Program ZVUK za izracun zvucne zatite objekata visokogradnje

Prof.dr.sc. Ivica Koar dipl.ing.grad.

1 Uvod u zvucnu zastitu

U trazenju suvremenih, jednostavnih i dovoljno tocnih propisa o zvucnoj zastiti, autori su se odlucili za njemackim propisima, i to poglavito za DIN 4109/11.89 koji s dodacima Beiblatt 1 zu DIN 4109 i Beiblatt 2 zu DIN 4109 cini cjelinu za izracun zvu cnog otpora za zracni zvuk i za zvuk nastao unutar objekta (topot, buka instalacija i sl.). Znacajan je i DIN 52210 koji, uz ostalo, definira referentne krivulje i postupke za izracun srednjeg zvu cnog otpora i tako, zapravo, povezuje podatke iz propisa sa izra cunom, ili mjerenjima,koji se temelje na podacima po opsegu u cestanosti od 100 Hz do 3200 Hz. Kako hrvatsko zakonodavstvo jos nema propisane zone buke u gradovima, upotrijebljen je i DIN 18005 za procjenu buke i zone bucnosti u kojoj se objekt nalazi, a na temelju intenziteta prometa na prometnicama koje ga okruzuju. Dokaz zvucne zastite zapocinje utvrivanjem uvjeta koje treba zadovoljiti, a temelje se na vrsti ili namjeni objekta (stambena zgrada, radna ili mjesovita, skolska ustanova, ljecilisni objekt, hotel ili pak obiteljske kuce u nizu), na polozaju objekta u odnosu na izvore buke, najcesce prometnice, i o intenzitetu buke (na pr. kolicina vozila na prometnici uz objekt), i na namjeni prostorije koju stitimo (prostorija za rad, boravak ili odmor). Pri tome razlikujemo zastitu od zracnog zvuka (zvuk nastao izvan objekta i do njega prenesen zracnim valovima) i od topota (zvuk nastao unutar objekta i prenosi se vibracijama kroz elemente konstrukcije). Za stita od zvuka nastalog u instalacijama objekta je obradena samo nacelno.

2 Karakteristike programa ZVUK

U ovom clanku se prikazuje program za elektronicko racunalo koji automatizira izracun valjanosti zvucne izolacije prema DIN 4109/11.89 i Beiblatt 1 zu DIN 4109 i Beiblatt 2 zu DIN 4109 propisima, te jos DIN 18005 i DIN 52210. Uz DIN propise, za izradu programa koristili smo se i literaturom navedenom na kraju clanka (uz nuzna pojednostavljenja koja analiticki postupak zahtijeva). Naime, izra cun zvucnog otpora akusticki jednoslojnih i akusticki dvoslojnih konstrukcija je slozen postupak koji umnogome ovisi o stvarnim parametrima u objektu i tocni se rezultati mogu dobiti samo mjerenjem. No, tako tocni rezultati i nisu potrebni u fazi projektiranja objekta, nego samo ukoliko se tijekom upotrebe uoci potreba za sanacijom zvucne izolacije, te su autori misljenja da usvojeni postupak pruza sasvim zadovoljavajucu procjenu zvu cne izolacije objekta, posebno sto se rezonatne frekvencije uzimaju u obzir pri izracunu. Korisnik programa moze eksperimentirati s raznim parametrima konstrukcije i vrlo brzo nauciti sto je povoljno, a sto ne za zvucnu izolaciju objekta. Mogucnost grafickog prikaza daje programu posebnu vrijednost jer omogucuje uvid u ponasanje konstrukcije

na raznim ucestalostima zvuka, te ukazuje na znacaj koincidencije i rezonancije (ciji je upliv bez grafickog prikaza nemoguce procijeniti). Iako je racunski postupak jednostavan, misljenja smo da je zna cajno sto program omogucuje izracun upliva otvora (zapravo, bilo kakvih kombinacija konstrukcija razlicitog zvucnog otpora) na zvucnu izolaciju od zracnog zvuka. Naime, tako korisnik brzo mo ze nauciti kako je velik znacaj raznih otvora u zidu. Relativno slozene zavisnosti zvucne izolacije za topot o raznim vrstama plivajucih podova i obloga s bilo koje strane medukatne konstrukcije program odreduje potpuno automatski. Rezultate izracuna su tekstualni, u vidu opisa uvjeta i rezultata, i graficki, u vidu dijagrama koji prikazuju vrijednost zvucnog otpora (dB) ovisno o ucestalosti zvuka (Hz) i moguce ih je pohraniti na disk (disketu) ili odmah ispisati na pisac. U prilogu na kraju je primjer ispisa rezultata. Program je nacinjen u tehnici "prozora" za MS-DOS operativni sistem i nakon glavnog menija, otvaraju se podmeniji koji dalje imaju "prozore" za upis podataka i za naredbe za izracun. Po meniju se krecemo ili kursorskim tipkama i tipkom [TAB] ili pomicanjem misa. Dovoljno je iz glavnog menija oznaciti zeljenu aktivnost i pritisnuti [RETURN] (ili lijevu tipku na misu), i pojavit ce se novi meni za upis podataka i daljnje moguce aktivnosti. Ukoliko u meniju treba definirati da li se nesto zeli ili ne, najcesce za to postoje predvideni kvadrati ili zagrade() unutar kojih treba postaviti oznaku, pritiskom na tipku [SPACE] ako se zeli aktivirati ta mogucnost. Tocka menija O ISPISU nista ne ispisuje, nego se tamo zadaju parametri za ispis (na pisac ili disk, sa ili bez kontrolnih znakova za masna slova itd.).

Sl.1. Glavni meni programa ZVUK

3 Uvjeti dokaza zvucne zastite

Pojavljuju se nakon odabira tocke UVJETI u meniju i definira stupanj zvucne zastite koji trebamo postici za nas objekt.

Za vanjske konstrukcije trebamo podatak o vanjskoj buci, pa zadajemo broj vozila na prometnici uz objekt i udaljenost osi prometnice od naseg objekta. Na temelju tih podataka, program prema DIN 18005 odreduje vanjsku buku (od 30 do preko 70 dB) i dalje, prema DIN 4109 zonu zvucne zastite (od I do VII). Za unutrasnje konstrukcije je mjerodavna vrsta objekta i namjena prostorije koju stitimo od buke. Iz ponudenog izbora objekata i prostorija, biramo onu koja nam odgovara, a program "odgovara" sa minimalnom propisanom zvucnom zastitom u dB.

Sl.2. Meni za izracun uvjeta zvucne zastite.

zeljenu vrstu objekta treba oznaciti tako da je uz njega crna to cka (tipka [SPACE]). Vrstu konstrukcije korisnik sam bira iz ponudene tablice koja unutar "prozorcica" klizi gore-dole (kursorske tipke je pomicu). Po izlasku iz ovog menija, izracunati podaci se automatski prenose u tabele za upis podataka i izracun zracnog zvuka i topota.

Ukoliko aktiviramo ispis, dobit cemo uvjete koji vrijede na nas objekt uredno ispisane (preporucuje se da je to pocetni dio ispisa zvucne zastite u projektu).

4 Zastita od zracnog zvuka

Minimalni uvjeti koje treba zadovoljiti su vec odredeni u meniju UVJETI i upisani na odgovarajuca mjesta; korisnik samo treba odabrati vrstu (pregradna ili vanjska) i tip (jednostruka ili dvostruka) konstrukcije i upisati podatke o masi konstrukcije (UPIS PODATAKA ), povrsini i zvucnom otporu otvora, ako ga ima (OTVOR ), a za vanjsku konstrukciju jos dodati omjer vanjske povrsine i povrsine poda prostorije (KOREKCIJA ).

Sl.3. Meni za izracun zvucnog otpora konstrukcije za zra cni zvuk.

Ako je korisnik odabrao pregradnu konstrukciju, tocka KOREKCIJA ce automatski nestati iz menija, da bi se ponovo pojavila tek kad korisnik odabere vanjsku konstrukciju. U pocetku na meniju su rezultati uvijek nula (0) i mora se odabrati opcija IZRACUN da bi se pojavile prave vrijednosti (na taj na cin ce rezultati uvijek odgovarati zadanoj konstrukciji). Rezultati na meniju prikazuju samo srednje vrijednosti zvucno otpora, potpuni rezultat je zapravo graficki prikaz koji se pokaze na ekranu (raspodjela zvucnog otpora po ucestalostima od 100 Hz do 3200 Hz i kriticne frekvancije), a kopija slike na papir se dobije pritiskom na tipku [kopiraj]. Ispis rezultata ispisuje, osim ulaznih parametara, samo srednju vrijednost zvucnog otpora, sa i bez uticaja otvora (ostakljenja), a i uticaj korekcije se ispisuje ako je odabrana konstrukcija vanjska!

5 Otvori na zidovima

Sl.4. Uzimanje u obzir otvora pri izracunu zvucnog otpora.

Vrlo cesto imamo slucaj da konstrukcije kojima stitimo prostore od buke imaju na sebi vrata ili prozore ili slicne dijelove koji imaju razlicit zvucni otpor od ostatka zida. Takvi "otvori" znacajno oslabljuju zvucnu izolacionu moc i vrlo je va zno da ih uzmemo u obzir pri izracnu. To radimo tako da odaberemo tocku OTVOR u meniju i tamo upisemo potrebne podatke (povrsina cijelog zida i povrsina otvora i zvucni otpor otvora). Za puna vrata obicno je zvucni otpor od 25 dB do 32 dB, a za ostakljene prozore i vrata imamo malu listu koja nam pomaze tako da daje zvucni otpor ovisno o vrsti ostakljenja: jednostruko termoizolaciono staklo na jednostrukom prozorskom krilu, dva stakla na prozoru "krilo na krilo" ili termoizolaciono staklo i jos jedno obi cno staklo na prozoru "krilo na krilo" ili na dva odvojena prozorska krila. Rezultati idu od 25 dB do 45 dB, ovisno o debljini stakla i razmaku izmedu njih (za postizanje otpora viseg od 45 dB su potrebne posebne akusticke konstrukcije, uglavnom zbog brtvljenja dodirnih tocaka). Da bi podaci iz tablice bili valjani, prozori moraju imati vrlo kvalitetno izvedeno brtvljenje dodirnih tocaka. Podaci ne uzimaju u obzir zvucne mostove na kutijama za rolete; njih treba posebno obraditi kao otvore sa zvucnim otporom od 25 dB do 35 dB (tocna vrijednost zvucnog otpora kutije za rolete bi trebala biti dostavljena uz prozore kao atest!).

Mozemo uzeti u obzir do dva razlicita otvora na jednom zidu. No, svim otvorima koju su jednaki, povrsina se jednostavno zbroji, ograni cenje na dva otvora se odnosi na razne vrste otvora! Prilikom ispisa rezultata iz tocke ZRAcNI ZVUK automatski se ispisuju i podaci o otvorima, ako su njihove povrsine vece od nule!

Sl.5. Primjer rezultata izracuna zida.

6 Zastita od zvuka topota

Minimalna propisana razina zastite je vec upisana kad smo upisivali podatke u tocku UVJETI, stoga je dobro drzati se redosljeda odabira tocaka menija iz ovih uputa, te prvo obraditi UVJETE! Kako se kod analize konstrukcija na zvuk topota mjeri kolicina zvuka koja prolazi kroz konstrukciju, a ne koliko konstrukcija zadr zava" zvuka, to ovdje, za razliku od zracnog zvuka, veci broj znaci slabiju izolacionu moc konstrukcije. Korisnik moze dodati uvjet da medukatna konstrukcija ima zvucnu oblogu s donje strane, da ima plivajuci pod i da ima zvucno upijajucu oblogu s gornje strane (na pr. tepih). Pri tome se kod plivajucih podova pretpostavlja da imaju estrih odredene mase koji se nalazi na zvucno upijajucem sloju dinamickog modula stisljivosti od barem 50 MN/m3 (ili manje). Za posebne zvucno upijajuce podloge moguce je postici za jos oko 7 dB bolje rezultate (s " < = 10 MN/m3). Upijajucu podlogu korisnik sam bira iz ponudene tablice koja unutar "prozorcica" klizi gore-dole (odabrana podloga je na podlozi druge boje, ne treba pritisnuti RETURN niti tipku na misu).

Treba napomenuti da konstrukcija zadovoljava kad je njen otpor za 2 dB manji od minimalno zahtijevanog (takva je definicija u DINu, umjesto da su minimalnu razinu zastite podigli za 2 dB). Ispis iz ove tocke daje rezultate za zvucni otpor konstrukcije na topot.

Sl.6. Izracun zvucnog otpora konstrukcije za topot.

Nekoliko primjera modula dinamicke stisljivosti (deblji slojevi obicno imaju bolje karakteristike, tj. manji modul): - drvena strugotina 25 mm, 9 mm staklena vlakna, 110 kg/m3 ... 6 MN/m3 - drvene daske 13 mm s osloncima u tockama, masa 230 kg/m3 ... 147 MN/m3 - isto, samo s osloncima po cijeloj povrsini, ... 1080 MN/m3 - ploce od staklenih vlakana 10 mm, masa 150 kg/m3 ... 20 MN/m3 - ploce od staklenih vlakana 15 mm, masa 100 kg/m3 ... 9 MN/m3 - kokosova vlakna, sloj 20 mm, masa 90 kg/m3 ... 9 MN/m3 - plutena piljevina, jedan sloj, 8 mm ... 139 MN/m3 - plutena piljevina, 2 sloja, 10 mm ... 61 MN/m3 - celuloza ne bitumenizirana, 5 mm debljine ... 133 MN/m3 - filz debljine 6 mm i mase 150 kg/m3 ... 62 MN/m3 - obicni styropor debljine 13 mm i mase 100 kg/m3 ... 175 MN/m3 - posebno obradeni styropor, debljina 10 mm ... 17 MN/m3

7 Buka nastala u instalacijama

Buka nastala u instalacijama unutar objekta je obradena samo nacelno. Misli se na buku uzrokovanu liftovima, cjevovodima za vodu ili centralno grijanje, ventilacionim kanalima. Radi se o tome da ugradena oprema mora odgovarati standardima propisanim u DIN 52218 (i drugima), sto se dokazuje odgovarajucim atestima prilikom tehnickog prijema objekta (uglavnom ventili i koljena na cijevima moraju biti projektirani tako da mogu udovoljiti trazenim zahtjevima). Iz navedenih razloga nema puno smisla raditi neke izracune prilikom projektiranja uobicajenih objekata visokogradnje. Stoga izbor tocke INSTALACIJE u meniju ispisuje ovakav tekst kao napomenu koju treba uvrstiti u projekt (obicno je to zadnji tekst u opisu izracuna zvucne zastite objekta visokogradnje, nakon sto su vec sve druge konstrukcije izracunate na zracni zvuk i topot).

8 Pomocni opisni tekst

U meniju postoji posebna tocka TEH.OPIS koja sluzi revidentu za pojasnjenje pojedinih elemenata izracuna. Jednostavno, omogucuje dodavanje proizvoljnog teksta u ispis rezultata izracuna. Naime, ako zelimo nesto posebno naglasiti ili objasniti, ta nam to cka menija omogucuje da u ispis ubacimo dodatni tekst. Mozemo upisati do 5 redova teksta po zelji i ispisati ga gdje zelimo. Tekst se ispisuje naredbom ISPIS na ono mjesto u ispisu koje je u tom trenutku na redu. Ako odaberemo samo NASTAVAK, bez ISPIS ni sta se nece ispisati (ni u jednoj drugoj tocki menija naredba ISPIS ne poziva ovaj tekst)! Postupak mozemo ponoviti koliko god puta zelimo i svaki put sa istim ili drugacijim tekstom.

9 Literatura
1 DIN 4109/11.89, schallschutz im Hochbau", Beiblatt 1 zu DIN 4109, Beiblatt 2 zu DIN 4109, Beuth Verlag GmbH, 1989. 2 Schallschutz, Anforerdung, Nachweise, Berechnungsverfahren und Bauakustische Prfungen", DIN-Taschenbuch, Beuth Verlag GmbH, 1990. 3 Fahy, F., sound and Structural Vibration, Radiation, Transmition and Response", Academic Press, 1985. 4 Crocker, M.J., Kessler,F.M., "Noise and Noise Control", Volume II, CRC Press, Inc., 1982. 5 Croome, D.J., "Noise, Buildings and People", Pergamon Press, 1977.
Napomena: Program je brizljivo nacinjen i ispitan i autori ga i sami koriste u svom radu, ali autori ne preuzimaju nikakve posljedice nastale upotebom ovog programa, ni moralne ni materijalne. Svaki korisnik samostalno odgovara za svoje rezultate izracuna!