Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10.5 do tri tjedna. dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11. luk. 2008. a titila sam ih samo juhom od preslice. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme. koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca«.rabarbara. sub. 09. preslica. Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode. kamilica te hajducka trava. gavez. odoljen (valerijana ).2008. 12:50 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak »juhica« kojima se prica su kopriva. koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik.10. 09. a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih. »Juhica od kopriva.2008. 2007.2008. rabi se protiv lisnih u i. ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti.10. 10. U istim se omjerima cesto . Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10. ce njak.xenia64 Pridru en/a: 03. 1.10. pelin. 23:04 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------- Kak se to radi? [Vrh] aspalatus Pridru en/a: 12. pet. 21:24 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela. listovirajcice. pet. 2007. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. prica Dra en imle a.

Stoga je va no. jer ona nisu agresivna poput kemijskih. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja. njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. koji sadr i kalij. Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja.vjesnik.2009. Naime.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima. 2009. elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom. sri. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama. i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava. rde. Nije cilj uni titi sve nametnik e. umjesto kemijskim sredstvima. kalcij. Postovi: 124 Postano: 22. pepelnice.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37. Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima.koristi i juhica od gaveza. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------https://forums. fosfor i mangan.PDF[/url] [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. li aja i grinja na biljkama. poput rajcica. ravnote a u eko sustavu je poremecena. krastavaca i kupusnjaca. eljezo. 02. kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu«. istice Dra en. dodajuci: »Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod. i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu. »Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva.4. nego ih odr avati u razumnoj kolicini. ali ne toliko da bi nam ugrozili urod.vutra. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi .org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i. [url] http://www. I imali smo nametnike. sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom. da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati«.

Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki. Namocene u biljnoj kupki. odoljen i kopriva. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje. Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke. a od koprive samo cvatuci vrhovi. tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati. Vec nakon 2-4 sata. Osim toga. kamilice i kore hrasta. dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena. maslac ka. Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode. bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica. Tako npr. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. povecava otporno st biljke prema bolestima. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata. odoljena. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i. akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka.ljkama. gljivicnim oboljenjima i trulezi. pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. kamilica. Namocite sjeme. a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. najcesce se koriste Stolisnik. maslacak. te pospjesuje otpor nost i brzi rast. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana. je r ce tada brze proklijati. Namocite sjeme. a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom. a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati. te kora s mladih grana hrasta. a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru. Kipuce vode. sprijeceva razvoj bakterija i gljivica. koprive. Namocene u biljnu kupku. ucv . sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile. sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. od kamilice i odoljena samo cvjetovi. pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke. mrtve su ili ostecene. te ih je najbolje odmah ukloniti.

Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. treba pokrivat i tlo oko same biljke. pa i B. rano opadanje donjih listova. dohrana je potrebna jednom mjesecno. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena. te brzi rast i otpornost biljke. Kada pjena prestane da se stvara. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu. hladne vode.rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. moze se primijeniti odozgo i odozdo. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode.vitamine. zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. a kada se uspori rast. moze se ko ristiti i na jestivom bilju. Gnojidba. Kao gnojivo. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde. tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom). Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan . a umjesto stetnih kemikalija. kada prestane da se pjeni. Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. mogu se upotrijebiti i neke biljke. a ako ne onda jednom u dva tjedna. fosfor i mangan. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce. 2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. a bilju osigurava dovoljno hrane. kalijum. a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. Namocite sjeme. Zi mi dohrana nije potrebna. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. B iljno gnojivo je lako pripemiti. Poslje nekoliko dana. kalcijum. Takoder nasjecenim koprivama. Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. ako ih ima dovoljno. sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje. Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih. jednom na tjedan. a zatim time zaljevati biljke.

[Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. grinja. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. gusjenica i mrava. Ako nema svjezih kopriva. svakih par dana. a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. poboljsava im otpornost i gnoji ih. 2009. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku. hrde. sri. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. Koristi se protiv biljnih bole sti. ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke.4. hrda. Ne du ze. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi. kao sto su pljesan. a istovremeno jaca biljk e. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete. na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. jer preparat gubi moc. Postovi: 124 Postano: 22. Priprema: .Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi. 02. Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu.2009. U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata.

200 gr usitnjenog suhoh bilja. osta viti da se ohladi i upotrijebiti. stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode. 02. Moze se skuhati kao preslica. i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5 Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. te ostaviti pokriveno 20-30 min. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o. Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala.1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. Postovi: 124 . protiv grinja. hrde na bil jkama i pljesni. Kada tekucina pre stane pjeniti. preliti sa 10 lit kipuce vode. procijediti i upotrijebiti. buba. 2009. Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100. Jedna litra ovog caja lit vode. Moze se i zalijevati. protiv lisnog moljca. Priprema: 500 gr svjezih listova. Tekucinu procijediti. ne moze skoditi vec koristiti. tako da polako vrije jedno 30 min. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti . razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. P rocijediti i upotrijebiti.

4. biljnih usi. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list. crva. muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet.gnojivo koje sadrzi dusik. vrtnih musica. gusjenica [Vrh] . mrava. moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka. vrtne mu?ice. kalij. vocnih moljaca. miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka.protiv biljnih usi. dusik. biljnih usiju.protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list. buha. m inerali. kalcij.Postano: 22. 10:33 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid.protiv muha i moljaca.protiv glisti. vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka.kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list. gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.2009.lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka. -Bazga (sambucus nigra) ?list. biljnih usi.protiv komaraca. sri.protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka.protiv ?idaca. mikroelementi i kalijev karbonat. paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica. raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list.protiv trulezi. zohara i mrava.kao gnojivo sadrzi zeljezo.kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list. laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list. m uha i buha. fosfor.protiv zelenih muha. vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica. Mine rali.protiv biljnih usi. u?i i grinja. natrij. muha. buha. kao gnojivo sadrzi sumpor.protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list.protiv biljnih u?i. buha i usi. Takoder odlican kao pesticid.protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list. raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka. kalij. minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca.

a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom. nego rahit i stavit malc. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20.. sub. 19:27 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem.9. necu ni stihat.9. 09. 09. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil Pridru en/a: 19.Tirith Aenil Pridru en/a: 19... mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu. i nadam se da ce to bit OK. 2009. 14:47 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti.. 2007. 02. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11.. necu nista. 2009.2009.2009. ned.. 09. 2009. ned. Postovi: 6 Postano: 19. Postovi: 6 Postano: 20. 23:17 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje. Postovi: 124 .9...2009.

Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki. siroma an je kalorijama . sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1. Niske temperature vec od . Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju. Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima. gra ak. Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20. Brazil i SAD. veku zajedno s krompirom i kuk uruzom. 18:13 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus. cet.Postano: 24. Kultivar u obliku . Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica. Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko . ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina. pri cemu mahune ostaju ture. donesen iz Amerike u Evropu u 16. Kina. Nijedna povrtarska kultura. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja.2009. Indonezija. sa vegetacijo m 70-90 dana. Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost). Ne podnosi gajenje u monokulturi. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C.5 0C do 1 0C uni tavaju usev. a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. buna je selekc ionisan tek nedavno.000 hektara. Pasulj ima velike potrebe za toplotom. zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka. mastima i natrijumom. U istoriji ljudske ishrane pasulj. Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin). Najveci proizvodaci su Indija. te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. ali povr ine statisticki nisu obradene.. osim krompira. so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka. Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha. velike hranljive vrednosti. Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana. Smedi. plodno i humusno. naroc ito vitamina E i C. a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju. mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki. posebno u vecim dozama. U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom. Ne daje dobre rezult ate na te kim. nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj.3 t/ha. Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito.9.0.

predsetveno celokupan N. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja. Ako pasulju prethodi strno ito. Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. vr i se zaorava nje strni ta. a u jesen se ore na punu dubinu. standardnih osobina: cistoca . Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva. Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm). Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega. a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N. Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15). Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). velik utro ak r adne snage (rucna berba). njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a. 90 kg K2O . 1. U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema. NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena. U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. Ðubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac. 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista. pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva. 80 kg P2O5. Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota. 2. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva. Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje.pavine. Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa. Ovako se osim visokih. Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24.

pri sobnoj temperaturi. Za 100kg semena pasulja potrebno je 0. drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). phaseoli. Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora. 97%). Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha). Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa. to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje. Optimalna dubina je od 3 do 5cm. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja. Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena.5 ha. U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a.5kg preparata. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. vremena setve. Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0. Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem. Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti. 70%). Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C. Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. visoko aktivnih kvrzicni h bakterija. Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru. Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte. Postavljanje oslonca za gajenje visokih. a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha). Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha. lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. u redove. Setva mo e biti ma inska ili ruc na. Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada . tipa zemlji ta i njegove vla nosti. a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji. klijavost semena (min. biljka levo . neposred no pred setvu. Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. koja bi ubila bakterije. U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu.semena (min. umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. a krupnosemenog 100-140 kg/ha. Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja. U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome.

ispunjeni sporama. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke. manje na mahunama i retko na stablu. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. koje kasnije postaju tamne. Uni tavati zara ene biljne ostatke. Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite. koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. okrugle do izdu ene. sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). tamnije b oje. o krugle. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. Slika: Simptomi antraknoze na listovima. Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni. pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje. Na listu se kasnije javljaju i sorusi. velicine 5-7 mm. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka. nekroticne pege oivicene mrkom zonom. Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista. kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm . Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama. beli i malo uzdignuti sorusi. utvrdena i u nas. U pocetku se formiraju sitni.Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja. Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d. Oni su ispunjeni rdastom. crvenkastopurpu rne pege. postrnoj setvi i monokulturi. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute. Rda pasulja Uromyces appendiculatus Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja.

Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. Vre menom se pro iruju. redovi u pravcu vetrova. ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija. Simptomi bolesti: Stabljike i mahune. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. Slika:Simptom bakteriozne plamenjace. kao i u periodu velike o setljivosti biljaka. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum Slika: Simptomi bele trule i. oni se razlikuju po osetljiv . Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege. a oko njih formira uckasta zona.anjenje inokuluma. a druga belu miceliju poput vate. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu. postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata.Vi egodi nji plodored. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola Na mestu infekcije. Bakterioze pasulja. Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja. navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. na mladom. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. One se povecavaju. phaseoli U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim. G aleb/. Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva. Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca. plodored. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena. Manje bujan usev. Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu . Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena. spajaju i postaju mrke. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze. sitne pege masnog izgleda. Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka. cesto i listovi propadaju i su e se. zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. gajenje manje osetlivih sorata /Biser. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine.

medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris. Zara ene liske su bledozelene. tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. lathyroides. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi. ne i preos et1jivih biljaka. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru. smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. Simptomi oboljenja. virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. Mozaik kao osnovni tip simptoma. . Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta. P. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa. o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i.osti domacina i simptomima njihove reakcije. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i. Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. a retko u omotacu semena. sativa. Zbog neravnomernog porasta. zbog cega nas taje nekroza f1oema. Macrosiphum euphorbiae i dr. sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava. A. evonymi.) takode njegoy prirodni domacin. Vicia faba. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije. Po to se prenosi s emenom. cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika. pomi . a u nekim slucajevima i do 83%. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora. A. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%. Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan. V. Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. Po obliku. kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. Aphis craccivora. lunatus. V. nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan. Ustanovljeno da je. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja. virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima. Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom.

Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka. to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj. Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja. Lupinus. po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj . U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense). Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka. kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu. kao vi egodi nja drvenasta biljka. Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka. virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican). Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia). Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana. Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. a manji broj iz drugih porodica. koji. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za. zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara. Melilotus. Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u. . soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka. bela detelina (T. Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus.jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka. Trifolium. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme. hybridum).S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja. doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. Simptomi oboljenja. U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke. to smanjuje prinose. Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca. irenje zaraza Virus sadr i nekoliko sojeva. Vigna i dr. inkamatska detelina (T. gra ak i bob. incarnatum). Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. cemu su. Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja. mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. vedska detelina (T. Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja. razvoj vektorskih va i. Medicago. soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi). svakako. Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma).

Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave. Aphis fabae i dr.Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo. Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna. takode. iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. na primer. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana. Virus se ne prenosi semenom pasulja. Li ce neznatno zaostaje u pora stu. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa. . Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). veliki broj leptirnjaca. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa. neke vrste cveca (frezija. vektora virusa. Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %). Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu. Medu njima je. biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i. jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. a biljke su delimicno izoblicene. koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. gladiola) i korovskih biljaka. Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. ali lako prenosi sokom zara enih biljaka. Potrebno je. pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. iskljucivo iz porodice leptirnjaca. Medu ovim va ima nalaze se. Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. to se cesto zavr ava uvenucem biljaka. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i. Myzus persicae. kako je receno. pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata . kao i semenom nekih kultivara v igne. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada. zatim. Macrosiphum euforbiae. koje su naj tetnije u proizvodnji. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. kako bi se sprecile rane zaraze. domacina virusa. Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. Prenosi se semenom pasulja. vrste: Acyrthosiphon pisum. blagovremeno uni tavati sve korovske. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka.

Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka. U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno. . Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe. Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. a u skl adi tu se razvija cele godine. Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata. TETOCINA I KOROVA Slike: Biljne va i . Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI. kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose). Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. bez promen e svojstava. Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. Slika: Pasuljev i ak. prilikom berbe. Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna. O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja. podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima. Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. Vis oke sorte pasulja. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi.Pasuljev i ak Acanthoscelidis obtectus Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. osim u slucaju vrlo jakog napada. Za finalnu prodaju. uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna.prenosivi virusa pasulja Berba Niske sorte pasulja. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana. Slike: etva pasulja. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%. gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje. Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%. Ima vi e genaracija godi nje. i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem . Berba se ob avlja u jutarnjim casovima.

Seme je bele. a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. Seje se u kucice (60x40 cm). Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm. seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana). . Zahteva iste uslove kao i pasulj. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. sesquipedalis). inace postaj u tvrde i neukusne.MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. a mahune se beru svaka tri dana. Pred setvu. Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna. dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. ali voli suncane polo aje. mnogocve tni pasulj. a seme sazreva u avgustu. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25°C. patuljasti pasulj. Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. Slika: Mungo pasulj. sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade. Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca. Mahune se beru sasvim mlade u toku leta. bledozelene boje. Slika: Vigna pasulj. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti. i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani. Bere se kad su zrna. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. otpor na je prema su i. ute. ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm. ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). Naklijavanje se odvija na oko 20°C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm). mrke i crne boje. Period vegetacije traje 75-140 dana. Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable. mungo pasulj i lima pasulj. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna. Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7°C) od pasulja. bolestima i tetocinama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful