P. 1
rasko

rasko

|Views: 161|Likes:
Published by dobosarevic

More info:

Published by: dobosarevic on Feb 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/21/2014

pdf

text

original

Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

ce njak.2008. pet. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme. 09. Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode.5 do tri tjedna. prica Dra en imle a. 10. 2007. koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca«. luk. 21:24 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela. 23:04 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------- Kak se to radi? [Vrh] aspalatus Pridru en/a: 12.10. kamilica te hajducka trava. pelin.10. ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti. pet. 09. a titila sam ih samo juhom od preslice. 2007.2008. 2008. Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10. koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom.10. 12:50 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak »juhica« kojima se prica su kopriva. gavez.2008. odoljen (valerijana ). rabi se protiv lisnih u i. 1. U istim se omjerima cesto . preslica. sub.rabarbara. listovirajcice. »Juhica od kopriva. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10.xenia64 Pridru en/a: 03. a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih.

elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja. ali ne toliko da bi nam ugrozili urod. Naime. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------https://forums. istice Dra en. jer ona nisu agresivna poput kemijskih. 2009. kalcij. da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati«. Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. I imali smo nametnike.vutra. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37. sri. i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu.koristi i juhica od gaveza. poput rajcica. i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava. Nije cilj uni titi sve nametnik e. dodajuci: »Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod.PDF[/url] [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07.2009. 02. nego ih odr avati u razumnoj kolicini. eljezo. Stoga je va no. Postovi: 124 Postano: 22. kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu«. ravnote a u eko sustavu je poremecena. sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom.org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i. [url] http://www. fosfor i mangan.vjesnik. »Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva.4. rde. krastavaca i kupusnjaca. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen. umjesto kemijskim sredstvima. li aja i grinja na biljkama. koji sadr i kalij. Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima. pepelnice. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi .

akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. Namocene u biljnoj kupki. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i. od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika. a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile. Kipuce vode. povecava otporno st biljke prema bolestima. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice. sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja. sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. Namocene u biljnu kupku. Namocite sjeme. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje. te ih je najbolje odmah ukloniti. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. maslacak.ljkama. od kamilice i odoljena samo cvjetovi. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata. koprive. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme. pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Tako npr. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima. maslac ka. odoljen i kopriva. te pospjesuje otpor nost i brzi rast. gljivicnim oboljenjima i trulezi. Namocite sjeme. sprijeceva razvoj bakterija i gljivica. Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana. odoljena. a od koprive samo cvatuci vrhovi. a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica. a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka. je r ce tada brze proklijati. dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena. bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. kamilice i kore hrasta. kamilica. mrtve su ili ostecene. a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom. ucv . Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke. sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati. a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru. Osim toga. najcesce se koriste Stolisnik. te kora s mladih grana hrasta. Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima. Vec nakon 2-4 sata.

pa i B. kalijum. moze se ko ristiti i na jestivom bilju. zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Takoder nasjecenim koprivama. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto. Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. jednom na tjedan.vitamine. kalcijum. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. ako ih ima dovoljno. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu. B iljno gnojivo je lako pripemiti. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Kao gnojivo. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. a bilju osigurava dovoljno hrane. a ako ne onda jednom u dva tjedna. Namocite sjeme. gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom). a zatim time zaljevati biljke. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan . Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih. mogu se upotrijebiti i neke biljke. dohrana je potrebna jednom mjesecno. Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). Gnojidba. tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). hladne vode. te brzi rast i otpornost biljke. a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. a kada se uspori rast. a umjesto stetnih kemikalija. Zi mi dohrana nije potrebna. Poslje nekoliko dana. moze se primijeniti odozgo i odozdo. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde. kada prestane da se pjeni. fosfor i mangan. rano opadanje donjih listova. sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje.rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. 2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena. Kada pjena prestane da se stvara. treba pokrivat i tlo oko same biljke.

sri. U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi. Postovi: 124 Postano: 22. Ako nema svjezih kopriva. jer preparat gubi moc. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. Ne du ze. 02. Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu. ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata.4. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza. kao sto su pljesan. Priprema: . poboljsava im otpornost i gnoji ih. grinja. Koristi se protiv biljnih bole sti. svakih par dana. a istovremeno jaca biljk e. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. gusjenica i mrava. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline.2009. na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete. hrde. hrda. 2009. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku.

tako da polako vrije jedno 30 min. Jedna litra ovog caja lit vode. buba. Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. protiv grinja. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. protiv lisnog moljca. Moze se i zalijevati. Moze se skuhati kao preslica. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti .200 gr usitnjenog suhoh bilja. Postovi: 124 . osta viti da se ohladi i upotrijebiti. P rocijediti i upotrijebiti. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100. preliti sa 10 lit kipuce vode. hrde na bil jkama i pljesni. i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5 Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Tekucinu procijediti. te ostaviti pokriveno 20-30 min.1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. ne moze skoditi vec koristiti. stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode. Kada tekucina pre stane pjeniti. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. procijediti i upotrijebiti. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. 2009. Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. 02. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. Priprema: 500 gr svjezih listova.

2009. buha.Postano: 22. vrtne mu?ice.protiv komaraca.protiv biljnih u?i. vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka. crva. vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica. mrava.protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list. fosfor. biljnih usiju.protiv muha i moljaca. kao gnojivo sadrzi sumpor. vocnih moljaca. raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list. laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list. Takoder odlican kao pesticid. 10:33 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid. gusjenica [Vrh] .4.kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list. kalij. natrij.protiv biljnih usi.protiv trulezi. moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka.kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list.protiv glisti. minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca. m inerali.protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list.gnojivo koje sadrzi dusik. biljnih usi. Mine rali. muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet. kalij. muha. vrtnih musica. gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama. buha i usi. -Bazga (sambucus nigra) ?list. mikroelementi i kalijev karbonat. biljnih usi. miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka. kalcij.protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list. m uha i buha.protiv ?idaca. paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica. buha.protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka.kao gnojivo sadrzi zeljezo. dusik. u?i i grinja.lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka. zohara i mrava.protiv biljnih usi. raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka. sri.protiv zelenih muha.

09. ned. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. 09.2009. sub.. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20. 2009.. mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu. 23:17 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje. necu nista. 02.. a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom... Postovi: 6 Postano: 20.9. 19:27 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem.2009.. 09. ned.9. bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil Pridru en/a: 19.9. nego rahit i stavit malc.. i nadam se da ce to bit OK.Tirith Aenil Pridru en/a: 19. 2009. Postovi: 124 . [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. 2009. necu ni stihat. 14:47 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti..2009. 2007. Postovi: 6 Postano: 19.

Pasulj ima velike potrebe za toplotom.9.Postano: 24. mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki. ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. gra ak. buna je selekc ionisan tek nedavno. siroma an je kalorijama . 18:13 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus. Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha. Brazil i SAD.000 hektara. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja. cet. posebno u vecim dozama.2009. Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko . Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana. Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin). so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito. Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka. U istoriji ljudske ishrane pasulj. Ne podnosi gajenje u monokulturi. Kultivar u obliku . Nijedna povrtarska kultura. U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom. naroc ito vitamina E i C.. a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke. Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima. beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina. nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj. Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C. velike hranljive vrednosti. Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica. Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. veku zajedno s krompirom i kuk uruzom. Niske temperature vec od .5 0C do 1 0C uni tavaju usev.0. te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka. sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1. plodno i humusno. a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju. Kina. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. Najveci proizvodaci su Indija. Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20. pri cemu mahune ostaju ture.3 t/ha. Smedi. Indonezija. osim krompira. zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. sa vegetacijo m 70-90 dana. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost). Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam. donesen iz Amerike u Evropu u 16. mastima i natrijumom. ali povr ine statisticki nisu obradene. Ne daje dobre rezult ate na te kim.

U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. vr i se zaorava nje strni ta. Ako pasulju prethodi strno ito.pavine. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. velik utro ak r adne snage (rucna berba). Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena. 1. Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24. 90 kg K2O . 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista. a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega. U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15). Ovako se osim visokih. Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N. 80 kg P2O5. Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. Ðubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac. njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a. standardnih osobina: cistoca . lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja. Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva. pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva. Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. a u jesen se ore na punu dubinu. predsetveno celokupan N. 2. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva. Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota. Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm). Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa. Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje.

visoko aktivnih kvrzicni h bakterija. Setva mo e biti ma inska ili ruc na. U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a. Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti. Optimalna dubina je od 3 do 5cm. pri sobnoj temperaturi. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem. Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. neposred no pred setvu. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja. U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu. tipa zemlji ta i njegove vla nosti. klijavost semena (min.5kg preparata. Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0. Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. phaseoli. Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada . Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih. Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji. Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha. Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome. vremena setve. 70%).5 ha. Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa. a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha). Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha). Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C.semena (min. Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora. umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena. Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru. 97%). a krupnosemenog 100-140 kg/ha. Za 100kg semena pasulja potrebno je 0. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja. to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje. Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte. a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. Postavljanje oslonca za gajenje visokih. koja bi ubila bakterije. lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. biljka levo . u redove.

Na listu se kasnije javljaju i sorusi. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege. Uni tavati zara ene biljne ostatke. Oni su ispunjeni rdastom. tamnije b oje. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje. Slika: Simptomi antraknoze na listovima. pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke. sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). velicine 5-7 mm. Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. crvenkastopurpu rne pege. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni. koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. o krugle. okrugle do izdu ene. U pocetku se formiraju sitni. Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. manje na mahunama i retko na stablu. Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d. beli i malo uzdignuti sorusi. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. koje kasnije postaju tamne. Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka. Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite.Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja. utvrdena i u nas. Rda pasulja Uromyces appendiculatus Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja. postrnoj setvi i monokulturi. nekroticne pege oivicene mrkom zonom. ispunjeni sporama. kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm .

Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku. redovi u pravcu vetrova. Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva.anjenje inokuluma. Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. cesto i listovi propadaju i su e se. Simptomi bolesti: Stabljike i mahune. ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija.Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. spajaju i postaju mrke. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD. Manje bujan usev. a druga belu miceliju poput vate. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze. Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena. Bakterioze pasulja. Vre menom se pro iruju. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu. Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. G aleb/. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine. plodored. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola Na mestu infekcije. gajenje manje osetlivih sorata /Biser. na mladom. Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu . Slika:Simptom bakteriozne plamenjace.Vi egodi nji plodored. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum Slika: Simptomi bele trule i. zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. One se povecavaju. kao i u periodu velike o setljivosti biljaka. postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. oni se razlikuju po osetljiv . Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka. a oko njih formira uckasta zona. sitne pege masnog izgleda. phaseoli U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca.

Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora. lunatus. A. virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. V. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa. tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja.osti domacina i simptomima njihove reakcije. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum. a u nekim slucajevima i do 83%. pomi . smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. Po to se prenosi s emenom. Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima. U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan. sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava. Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme. V. Zara ene liske su bledozelene. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. evonymi. Mozaik kao osnovni tip simptoma. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%. medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris. lathyroides. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. ne i preos et1jivih biljaka. A. Po obliku. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a. zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja.) takode njegoy prirodni domacin. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina. zbog cega nas taje nekroza f1oema. doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi. Zbog neravnomernog porasta. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije. Vicia faba. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu. Macrosiphum euphorbiae i dr. medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. P. Simptomi oboljenja. U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i. kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i. cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan. a retko u omotacu semena. Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. Ustanovljeno da je. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. sativa. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru. . Aphis craccivora. Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp.

soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka. Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana. Simptomi oboljenja. Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u. doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. Trifolium. koji. mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj . virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican). Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja.S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja. razvoj vektorskih va i. bela detelina (T. kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu. repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja. Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense). incarnatum). a manji broj iz drugih porodica. zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten. Melilotus. po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme. Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia). Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju. to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara. cemu su. Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj. Medicago. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka. soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi). kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma). Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca. vedska detelina (T. . Vigna i dr. Lupinus. Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka.jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. kao vi egodi nja drvenasta biljka. to smanjuje prinose. hybridum). Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. svakako. irenje zaraza Virus sadr i nekoliko sojeva. gra ak i bob. Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka. Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za. inkamatska detelina (T. soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka. mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke. Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus.

domacina virusa.Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. Medu ovim va ima nalaze se. pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu. neke vrste cveca (frezija. gladiola) i korovskih biljaka. Prenosi se semenom pasulja. . Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. na primer. Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. to se cesto zavr ava uvenucem biljaka. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada. a biljke su delimicno izoblicene. U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i. Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa. blagovremeno uni tavati sve korovske. koje su naj tetnije u proizvodnji. Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu. Medu njima je. vektora virusa. Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. vrste: Acyrthosiphon pisum. kako bi se sprecile rane zaraze. Myzus persicae. Macrosiphum euforbiae. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. Aphis fabae i dr. Li ce neznatno zaostaje u pora stu. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. iskljucivo iz porodice leptirnjaca. veliki broj leptirnjaca. Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %). Potrebno je. jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. ali lako prenosi sokom zara enih biljaka. pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. kako je receno. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. takode. Virus se ne prenosi semenom pasulja. Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna. kao i semenom nekih kultivara v igne. Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i. koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo. Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave. zatim. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata .

Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. TETOCINA I KOROVA Slike: Biljne va i . obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana. a u skl adi tu se razvija cele godine. PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI. Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. prilikom berbe. Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja.prenosivi virusa pasulja Berba Niske sorte pasulja. Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata. podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima.Pasuljev i ak Acanthoscelidis obtectus Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%. Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose). Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno. Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. Vis oke sorte pasulja. Berba se ob avlja u jutarnjim casovima. Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine. Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka. . O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna. Slika: Pasuljev i ak. naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%. Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. bez promen e svojstava. Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna. Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe. osim u slucaju vrlo jakog napada. Za finalnu prodaju. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi. Ima vi e genaracija godi nje. Slike: etva pasulja. i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem . Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje.

patuljasti pasulj. mnogocve tni pasulj. Seme je bele. Slika: Mungo pasulj. mrke i crne boje. a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. Pred setvu. Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7°C) od pasulja. ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). a seme sazreva u avgustu. Period vegetacije traje 75-140 dana. Bere se kad su zrna. Seje se u kucice (60x40 cm). a mahune se beru svaka tri dana. ute. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25°C. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm. inace postaj u tvrde i neukusne. Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. Zahteva iste uslove kao i pasulj. Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade. seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana). Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. Naklijavanje se odvija na oko 20°C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm). a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna. Slika: Vigna pasulj. Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable. Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. . i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani.MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). sesquipedalis). bolestima i tetocinama. sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. mungo pasulj i lima pasulj. bledozelene boje. ali voli suncane polo aje. otpor na je prema su i. Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna. Mahune se beru sasvim mlade u toku leta. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->