Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode.2008. koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca«. luk. U istim se omjerima cesto . preslica. Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10. gavez. rabi se protiv lisnih u i. a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih.xenia64 Pridru en/a: 03. odoljen (valerijana ). 23:04 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------- Kak se to radi? [Vrh] aspalatus Pridru en/a: 12. 09. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme.10. 1. koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik. dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom. listovirajcice.2008.10. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. sub. pelin.2008. 12:50 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak »juhica« kojima se prica su kopriva. 10. 2007. »Juhica od kopriva. pet. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10. ce njak.5 do tri tjedna. prica Dra en imle a. 21:24 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela. ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti.10. kamilica te hajducka trava. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11.rabarbara. a titila sam ih samo juhom od preslice. pet. 2007. 09. 2008.

sri. Nije cilj uni titi sve nametnik e. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------https://forums.4. elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom. i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava. Postovi: 124 Postano: 22. Stoga je va no.vutra. pepelnice. sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom. eljezo. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37. Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. »Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva.PDF[/url] [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07.org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama. li aja i grinja na biljkama. ravnote a u eko sustavu je poremecena. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi . Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja. 02.vjesnik. dodajuci: »Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod. krastavaca i kupusnjaca. istice Dra en.koristi i juhica od gaveza. I imali smo nametnike. jer ona nisu agresivna poput kemijskih. koji sadr i kalij. kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu«. [url] http://www.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima. rde. fosfor i mangan. poput rajcica. ali ne toliko da bi nam ugrozili urod. da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati«. 2009. njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. kalcij. umjesto kemijskim sredstvima. i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu. Naime. nego ih odr avati u razumnoj kolicini.2009.

Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke. Kipuce vode. a od koprive samo cvatuci vrhovi. a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru. od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana. Osim toga. Namocene u biljnu kupku. Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke. sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja. Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode. maslacak. Namocite sjeme. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje. sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka. pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati. dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena. maslac ka. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. najcesce se koriste Stolisnik. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje. sprijeceva razvoj bakterija i gljivica. je r ce tada brze proklijati. odoljena. od kamilice i odoljena samo cvjetovi. mrtve su ili ostecene. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima. Tako npr. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika. ucv . sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile. a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice. Namocene u biljnoj kupki. kamilica. Vec nakon 2-4 sata. a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom. pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati. te ih je najbolje odmah ukloniti. kamilice i kore hrasta. te pospjesuje otpor nost i brzi rast. Namocite sjeme. tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. povecava otporno st biljke prema bolestima. koprive. bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. te kora s mladih grana hrasta. gljivicnim oboljenjima i trulezi. odoljen i kopriva. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima.ljkama.

moze se primijeniti odozgo i odozdo. oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. jednom na tjedan. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. a ako ne onda jednom u dva tjedna. ako ih ima dovoljno. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce. a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom). tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). a bilju osigurava dovoljno hrane. treba pokrivat i tlo oko same biljke. rano opadanje donjih listova. zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. kalcijum. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Zi mi dohrana nije potrebna. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto. a umjesto stetnih kemikalija. a zatim time zaljevati biljke. pa i B. B iljno gnojivo je lako pripemiti. Kao gnojivo. a kada se uspori rast. Poslje nekoliko dana. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. Takoder nasjecenim koprivama. mogu se upotrijebiti i neke biljke. Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). dohrana je potrebna jednom mjesecno. Kada pjena prestane da se stvara.rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. Namocite sjeme. Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. te brzi rast i otpornost biljke.vitamine. Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan . hladne vode. 2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. fosfor i mangan. sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu. moze se ko ristiti i na jestivom bilju. kalijum. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. Gnojidba. kada prestane da se pjeni. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde.

U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke. jer preparat gubi moc. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. Ne du ze. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo.2009. 2009. a istovremeno jaca biljk e. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku.Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza. Koristi se protiv biljnih bole sti.4. a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu. gusjenica i mrava. Priprema: . Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi. grinja. Ako nema svjezih kopriva. poboljsava im otpornost i gnoji ih. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Postovi: 124 Postano: 22. hrde. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. svakih par dana. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi. protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. 02. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana. na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. hrda. sri. kao sto su pljesan.

P rocijediti i upotrijebiti.200 gr usitnjenog suhoh bilja. protiv lisnog moljca. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100. Postovi: 124 . Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. ne moze skoditi vec koristiti. buba. Priprema: 500 gr svjezih listova. Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala.1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. hrde na bil jkama i pljesni. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. Jedna litra ovog caja lit vode. Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. osta viti da se ohladi i upotrijebiti. Kada tekucina pre stane pjeniti. Moze se skuhati kao preslica. protiv grinja. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. Tekucinu procijediti. 02. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti . Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina. tako da polako vrije jedno 30 min. preliti sa 10 lit kipuce vode. razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. 2009. procijediti i upotrijebiti. i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5 Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. te ostaviti pokriveno 20-30 min. Moze se i zalijevati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o.

-Bazga (sambucus nigra) ?list. buha. Mine rali.protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list. raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list. vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka. minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca. crva. kalij.protiv ?idaca. zohara i mrava. buha. m uha i buha. gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.2009. kao gnojivo sadrzi sumpor.gnojivo koje sadrzi dusik. biljnih usiju. kalcij. u?i i grinja. miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka. mikroelementi i kalijev karbonat. paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica. vrtnih musica. mrava. raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka.Postano: 22. biljnih usi.4. natrij. 10:33 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid.protiv zelenih muha.kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list.kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list. vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica. laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list.protiv glisti.protiv trulezi.protiv biljnih usi. Takoder odlican kao pesticid. buha i usi. dusik. sri. vrtne mu?ice.protiv komaraca. muha. gusjenica [Vrh] . kalij.protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list. biljnih usi.kao gnojivo sadrzi zeljezo. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list. fosfor.protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka.protiv muha i moljaca.lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka.protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list. muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet.protiv biljnih u?i. m inerali. vocnih moljaca.protiv biljnih usi. moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka.

14:47 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti. mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu.. i nadam se da ce to bit OK..2009.9. 2009. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07.Tirith Aenil Pridru en/a: 19. a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom. Postovi: 6 Postano: 19. necu ni stihat. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20.9.2009. 23:17 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje.. ned. sub. 2007. 02.. ned. Postovi: 124 .. necu nista.. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. 2009.. 09. 09.2009. 19:27 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem.. 2009. bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil Pridru en/a: 19.9. Postovi: 6 Postano: 20. 09. nego rahit i stavit malc.

buna je selekc ionisan tek nedavno. posebno u vecim dozama. velike hranljive vrednosti.Postano: 24. siroma an je kalorijama . ali povr ine statisticki nisu obradene. Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko . U istoriji ljudske ishrane pasulj.5 0C do 1 0C uni tavaju usev. veku zajedno s krompirom i kuk uruzom. gra ak. Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. donesen iz Amerike u Evropu u 16.3 t/ha. Kultivar u obliku . Ne daje dobre rezult ate na te kim. a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke. Brazil i SAD. naroc ito vitamina E i C. sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1. U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom. Najveci proizvodaci su Indija.0. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja. Pasulj ima velike potrebe za toplotom. Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica.9. Niske temperature vec od . Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima. te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. 18:13 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka. Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki. Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka. Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin). osim krompira. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. Nijedna povrtarska kultura. Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost). so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam. zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. Ne podnosi gajenje u monokulturi. pri cemu mahune ostaju ture. mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki. Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha.2009. Smedi. cet. Indonezija. nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj. plodno i humusno. beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina.. Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana. Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20. mastima i natrijumom.000 hektara. a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju. ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. sa vegetacijo m 70-90 dana. Kina.

Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota. Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje. Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. 1. standardnih osobina: cistoca . 2. Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N. velik utro ak r adne snage (rucna berba). Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm). pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva. 90 kg K2O . a u jesen se ore na punu dubinu. Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. Ðubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac.pavine. Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena. Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva. Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24. predsetveno celokupan N. 80 kg P2O5. te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa. a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva. takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. Ovako se osim visokih. U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema. vr i se zaorava nje strni ta. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15). njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a. Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. Ako pasulju prethodi strno ito. 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista. lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja. a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega.

semena (min. neposred no pred setvu. klijavost semena (min. Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada . to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja. Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru. Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte. koja bi ubila bakterije. Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha).5kg preparata. visoko aktivnih kvrzicni h bakterija. drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa. Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem. Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C. tipa zemlji ta i njegove vla nosti. Postavljanje oslonca za gajenje visokih.5 ha. Za 100kg semena pasulja potrebno je 0. Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih. U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a. Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0. U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu. Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. 70%). Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti. Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. Setva mo e biti ma inska ili ruc na. Optimalna dubina je od 3 do 5cm. Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha. vremena setve. Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena. umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. phaseoli. Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. a krupnosemenog 100-140 kg/ha. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. biljka levo . Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji. Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome. pri sobnoj temperaturi. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja. lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). 97%). a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha). u redove.

beli i malo uzdignuti sorusi. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute. okrugle do izdu ene. sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. Rda pasulja Uromyces appendiculatus Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. o krugle. Slika: Simptomi antraknoze na listovima. crvenkastopurpu rne pege. Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. U pocetku se formiraju sitni. manje na mahunama i retko na stablu. koje kasnije postaju tamne. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. velicine 5-7 mm. pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje. pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke. kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm . Na listu se kasnije javljaju i sorusi. utvrdena i u nas. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege. Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene. Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama. ispunjeni sporama. tamnije b oje. postrnoj setvi i monokulturi. Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista. Oni su ispunjeni rdastom. Uni tavati zara ene biljne ostatke. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni. nekroticne pege oivicene mrkom zonom. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka.Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d.

Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu . Simptomi bolesti: Stabljike i mahune. postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata. sitne pege masnog izgleda. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja. Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine. plodored. spajaju i postaju mrke. od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. a oko njih formira uckasta zona. Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva. ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija.anjenje inokuluma.Vi egodi nji plodored. G aleb/. gajenje manje osetlivih sorata /Biser. a druga belu miceliju poput vate. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. Slika:Simptom bakteriozne plamenjace.Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja. oni se razlikuju po osetljiv . kao i u periodu velike o setljivosti biljaka. One se povecavaju. na mladom. Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. redovi u pravcu vetrova. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima. Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege. cesto i listovi propadaju i su e se. Manje bujan usev. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola Na mestu infekcije. Vre menom se pro iruju. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu. Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena. zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze. phaseoli U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim. Bakterioze pasulja. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum Slika: Simptomi bele trule i. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena.

pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme.osti domacina i simptomima njihove reakcije. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. Macrosiphum euphorbiae i dr. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. Po to se prenosi s emenom. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. Aphis craccivora. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja. ne i preos et1jivih biljaka. kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. evonymi. Mozaik kao osnovni tip simptoma. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. lathyroides. Zara ene liske su bledozelene. V. U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a. Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. P. doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi. Zbog neravnomernog porasta. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%. cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom. medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina. lunatus. medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris. sativa. Po obliku. Ustanovljeno da je. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru. . Vicia faba. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije. pomi . Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. A. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa. Simptomi oboljenja. o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp. virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. V. a u nekim slucajevima i do 83%. zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. A.) takode njegoy prirodni domacin. Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. zbog cega nas taje nekroza f1oema. U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta. nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan. tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja. a retko u omotacu semena. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora. sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava.

to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. Lupinus. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. irenje zaraza Virus sadr i nekoliko sojeva. soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi). Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj. svakako. kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma). U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju. U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense). soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka. incarnatum). Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca. Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. . Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. cemu su. Melilotus. hybridum). mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten. Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka. Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke. Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja. Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. kao vi egodi nja drvenasta biljka. doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus. Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u. Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia). kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. razvoj vektorskih va i. Trifolium. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara.S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja. mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj .jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka. U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka. to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. to smanjuje prinose. Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana. inkamatska detelina (T. Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. a manji broj iz drugih porodica. virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican). vedska detelina (T. Medicago. Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja. bela detelina (T. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme. Simptomi oboljenja. Vigna i dr. koji. Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka. gra ak i bob. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za. repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja.

Medu ovim va ima nalaze se. Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada.Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa. neke vrste cveca (frezija. . zatim. na primer. veliki broj leptirnjaca. Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave. Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. Medu njima je. kao i semenom nekih kultivara v igne. Myzus persicae. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. ali lako prenosi sokom zara enih biljaka. vrste: Acyrthosiphon pisum. takode. U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i. Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. Li ce neznatno zaostaje u pora stu. koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. Macrosiphum euforbiae. kako je receno. Potrebno je. biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana. Prenosi se semenom pasulja. pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. kako bi se sprecile rane zaraze. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. Aphis fabae i dr. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata . vektora virusa. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. gladiola) i korovskih biljaka. iskljucivo iz porodice leptirnjaca. Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. Virus se ne prenosi semenom pasulja. to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. blagovremeno uni tavati sve korovske. Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %). Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu. pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo. Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. a biljke su delimicno izoblicene. Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. domacina virusa. koje su naj tetnije u proizvodnji. to se cesto zavr ava uvenucem biljaka.

Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje. Berba se ob avlja u jutarnjim casovima. Vis oke sorte pasulja. O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. a u skl adi tu se razvija cele godine. Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. Ima vi e genaracija godi nje. uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna. kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose).prenosivi virusa pasulja Berba Niske sorte pasulja. Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi. osim u slucaju vrlo jakog napada. Slika: Pasuljev i ak. Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. prilikom berbe. U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana. i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem . bez promen e svojstava. naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%. TETOCINA I KOROVA Slike: Biljne va i . Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja. posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI. Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno.Pasuljev i ak Acanthoscelidis obtectus Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. . Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka. Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. Za finalnu prodaju. Slike: etva pasulja. Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine. Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna. podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima.

a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. Seje se u kucice (60x40 cm). bolestima i tetocinama. dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade. ute. a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm. . mungo pasulj i lima pasulj. ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. Period vegetacije traje 75-140 dana. Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm). Bere se kad su zrna. Slika: Vigna pasulj. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna. bledozelene boje. sesquipedalis). sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. mnogocve tni pasulj. Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani. Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna. Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana). inace postaj u tvrde i neukusne. mrke i crne boje. Pred setvu. Mahune se beru sasvim mlade u toku leta. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti.MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. a seme sazreva u avgustu. ali voli suncane polo aje. otpor na je prema su i. ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7°C) od pasulja. patuljasti pasulj. Zahteva iste uslove kao i pasulj. Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25°C. Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm. Naklijavanje se odvija na oko 20°C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca. Slika: Mungo pasulj. a mahune se beru svaka tri dana. Seme je bele.