Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

prica Dra en imle a. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11. pet. koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik. luk. dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom. sub. preslica. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10. U istim se omjerima cesto . pet.10.10. 2008. listovirajcice. a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih. kamilica te hajducka trava. 12:50 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak »juhica« kojima se prica su kopriva. 21:24 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11.rabarbara. 10. Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode. a titila sam ih samo juhom od preslice. gavez. ce njak.2008. pelin.xenia64 Pridru en/a: 03. 1. »Juhica od kopriva.2008. ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti.2008. koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca«. 09.10. 09. odoljen (valerijana ). rabi se protiv lisnih u i. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme. 2007. 2007.5 do tri tjedna. Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10. 23:04 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------- Kak se to radi? [Vrh] aspalatus Pridru en/a: 12.

istice Dra en. pepelnice. Stoga je va no. elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------https://forums. Nije cilj uni titi sve nametnik e. fosfor i mangan. ravnote a u eko sustavu je poremecena.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima. Postovi: 124 Postano: 22. li aja i grinja na biljkama. »Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva. kalcij.4. koji sadr i kalij.vjesnik. da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati«. krastavaca i kupusnjaca. Naime.PDF[/url] [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. umjesto kemijskim sredstvima. sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama. i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava. 2009. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi . I imali smo nametnike. ali ne toliko da bi nam ugrozili urod.koristi i juhica od gaveza. kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu«. [url] http://www. jer ona nisu agresivna poput kemijskih. dodajuci: »Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod. rde. Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja.2009. Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. nego ih odr avati u razumnoj kolicini. eljezo.vutra. i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu. njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara.org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i. poput rajcica. sri. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen. 02.

Tako npr. gljivicnim oboljenjima i trulezi. Osim toga. sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode. bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice. povecava otporno st biljke prema bolestima. tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. Namocene u biljnoj kupki. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana. maslacak. Kipuce vode. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati. maslac ka. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. sprijeceva razvoj bakterija i gljivica. a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom. sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima. Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima. koprive. mrtve su ili ostecene. Namocene u biljnu kupku. a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru. Namocite sjeme. najcesce se koriste Stolisnik. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje. od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke. Namocite sjeme. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica. pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. odoljena. akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. odoljen i kopriva. Vec nakon 2-4 sata. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata. dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena. te kora s mladih grana hrasta. od kamilice i odoljena samo cvjetovi. sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati. kamilica. Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke. kamilice i kore hrasta. a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka. a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. ucv . je r ce tada brze proklijati. te ih je najbolje odmah ukloniti. pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki.ljkama. sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme. te pospjesuje otpor nost i brzi rast. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i. a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. a od koprive samo cvatuci vrhovi. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit.

Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom). Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Kao gnojivo. Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan . fosfor i mangan. Poslje nekoliko dana. Namocite sjeme. sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. rano opadanje donjih listova. Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih. a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. jednom na tjedan. kalcijum. Kada pjena prestane da se stvara. hladne vode. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena. a bilju osigurava dovoljno hrane. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde. kada prestane da se pjeni. dohrana je potrebna jednom mjesecno. ako ih ima dovoljno. B iljno gnojivo je lako pripemiti. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce. nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). pa i B. a kada se uspori rast. moze se ko ristiti i na jestivom bilju. te brzi rast i otpornost biljke. Gnojidba. a ako ne onda jednom u dva tjedna. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. a umjesto stetnih kemikalija. a zatim time zaljevati biljke. mogu se upotrijebiti i neke biljke. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka.rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. kalijum. treba pokrivat i tlo oko same biljke. Zi mi dohrana nije potrebna. moze se primijeniti odozgo i odozdo. Takoder nasjecenim koprivama. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu. 2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit.vitamine. oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj.

gusjenica i mrava. Postovi: 124 Postano: 22. Koristi se protiv biljnih bole sti. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi. grinja. sri. ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana. a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. poboljsava im otpornost i gnoji ih. Priprema: .2009.Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza. a istovremeno jaca biljk e. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. jer preparat gubi moc. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi. svakih par dana. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu. hrda. Ne du ze. kao sto su pljesan. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. hrde. Ako nema svjezih kopriva. U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke. na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete. 2009. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline.4. 02.

Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti . buba. ne moze skoditi vec koristiti. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. tako da polako vrije jedno 30 min. 02. preliti sa 10 lit kipuce vode. i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5 Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Moze se i zalijevati. protiv grinja. Jedna litra ovog caja lit vode. Postovi: 124 . stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Kada tekucina pre stane pjeniti. te ostaviti pokriveno 20-30 min. 2009. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. P rocijediti i upotrijebiti. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o.200 gr usitnjenog suhoh bilja. Tekucinu procijediti. razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina. Moze se skuhati kao preslica.1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. osta viti da se ohladi i upotrijebiti. protiv lisnog moljca. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. hrde na bil jkama i pljesni. Priprema: 500 gr svjezih listova. procijediti i upotrijebiti. Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata.

crva. buha. vrtne mu?ice. biljnih usi. mrava. vocnih moljaca. muha. Mine rali.protiv glisti.4.gnojivo koje sadrzi dusik. vrtnih musica.protiv zelenih muha. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list. m uha i buha.Postano: 22. minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca.kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list.protiv muha i moljaca. u?i i grinja. gusjenica [Vrh] .protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list. biljnih usi. sri. vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica. biljnih usiju.protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list.protiv komaraca. kalij. kalcij. -Bazga (sambucus nigra) ?list. gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama. zohara i mrava.protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka. natrij. miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka. mikroelementi i kalijev karbonat.lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka.protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list.protiv trulezi.kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list. fosfor. buha.protiv biljnih usi. raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list. m inerali. raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka. 10:33 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid. vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka.kao gnojivo sadrzi zeljezo. buha i usi.protiv biljnih usi.protiv ?idaca. moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka. dusik.2009. kao gnojivo sadrzi sumpor. muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet. kalij. Takoder odlican kao pesticid.protiv biljnih u?i. laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list. paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica.

.. ned. 19:27 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem. 2009. a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom. 02.9... Postovi: 6 Postano: 19. 2007.. nego rahit i stavit malc.2009. 14:47 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti. necu nista.9.2009.. bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil Pridru en/a: 19. mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu.Tirith Aenil Pridru en/a: 19. 09. 2009.9.. i nadam se da ce to bit OK. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. necu ni stihat.. Postovi: 6 Postano: 20. 09. sub. 09. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20. Postovi: 124 .2009. 23:17 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje. 2009. ned.

Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha. veku zajedno s krompirom i kuk uruzom.5 0C do 1 0C uni tavaju usev. Ne podnosi gajenje u monokulturi. Nijedna povrtarska kultura. te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki. U istoriji ljudske ishrane pasulj. naroc ito vitamina E i C. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja. Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito.. siroma an je kalorijama . velike hranljive vrednosti. Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju. U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom.9. Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko . Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20. Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana. posebno u vecim dozama. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka. beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C. a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke. osim krompira. plodno i humusno. Indonezija. Smedi. Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka.000 hektara. nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj.Postano: 24. Kultivar u obliku . Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica. donesen iz Amerike u Evropu u 16. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost). zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. mastima i natrijumom. Niske temperature vec od . pri cemu mahune ostaju ture. buna je selekc ionisan tek nedavno. Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam. sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1. gra ak. so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju. Kina. ali povr ine statisticki nisu obradene. Najveci proizvodaci su Indija. 18:13 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus. Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin). Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki. Ne daje dobre rezult ate na te kim.3 t/ha.2009.0. Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. cet. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. Pasulj ima velike potrebe za toplotom. ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. Brazil i SAD. sa vegetacijo m 70-90 dana.

Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). velik utro ak r adne snage (rucna berba). U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema. 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15). Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva. 1. Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva. takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega. te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa. Ðubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac. predsetveno celokupan N. a u jesen se ore na punu dubinu. Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm).pavine. Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. 90 kg K2O . Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24. NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena. 2. standardnih osobina: cistoca . Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N. vr i se zaorava nje strni ta. Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. Ako pasulju prethodi strno ito. Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje. pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva. U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. 80 kg P2O5. a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. Ovako se osim visokih. njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a. Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota.

U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome. Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem. Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih. vremena setve. 70%). Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa.5 ha. a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje. Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. tipa zemlji ta i njegove vla nosti. Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. neposred no pred setvu. drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu. Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha. Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha). U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a. Postavljanje oslonca za gajenje visokih. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja. Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0. Setva mo e biti ma inska ili ruc na. visoko aktivnih kvrzicni h bakterija.5kg preparata. Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. a krupnosemenog 100-140 kg/ha. Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru. Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti. biljka levo .semena (min. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada . Optimalna dubina je od 3 do 5cm. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. phaseoli. klijavost semena (min. koja bi ubila bakterije. a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha). Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). pri sobnoj temperaturi. Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte. Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji. 97%). Za 100kg semena pasulja potrebno je 0. Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora. umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena. Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C. u redove.

sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. crvenkastopurpu rne pege. okrugle do izdu ene. velicine 5-7 mm. Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka. Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje.Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja. Uni tavati zara ene biljne ostatke. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege. Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm . Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama. tamnije b oje. beli i malo uzdignuti sorusi. U pocetku se formiraju sitni. ispunjeni sporama. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene. Slika: Simptomi antraknoze na listovima. o krugle. Rda pasulja Uromyces appendiculatus Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. koje kasnije postaju tamne. Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni. postrnoj setvi i monokulturi. Na listu se kasnije javljaju i sorusi. Oni su ispunjeni rdastom. manje na mahunama i retko na stablu. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. utvrdena i u nas. nekroticne pege oivicene mrkom zonom.

navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. spajaju i postaju mrke. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca. gajenje manje osetlivih sorata /Biser.Vi egodi nji plodored. postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena. zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. na mladom. plodored. redovi u pravcu vetrova. ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija. oni se razlikuju po osetljiv . Manje bujan usev. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu. Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. a druga belu miceliju poput vate. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze.anjenje inokuluma. cesto i listovi propadaju i su e se. Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka. phaseoli U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim. od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. G aleb/. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine. Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum Slika: Simptomi bele trule i. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. kao i u periodu velike o setljivosti biljaka. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. Vre menom se pro iruju. sitne pege masnog izgleda. a oko njih formira uckasta zona. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja. Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu . One se povecavaju. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja.Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku. Bakterioze pasulja. Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva. Slika:Simptom bakteriozne plamenjace. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola Na mestu infekcije. Simptomi bolesti: Stabljike i mahune. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege.

pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora. Po obliku. virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum. virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. a u nekim slucajevima i do 83%. Zara ene liske su bledozelene. medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. Mozaik kao osnovni tip simptoma.osti domacina i simptomima njihove reakcije. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. Aphis craccivora. ne i preos et1jivih biljaka. Zbog neravnomernog porasta. smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru. pomi . P. A. Macrosiphum euphorbiae i dr. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima. lathyroides. cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a. U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa.) takode njegoy prirodni domacin. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. zbog cega nas taje nekroza f1oema. nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan. Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. evonymi. doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi. V. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. Vicia faba. lunatus. Po to se prenosi s emenom. Ustanovljeno da je. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke. V. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu. kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. Simptomi oboljenja. Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina. sativa. a retko u omotacu semena. sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava. o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i. Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom. . medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. A.

Vigna i dr. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara. soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi). soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka.S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja. po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju. repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja. koji.jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke. kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu. Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u. cemu su. Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia). Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. to smanjuje prinose. Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. . U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka. Simptomi oboljenja. hybridum). Lupinus. zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten. mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj . Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj. kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma). Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja. a manji broj iz drugih porodica. Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. svakako. virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican). Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka. inkamatska detelina (T. mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja. bela detelina (T. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. irenje zaraza Virus sadr i nekoliko sojeva. to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca. Medicago. kao vi egodi nja drvenasta biljka. U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense). gra ak i bob. Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka. vedska detelina (T. doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. razvoj vektorskih va i. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka. to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. Melilotus. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za. Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana. Trifolium. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme. incarnatum). Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus.

U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i. pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. kako bi se sprecile rane zaraze. gladiola) i korovskih biljaka. jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. . kako je receno. Myzus persicae. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). vrste: Acyrthosiphon pisum. Aphis fabae i dr. Medu ovim va ima nalaze se. koje su naj tetnije u proizvodnji. Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. Virus se ne prenosi semenom pasulja. Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. Macrosiphum euforbiae. pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu. Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna. na primer. iskljucivo iz porodice leptirnjaca. Potrebno je. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada. vektora virusa. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. blagovremeno uni tavati sve korovske. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. Medu njima je. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu. Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo. a biljke su delimicno izoblicene. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata . ali lako prenosi sokom zara enih biljaka. Li ce neznatno zaostaje u pora stu. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa. Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave. takode. Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %). Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. veliki broj leptirnjaca. Prenosi se semenom pasulja. iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. zatim. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka. to se cesto zavr ava uvenucem biljaka. kao i semenom nekih kultivara v igne. Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. neke vrste cveca (frezija. biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i.Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama. koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa. domacina virusa. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana.

Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi. Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna. obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno. Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%. Slike: etva pasulja. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana. bez promen e svojstava. Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima. Za finalnu prodaju. prilikom berbe. kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose). Ima vi e genaracija godi nje. O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. Vis oke sorte pasulja. Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. osim u slucaju vrlo jakog napada. . Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine.Pasuljev i ak Acanthoscelidis obtectus Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. Slika: Pasuljev i ak. Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. TETOCINA I KOROVA Slike: Biljne va i . PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI. Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe. Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja. uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna. i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem . posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. a u skl adi tu se razvija cele godine. Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka. Berba se ob avlja u jutarnjim casovima. naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%.prenosivi virusa pasulja Berba Niske sorte pasulja.

Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. a mahune se beru svaka tri dana. sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. Naklijavanje se odvija na oko 20°C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. Slika: Vigna pasulj. sesquipedalis). dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). mnogocve tni pasulj. inace postaj u tvrde i neukusne. otpor na je prema su i. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna. Zahteva iste uslove kao i pasulj. patuljasti pasulj. ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. Period vegetacije traje 75-140 dana. ute. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm). mrke i crne boje. a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. Pred setvu. seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana). Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca. Mahune se beru sasvim mlade u toku leta. Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. a seme sazreva u avgustu. Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna. Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable. ali voli suncane polo aje. Bere se kad su zrna. Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade. Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. bledozelene boje. Slika: Mungo pasulj. Seje se u kucice (60x40 cm). . i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani.MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25°C. bolestima i tetocinama. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7°C) od pasulja. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm. ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). mungo pasulj i lima pasulj. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti. Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm. a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. Seme je bele.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful