Seksualna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se raspor edivanjem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni

feromon ispu taju enke kak o bi privukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zas icena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postupno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, breskvina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. U ekolo koj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. tetnika koriste se i razni mi kroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopu tena primjena genetski modif iciranih organizama niti njihovih derivata. Znacajnu primjenu imaju bakterije vr ste Bacillus thuringiensis. Razliciti sojevi ove bakterije djeluju na razlicite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornja e (npr. krumpirovu zlaticu). B. thuringiensis je bakterija u obliku tapica koja u procesu sporulacije stvara p roteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav licinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paral izom probavnog sustava. Toksicni spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavn og trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje n a jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo va an monitoring razvoja tetnika kako b i se odredio pogodan trenutak primjene. Bacillus thuringiensis visoko je selekti van i nije toksican za ljude. Seksualni feromoni Jo jedno odstupanje od pravila kod za tite bilja u ekolo koj proizvodnji cini upotreb a sintetski dobivenih feromona. Njihova primjena je dopu tena buduci da su kemijsk i identicni prirodnim feromonima insekata, ne dolaze u kontakt s kulturama i ne ostavljaju rezidue u okoli u, visoko su selektivni, nisu toksicni za covjeka i kor isne organizme. Feromoni su volatilni spojevi putem kojih insekti komuniciraju, a ovisno o njihovoj funkciji razlikujemo seksualne feromone, feromone agregacije , opasnosti i dr. Najce cu primjenu imaju seksualni feromoni koji se osim za suzbi janje koriste i za monitoring. Najra irenija metoda suzbijanja je seksualna konfuzija ili dezorijentacija. Seksua lna konfuzija ima za cilj sprijeciti parenje insekata, a provodi se rasporedivan jem odredenog broja feromonskih kapsula (seksualni feromon ispu taju enke kako bi p rivukle mu jake) na proizvodnoj povr ini. Kada je citava proizvodna povr ina zasicena seksualnim feromonom, mu jak ne mo e pronaci enku te ne dolazi do parenja pa se postu pno smanjuje broj jedinki. Ova metoda primjenjuje se za jabucnog savijaca, bresk vina moljca i savijaca, gro dane moljce i dr. Od sredstava koja se tradicionalno koriste u ekolo koj proizvodnji insekticidna sv ojstva imaju sljedece tvari: kalijev sapun, mineralna ulja, parafinsko ulje i ka lcijev polisulfid. Kalijev sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih u i, titastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. U ekolo koj proizvodnji dosta se primjenjuje u za ticenom prostoru za smanjenje populacije tetnika prije uno enja p rirodnih neprijatelja. Kod njegove primjene va no je koristiti velike kolicine vod e kako bi se biljke dobro okupale. Voda mora biti neutralne do slabo kisele reak cije. Osim to suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i cadavice. http://www.seljak.hr Zadnja promjena: ogi; 28.9.2007. pet. 20:12; ukupno mijenjano 1 put. [Vrh] ogi Site Admin

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 28.9.2007. pet. 20:11

Naslov:

-------------------------------------------------------------------------------Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno moguce rje enja. Potpunim pre stankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje vecinom sami uzgajate ili se nadu u prirodi. Za domaca sredstva za prskanje i gnojidbu potre bne su sljedece biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vratic u cvijetu, rabar bara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i ce njak, list rajcic e, kamilica, hajducka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prs kanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno jaca biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Tekuce gnojivo od kopriva osobito se p reporuca za lisnato povrce zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari. Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovi h listova i stabljike mo e pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, rde na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prilicno silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, ka o to su plijesan, rda, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vocke). Sredstvo za prskanje od vratica u cvijetu djeluje protiv tetocina na vrtnim jagod ama, protiv grinja na kupinama, tetocina na malini, protiv lisnog moljca, rde na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova rajcice rabi se za prskanje kupusnjaca od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. Caj od cvijeta odoljena djeluje kao odlicno gnojivo za povrce s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, jaca biljke a i stovremeno je i odlican dodatak kompos tu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju p oriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i ce njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na rajcici, kao i u slucaju da li ce krumpira postane smede. Od kuhanih ljus ki crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca. [Vrh] Luna

Pridru en/a: 11. 09. 2007. Postovi: 3780 Postano: 28.9.2007. pet. 22:39 Naslov:

--------------------------------------------------------------------------------

[Vrh]

a istovremeno pobolj av a otpornost biljaka i gnoji ih. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 10. koji se preporuca za prihranu lisnatog povrca«.2008. 2007. Jedan kilogram kopriva treba 24 sata namakati u pet ili deset litara vode. 2007.2008. Ako se koprive ostave namakati dulje vrijeme.2008. kamilica te hajducka trava. 23:04 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------- Kak se to radi? [Vrh] aspalatus Pridru en/a: 12. pet. »Juhica od kopriva. odoljen (valerijana ). ce njak.5 do tri tjedna. listovirajcice. 21:24 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Moram se pohvaliti da ove godine niti jedna moja rajcica nije oboljela. 09. a titila sam ih samo juhom od preslice. [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11. pet. 10.10. gavez.xenia64 Pridru en/a: 03. prica Dra en imle a. pelin. 09. koje osim mineralnih tvari sadr e i du ik. 1. ovisno o jacini juhe koju elimo dobiti. 12:50 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Najce ce biljke za pripravak »juhica« kojima se prica su kopriva. rabi se protiv lisnih u i. Postovi: 25 Lokacija: Nova Gradi ka Postano: 10. sub. preslica. dobiva se visoko kvalitetan gnoj bogat du ikom. Postovi: 2569 Lokacija: Split Postano: 11.10. luk. U istim se omjerima cesto . 2008.rabarbara.10.

dodajuci: »Ako nametnici pocnu naveliko uni tavati urod.vutra. njima se hrane druge korisne vrste poput bubamara. eljezo. da dosta vremena provodimo u vrtu i promatramo to se dogada kako bismo na vrijeme mogli reagirati«. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim bi .PDF[/url] [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07.4. rde. fosfor i mangan. istice Dra en. Nije cilj uni titi sve nametnik e.vjesnik. i tada je kasno za upotrebu ekolo kih sredstava.html KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bole stima i stetnicima. 02. kako ne bi poremetili odnose u ekosustavu«. Postovi: 124 Postano: 22. Jedan kilogram svje e narezane preslice stavi se u 10 litara vode i nakon 24 sata prska se po biljkama. li aja i grinja na biljkama. 2009. »Na Recikliranom imanju ove smo sezone najvi e koristili juhicu od kopriva. i oni imaju svoju ulogu u eko sustavu. krastavaca i kupusnjaca. [url] http://www. I imali smo nametnike. pepelnice. poput rajcica.koristi i juhica od gaveza. umjesto kemijskim sredstvima. koji sadr i kalij. Od njegovih listova i stabljike mo e se pripraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima.2009. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------https://forums. nego ih odr avati u razumnoj kolicini. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opat ice Hildegard von Bingen.org/problemi-tokom-uzgoja/3361-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticid i. elimo li se baviti ekolo kim vrtlarstvom. kalcij. Juhicu od gaveza posebno vole biljke koje imaju dugo razdoblje dozrijevanja.hr/pdf/2007%5C08%5C03%5C37A37. sjeme mozemo ojacati biljnom k upkom. Naime. Stoga je va no. Juha od preslice koristi se protiv gljivicnih oboljenja. sri. ali ne toliko da bi nam ugrozili urod. ravnote a u eko sustavu je poremecena. jer ona nisu agresivna poput kemijskih.

je r ce tada brze proklijati. povecava otporno st biljke prema bolestima. odoljena. ucv . Mjesovita kupka 1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode. najcesce se koriste Stolisnik. gljivicnim oboljenjima i trulezi. te kora s mladih grana hrasta. maslacak. bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listov i. kamilice i kore hrasta. kamilica. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica. a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. koprive. te ih je najbolje odmah ukloniti. tekucinu p rocijediti u plitku posudu te umociti sjeme. od kamilice i odoljena samo cvjetovi. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice. a za pripremu mjesov ite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru. mrtve su ili ostecene. Namocite sjeme. pokri veno pustiti 2-3 sata i procijediti. Vec nakon 2-4 sata. Namocene u biljnu kupku. dodati 5 kapi sok a iscijedenog iz cvijetova odoljena.ljkama. Kipuce vode. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme. maslac ka. Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrl o zadovoljna postignutim rezultatima. odoljen i kopriva. Osim toga. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena ispliva le na povrsinu kupke. a od koprive samo cvatuci vrhovi. Tako npr. sjemenke treba oprezno izvaditi i ostav iti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima. Namocene u biljnoj kupki. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki. akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle bil jcice. pa zljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. sprijeceva razvoj bakterija i gljivica. te pospjesuje otpor nost i brzi rast. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati. sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tva ri drugog bilja. Za pr ipremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje. od svake biljke moze se pripremiti i zase bna kupka. sjemenke izvaden e iz biljne kupke mogu se sijati. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika. Osim tog a zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. Namocite sjeme. a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka. a najbolj e kisnicom ili prokuhanom vodom. sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem k ako se ne bi medusobno zaljepile.

oslabl jen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. a ako ne onda jednom u dva tjedna. Poslje nekoliko da na gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba prav iti izvan kuce. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena.vitamine. kada prestane da se pjeni. Upotrebljava se samo ra zrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zas titili gnojivo od upadanja insekata. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ces ce tj. 2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. mogu se upotrijebiti i neke biljke. gnojivo treba procijediti i razrijediti deseto strukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom). Namocite sjeme. Od nj egovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima.rscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. moze se primijeniti odozgo i odozdo. Takoder nasjecenim koprivama. Zi mi dohrana nije potrebna. kalcijum. treba pokrivat i tlo oko same biljke. hladne vode. Kao gnojivo. pa i B. B iljno gnojivo je lako pripemiti. Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde. a kada se uspori rast. nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gn ojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). a zatim time zaljevati biljke. kalijum. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto. fosfor i mangan. Ovim gnoj ivom moze da se gnoji jednom na tjedan . sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vr ijednosti zemlje. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. jednom na tjedan. tekucina ima smedu bo ju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). zakipiti te lagan o kuhati 1 sat. a bilju osigurava dovoljno hrane. te brzi rast i otpornost biljke. Poslje nekoliko dana. Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. a umjesto stetnih kemikalija. rano opadanje donjih listova. ako ih ima dovoljno. Gnojidba. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. moze se ko ristiti i na jestivom bilju. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogl a niknuti kopriva izmedu biljaka. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. ------------------------------------------------------------------------------------------------------BIO GNOJIVA Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu. Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih. Kada pjena prestane da se stvara. dohrana je potrebna jednom mjesecno.

02. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. gusjenica i mrava. 10:31 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi. sri. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Postovi: 124 Postano: 22. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito p rskati biljku. 2009. grinja. hrde. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. svakih par dana. ko ji pomazu u borbi protiv nametnika. kao sto su pljesan. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavica) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Koristi se protiv biljnih bole sti. jer preparat gubi moc. poboljsava im otpornost i gnoji ih. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi. Ako nema svjezih kopriva. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stet inih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete. Ne du ze. Odoljen je sa stabljikama i lis tovima odlican dodatak kompostu. a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. Priprema: . a istovremeno jaca biljk e.4. Caj od cvjeta Odoljena Djeluje kao odlicno gnojivo. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07.Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza. U tu svrhu moze se upotrijebiti raspr civac ili prskalica za vocke. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njo me dobro popriskati biljke sa svih strana. hrda.2009. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vo de i ostaviti 2-3 dana.

Ostavimo poklopljeno da se dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. 02. Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se o. preliti sa 10 lit kipuce vode. buba. procijediti i upotrijebiti. razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njom e prskati zemlju. Postovi: 124 . tako da polako vrije jedno 30 min. Tekucinu procijediti. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Jedna litra ovog caja lit vode.1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode ati. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. 2009. O d kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekat a. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti . osta viti da se ohladi i upotrijebiti. Sredstvo za prskanje od Vratica u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv stetocina. Kada tekucina pre stane pjeniti. Priprema: 500 gr svjezih listova. protiv lisnog moljca. hrde na bil jkama i pljesni. stabljika i cvjetova vratica ili 30 gr osusene biljke po topiti u 10 lit vode.200 gr usitnjenog suhoh bilja. Moze se i zalijevati. Priprema: 1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. te ostaviti pokriveno 20-30 min. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smede. i ostaviti 12 s namakala skuham ohladi a zatim razrijediti u 5 Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Moze se skuhati kao preslica. ne moze skoditi vec koristiti. Sredstvo za prskanje od Buhaca 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100. P rocijediti i upotrijebiti. protiv grinja.

protiv ?idaca. kalij. buha. -Lavanda (lavandula angustifolia) ?cvijet i list.protiv biljnih usi. raznih bi ljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) ?list.2009. kao gnojivo sadrzi sumpor. Takoder odlican kao pesticid.Postano: 22. vrtne mu?ice i muhe -Bora?ina (borago officinalis) ?cijela biljka.kao gnojivo sadrzi zeljezo.protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) ?list. moljaca i vrt nih kukakca -Maslacak (taraxacum officinale) ?cijela biljka. miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) ?cijela biljka. sri. -Bazga (sambucus nigra) ?list. mikroelementi i kalijev karbonat. m inerali. zohara i mrava.protiv biljnih u?i. gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.protiv komaraca.protiv zelenih muha.protiv trulezi. laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) ?list. muha. biljnih usi. muhe i moljci -Buhac (chrysanthemum cinerariifolium) ?cvijet. 10:33 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid. buha. crva.kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) ?list. biljnih usiju. biljnih usi. buha i usi. mrava.protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) ?cijela biljka. vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) ?cvjetna glavica. vocnih moljaca. raz nih nametnika -Kopriva (urtica dioica) ?cijela biljka. u?i i grinja.protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) ?list.kao gnojivo sadrzi fosfor i min erale -Pelin (arthemisia absinthium) ?list. Mine rali.gnojivo koje sadrzi dusik. minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca.protiv biljnih usi. natrij. dusik. gusjenica [Vrh] .protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) ?list.protiv glisti. m uha i buha. paukova i stjenica -Ce?njak (allium sativum) ?lukovica. vrtnih musica.protiv muha i moljaca.4. vrtne mu?ice. kalcij. fosfor. kalij.lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) ?cijela biljka.

Tirith Aenil Pridru en/a: 19.2009. 19:27 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ma znam zato i kazem.. [Vrh] Marijanci Pridru en/a: 07. 2009.. 23:17 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------A moze li se nekako zastititi biljke vec prije sadnje. 2009. ned.9. 09. Postovi: 124 .. i nadam se da ce to bit OK. bez njenih stanovnika nema kvalitetne zemlje [Vrh] Tirith Aenil Pridru en/a: 19. 09..9. Postovi: 6 Postano: 20. ned. sub... nego rahit i stavit malc. mama mi je rekla da prob am dok stiham sipati vapno u prahu.2009.2009. necu ni stihat. 09. 14:47 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------Ne svidja mi se ideja sa vapnom Zivot u zemlji se nesmije gusiti.. Postovi: 6 Postano: 19. 2007.. samo to mi nekako ne djeluje kao ekoloska m jera? [Vrh] ogi Site Admin Pridru en/a: 11.9. Postovi: 5179 Lokacija: Zagreb Postano: 20. 2009. 02. a za zastitu biljaka cu koristit ove vase savjete s juhicama i gnojivom. necu nista.

zbijenim i kiselim zemlji tima sa visokim nivoom podzemne vode. Obrok pasulja uz malo kalorija i masti obnavlja zalihe gvo da i mangana.9. te na taj nacin povecava energiju i antioksidativnu za titu u organizmu. Smedi. nije razvila toliko sorti i v arijacija kao pasulj. Brazil i SAD. ali povr ine statisticki nisu obradene. Uslovi uspevanja Zemlji te za pasulj treba da je rastresito. Visoke temperat ure zajedno sa niskom relativnom vla no cu vazduha uticu na opadanje cvetova (aborti vnost). osim krompira. U istoriji ljudske ishrane pasulj. a su enjem zrno ne gubi svoje hranljive sastojke. Pasulj spada u grupu leguminoznih biljaka na cijem korenu u kvr icama ive bakterije azotofiksatori. Indonezija. Najbolji predusevi za pasulj su strna ita i oko . siroma an je kalorijama . Na ze mlji tima na kojima su se prethodne godine koristili preparati na bazi aminotriazi na (Atrazin). sa prosecnim vi ego di njim prinosom od oko 1. posebno u vecim dozama. mo e se dodavati ali amo uz obilan kompost AJENJE PASULJA Pasulj je jednogodi nja biljka iz porodice mahunarki. Ne podnosi gajenje u monokulturi. mastima i natrijumom. Pasulj se po javljuje u tradicionalnim kuhinjama celoga sveta od meksickog pecenog pasulja do talijanskog pasta e fagioli. beli ili cr veni pasulj jedan je od najboljih biljnih izvora proteina. sa vegetacijo m 70-90 dana. plodno i humusno. pri cemu mahune ostaju ture.2009. Bakterije koje ive u simbiozi sa pasuljem mogu da koriste atmosf erski azot koji se tro i za potrebe rasta i razvica biljaka. Najpoznatija je i najrasprostranjenija mahunarka u celom svetu i kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki.Postano: 24.0. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja. so civo i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. Samo uz navodnjav anje mo e se racunati na siguran rod i odgovarajuci prinos. donesen iz Amerike u Evropu u 16. Nijedna povrtarska kultura. Kultivar u obliku . Znacaj pasulja Pasulj se kao cist usev u Srbiji gaji na preko 20. Ne daje dobre rezult ate na te kim. naroc ito vitamina E i C.. buna je selekc ionisan tek nedavno. ne treba gajiti pasulj zbog negativnog uti caja ostataka preparata na rast i razvice biljaka pasulja. veku zajedno s krompirom i kuk uruzom. Neutralan ukus pasulja omogucava n iz kombinacija s razlicitim namirnicama i zacinima. Godi nje u zemlji tu ovak o stvorenog azota mo e ostati i preko 150 kg/ha. gra ak. Niske temperature vec od . 18:13 Naslov: -------------------------------------------------------------------------------vapno stvara bogate oceve i siroma ne sinove crpi humus. Poreklom je pasulj bio samo samo puzavica. velike hranljive vrednosti. Dosta se gaji u zdru enoj setvi sa kukuruzam. U toku celog vegetacionog perioda ima izra ene zahteve za vodom. a dostupnost tokom cele godi ne njegovu iroku primenu pri kuvanju. Minimalna temperatura za klijanje je od 8 -10 0C.5 0C do 1 0C uni tavaju usev. Najveci proizvodaci su Indija. Pasulj ima velike potrebe za toplotom. Kina.000 hektara. cet. Pasulj je svakako najpozna tija mahunarka.3 t/ha. Klijanjem se povecava kolicina vitamina u pasulju.

Zdru en usev pasulja i kukuruza zasniva se setvom kukuruza i pasulja u naizmenicni m redovima ili setvom kukuruza i pasulja u isti red. Posebno treba imati u vidu da se kukuruz ne sme posejati gusto. Najbolje je predusev dubriti stajnjako m. lozastih mogu gajiti i niske sorte pa sulja. Za prinos od 2 t/ha usev pasulja utro i oko 60 kg N. Predse tvenu pripremu najbolje je uraditi setvospremacem. Ako pasulju prethodi strno ito. NAJZASTUPLJENIJE SORTE NA NJIVAMA SRBIJE SREMAC ASTER ZLATKO DVADESETICA Setva Posebnu pa nju obratiti izboru sortno cistog semena. Pri ovakvom nacinu gajenja utro i se do 50 kg /ha semena pasulja. Formulacija namenjena leguminozama je 10:30:20 ili 8:16:24. Pojava novih hibrida kukuruza koji se gaje u gustom sk lopu i redukovano je kori cenje herbicida u kukuruzu. Obrada zemlji ta Obrada zemlji ta zavisi od preduseva. Gaje se sorte i populacije niskog ra sta (cucavci). predsetveno celokupan N. U prolece se vr i zatvaranje brazde i predsetvena priprema. Nacin gajenja Cist usev pasulja zahteva intenzivan nacin proizvodnje. 80 kg P2O5. 1. Pasulj spada u grupu leguminoza koje imaju mogucnost asimilacije azota. njegova orjentaciona doza je oko 500kg/ha uz d odatak prihranjivanjem 100kg/ha KAN-a. takode sa kultiviranjem u fazi 3-4 stalna lista. Ukoliko koristimo NPK (15:15:15). vr i se zaorava nje strni ta. a u jesen se ore na punu dubinu. velik utro ak r adne snage (rucna berba). Ðubrenje Hemijska analiza zamlji ta analizirana od strane strucnog lica u tedece Va novac. a b iljkama ce omoguciti izbalansiranu ishranu. a sam je odlican za vecinu useva koji se gaje posle njega. 90 kg K2O . Pasulj odlicno reaguje na dublje or anje (30-35cm).pavine. 300-500kg/ha NPK (10:30:20) predsetveno + 100-150kg/ha KAN-a u fazi 3-4 staln a lista. Ovako se osim visokih. Ceo proces proizvodnje mo e biti mehanizovan. standardnih osobina: cistoca . pred osnovnu obradu celokupna P i K dubriva. U plodoredu pasulj dolazi na drugo mesto. te za njegovo dubrenje treba koristiti formulacije sa manje tog elementa. Nedostaci zdru enog useva najce ce je smanjen prinos oba useva. 2.

Primenjuje se za tretiranje semena pred setvu. Kol icina semena po hektaru za pasulje sitnog i srednje krupnog semena se krece od 8 0 do 110kg/ha. neposred no pred setvu.semena (min. Preparat se rastvori u 1 li tar vode i nanese na seme u mracnoj prostoriji. Optimalna dubina je od 3 do 5cm. a setveni sloj zemlji ta dostigne temperaturu od oko 10 0C stekli su se uslovi za setvu pasulja. Za tita od bolesti i tetocina u toku vegetacije se obavlja n ajce ce preventivno uz konsultaciju sa strucnim licem. Pre pocetka cvetanja mora biti obavljena poslednja meduredna obrada .5 ha. koja bi ubila bakterije. Azotofiksin" sadr i mno tvo bri ljivo odabranih i proverenih. phaseoli. to oprav dava sredstva ulo ena u navodnjavanje.5kg preparata. Vreme setve zavisi od mesta proizvodnje i sorte. Kada se srednje dnevne o temper ature vazduha ustale iznad 15 0C. Setva mo e biti ma inska ili ruc na. Za 100kg semena pasulja potrebno je 0. umno enih u usitnjenom i sterilisanom tresetu. lozastih sorti obicno se vr i neposredno posle nicanja biljaka. U na im uslovima setvu treba obaviti u drugoj ili trecoj dekadi april a. drugih vrsta i korova (0%) i mak simalna vla nost semena (14%). Sp rovodenjem ove mere mogu se povecati prinosi i do jedne tone po hektaru. Navodnjavanje je potrebno posebno u su nim godinama. Mera koja se kod nas retko sprovodi i pored njenog dokazanog uticaja na povecanj e prinosa. vremena setve. klijavost semena (min. tipa zemlji ta i njegove vla nosti. Postavljanje oslonca za gajenje visokih. 70%). U periodu cvetanja i naliva nja zrna nastaju najvece tete usled nedostatka vode u zemlji tu. biljka levo . Nedostatak kalcijuma Nedostatak gvo da Nedostatak magnezijuma Nedostatak azota Nedostatak fosfora. Niske sorte (cucavci) koje imaju sitno seme seju se ma inski najce ce na 50x5cm (400 000 biljaka/ha). Tako tretirano seme se ne izla e direktnoj suncevoj svetlosti. u redove. Po potrebi izvode s e 2-3 kultiviranja. Drugo kultiviranje kombinuje se sa prihranjivanjem (100-150k g/ha KAN-a). pri sobnoj temperaturi. Sorte sa krupnijim semenom seju se kasnije. Dubina setve zavisi prvenstveno od krupnoce semena. a krupnosemenog 100-140 kg/ha. Sadrzaj vrecice se mo e upotrebiti i za manje kolicine semena bez opasnosti od prevelike doze. Odgovarajuca gustina biljaka daje a nsu za dobar i stabilan prinos. 97%). Oro avanje useva u fazi cvetanja i obrazovanj a mahuna sa oko 5 mm vode po hektaru pozitivno utice na povecanje prinosa. Potrebe za vodom m ogu nastati i odmah posle setve ukoliko je ona obavljena u jako suvo zemlji te. visoko aktivnih kvrzicni h bakterija. a krupnozrni na 50x7cm (300 000 biljaka/ha). Pakovan je u polietile nskim vrecicama u kolicini dovoljnoj za tretiranje semena za oko 0. Nega useva Kultiviranje kojim se razbija pokorica i uni tavaju korovi se vr i desetak dana posl e nicanja. Koristi se preparat AZOTOFIKSIN sa kulturom bakterija Rh. U toj fazi biljke su elasticnije i manje se lome.

manje na mahunama i retko na stablu. beli i malo uzdignuti sorusi. Mere suzbijanja Setva zdravog semena najva nija je mera za tite. Na listu se kasnije javljaju i sorusi. koji kasnije dobijaju crvenkastu boju tipicnu za rde. Na mahunama su duboko ugnute mrkocrvene. kao i trogodi njim plodoredom utice se na sm . Simptomi bolesti: Najjace se ispoljavaju na nalicju lista. Slika: Simptomi antraknoze na listovima. Uni tavati zara ene biljne ostatke. Simptomi bolesti: Na kotiledonim listovima nastaju mrke ugnute. Mere suzbijanja Dubokim zaoravanjem biljnih ostataka. U pocetku se formiraju sitni.Nedostatak kalijuma Nedostatak sumpora ZA TITTA PASULJA Antraknoza Colletotrichum lindemuthianum Najrasprostranjenija i veoma tetna bolest pasulja. crvenkastopurpu rne pege. ispunjeni sporama. postrnoj setvi i monokulturi. Rda pasulja Uromyces appendiculatus Slika: Simptomi rde pasulja Bolest se u vecim razmerama pojavljuje u postrnoj setvi boranije ili na kasnim s ortama pasulja. Ce ce se javlja na vla nim i slabo osuncanim njivama. pra kastom masom spora g ljive i okru eni oreolom ute boje. Oni su ispunjeni rdastom. Slika: Simptomi antraknoze na mahuni. Primenjivati najmanje trogodi nji plodore d. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provetravanje izmedu redova i otkl onili uslovi za infekciju. sasvim sitne (1-2 mm) ili vrlo krupne ( 6-7 mm). Ceste letnje ki e i toplo vreme pogoduju razvoju oboljenja. koje kasnije postaju tamne. okrugle do izdu ene. Glavni nacin preno enja je putem zara enog semena. Iz rana na mahunama parazit zara ava seme i na njemu se pojavljaju mrke pege. tamnije b oje. Patogen razara za ra eno tkivo i stvara duboke antraknozne rane. Jace zara eno li ce se su i i otpada pa je prinos znatno umanj en. Obavezno sejati seme tretirano fung icidima. nekroticne pege oivicene mrkom zonom. o krugle. velicine 5-7 mm. Jace napadnute mahune potpuno prop adaju i nisu za upotrebu. pri gajenju pa sulja u zdru enom usevu ili uz pritke. Patogen se odr ava u biljnim ostacima u zemlji tu. Odr ava se na o bolelim biljnim ostacima. utvrdena i u nas.

Uni tavanje ili duboko za oravanje etvenih ostataka. od pocetka cvetanja do cetiri nedelje pre etve vr iti hemijsku za titu. Praparati na bazi bakra ne pru aju kompletnu za titu . Na mahun ama su u pocetku sitne masne pege. Slika:Simptom bakteriozne plamenjace. Polifagne parazitne gljive ceste u uslovima visoke vla nosti i pregustog useva. zelenom li cu nastaju sitne pege vla nog izgleda. a druga belu miceliju poput vate. plodored. Vre menom se pro iruju. G aleb/. Virus obicnog mozaika pasulja Virus sadr i veci broj sojeva opisanih u Evrop i SAD. Mere suzbijanja Setva zdravog i dezinfikovanog semena. gajenje manje osetlivih sorata /Biser. Obicna plamenjaca Xanthomonas campestris pv. Manje bujan usev.Vel ike tete su posebno izra ene nakon grada ili mraza usled o tecenja tkiva. Simptomi bolesti: Stabljike i mahune. One se povecavaju. cesto i listovi propadaju i su e se. Zara eno tkivo lista postaje krto i puca.anjenje inokuluma. One se povecavaju i tkivo u okviru njih izumi re i postaje mrko. sitne pege masnog izgleda. navodnjavanjem oro avanjem i insekt ima. na mladom. a oko njih formira uckasta zona. spajaju i postaju mrke. redovi u pravcu vetrova. U uslovima vla nog vremena na ovakvim pegama uocava se belicast a kap bakterijskog eksudata. Pri pojavi prvih simptoma oboljenje primena fungicida. Na napadnutim delovima pr va gljiva stvara sivu prevlaku. ali u znacajnoj meri redukuju potencijal sekundarnih infekcija. Siva i bela trule Botrytis cinerea i Sclerotinia sclerotiorum Slika: Simptomi bele trule i. oni se razlikuju po osetljiv . kao i u periodu velike o setljivosti biljaka.Vi egodi nji plodored. Na mahunama nastaju okruglaste masne pege. postaju crvenkaste i u vla nim uslovima na njima se uocava uckast a kap bakterijskog eksudata. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja. phaseoli U pocetku zaraze simptomi su slicni napred opisanim. Mere suzbijanja Upotreba zdravog i deklarisanog semena. Pege se ir e i spajaju prouzrokujuci mrkocrvenkastu nekrozu veceg dela lisne povr ine. Bakterioze pasulja. Zara eno seme i biljni ostaci predstavljaju osnovni izvor zaraze. Obe gljive stvaraju sklerocije kojima se dugo godina odr avaju u zemlji tu. Preventivna primena fungicida na bazi bakra u uslovima povoljni m za pojavu i razvoj oboljenja. Za razliku od simptoma oreolne pegavosti uckasti oreol nije tako izra en. Oreolna pegavost li ca Pseudomonas syringae pvphaseolicola Na mestu infekcije. Bakterije se sa obolelih na zdrave biljke prenosi ki nim kapima.

A. virus se mo e naci vec na velikom broju bil jaka neposredno posle nicanja. Obicni mozaik je op te rasprostranjeno oboljenje pasulja u svetu. Virus obicnog mozaika pasulja ima relativno mali broj prirodnih domacina. Zaraze semena nastaju ako su biljke zara ene pre cvetanja. Mozaik kao osnovni tip simptoma. cak i kad je aktivnost biljnih va i jako izra ena. Po obliku. lathyroides. Ustanovljeno da je. Zbog neravnomernog porasta. A. Zaraze biljaka posle cvetanja ne prenose se na njihovo seme. Seme biljaka mo e biti zara eno preko 50%. medu kojima su poznati: Phaseolus vulgaris. zbog cega nas taje nekroza f1oema. nacinu preno enja i drugim biolo kim i biofizickim osobinama virus je slican clanovima grupe Y virusa krompi ra i sa nekima od njih je serolo ki srodan. Aphis craccivora. Simptomi oboljenja. Va i prenose virusne cestice na neperzistentan naci n i u stanju su da ih prenesu sa zara enih na zdrave biljke za manje od 1 minuta. V. ne i preos et1jivih biljaka. . Raspored zara enih i nezara enih semenki u plodovima je nepravilan. Mo e se ocekivati da su gubici u prinosu veci u uslo vima ranih zaraza osetljivih kultivara i prenamno avnja i irenja va i kao njegovih ve ktora. U druge vek torske vrste spadaju: Acyrthosiphon pisum. Poremecaji u rastu i razvicu biljaka su razliciti i zavise od stepena osetljivosti biljaka. Vicia faba. tetnost virusa je promenljiva i zavisi od osetljivosti kultivara pasulja. Retki su slucajevi da se nekroza floema pojavi na svim biljkama do kraja vegetac ije. Virus se u pridodi odr ava i prenosi zara enim semenom oset1jivih a. pa zara ene biljke naglo venu i osu e se za kratko vreme. Macrosiphum euphorbiae i dr. Medu luko vicama je gladiola (Gladiolus sp. P. o d faze razvoja bi1jaka u kojoj se zaraze obavljaju i od ekolo kih uslova koji utic u na aktivnost vektorskih va i. S obzirom na zara enost semena u visokom procentu. Ovakvi poremecaji prekidaju kretanje asimilativa. Listovi koji se razvijaju posle inkubacije menjaju svoj izgled i postaju man je ili vi e izobliceni. V. doprinoseci na taj nacin njegovom irenju u prirodi. Usled preosetljivosti zara ene celije brzo izumiru. kada se prilikom oplodenja virus unosi u jajnu celiju. zelene lisne povr ine su naborane i klobuca ve. Danas je vec poznato da se virus u Srbiji nalazi svuda gde se gaje osetljivi kultivari pasulja i bora nije. virus izaz vao vrlo jake zaraze pasulja u mnogim lokalitetima Srbije. sa zaostalom normalnom zelenom bojom du glavnih lisn ih nerava. Slika: Simptom obicnog mozaika pasulja. Zaraze ov ih kultivara nastaju samo ubodom pomocu rilice virofornih biljnih va i neposredno u celije floema. Slika: Simptomi pegavost lista pasulja. Nekroza floema se javlja samo ako s e kultivari ove grupe gaje uporedo sa onima osteljivim kultivarima. Prisus tvo virusa otkriveno je i u embrionu i kotiledonim listicima. Na zara enim biljkama dolazi i do opadanja cveto va ili se iz njih razvijaju kr ljave i krive mahune. Ovakva pojava vezana je za preno en je virusa polenom.) takode njegoy prirodni domacin. Po to se prenosi s emenom. medu kojima se na lazi i u nas op terasprostranjene vrste: Aphis fabae i Myzus persicae. a u nekim slucajevima i do 83%. sativa. U ovim uslov ima nekroza floema prirodno se ne iri tako brzo i u takvom stepenu kao to je to sl ucaj kod oboljenja tipa mozaika.osti domacina i simptomima njihove reakcije. evonymi. Iz mladih zara enih biljaka krilate forme va i prenos e virus na zdrave biljke. lunatus. pomi . U preno enju virusa u prirodi ucestvuje oko 20 vrsta biljnih va i. Postoje kultivari koji su preosetljivi (hipersenzibilni) prema virusu. Virusne cestice mogu sacuvati infektivnost u semenu starom 30 godina. smatra se da je to staro oboljenje i da je njegov prouzrokovac postojao mnogo ranije nego to se o njemu moglo ne to saznati. Zara ene liske su bledozelene. a retko u omotacu semena.

Vigna i dr. svakako. Virus utog mozaika pasulja Slika: Simptom utog mozaika pasulja. Virus utog mozaika ima veliki broj prirodnih i eksperimentalnih domacina i po tom e se bitno razlikuje od virusa obicnog mozaika pasulja. a manji broj iz drugih porodica. Stepen teta u pol ju zavisi od zastupljenosti osetljivih kultivara i broja rano zara enih biljaka. Virus se lako prenosi sokom zara enih biljaka. repens) i luc erka (Medicago sativa) koje su vi egodi nje bilje i predstavljaju dugovecne izvore z ara avanja. koji. to omogucuje mehanicko kod osetljivih kultivara gajenih u gustom sklopu. Biljke za semensku proizvodnju tititi od biljnih va i odgov arajucim hemijskim sredstvima. Zara ene biljke pasulja i boranije ispoljavaju dva osnovna tipa simptoma. mo e imati odredeni znacaj u ciklusu odr avanja virusa. Medicago. hybridum). gra ak i bob. Cela povr ina zara enih liski je sitno naborana.S obzirom na dinamiku leta va i u uslovima na eg kontinentalnog podrucja. soj vigne (izaziva sistemicn e simptome na Vigna sinensis koje ne izazivaju obicni sojevi). inkamatska detelina (T. virus obicnog moza ika gra ka je soj virusa utog mozaika s kojim je serolo ki slican).jun i da im se vek torska aktivnost vec znatno smanjuje za vreme su a u julu i avgustu. mo e se smat rati da su one najaktivnije u preno enju virusa u periodu maj . Medu povrtarskim biljkama najva niji njegovi prirodni domacini su: pasu lj. Najce ci s imptomi su tipa mozaika i mozaicnih pega koji se javljaju na 1i cu najveceg broja kultivara. to je jedan od karakteristicnih sim ptoma. Mozaicne pege i are su jasno ute boje i otuda naziv virusa utog mozaika. Melilotus. U grupi ovih biljaka nalaze se crvena detelina (Trifolium pratense). Trifolium. Liske razvijene posle pojave zaraza ne menjaju znacajno svoj oblik i veli cinu. cemu su. Biljke koje su zara ene u ranim stadijumima jako zaostaju u porastu i razvoj u. Biljke za proizvodnju semena gajiti na povr inama udaljenim od drugih osetljivih leptiranjaca i u uslovima man je povoljnim za. po to je ono najva niji prirodni izvor zaraza. zbog cega i prinos zrna i mahuna mo e biti potpuno uni ten. Najveci broj njegovih pr irodnih domacina (oko 77) potile iz porodice leptirnjaca. razvoj vektorskih va i. doprinele mno gobrojne vrste biljnih va i koje ga lako prenose u prnrodi. Izaziva velike tete u p roizvodnji osetljivih kultivara koji reaguju nekrozom temenog pupoljka. irenje zaraza Virus sadr i nekoliko sojeva. U slucajevima ranih zaraza nekroze vrhova izazivaju uginuce celih biljaka. Medu prirodnim domacinima pominje se i bagrem (Robinia pseudoacacia). incarnatum). Drugi njegovi spontani domacini iz iste porodice su biljke razni h rodova: Lathyrus. Lupinus. . kao i lokalne i sistemic ne nekroze na Chenopodium amaranticolor Virus spada u op terasprostranjene viruse u svetu. Drugi tip simptoma od likuje se nekrozom na temenom pupoljku i javlja se na znatno manjem broju kultiv ara. kao to su: soj nekroze vrha pasulja (izaziva nekrozu na mnogim kultivarima i mozaik na kultivarima tolerantnim prema normalnim sojevi ma). soj nekroze crven e deteline koji izaziva nekrozu crvene deteline i gra ka. Opasnost od zaraza semenom preosetljivih (hipersenzibilnih) kultivara prakticno ne postoji. Suzbijanje Za setvu koristiti zdravo seme. Na ovakvim povr inama uklanjati odmah u poc etku sve zara ene biljke. U ranim zarazama obolele biljke redovno uginjavaju. Zdrav o seme odabrati u osetljivih ku1tivara. kao vi egodi nja drvenasta biljka. Simptomi oboljenja. soj mozaika gra ka (prouzrokovac mozaika gra ka. vedska detelina (T. bela detelina (T. to smanjuje prinose.

Njihovo suzbijanje treba obaviti cim se pojave. U korisne mere spada i hemijsko suzbijanje biljnih va i. Virus ju nog mozaika pasulja Za sada su poznati mnogi domacini virusa. iskljucivo iz porodice leptirnjaca. Za sprecavanje zaraza va no je koristiti zdravo seme u proizvodnji. Vektor virusa je pasuljeva buba listara (C eratoma trifurcata). Virus se odr ava i prenosi iz godine u godinu mnogim svojim vi egodi njim domacinima. Potrebno je. koje imaju najznacajniju ulogu u irenju virusa. ali lako prenosi sokom zara enih biljaka. blagovremeno uni tavati sve korovske. Medu ovim va ima nalaze se. domacina virusa. Virus se ne prenosi semenom pasulja. Prouzrokovac oboljenja je virus nekroze duvana. Jako zara eno lisce se potpuno osu i i opada. to najvi e zavisi od faze razvoja biljaka u kojoj su zaraze obavljene. vrste: Acyrthosiphon pisum. iz biljnih pupoljaka se razvijaju izd anci sa simtomima utog mozaika i znacima te kih o tecenja. kako je receno. Virus mozaika lucerke na pasulju Na li cu pasulja ovaj virus izaziva limunasto ute pege slinog oblika i velicine i po njima je oboljenje nazvano uta pegavost pasulja. takode. Aphis fabae i dr.Ako su zaraze u kasnijim razvojnim fazama. neke vrste cveca (frezija. biljke u usevu koje su domacini i virusa i vektorskih va i. . Medu njima je. Izvesne razlike u tipovima simptoma mogu nastati zbog nejednake osetljivosti pasulja i razlicite virulentn osti sojeva virusa. jer su is tovremeno vrlo podesni domacini za biljne va i koje su glavni vektori virusa. Lako se prenosi i sokom zara enih biljaka. gladiola) i korovskih biljaka. kao i semenom nekih kultivara v igne. Virus se prenosi semenom pasulja (o ko 18 %). Virus nekroze duvana na pasulju Virus izaziva pojavu crvenkastomrke boje i nekrozu na krupnijim i sitnijim nervi ma na liscu pasulja. Ovi kultivari su preporucljivi i zbog toga to su otporni i prema virusu obicnog mozaika pasulja. Ljubicaste i crvenkaste peg e javljaju se i na mahunama. pa bi i ovaj nacin preno enja mogao imati izvesnog znacaja u irenju virus a izmedu biljaka koje se gaje u gustom sklopu. Li ce neznatno zaostaje u pora stu. Za suzbijanje virusa preporucljivo je da se pasulj gaji to dalje od vi egodi njih bil jaka. Preko 20 vrsta biljnih va i prenose virus u prirodi. Macrosiphum euforbiae. veliki broj leptirnjaca. Slicne promene zahvataju lisnu pe teljku i stablo. Bagrem (Robinia pseudoacacia) i palamid a (Cirsium arvense) imaju posebnu ulogu u dugogodi njem odr avanju virusa. koje su naj tetnije u proizvodnji. to se cesto zavr ava uvenucem biljaka. Zara ene biljke zaostaju manje li vi e u porastu. Myzus persicae. Korisnu meru predstavlja i hemijsko suzbijanje insekata . vektora virusa. Po ovim simptomima oboljenje se naziva nekrozom nerava pasu lja. Virus mozaika krastavca na pasulju Oboljenje se ispoljava u vidu kovrd anja liski i nastajanjem hloroticne prugavosti du nerava. Prenosi se semenom pasulja. a biljke su delimicno izoblicene. zatim. na primer. Preporucuje se gajenje hipersenzibilnih kultivara koji prema virusu reaguju samo u vidu lokaln ih pega. kako bi se sprecile rane zaraze. pa je neophodno obratiti posebnu pa nju zdravstvenom stanju semena za se tvu. Nervi zara enog li ca ostaju zeleni i obrazuju zelenkastu mre u na uckastoj osnovi liske. Pr irodni domacini su mu pasulj i vigna.

Mogu se koristiti i razlicite kombinacije rucnog i ma inskog rada. Za finalnu prodaju.prenosivi virusa pasulja Berba Niske sorte pasulja. Pos le ko enja ili cupanja takvih sorata. U ravnicarskom delu na e zemlje pasulj sti e za berbu kraj em jula i pocetkom avgusta. Na polju se retko primenjuju insekti cidi protiv i ka. U jednom zrnu mo e se naci veliki b roj larvi. Posle vr idbe pasulj se dosu uje na 14% vlage. Vis oke sorte pasulja. Simptomi o tecenja Larve se hrane unutra njim sadr ajem zrna pasulja. Ocistiti i insekticidim a dezinfikovati skladi ta pre uno enja pasulja. Vece kolicine pasulja izla u se delovanju hemijskih sredstava-fugiman ata koji svojim gasovima uni tavaju sve stadijume insekta. Zrno pasulja koje nije dobro osu eno gubi na kvalitetu i te ko se du e cuva. Slike: etva pasulja. O teceno seme ne mo e se upotrebiti za ishranu ili za setvu. prilikom berbe. Rucna berba se izvodi cupanjem biljaka sa njive rucno.Pasuljev i ak Acanthoscelidis obtectus Najopasnija tetocina pasulja u polju i skladi tu. Slika: Pasuljev i ak. naprslih zrna ne sme da bude vi e od 5%. gajene u cistom usevu ubiraju se kada su im sve mahune zrel e. To se obavlja najce ce na promajnim m estima zaklonjenim od ki e. Berba se ob avlja u jutarnjim casovima. podrezivanje biljne mase i sakupl janje u otkose i druga faza vr idba specijalnim vr alicama ili adaptiranim itnim komb ajnima. kada je osipanje najmanje (mahune vla ne od rose). PREPARATI U ZA TITI PASULJA OD BOLESTI. osim u slucaju vrlo jakog napada. i izdvajanje zrna iz mahuna najce ce mlacenjem . TETOCINA I KOROVA Slike: Biljne va i . Biljka je ostala obicno bez lista i sadr aj vlage u zrnu je do 18%. Ima vi e genaracija godi nje. uvek na vrhovima imaju nedozrelih mahuna. Mere suzbijanja Manje kolicine pasulja mogu se zamrzavati u trajanju od dva-tri dana. posebno preko trgovinskih objekata po eljno bi bilo pakov anje prilagoditi potrebama potro aca. bez promen e svojstava. Su enje se vr i prirodnim putem ili u su arama. Berba mo e biti mehanizovana i rucna. Tradicionalno se pasulj kod nas pakuje i cuva najce ce u vrecama razlicite zaprem ine. U jednom zrnu mo e se naci vi e larvi. Mehanizovana ber ba mo e biti jednofazna sa kombajnom i dvofazna. . Cuvanje pasulja je nezavisno od nacina berbe. obavezno se u trajanju i do desetak dana ost avlja biljna masa na dosu ivanje i dozrevanje. Primenjuje se o naj nacin koji nam je pristupacan i koji je prilagoden obimu proizvodnje. a u skl adi tu se razvija cele godine.

Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stable. a zatim se rasproste na vla nu hartiju ill tkaninu koja se vla i dva do tri puta dnevno. mungo pasulj i lima pasulj. . Seje se krajem aprila i pocetkom maja u redove ( bunaste sorte) 50x5-10 cm. Bogatstvo cvetova ru icaste ili ljubicaste boje cini ovaj tip vigne i ukrasom u ba ti. dostigla velicinu tipicnu za sortu (za 70-90 dana od setve). Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpronih kolaca. inace postaj u tvrde i neukusne. Mahune se beru sasvim mlade u toku leta. Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na ni e temperature (do-7°C) od pasulja. Bere se kad su zrna. a seme sazreva u avgustu. Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. ili u kucice 50x50 cm sa 5-6 zrna (20-60 g na 10 m2). Seme je bele. mnogocve tni pasulj. bolestima i tetocinama. Seje se u kucice (3-5 semenki) sa razmakom izme du redova 100 cm i izmedu biljaka u redu 60 cm. Vigna ( parglasta vignj a Vigna sinensis var. dr Branka Lazic Malo rasprostranjene mahunjace koje obradujemo u ovom tekstu su: vigna. bledozelene boje. Slika: Vigna pasulj.MALO RASPROSTRANJENE MAHUNJACE Prof. ute. sesquipedalis). sa visokim stablom zbog cega se gaji uz potporu. Koris ti se kao pasulj (zrno) ali i kao boranija (mahuna) posebno sorte sa mahunama du i ne do 10 cm. i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani. ali voli suncane polo aje. Setv a je od maja do jula (40x8-10 cm). Za is hranu se koriste mlade mahune i zrna. mrke i crne boje. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neo phodna je temperatura od oko 25°C. nanus) obrazuje kratko i snazno grmoliko stablo. patuljasti pasulj. Zahteva iste uslove kao i pasulj. Naklijavanje se odvija na oko 20°C i za 7-8 dana ponik dosti e du inu od oko 5 cm. Period vegetacije traje 75-140 dana. otpor na je prema su i. Pred setvu. Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) k oristi se i kao ukrasna biljka. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2. Slika: Mungo pasulj. Seje se u kucice (60x40 cm). seme se dr i u vodi da nabubri (1-2 dana). ili se seje uz severni ili ju ni zid ba te i slu i kao ograda. a mahune se beru svaka tri dana. Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja i to dva put a nedeljno kada su mlade.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful