90, Slubeni glasnik RS, br. 26/93, 14/94, 21/96 i 10/98; Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.31/05, 35/05), Pravilnik o nainu i postupku vrenja periodinih pregleda i ispitivanja iz oblasti zatite na radu (Slubeni list SRBIH, br.02/91), Zakoni o zatiti od poara (Slubeni list SRBIH, br. 15/87, 36/90,3/93; Slubeni glasnik RS, br. 16/95, 16/02 i 2/05, Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.9/06), Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
312

drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br. 39/03, 22/06), Uredba o sadraju i nainu izrade planova zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br. 23/04), te Zakon o civilnoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br.26/02, 39/03). Prilikom projektovanja i izgradnje objekata za uskladitenja odreenih supstanci, te stabilnih sudova pod pritiskom, a koji se koriste u sektoru proizvodnje piva, potrebno je pridravati se zahtjeva sljedeih vaeih propisa i normi za ove objekte i sudove: Pravilnik o izgradnji postrojenja za ukapljeni naftni plin i o uskladitavanju i pretakanju ukapljenog plina (Slubeni list SFRJ, br. 24/71), Pravilnik o tehnikim normativima za pokretne zatvorene posude za komprimirane, tekue i podtlakom otopljene plinove (Slubeni list SFRJ, br. 24/71), Karakteristike opasnih i zapaljivih gasova, tenosti i isparljivih tenosti i supstanci JUS Z. CO. 010, 1979 (Slubeni list SFRJ, br 31/79), Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne posude pod pritiskom (Slubeni list SFRJ, br. 16/83), JUS H.F1.016 . ugljendioksid gasoviti Tehniki uslovi (Slubeni list SFRJ, br. 56/86), JUS M.E2.516 stabilni sudovi pod pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 57/89), Pravilnik o tehnikim normativima za postavljanje stabilnih sudova pod pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 39/90), sa komentarom, Pravilnik o tehnikim normativima za pregled i ispitivanje stabilnih sudova pod pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 76/90), sa komentarom.

MEUNARODNE OBAVEZE KOJE SE TIU INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Osim vaee zakonske regulative BiH i meunarodnih standarda kojima se obezbjeuje osiguranje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, u narednom periodu svi proizvoai iz prehrambenog sektora BiH, pa i sektora proizvodnje piva e biti u obavezi da odgovore meunarodnim i EU propisima iz ove oblasti : FAO/WHO CODEX Alimentarius, Council Regulation EC 1881/2006 Maximum levels for certain contaminants in foodstuffs , Council Directive , No. 93/43/EEC Directive on the Hygiene of Foodstuffs. Vezano za meunarodne obaveze koje se tiu industrijskog sektora prema direktivama EU, a kojima je regulisana oblast upravljanja otpadom, vodama i zrakom, od stratekog znaaja su sljedee direktive: Direktiva o otpadu 2006/12/EC, Direktiva o kanalizacijskom mulju 86/278/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 91/692/EC i Uredbom EC 807/2003, Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003, Direktiva o deponijama 99/31/EC koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom EC 1882/2003, Direktiva o spaljivanju otpada 200/76/EC,
313

Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja 75/439/EEC, Direktiva o elektrinom i elektronskom otpadu 2002/96/EC, Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 94/31/EC i Uredbom EC 166/2006, Okvirna Direktiva o kvalitetu zraka 96/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom 1882/2003/EC, Direktiva o graninim vrijednostima SO2, NO2, NOx, lebdeih estica i Pb u zraku 99/30/EC; Direktiva o ozonu 2002/3/EZ, Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC koja je izmijenjena i dopunjena Odlukom 2455/2001/EC, Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda 91/271/EC, Direktiva o kvalitetu vode za pie 98/83/EC, Direktiva Vijea 99/32/EC EZ o smanjenju sadraja sumpora u tenim gorivima do 31.12.2011. godine, Direktiva 98/70/EC o kvalitetu benzina i dizelskih goriva, Direktiva 99/94/EC o raspoloivosti informacija za kupce o potronji goriva i emisijama CO2 kod prodaje novih putnikih vozila, Direktiva 85/337/EC od 27. juna 1985. godine o procjeni efekata odreenih javnih i privatnih projekta na okoli, kako je ona dopunjena Direktivom Vijea 97/11/EC od 3. marta 1997. godine i Direktivom 2003/35/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 26. juna 2003. godine, Direktiva 1999/32/EC od 26. aprila 1999. godine o smanjenju sadraja sumpora u odreenim tenim gorivima te dopunskom Direktivom 93/12/EEC, Direktiva 85/337/EEC o ocjeni efekata odreenih javnih i privatnih projekta na okolinu, Direktiva 1996/62/EC o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka Direktiva 1999/30/EC o graninoj vrijednosti SO2, NOx, NO2, vrstih estica i olova u zraku, Regulativa 1836/93/EEC postavlja eko-upravljanje i eme audita za industrijske kompanije koje nastoje da promoviu unapreenje okolia/ivotne sredine. ema zahtjeva od postrojenja da: o uspostave i implementiraju politiku, programe i sisteme upravljanja, o kontroliu proizvodnju, o obezbijede izvjetaje za javnost o uticaju proizvodnje na ivotnu sredinu. Ovo se odnosi na industrijska postrojenja, postrojenja za proizvodnju energije i recikliranje i moe se proiriti na druga postrojenja. Uesnici moraju preduzeti sljedee korake: o usvojiti okolinsku politiku-ona bi trebala ukljuiti zadovoljenje regulativnih instrumenata, nastavak unapreenja okolia/ivotne sredine i smanjenja negativnog uticaja na okoli/ivotnu sredinu; o pregled postrojenja prema propisima o okoliu/ivotnoj sredini; o uvoenje ekolokih programa i sistema upravljanja okoliom/ivotnom sredinom;

314

o pripremanje ekolokih izvjetaja dostupnih javnosti, koji bi ukljuili detalje o uticaju postrojenja na okoli/ivotnu sredinu; o sprovoenje verifikacije ekolokih izvjetaja preko nezavisnih verifikatora akreditovanih putem dravnih akreditovanih sistema.

MEUNARODNI STANDARDI

Odreeni standardi primjenjivi u sektoru proizvodnje piva nisu obavezujui, ali organizacijama koje ih implementiraju daju izvrstan alat za upravljanje kvalitetom svojih procesa i proizvoda, ukljuujui zatitu potroaa i okolia/ivotne sredine. Organizacije koje se bave proizvodnjom piva mogu usvojiti, implementirati i certificirati sljedee sisteme upravljanja: Sistem upravljanja kvalitetom prema meunarodnom standardu ISO 9001. Sistem okolinskog upravljanja prema meunarodnom standardu ISO 14001. Sistem upravljanja sigurnosti hrane (HACCP sistem) prema meunarodnom standardu ISO 22000 ili prema ALI-NORM 93/13, Anex 2 - Codex Alimentarius. Svaki od njih se moe implementirati ponaosob ili kao sastavni dio integriranog sistema upravljanja organizacije. Bez obzira na sve prednosti koje nudi primjena meunarodnih standarda, trenutno u BiH tri od est pivara nema implementirane standarde serije ISO i HACCP, te je neophodno proizvoaima piva ukazivati na njihov znaaj u smislu usklaivanja proizvoda sa zahtjevima kvaliteta koje postavlja zakonska regulativa (do vremena kada e implementacija standarda HACCP kao alata za osiguranje zdravstveno ispravnog proizvoda biti zakonska obaveza, u skladu sa Direktivom Evropske zajednice Directive on the Hygiene of Foodstuffs, No. 93/43/EEC of the Council of June 14, 1993., koja je propisala opta pravila i procedure radi poveanja povjerenja potroaa u sigurnost prehrambenih proizvoda namijenjenih za ljudsku ishranu.

315