Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

xenia64

Pridru en/a: 03. 10. 2008. Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10.10.2008. pet. 21:24

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela, a titila sam ih samo juhom od preslice. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10.10.2008. pet. 23:04

Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

Kak se to radi? [Vrh] aspalatus

Pridru en/a: 12. 09. 2007. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11.10.2008. sub. 12:50

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak juhica kojima se prica su kopriva, gavez, preslica, pelin,rabarbara, odoljen (valerijana ), luk, ce njak, listovirajcice, kamilica te hajducka trava. Juhica od kopriva, koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik, rabi se protiv lisnih u i, a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih. Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode, ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme, 1,5 do tri tjedna, dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom, koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca, prica Dra en imle a. U istim se omjerima cesto

koristi i juhica od gaveza, koji sadr i kalij, eljezo, kalcij, fosfor i mangan. Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja, poput rajcica, krastavaca i kupusnjaca. Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja, rde, pepelnice, li aja i grinja na biljkama. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama. Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva. I imali smo nametnike, ali ne toliko da bi nam ugrozili urod. Naime, i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu, njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. Nije cilj uni titi sve nametnik e, nego ih odr avati u razumnoj kolicini, kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu, istice Dra en, dodajuci: Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod, ravnote a u eko sustavu je poremecena, i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava, jer ona nisu agresivna poput kemijskih. Stoga je va no, elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom, da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati. [url] http://www.vjesnik.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37.PDF[/url] [Vrh] Marijanci

Pridru en/a: 07. 02. 2009. Postovi: 124 Postano: 22.4.2009. sri. 10:31 Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------https://forums.vutra.org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima, umjesto kemijskim sredstvima, sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi

ljkama, Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima. Namocene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja, a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce se koriste Stolisnik, maslacak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru. Namocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke, mrtve su ili ostecene, te ih je najbolje odmah ukloniti. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Vec nakon 2-4 sata, sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana, je r ce tada brze proklijati. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati, pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslac ka, kamilice i kore hrasta. Osim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. Tako npr. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode, a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otporno st biljke prema bolestima, akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Namocite sjeme. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje, sprijeceva razvoj bakterija i gljivica, te pospjesuje otpor nost i brzi rast. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Kipuce vode, pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. Namocite sjeme. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i trulezi, ucv

rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. 2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. hladne vode, zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Namocite sjeme. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena, te brzi rast i otpornost biljke. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu, rano opadanje donjih listova, oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. Gnojidba. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto, a kada se uspori rast, dohrana je potrebna jednom mjesecno. Zi mi dohrana nije potrebna. Kao gnojivo, a umjesto stetnih kemikalija, mogu se upotrijebiti i neke biljke. B iljno gnojivo je lako pripemiti, moze se primijeniti odozgo i odozdo, moze se ko ristiti i na jestivom bilju, a bilju osigurava dovoljno hrane. Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce, a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. Kada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom), a zatim time zaljevati biljke. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. jednom na tjedan, a ako ne onda jednom u dva tjedna. Takoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B- vitamine. Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan

Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu. [Vrh] Marijanci

Pridru en/a: 07. 02. 2009. Postovi: 124 Postano: 22.4.2009. sri. 10:31 Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljk e, poboljsava im otpornost i gnoji ih. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne du ze, jer preparat gubi moc. Ako nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku, svakih par dana. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi, hrde, grinja, gusjenica i mrava. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bole sti, kao sto su pljesan, hrda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Priprema:

1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedna litra ovog caja lit vode, procijediti i upotrijebiti.

i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5

Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti , ne moze skoditi vec koristiti. Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hrde na bil jkama i pljesni. Priprema: 500 gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode. Moze se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. P rocijediti i upotrijebiti. Moze se i zalijevati. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekucina pre stane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10 lit kipuce vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekucinu procijediti, osta viti da se ohladi i upotrijebiti. [Vrh] Marijanci

Pridru en/a: 07. 02. 2009. Postovi: 124

Postano: 22.4.2009. sri. 10:33

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama. -Bazga (sambucus nigra) ?list- protiv biljnih usi, vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list- protiv biljnih u?i, vrtne mu?ice, muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet- protiv komaraca, u?i i grinja, m uha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list- protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, m inerali, laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list- protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Mine rali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoder odlican kao pesticid. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list- protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list- protiv ?idaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica, biljnih usi, gusjenica [Vrh]

Tirith Aenil

Pridru en/a: 19. 09. 2009. Postovi: 6 Postano: 19.9.2009. sub. 23:17 Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje.. mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu.. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20.9.2009. ned. 14:47

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti, bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil

Pridru en/a: 19. 09. 2009. Postovi: 6 Postano: 20.9.2009. ned. 19:27 Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem.. necu nista.. necu ni stihat.. nego rahit i stavit malc.. i nadam se da ce to bit OK.. a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom.. [Vrh] Marijanci

Pridru en/a: 07. 02. 2009. Postovi: 124

Postano: 24.9.2009. cet. 18:13

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus, mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki, velike hranljive vrednosti. Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki. Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima, a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju. U istoriji ljudske ishrane pasulj, gra ak, so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka, donesen iz Amerike u Evropu u 16. veku zajedno s krompirom i kuk uruzom. Nijedna povrtarska kultura, osim krompira, nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj. Najveci proizvodaci su Indija, Kina, Indonezija, Brazil i SAD. Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica. Kultivar u obliku ,, buna je selekc ionisan tek nedavno. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja, sa vegetacijo m 70-90 dana. Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana, te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. Smedi, beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina, siroma an je kalorijama , mastima i natrijumom. Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju, naroc ito vitamina E i C, a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke. Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20.000 hektara, sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1,3 t/ha. Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam, ali povr ine statisticki nisu obradene. Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka. Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha. Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito, plodno i humusno. Ne daje dobre rezult ate na te kim, zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin), posebno u vecim dozama, ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. Pasulj ima velike potrebe za toplotom. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C. Niske temperature vec od - 0,5 0C do 1 0C uni tavaju usev. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost), pri cemu mahune ostaju ture. U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. Ne podnosi gajenje u monokulturi. Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko

pavine, a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva. Ako pasulju prethodi strno ito, vr i se zaorava nje strni ta, a u jesen se ore na punu dubinu. Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm). U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema. Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. ubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac, a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota, te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa. Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24. 1. 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista; 2. pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva, predsetveno celokupan N. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15), njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a, takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N, 80 kg P2O5, 90 kg K2O . Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje. Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. Ovako se osim visokih, lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja. Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva, velik utro ak r adne snage (rucna berba). Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena, standardnih osobina: cistoca

semena (min. 97%), klijavost semena (min. 70%), drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. phaseoli. Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih, visoko aktivnih kvrzicni h bakterija, umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0.5 ha. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. Za 100kg semena pasulja potrebno je 0,5kg preparata. Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji, pri sobnoj temperaturi, neposred no pred setvu. Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti, koja bi ubila bakterije. Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte. Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C, a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a. Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena, vremena setve, tipa zemlji ta i njegove vla nosti. Optimalna dubina je od 3 do 5cm. Setva mo e biti ma inska ili ruc na, u redove. Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha), a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha). Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha, a krupnosemenog 100-140 kg/ha. Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja. U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja. Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada . Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu. Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru, to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje. Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa. Postavljanje oslonca za gajenje visokih, lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem. Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora, biljka levo

Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum

Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja, utvrdena i u nas. Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni. Slika: Simptomi antraknoze na listovima. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute, okrugle do izdu ene, crvenkastopurpu rne pege, koje kasnije postaju tamne. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene, o krugle, nekroticne pege oivicene mrkom zonom, velicine 5-7 mm. Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege, sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite. Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. Uni tavati zara ene biljne ostatke. Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. Rda pasulja Uromyces appendiculatus

Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama, pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke, postrnoj setvi i monokulturi. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista, manje na mahunama i retko na stablu. U pocetku se formiraju sitni, beli i malo uzdignuti sorusi, koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. Oni su ispunjeni rdastom, pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje. Na listu se kasnije javljaju i sorusi, tamnije b oje, ispunjeni sporama. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka, kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm

anjenje inokuluma. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja, kao i u periodu velike o setljivosti biljaka, od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum

Slika: Simptomi bele trule i. Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva.Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu. Simptomi bolesti: Stabljike i mahune, cesto i listovi propadaju i su e se. Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku, a druga belu miceliju poput vate. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena.Vi egodi nji plodored. Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka. Manje bujan usev, redovi u pravcu vetrova. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. Bakterioze pasulja. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima, navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola

Na mestu infekcije, na mladom, zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. One se povecavaju, spajaju i postaju mrke, a oko njih formira uckasta zona. Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. Slika:Simptom bakteriozne plamenjace. Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. phaseoli

U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim, sitne pege masnog izgleda. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. Vre menom se pro iruju, postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata. Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena, gajenje manje osetlivih sorata /Biser, G aleb/, plodored. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja. Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu , ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD, oni se razlikuju po osetljiv

osti domacina i simptomima njihove reakcije. Po obliku, nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. Po to se prenosi s emenom, smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. Ustanovljeno da je, virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije. tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja, o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina, medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris, P. lunatus, Vicia faba, V. lathyroides, V. sativa. Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp.) takode njegoy prirodni domacin. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja. Simptomi oboljenja. Mozaik kao osnovni tip simptoma. Zara ene liske su bledozelene, sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava. Zbog neravnomernog porasta, zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru, zbog cega nas taje nekroza f1oema. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa, pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika, cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a, ne i preos et1jivih biljaka. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%, a u nekim slucajevima i do 83%. Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom, kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima, a retko u omotacu semena. Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu, virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke, doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi. U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i, medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum, Aphis craccivora, A. evonymi, A. pomi , Macrosiphum euphorbiae i dr. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta.

S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja, mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj - jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka, to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme, po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara. Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za, razvoj vektorskih va i. Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke. Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja. irenje zaraza

Virus sadr i nekoliko sojeva, kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma); soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka, virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican); soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi); soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka, kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu, cemu su, svakako, doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka. U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju, to smanjuje prinose. Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja. Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca, a manji broj iz drugih porodica. Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj, gra ak i bob. Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus, Lupinus, Medicago, Melilotus, Trifolium, Vigna i dr. U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense), vedska detelina (T. hybridum), inkamatska detelina (T. incarnatum), bela detelina (T. repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja. Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia), koji, kao vi egodi nja drvenasta biljka, mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. Simptomi oboljenja. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana, to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u, zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten. Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka.

Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama, iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. Medu njima je, kako je receno, veliki broj leptirnjaca, zatim, neke vrste cveca (frezija, gladiola) i korovskih biljaka. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa, jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. Medu ovim va ima nalaze se, na primer, vrste: Acyrthosiphon pisum, Macrosiphum euforbiae, Myzus persicae, Aphis fabae i dr. Virus se ne prenosi semenom pasulja, ali lako prenosi sokom zara enih biljaka, pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka, domacina virusa. Potrebno je, takode, blagovremeno uni tavati sve korovske, biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i. U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i, koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave, kako bi se sprecile rane zaraze, koje su naj tetnije u proizvodnji. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa, iskljucivo iz porodice leptirnjaca. Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). Prenosi se semenom pasulja, kao i semenom nekih kultivara v igne. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata , vektora virusa. Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo, to se cesto zavr ava uvenucem biljaka. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana. Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. Li ce neznatno zaostaje u pora stu, a biljke su delimicno izoblicene. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu, to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %), pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu.

Pasuljev

i ak

Acanthoscelidis obtectus

Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. Ima vi e genaracija godi nje, a u skl adi tu se razvija cele godine. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi. Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana, bez promen e svojstava. Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka, osim u slucaju vrlo jakog napada. Slika: Pasuljev i ak.

PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI,

TETOCINA I KOROVA

Slike: Biljne va i - prenosivi virusa pasulja

Berba Niske sorte pasulja, gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%. Berba se ob avlja u jutarnjim casovima, kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose). Vis oke sorte pasulja, prilikom berbe, uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna. Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata, obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna, podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima. Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno, i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem . Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje. Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe, naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%. Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine. Za finalnu prodaju, posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. Slike: etva pasulja.

MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna, mnogocve tni pasulj, patuljasti pasulj, mungo pasulj i lima pasulj. Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. sesquipedalis). Period vegetacije traje 75-140 dana, otpor na je prema su i, bolestima i tetocinama. Seme je bele, ute, mrke i crne boje. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm, sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti. Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm, ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). Mahune se beru sasvim mlade u toku leta, a seme sazreva u avgustu. Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7C) od pasulja, ali voli suncane polo aje. Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna, a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. Seje se u kucice (60x40 cm). Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca, ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. Zahteva iste uslove kao i pasulj. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm), a mahune se beru svaka tri dana, inace postaj u tvrde i neukusne. Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. Pred setvu, seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana), a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. Naklijavanje se odvija na oko 20C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. Slika: Mungo pasulj. Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable, i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25C. Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. Bere se kad su zrna, bledozelene boje, dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). Slika: Vigna pasulj.