Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

10. pelin. a titila sam ih samo juhom od preslice.xenia64 Pridru en/a: 03. dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10.10. pet. rabi se protiv lisnih u i.10. 2008. a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih. koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca«.2008. U istim se omjerima cesto . listovirajcice. Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. ce njak.rabarbara. »Juhica od kopriva. Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode.10. 21:24 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela. 09. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme. odoljen (valerijana ). pet. 23:04 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------- Kak se to radi? [Vrh] aspalatus Pridru en/a: 12. luk. preslica. 1. koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik. 12:50 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak »juhica« kojima se prica su kopriva.2008. gavez. ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti. prica Dra en imle a. 09.5 do tri tjedna.2008. 2007. 2007. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11. kamilica te hajducka trava. sub.

hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen. »Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva. kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu«. i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu. jer ona nisu agresivna poput kemijskih. ravnote a u eko sustavu je poremecena. eljezo. 2009. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja. i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava. koji sadr i kalij. pepelnice. njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja. fosfor i mangan.vutra. sri. Naime. Nije cilj uni titi sve nametnik e. ali ne toliko da bi nam ugrozili urod. Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. rde. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama. [url] http://www.PDF[/url] [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. I imali smo nametnike. elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom. krastavaca i kupusnjaca.org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i. umjesto kemijskim sredstvima. nego ih odr avati u razumnoj kolicini. dodajuci: »Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod.vjesnik. poput rajcica. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi .2009. Postovi: 124 Postano: 22.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima. li aja i grinja na biljkama. da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati«. sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom.koristi i juhica od gaveza. istice Dra en. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------https://forums. kalcij.4. 02. Stoga je va no.

tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. najcesce se koriste Stolisnik. akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice. maslacak. kamilice i kore hrasta. te kora s mladih grana hrasta. Namocene u biljnoj kupki. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati. a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje. koprive. a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana. bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena. a od koprive samo cvatuci vrhovi. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima. odoljena. Namocene u biljnu kupku. te ih je najbolje odmah ukloniti. kamilica. Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima. a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom. Osim toga. sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Vec nakon 2-4 sata. Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke. gljivicnim oboljenjima i trulezi. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje. maslac ka. sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati. pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. od kamilice i odoljena samo cvjetovi. povecava otporno st biljke prema bolestima. Namocite sjeme. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata. odoljen i kopriva. pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Tako npr. ucv . od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. Namocite sjeme. a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka. sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja.ljkama. Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode. sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme. Kipuce vode. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i. je r ce tada brze proklijati. sprijeceva razvoj bakterija i gljivica. te pospjesuje otpor nost i brzi rast. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki. mrtve su ili ostecene. a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru.

moze se primijeniti odozgo i odozdo. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu. a bilju osigurava dovoljno hrane. sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje. a umjesto stetnih kemikalija. Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. kalcijum. fosfor i mangan. kalijum. Gnojidba.rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan .vitamine. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. a zatim time zaljevati biljke. a kada se uspori rast. Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. te brzi rast i otpornost biljke. B iljno gnojivo je lako pripemiti. Zi mi dohrana nije potrebna. hladne vode. moze se ko ristiti i na jestivom bilju. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena. dohrana je potrebna jednom mjesecno. mogu se upotrijebiti i neke biljke. Kada pjena prestane da se stvara. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde. Namocite sjeme. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. rano opadanje donjih listova. treba pokrivat i tlo oko same biljke. Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih. nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). kada prestane da se pjeni. ako ih ima dovoljno. Poslje nekoliko dana. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. jednom na tjedan. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom). 2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). a ako ne onda jednom u dva tjedna. Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Kao gnojivo. pa i B. Takoder nasjecenim koprivama.

protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Postovi: 124 Postano: 22. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete. 02. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku. grinja. Priprema: .Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza. ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. Ne du ze. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi. a istovremeno jaca biljk e. na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. hrda. Ako nema svjezih kopriva.2009. Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu. jer preparat gubi moc. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. svakih par dana. Koristi se protiv biljnih bole sti. kao sto su pljesan. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo.4. 2009. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. gusjenica i mrava. hrde. poboljsava im otpornost i gnoji ih. sri. U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke.

procijediti i upotrijebiti. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. 2009. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100. stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode. Postovi: 124 . Moze se skuhati kao preslica. Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Kada tekucina pre stane pjeniti. protiv lisnog moljca. P rocijediti i upotrijebiti. tako da polako vrije jedno 30 min. Jedna litra ovog caja lit vode. Tekucinu procijediti. preliti sa 10 lit kipuce vode. razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5 Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Moze se i zalijevati. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. Priprema: 500 gr svjezih listova. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. osta viti da se ohladi i upotrijebiti. protiv grinja.200 gr usitnjenog suhoh bilja. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti . te ostaviti pokriveno 20-30 min. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina. hrde na bil jkama i pljesni. 02. ne moze skoditi vec koristiti. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o. buba.

kalij.protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list. biljnih usiju.kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list. natrij. vocnih moljaca. raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka.protiv trulezi. dusik.protiv komaraca. gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama. gusjenica [Vrh] . kao gnojivo sadrzi sumpor. biljnih usi.protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list. miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka.lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list. mikroelementi i kalijev karbonat. Mine rali. vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka. vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica. u?i i grinja.protiv biljnih usi.gnojivo koje sadrzi dusik. fosfor. crva. paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica. 10:33 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid. sri.kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list.protiv glisti. Takoder odlican kao pesticid. m inerali.protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka.2009.protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list.protiv biljnih usi. raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list. moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka. biljnih usi. buha i usi. muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet. zohara i mrava. m uha i buha.protiv muha i moljaca. -Bazga (sambucus nigra) ?list.protiv biljnih u?i.protiv ?idaca.protiv zelenih muha.kao gnojivo sadrzi zeljezo. laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list. buha. buha. vrtnih musica.Postano: 22. kalij. mrava. vrtne mu?ice. kalcij.4. muha. minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca.

a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom... sub. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. 19:27 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem.9. bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil Pridru en/a: 19...Tirith Aenil Pridru en/a: 19. 2009...2009. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11.9. ned.2009.. 09. 23:17 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje. 09. necu ni stihat. Postovi: 6 Postano: 20. 09.2009. 2007. i nadam se da ce to bit OK. ned.9. 14:47 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti. Postovi: 124 . 2009. nego rahit i stavit malc. necu nista. mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu. 02. 2009.. Postovi: 6 Postano: 19.

Pasulj ima velike potrebe za toplotom. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost). so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. Kina.3 t/ha. a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke.0. mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki. a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka. beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina. buna je selekc ionisan tek nedavno. ali povr ine statisticki nisu obradene. Najveci proizvodaci su Indija. Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin). Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito. plodno i humusno. osim krompira.. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. Kultivar u obliku . Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20. naroc ito vitamina E i C. Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam. nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj. Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica.Postano: 24. sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1.2009. sa vegetacijo m 70-90 dana. cet. Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju. Niske temperature vec od . mastima i natrijumom. U istoriji ljudske ishrane pasulj. posebno u vecim dozama. Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha. veku zajedno s krompirom i kuk uruzom. Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima. pri cemu mahune ostaju ture. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C. Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. donesen iz Amerike u Evropu u 16. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka. 18:13 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus. Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana.5 0C do 1 0C uni tavaju usev. U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom. Ne podnosi gajenje u monokulturi. Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki. ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. siroma an je kalorijama . Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. Indonezija. te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. Brazil i SAD. gra ak. Smedi. velike hranljive vrednosti. zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. Ne daje dobre rezult ate na te kim. Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko .9. Nijedna povrtarska kultura.000 hektara.

NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena. te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa. vr i se zaorava nje strni ta. standardnih osobina: cistoca . Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva. U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. velik utro ak r adne snage (rucna berba). a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje. 90 kg K2O . njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a. Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N. Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. Ovako se osim visokih. 80 kg P2O5. Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24. Ðubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac. a u jesen se ore na punu dubinu. 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista. takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15). Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm). Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota. Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. 2. lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja.pavine. 1. a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega. Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. Ako pasulju prethodi strno ito. Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva. predsetveno celokupan N. U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema.

phaseoli. Setva mo e biti ma inska ili ruc na. klijavost semena (min. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. koja bi ubila bakterije. Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. a krupnosemenog 100-140 kg/ha. Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha).5 ha. u redove. pri sobnoj temperaturi. Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti. neposred no pred setvu. U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a. U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu.5kg preparata. Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0.semena (min. Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada . Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja. a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena. 97%). U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome. Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte. Optimalna dubina je od 3 do 5cm. lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa. Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. visoko aktivnih kvrzicni h bakterija. biljka levo . tipa zemlji ta i njegove vla nosti. Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). Postavljanje oslonca za gajenje visokih. Za 100kg semena pasulja potrebno je 0. Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C. 70%). Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru. Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih. Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem. umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji. Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha. Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje. vremena setve. a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha).

Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene. postrnoj setvi i monokulturi. U pocetku se formiraju sitni. Slika: Simptomi antraknoze na listovima. Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. koje kasnije postaju tamne. o krugle. Na listu se kasnije javljaju i sorusi. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute. Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite. Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d. koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. nekroticne pege oivicene mrkom zonom. Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. okrugle do izdu ene. tamnije b oje. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. manje na mahunama i retko na stablu.Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. beli i malo uzdignuti sorusi. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege. ispunjeni sporama. Rda pasulja Uromyces appendiculatus Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja. pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke. velicine 5-7 mm. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka. utvrdena i u nas. Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista. kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm . Oni su ispunjeni rdastom. pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni. sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). crvenkastopurpu rne pege. Uni tavati zara ene biljne ostatke.

Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu . ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija. Bakterioze pasulja. Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka.Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. Vre menom se pro iruju. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. sitne pege masnog izgleda. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola Na mestu infekcije. Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva. cesto i listovi propadaju i su e se. navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima. G aleb/. spajaju i postaju mrke. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja. plodored. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena. oni se razlikuju po osetljiv . od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze. zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca. a druga belu miceliju poput vate. na mladom. Slika:Simptom bakteriozne plamenjace. kao i u periodu velike o setljivosti biljaka.anjenje inokuluma. One se povecavaju. postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata. Manje bujan usev. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum Slika: Simptomi bele trule i.Vi egodi nji plodored. redovi u pravcu vetrova. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine. phaseoli U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim. a oko njih formira uckasta zona. gajenje manje osetlivih sorata /Biser. Simptomi bolesti: Stabljike i mahune.

P. Po to se prenosi s emenom. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%. medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta. A. . tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja. smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi. Zbog neravnomernog porasta.osti domacina i simptomima njihove reakcije. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. Aphis craccivora. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja. pomi . Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije. Macrosiphum euphorbiae i dr. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru. A. V. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. Mozaik kao osnovni tip simptoma. zbog cega nas taje nekroza f1oema. medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris. kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. Ustanovljeno da je.) takode njegoy prirodni domacin. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima. Simptomi oboljenja. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina. zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika. cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. Po obliku. o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. V. virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava. a retko u omotacu semena. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a. a u nekim slucajevima i do 83%. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme. ne i preos et1jivih biljaka. Zara ene liske su bledozelene. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. lathyroides. Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. lunatus. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. Vicia faba. sativa. evonymi. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu. U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i. virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan. Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom. Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan.

Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja. U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju. a manji broj iz drugih porodica. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za. Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus. koji. . mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka. po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja. Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka. Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka. cemu su. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. Simptomi oboljenja. Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj. Melilotus. kao vi egodi nja drvenasta biljka. gra ak i bob. Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. bela detelina (T. Medicago. to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. inkamatska detelina (T. kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma). to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka. U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense). soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi). Vigna i dr. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca. Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia).S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja. Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u. incarnatum). Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke. mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj . irenje zaraza Virus sadr i nekoliko sojeva. Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. hybridum). repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja. vedska detelina (T.jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme. doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka. razvoj vektorskih va i. svakako. kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu. Trifolium. virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican). Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. Lupinus. to smanjuje prinose. Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana.

Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. neke vrste cveca (frezija. domacina virusa. a biljke su delimicno izoblicene. kao i semenom nekih kultivara v igne. na primer. Virus se ne prenosi semenom pasulja. . kako bi se sprecile rane zaraze. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka. pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu. Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa. Li ce neznatno zaostaje u pora stu. jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. blagovremeno uni tavati sve korovske. Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %). koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa. vrste: Acyrthosiphon pisum. iskljucivo iz porodice leptirnjaca. zatim. Macrosiphum euforbiae.Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata . Myzus persicae. biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i. pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. to se cesto zavr ava uvenucem biljaka. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana. takode. Aphis fabae i dr. gladiola) i korovskih biljaka. koje su naj tetnije u proizvodnji. Medu ovim va ima nalaze se. Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. kako je receno. vektora virusa. veliki broj leptirnjaca. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave. ali lako prenosi sokom zara enih biljaka. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. Potrebno je. Prenosi se semenom pasulja. iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. Medu njima je. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna.

naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%. posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. bez promen e svojstava.Pasuljev i ak Acanthoscelidis obtectus Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna. Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine. . a u skl adi tu se razvija cele godine. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. Berba se ob avlja u jutarnjim casovima. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi. i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem . Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. TETOCINA I KOROVA Slike: Biljne va i . gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. osim u slucaju vrlo jakog napada. Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. Slika: Pasuljev i ak. Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna. Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe. Vis oke sorte pasulja. Slike: etva pasulja. Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata. Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI. Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%.prenosivi virusa pasulja Berba Niske sorte pasulja. Ima vi e genaracija godi nje. kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose). Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana. Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka. obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. Za finalnu prodaju. Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. prilikom berbe. podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima. Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja. O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno.

Naklijavanje se odvija na oko 20°C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). inace postaj u tvrde i neukusne. Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable. a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. Pred setvu. sesquipedalis). Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade. sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm. Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna. Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. Zahteva iste uslove kao i pasulj. otpor na je prema su i. Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. mungo pasulj i lima pasulj. seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana). i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani. mnogocve tni pasulj. Period vegetacije traje 75-140 dana. a mahune se beru svaka tri dana. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. Seme je bele. . Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7°C) od pasulja. ute. a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. Seje se u kucice (60x40 cm). a seme sazreva u avgustu. dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. Slika: Vigna pasulj. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti. ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25°C. mrke i crne boje. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm). Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. ali voli suncane polo aje. bledozelene boje. bolestima i tetocinama. Slika: Mungo pasulj. Mahune se beru sasvim mlade u toku leta.MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. Bere se kad su zrna. Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm. patuljasti pasulj.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful