Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

1. 2008. rabi se protiv lisnih u i. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10. U istim se omjerima cesto .2008. 21:24 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela. 12:50 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak »juhica« kojima se prica su kopriva.2008. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11.5 do tri tjedna. Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode.rabarbara. 2007. koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik. Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10. ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti. 2007. »Juhica od kopriva. odoljen (valerijana ). pet. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11. a titila sam ih samo juhom od preslice. sub. luk.10. dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom.2008. listovirajcice. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme. prica Dra en imle a. a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih. 09. pet. preslica.10. kamilica te hajducka trava. 09. 23:04 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------- Kak se to radi? [Vrh] aspalatus Pridru en/a: 12.10. koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca«. 10.xenia64 Pridru en/a: 03. ce njak. pelin. gavez.

i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu. njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. nego ih odr avati u razumnoj kolicini.PDF[/url] [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07.2009. i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava. sri.koristi i juhica od gaveza. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama. 2009. ravnote a u eko sustavu je poremecena. Naime.vjesnik. Postovi: 124 Postano: 22. Nije cilj uni titi sve nametnik e. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja. pepelnice. sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37. eljezo. Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. 02. da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati«. »Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva. poput rajcica. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi . elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom. Stoga je va no. li aja i grinja na biljkama. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------https://forums. kalcij. [url] http://www. kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu«.vutra. koji sadr i kalij. ali ne toliko da bi nam ugrozili urod. rde. fosfor i mangan. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen. umjesto kemijskim sredstvima. krastavaca i kupusnjaca.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima. I imali smo nametnike. Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja. dodajuci: »Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod. jer ona nisu agresivna poput kemijskih. istice Dra en.4.org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i.

Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke. sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika. a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom. a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. odoljena. Vec nakon 2-4 sata. maslac ka. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje. a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. maslacak. Namocite sjeme. od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. je r ce tada brze proklijati. odoljen i kopriva. Tako npr. gljivicnim oboljenjima i trulezi. te kora s mladih grana hrasta. najcesce se koriste Stolisnik. mrtve su ili ostecene. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. povecava otporno st biljke prema bolestima. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata. od kamilice i odoljena samo cvjetovi. Namocite sjeme. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i. te pospjesuje otpor nost i brzi rast. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica. a od koprive samo cvatuci vrhovi. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana.ljkama. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki. pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja. sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati. a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke. a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka. sprijeceva razvoj bakterija i gljivica. kamilice i kore hrasta. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje. sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice. Namocene u biljnoj kupki. Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Osim toga. akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. kamilica. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati. bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. te ih je najbolje odmah ukloniti. Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode. pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. Kipuce vode. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme. Namocene u biljnu kupku. koprive. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima. ucv . dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena.

2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. Kao gnojivo. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu. moze se ko ristiti i na jestivom bilju. rano opadanje donjih listova. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto. Zi mi dohrana nije potrebna. dohrana je potrebna jednom mjesecno. te brzi rast i otpornost biljke. a kada se uspori rast. fosfor i mangan. oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce. B iljno gnojivo je lako pripemiti. treba pokrivat i tlo oko same biljke. a zatim time zaljevati biljke. hladne vode. Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Kada pjena prestane da se stvara. kada prestane da se pjeni. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). Takoder nasjecenim koprivama. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde. Namocite sjeme. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. Poslje nekoliko dana. kalcijum. jednom na tjedan. a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. a bilju osigurava dovoljno hrane.rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. a umjesto stetnih kemikalija. pa i B. sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje. Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan . Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. mogu se upotrijebiti i neke biljke.vitamine. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena. Gnojidba. a ako ne onda jednom u dva tjedna. tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih. gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom). ako ih ima dovoljno. kalijum. moze se primijeniti odozgo i odozdo.

Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu. kao sto su pljesan. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku. sri. hrda. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Ako nema svjezih kopriva. Postovi: 124 Postano: 22. Priprema: .4. Ne du ze. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. 02. Koristi se protiv biljnih bole sti. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. hrde. a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza. a istovremeno jaca biljk e. svakih par dana. na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. jer preparat gubi moc. 2009. grinja. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo. poboljsava im otpornost i gnoji ih.2009. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. gusjenica i mrava.

Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. buba. P rocijediti i upotrijebiti. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Moze se skuhati kao preslica. hrde na bil jkama i pljesni. te ostaviti pokriveno 20-30 min. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o. osta viti da se ohladi i upotrijebiti. i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5 Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. protiv lisnog moljca. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. Priprema: 500 gr svjezih listova. ne moze skoditi vec koristiti. 02. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti . protiv grinja. preliti sa 10 lit kipuce vode. 2009.200 gr usitnjenog suhoh bilja. razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. Moze se i zalijevati. Postovi: 124 . [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07.1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. procijediti i upotrijebiti. stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode. Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina. Kada tekucina pre stane pjeniti. Jedna litra ovog caja lit vode. Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100. Tekucinu procijediti.

protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka. fosfor. crva. dusik. raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka.protiv zelenih muha.kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list. laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list.kao gnojivo sadrzi zeljezo. minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca. mikroelementi i kalijev karbonat.protiv ?idaca. u?i i grinja.protiv biljnih u?i. muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet. sri. Takoder odlican kao pesticid.kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list. m uha i buha.protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list. 10:33 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid. gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama. vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica.protiv trulezi.protiv muha i moljaca.protiv glisti. gusjenica [Vrh] . kalij.protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list. -Bazga (sambucus nigra) ?list. buha. kalij. vrtne mu?ice.protiv biljnih usi.Postano: 22. zohara i mrava. vocnih moljaca. m inerali. natrij. buha. moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka.lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka. mrava.protiv komaraca.protiv biljnih usi. miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka. vrtnih musica.protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list.2009. paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica.4. raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list.gnojivo koje sadrzi dusik. biljnih usi. biljnih usi. kalcij. buha i usi. Mine rali. muha. kao gnojivo sadrzi sumpor. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list. biljnih usiju. vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka.

. necu ni stihat. 2009..9. 2009. 09. ned... Postovi: 124 . i nadam se da ce to bit OK. bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil Pridru en/a: 19.2009. 14:47 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti.. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07.. 2009. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. Postovi: 6 Postano: 20.9.. 09. 2007. mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu. sub.2009. 02. 19:27 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem..9. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20. 09. 23:17 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje.2009. Postovi: 6 Postano: 19. necu nista.Tirith Aenil Pridru en/a: 19. a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom. nego rahit i stavit malc. ned.

Niske temperature vec od . Ne podnosi gajenje u monokulturi. Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. buna je selekc ionisan tek nedavno. Brazil i SAD. Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica. donesen iz Amerike u Evropu u 16.2009. Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. cet.9. Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam. mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki.Postano: 24. Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju. Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki. Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko . sa vegetacijo m 70-90 dana. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka. beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina.5 0C do 1 0C uni tavaju usev. U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom. Najveci proizvodaci su Indija. Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima. Kultivar u obliku . zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi.0. Pasulj ima velike potrebe za toplotom. Smedi. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka.. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana. posebno u vecim dozama. plodno i humusno. siroma an je kalorijama . veku zajedno s krompirom i kuk uruzom. pri cemu mahune ostaju ture. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C. naroc ito vitamina E i C. Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin). Nijedna povrtarska kultura. Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20. ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost).3 t/ha. Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito. nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj. a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke. sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1. 18:13 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus. Indonezija.000 hektara. Ne daje dobre rezult ate na te kim. a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju. te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja. mastima i natrijumom. osim krompira. Kina. U istoriji ljudske ishrane pasulj. velike hranljive vrednosti. gra ak. Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha. ali povr ine statisticki nisu obradene.

Ako pasulju prethodi strno ito. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje. Ðubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac. 80 kg P2O5. Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N. Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja. Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota. te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa. njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a.pavine. U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15). Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista. Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24. a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena. velik utro ak r adne snage (rucna berba). a u jesen se ore na punu dubinu. Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. standardnih osobina: cistoca . 1. U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema. 2. takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega. vr i se zaorava nje strni ta. Ovako se osim visokih. predsetveno celokupan N. Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm). 90 kg K2O . pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva.

Postavljanje oslonca za gajenje visokih. Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha). vremena setve. Za 100kg semena pasulja potrebno je 0. koja bi ubila bakterije. lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. pri sobnoj temperaturi. Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena. Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. u redove.5 ha. Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti. a krupnosemenog 100-140 kg/ha. Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte. drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa. visoko aktivnih kvrzicni h bakterija. to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje. Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. biljka levo . a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha). tipa zemlji ta i njegove vla nosti. Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih. Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada . Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C. U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja.5kg preparata. Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0. Setva mo e biti ma inska ili ruc na. neposred no pred setvu. phaseoli. a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja.semena (min. Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora. U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha. U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome. umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. 97%). Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. Optimalna dubina je od 3 do 5cm. Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru. klijavost semena (min. 70%). Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem. Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji.

Slika: Simptomi antraknoze na listovima. pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke. koje kasnije postaju tamne. Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). tamnije b oje. utvrdena i u nas. Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm . Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d. postrnoj setvi i monokulturi. ispunjeni sporama. Oni su ispunjeni rdastom. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni. beli i malo uzdignuti sorusi. U pocetku se formiraju sitni. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. okrugle do izdu ene. Rda pasulja Uromyces appendiculatus Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja. crvenkastopurpu rne pege. pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje. o krugle. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka. nekroticne pege oivicene mrkom zonom. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene. Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege.Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja. velicine 5-7 mm. Uni tavati zara ene biljne ostatke. Na listu se kasnije javljaju i sorusi. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. manje na mahunama i retko na stablu.

Manje bujan usev. ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. Bakterioze pasulja.Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. cesto i listovi propadaju i su e se. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum Slika: Simptomi bele trule i. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. a druga belu miceliju poput vate. redovi u pravcu vetrova. One se povecavaju. Vre menom se pro iruju. Simptomi bolesti: Stabljike i mahune. postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata. oni se razlikuju po osetljiv . sitne pege masnog izgleda. Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu . na mladom. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima. navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola Na mestu infekcije. zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD. G aleb/. Slika:Simptom bakteriozne plamenjace. Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. gajenje manje osetlivih sorata /Biser. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze. plodored. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine. Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka. spajaju i postaju mrke.anjenje inokuluma. Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva. od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena. Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. a oko njih formira uckasta zona. phaseoli U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca. Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege. kao i u periodu velike o setljivosti biljaka. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu.Vi egodi nji plodored.

virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. evonymi. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta. U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i. Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum. V. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. zbog cega nas taje nekroza f1oema. A. . U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika. zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. Mozaik kao osnovni tip simptoma. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. A. lunatus. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora. Ustanovljeno da je. Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i. virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp. a u nekim slucajevima i do 83%. Simptomi oboljenja. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke. a retko u omotacu semena. Po obliku. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru. kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu. ne i preos et1jivih biljaka. sativa. pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme. Zbog neravnomernog porasta. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. Vicia faba. sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava. P. Aphis craccivora. lathyroides. tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja. Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom. doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi. nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan.) takode njegoy prirodni domacin. Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris. medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. Zara ene liske su bledozelene. Macrosiphum euphorbiae i dr. Po to se prenosi s emenom. Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. pomi . V. cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije.osti domacina i simptomima njihove reakcije.

inkamatska detelina (T. cemu su. Melilotus. mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu. irenje zaraza Virus sadr i nekoliko sojeva. Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj. Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara. gra ak i bob. Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca. po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u. Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja. razvoj vektorskih va i. Trifolium. to smanjuje prinose. bela detelina (T. soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka. U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju. zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten. Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia). Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. a manji broj iz drugih porodica. Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana. Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi). Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj . doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme. Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. Medicago. Lupinus. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. incarnatum). Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke.jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. svakako. . kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma). koji. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. vedska detelina (T. Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus. Simptomi oboljenja. U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za. soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka.S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja. U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense). to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja. virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican). Vigna i dr. Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka. to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka. repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja. hybridum). kao vi egodi nja drvenasta biljka.

Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %). kao i semenom nekih kultivara v igne. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. Virus se ne prenosi semenom pasulja. Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. Medu njima je. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. . Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i.Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama. blagovremeno uni tavati sve korovske. Prenosi se semenom pasulja. na primer. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa. kako je receno. gladiola) i korovskih biljaka. vrste: Acyrthosiphon pisum. Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. veliki broj leptirnjaca. Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. takode. Medu ovim va ima nalaze se. iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. ali lako prenosi sokom zara enih biljaka. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. Potrebno je. a biljke su delimicno izoblicene. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata . Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. Macrosiphum euforbiae. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa. Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka. Li ce neznatno zaostaje u pora stu. jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. vektora virusa. domacina virusa. Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave. Myzus persicae. koje su naj tetnije u proizvodnji. koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo. iskljucivo iz porodice leptirnjaca. kako bi se sprecile rane zaraze. Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna. U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i. zatim. Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. Aphis fabae i dr. neke vrste cveca (frezija. to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. to se cesto zavr ava uvenucem biljaka.

Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata. U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. Vis oke sorte pasulja. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi. Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna. prilikom berbe. Slike: etva pasulja. Berba se ob avlja u jutarnjim casovima. Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose). .prenosivi virusa pasulja Berba Niske sorte pasulja. podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima. Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe. osim u slucaju vrlo jakog napada. Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem .Pasuljev i ak Acanthoscelidis obtectus Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. bez promen e svojstava. Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno. obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja. Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje. Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%. Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%. Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine. uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna. Ima vi e genaracija godi nje. a u skl adi tu se razvija cele godine. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka. Slika: Pasuljev i ak. Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. Za finalnu prodaju. TETOCINA I KOROVA Slike: Biljne va i . PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI.

bolestima i tetocinama. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm). ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. Naklijavanje se odvija na oko 20°C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca. Slika: Mungo pasulj. a seme sazreva u avgustu. mnogocve tni pasulj. patuljasti pasulj. Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade. Slika: Vigna pasulj. ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani. Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7°C) od pasulja. Period vegetacije traje 75-140 dana. Seme je bele. Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti. bledozelene boje. a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. Mahune se beru sasvim mlade u toku leta. sesquipedalis). Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var.MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. Bere se kad su zrna. Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana). Zahteva iste uslove kao i pasulj. Pred setvu. ali voli suncane polo aje. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. mungo pasulj i lima pasulj. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. a mahune se beru svaka tri dana. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25°C. inace postaj u tvrde i neukusne. mrke i crne boje. . Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna. otpor na je prema su i. Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable. Seje se u kucice (60x40 cm). Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna. sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). ute.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful