Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

23:04 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------- Kak se to radi? [Vrh] aspalatus Pridru en/a: 12. gavez. a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih. prica Dra en imle a. odoljen (valerijana ). kamilica te hajducka trava. 12:50 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak »juhica« kojima se prica su kopriva. U istim se omjerima cesto .5 do tri tjedna. Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode. koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca«. dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom. »Juhica od kopriva. 10. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10. pet. pelin.xenia64 Pridru en/a: 03. a titila sam ih samo juhom od preslice. Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10. luk.rabarbara. rabi se protiv lisnih u i. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11. 2007.10.2008. preslica. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme. ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti.2008. koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik.2008.10. 2008. 09. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. sub. pet. 21:24 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela. ce njak. 09. listovirajcice. 1.10.

Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. »Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva. i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu. dodajuci: »Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37. umjesto kemijskim sredstvima. kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu«. Stoga je va no.vjesnik. kalcij.vutra. da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati«. nego ih odr avati u razumnoj kolicini. elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom. eljezo. istice Dra en. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------https://forums. pepelnice. I imali smo nametnike. fosfor i mangan. Nije cilj uni titi sve nametnik e. sri. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima.koristi i juhica od gaveza. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja.4. 02. krastavaca i kupusnjaca. ali ne toliko da bi nam ugrozili urod. poput rajcica.PDF[/url] [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama. li aja i grinja na biljkama. [url] http://www. ravnote a u eko sustavu je poremecena. Postovi: 124 Postano: 22. njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. 2009. rde. koji sadr i kalij. Naime. jer ona nisu agresivna poput kemijskih. i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava. Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja. sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi .org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i.2009.

dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena. Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima. maslacak. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati. od kamilice i odoljena samo cvjetovi. sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja. ucv . Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke. je r ce tada brze proklijati. odoljen i kopriva. pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje. te pospjesuje otpor nost i brzi rast. od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. Kipuce vode. Namocite sjeme. koprive. sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme. Osim toga. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki. a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru. pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje. Vec nakon 2-4 sata. a od koprive samo cvatuci vrhovi. a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka. tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. te ih je najbolje odmah ukloniti. sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati.ljkama. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata. Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode. te kora s mladih grana hrasta. gljivicnim oboljenjima i trulezi. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice. povecava otporno st biljke prema bolestima. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima. akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. odoljena. Tako npr. sprijeceva razvoj bakterija i gljivica. kamilice i kore hrasta. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika. Namocene u biljnoj kupki. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke. maslac ka. kamilica. mrtve su ili ostecene. Namocene u biljnu kupku. a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Namocite sjeme. najcesce se koriste Stolisnik. sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom.

B iljno gnojivo je lako pripemiti. kalcijum. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. mogu se upotrijebiti i neke biljke. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. a zatim time zaljevati biljke. hladne vode. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena. Kada pjena prestane da se stvara. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto. sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu. a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. a kada se uspori rast. pa i B. dohrana je potrebna jednom mjesecno. Namocite sjeme. treba pokrivat i tlo oko same biljke. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. a ako ne onda jednom u dva tjedna. rano opadanje donjih listova. Kao gnojivo. moze se primijeniti odozgo i odozdo. nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). kada prestane da se pjeni. gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom). Poslje nekoliko dana.rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. 2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. a umjesto stetnih kemikalija. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). a bilju osigurava dovoljno hrane. Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan . moze se ko ristiti i na jestivom bilju. Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. fosfor i mangan. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. jednom na tjedan. te brzi rast i otpornost biljke. kalijum.vitamine. Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih. Takoder nasjecenim koprivama. ako ih ima dovoljno. Zi mi dohrana nije potrebna. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde. Gnojidba. Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom.

grinja. sri. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.2009. a istovremeno jaca biljk e. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. 2009.4. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. svakih par dana. Priprema: . Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku. jer preparat gubi moc.Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Ako nema svjezih kopriva. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete. U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke. 02. Ne du ze. hrde. protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi. Koristi se protiv biljnih bole sti. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. gusjenica i mrava. poboljsava im otpornost i gnoji ih. hrda. kao sto su pljesan. Postovi: 124 Postano: 22. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline.

P rocijediti i upotrijebiti. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. hrde na bil jkama i pljesni.200 gr usitnjenog suhoh bilja. 02. stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode. tako da polako vrije jedno 30 min. procijediti i upotrijebiti. buba. Tekucinu procijediti. osta viti da se ohladi i upotrijebiti. protiv lisnog moljca. Priprema: 500 gr svjezih listova. Postovi: 124 . Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Moze se i zalijevati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti . razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. Moze se skuhati kao preslica.1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekucina pre stane pjeniti. protiv grinja. Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100. Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. 2009. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. preliti sa 10 lit kipuce vode. ne moze skoditi vec koristiti. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. Jedna litra ovog caja lit vode. i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5 Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. te ostaviti pokriveno 20-30 min. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.

moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka. Mine rali. gusjenica [Vrh] .2009. buha i usi. dusik.protiv komaraca.protiv biljnih usi. sri. fosfor. vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka. kalij. vrtne mu?ice.4.protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list. buha. muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet. biljnih usi. kalij.protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka. biljnih usi. mrava. paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica.protiv ?idaca.gnojivo koje sadrzi dusik. biljnih usiju. crva.kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list.lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka. miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka. muha. kao gnojivo sadrzi sumpor.protiv glisti. vrtnih musica. minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca. vocnih moljaca. m inerali.protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list.protiv biljnih usi.protiv zelenih muha. mikroelementi i kalijev karbonat. kalcij. zohara i mrava. natrij. vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica.protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list. buha. Takoder odlican kao pesticid. gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.protiv biljnih u?i.protiv muha i moljaca. raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list. m uha i buha. u?i i grinja.protiv trulezi. laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list. raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka. 10:33 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid.Postano: 22.kao gnojivo sadrzi zeljezo.kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list. -Bazga (sambucus nigra) ?list.

necu nista. Postovi: 124 .9. a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom. 02. 2007. i nadam se da ce to bit OK. 19:27 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem.. sub. Postovi: 6 Postano: 20. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20. Postovi: 6 Postano: 19. 2009. bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil Pridru en/a: 19.9.2009....9.. mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu. 23:17 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje. 09. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. ned.. 14:47 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07... 2009.2009. 09. 2009. necu ni stihat. 09. nego rahit i stavit malc.2009.Tirith Aenil Pridru en/a: 19. ned.

Ne daje dobre rezult ate na te kim.3 t/ha. pri cemu mahune ostaju ture. a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke. osim krompira. mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki. gra ak. so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. Kina. mastima i natrijumom.9. nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj.5 0C do 1 0C uni tavaju usev. 18:13 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus. Smedi. beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina. Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito. Kultivar u obliku . velike hranljive vrednosti.0. Pasulj ima velike potrebe za toplotom. U istoriji ljudske ishrane pasulj. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost).. buna je selekc ionisan tek nedavno. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C. naroc ito vitamina E i C. Indonezija. zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja. Ne podnosi gajenje u monokulturi. veku zajedno s krompirom i kuk uruzom. Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju. Brazil i SAD. sa vegetacijo m 70-90 dana. sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1. Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20. Nijedna povrtarska kultura. cet. Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica.000 hektara. a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju.2009. Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki. posebno u vecim dozama. plodno i humusno. Niske temperature vec od . U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom.Postano: 24. Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin). donesen iz Amerike u Evropu u 16. te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam. siroma an je kalorijama . Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko . ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana. ali povr ine statisticki nisu obradene. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka. Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha. Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. Najveci proizvodaci su Indija.

te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa.pavine. Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. vr i se zaorava nje strni ta. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15). standardnih osobina: cistoca . Ako pasulju prethodi strno ito. pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva. Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje. velik utro ak r adne snage (rucna berba). predsetveno celokupan N. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega. Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm). a u jesen se ore na punu dubinu. 1. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva. U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N. Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. 80 kg P2O5. NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena. Ðubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac. Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva. takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. 90 kg K2O . U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema. Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. Ovako se osim visokih. 2. Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota. lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja. Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24. njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a. 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista.

koja bi ubila bakterije. Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora. a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha). Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha). u redove. Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte.semena (min. Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih. biljka levo . a krupnosemenog 100-140 kg/ha. visoko aktivnih kvrzicni h bakterija. vremena setve. Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C. klijavost semena (min. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja. neposred no pred setvu. 97%). Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada . Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0. Optimalna dubina je od 3 do 5cm. Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha. Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. Setva mo e biti ma inska ili ruc na. Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena. 70%). Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji. Za 100kg semena pasulja potrebno je 0. Postavljanje oslonca za gajenje visokih. tipa zemlji ta i njegove vla nosti. Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti. U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome. umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. phaseoli.5 ha. lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a. Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru. a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje. Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa.5kg preparata. pri sobnoj temperaturi. Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem.

Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d.Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja. okrugle do izdu ene. sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). koje kasnije postaju tamne. Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite. utvrdena i u nas. Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista. Uni tavati zara ene biljne ostatke. Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. o krugle. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege. tamnije b oje. beli i malo uzdignuti sorusi. manje na mahunama i retko na stablu. U pocetku se formiraju sitni. pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. nekroticne pege oivicene mrkom zonom. Na listu se kasnije javljaju i sorusi. Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. velicine 5-7 mm. Slika: Simptomi antraknoze na listovima. postrnoj setvi i monokulturi. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. Rda pasulja Uromyces appendiculatus Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute. pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje. kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm . ispunjeni sporama. crvenkastopurpu rne pege. Oni su ispunjeni rdastom. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni.

Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola Na mestu infekcije. Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena. postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja. oni se razlikuju po osetljiv . Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva. a oko njih formira uckasta zona. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. Simptomi bolesti: Stabljike i mahune. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. sitne pege masnog izgleda. gajenje manje osetlivih sorata /Biser. Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu . na mladom. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum Slika: Simptomi bele trule i. Manje bujan usev. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima. Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka.anjenje inokuluma.Vi egodi nji plodored. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze. redovi u pravcu vetrova. cesto i listovi propadaju i su e se. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine.Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. phaseoli U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim. Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege. Vre menom se pro iruju. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena. od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca. navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD. plodored. kao i u periodu velike o setljivosti biljaka. Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. spajaju i postaju mrke. Slika:Simptom bakteriozne plamenjace. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. Bakterioze pasulja. One se povecavaju. G aleb/. a druga belu miceliju poput vate. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja. ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija.

Zbog neravnomernog porasta. U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. Vicia faba. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. A. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina. Mozaik kao osnovni tip simptoma. Simptomi oboljenja. sativa. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke. Po to se prenosi s emenom. V. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum. virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. Ustanovljeno da je. Aphis craccivora. a u nekim slucajevima i do 83%. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i. tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja. evonymi. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora.) takode njegoy prirodni domacin. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije. Po obliku. . Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom. virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris. ne i preos et1jivih biljaka. lunatus. cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta. pomi . Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi.osti domacina i simptomima njihove reakcije. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru. medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. Macrosiphum euphorbiae i dr. zbog cega nas taje nekroza f1oema. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. V. Zara ene liske su bledozelene. Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu. U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i. Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a. P. Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja. zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. a retko u omotacu semena. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima. A. lathyroides.

Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u. soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka. to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju. Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. gra ak i bob. kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu. Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia). cemu su. koji. Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. . Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka. Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara. Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca. irenje zaraza Virus sadr i nekoliko sojeva. soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka. a manji broj iz drugih porodica. U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka. Melilotus. inkamatska detelina (T. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za. repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja. Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. Simptomi oboljenja. soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi). Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana. Medicago. mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. svakako. Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj. to smanjuje prinose. Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka. incarnatum). razvoj vektorskih va i. Lupinus. zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten.S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja. Vigna i dr. Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican). Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme. hybridum). kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma). vedska detelina (T. bela detelina (T. Trifolium. kao vi egodi nja drvenasta biljka.jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj . U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense). Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke. Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja.

koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. domacina virusa. Potrebno je. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo. iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. veliki broj leptirnjaca. pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata . na primer.Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama. Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. a biljke su delimicno izoblicene. to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave. Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu. pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. to se cesto zavr ava uvenucem biljaka. . Virus se ne prenosi semenom pasulja. Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %). takode. ali lako prenosi sokom zara enih biljaka. Myzus persicae. Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. Medu njima je. Macrosiphum euforbiae. Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna. gladiola) i korovskih biljaka. koje su naj tetnije u proizvodnji. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. vrste: Acyrthosiphon pisum. kako bi se sprecile rane zaraze. jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada. neke vrste cveca (frezija. zatim. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka. kao i semenom nekih kultivara v igne. Aphis fabae i dr. Medu ovim va ima nalaze se. Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa. Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. Li ce neznatno zaostaje u pora stu. U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. kako je receno. blagovremeno uni tavati sve korovske. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. vektora virusa. Prenosi se semenom pasulja. biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa. Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. iskljucivo iz porodice leptirnjaca. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana.

Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI. Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%. Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka.Pasuljev i ak Acanthoscelidis obtectus Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. prilikom berbe. Slike: etva pasulja. Ima vi e genaracija godi nje. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna. Za finalnu prodaju. podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima. obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno. i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem . kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose). Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna.prenosivi virusa pasulja Berba Niske sorte pasulja. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine. posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje. Berba se ob avlja u jutarnjim casovima. gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja. Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. . U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. Slika: Pasuljev i ak. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana. TETOCINA I KOROVA Slike: Biljne va i . Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi. naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%. osim u slucaju vrlo jakog napada. Vis oke sorte pasulja. a u skl adi tu se razvija cele godine. Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata. bez promen e svojstava.

Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade. Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7°C) od pasulja. . ali voli suncane polo aje. a mahune se beru svaka tri dana. seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana).MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. Pred setvu. Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. otpor na je prema su i. Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti. mrke i crne boje. Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. mnogocve tni pasulj. Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm. Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. Bere se kad su zrna. a seme sazreva u avgustu. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm). Seme je bele. dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). ute. Slika: Vigna pasulj. mungo pasulj i lima pasulj. patuljasti pasulj. Naklijavanje se odvija na oko 20°C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. Slika: Mungo pasulj. Mahune se beru sasvim mlade u toku leta. a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25°C. inace postaj u tvrde i neukusne. Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. sesquipedalis). bledozelene boje. sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm. Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable. a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. Period vegetacije traje 75-140 dana. ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). Seje se u kucice (60x40 cm). bolestima i tetocinama. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. Zahteva iste uslove kao i pasulj. i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani.