STUDIJSKI PROGRAM ENERGETIKA, ELEKTRONIKA I TELEKOMUNIKACIJE

ISPIT IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 2.

Novi Sad, 13. jul 2011.

I kolokvijum
















































1. Na slici 1 je prikazana ravna, tanka, iana kontura, u
obliku dva spojena polukruga poluprenika a i b. U konturi
postoji struja jaine I. Kontura lei u x-y ravni zadatog
koordinatnog sistema. Odredite vektor magnetske indukcije u
taki A, koja lei na z-osi. Sredina je vazduh.
Brojne vrednosti: I=3A; a=4cm; b=z
A
=6cm;
0
=4t10
-7
H/m.

2. Na slici 2a je prikazano magnetsko kolo elektromagneta sa
kotvom. Jezgro elektromagneta i kotva su nainjeni od
razliitih materijala. Idealizovane krive magnetisanja ovih
materijala date su na slici 2b. Elektromagnet je nainjen od
materijala 1 a kotva od materijala 2. Povrina poprenog
preseka elektromagneta je S
1
=2cm
2
a kotve S
2
=1,8cm
2
. Duine
njihovih sredinjih linija su
1
=30cm i
2
=20cm, respektivno.
Efektivna povrina preseka procepa je S
0
=2,5cm
2
. irina
procepa je
0
=0,2mm. Da bi elektromagnet privukao kotvu, u
procepima treba ostvariti magnetsko polje indukcije B
0
=1,6T.
(a) Odrediti potrebnu vrednost pobude elektromagneta, NI. (b)
Izraunati energiju koja se utroi na uspostavljanje magnetskog
polja u kotvi i jezgru elektromagneta. Ostali podaci:
H
11
=1000A/m; B
11
=1,2T; H
12
=2500A/m; B
12
=1,6T;
H
22
=500A/m; B
22
=2T.
KRATKI ZADACI. (U zadacima, gde nisu zadate brojne
vrednosti, sve veliine smatrati zadatim u optim brojevima.)
1. Na slici 3 je prikazan deo dugog, tankog solenoida,
nainjenog od gusto namotanih zavojaka tanke ice na
feromagnetskom jezgru. Jezgro je krunog poprenog preseka
poluprenika a. N je poduni broj zavijaka solenoida, u
kojima postoji vremenski promenljiva struja i(t). Primenjujui
uopteni Amperov zakon izvedite izraz za trenutnu vrednost
intenzitet vektora jaine magnetskog polja solenoida, H(t).
2. Neka je struja, koja postoji u namotaju solenoida iz
prethodnog zadatka, sinusna funkcija vremena, amplitude I
m
i
uestanosti f. Histerezisna petlja jezgra solenoida, koja
odgovara ovoj amplitudi struje, data je na slici 4. Izraunajte
gustinu srednje snage gubitaka, usled histerezisa, u nekoj
taki jezgra solenoida.
3. Faradejev toak, ija je skica data na slici 5, rotira
konstantnom ugaonom brzinom e u homogenom magnetskom
polju indukcije B

, upravne na njegovu ravan. Izraunajte

napon izmeu kliznih kontakata 1 i 2, U
12
.
4. Izvedite izraz za spoljanju podunu samoinduktivnost
dugog, pravog, vazdunog dvoinog voda (iji je deo
prikazan na slici 6). Poluprenik provodnika voda je a.
Rastojanje izmeu osa provodnika voda je D>>a.
5. Ukratko, objasnite povrinski efekat (kada se i zato javlja,
ta utie na stepen izraenosti efekta, koje su njegove
negativne posledice i kako se suzbijaju).

Slika 1.
Slika 2b.
Slika 3. Slika 4.
Slika 5.
Slika 6.
a

N'
i(t)
a
b
z
I
O
A
x
y
z
A
elektromagnet
kotva

0
NI
H
B(H)
H
22
H
12
B
22

B
11

2
1
H
11
B
12

Slika 2a.

B
H
H
m
B
m
2
1
a
e
B

D
STUDIJSKI PROGRAM ENERGETIKA, ELEKTRONIKA I TELEKOMUNIKACIJE
ISPIT IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 2
Novi Sad, 13. jul 2011.

II kolokvijum































KRATKI ZADACI

















1. U kolu sa tri meusobno spregnuta kalema, prikazanom
na slici 1, poznato je: L
1
=50mH, L
2
=18mH, L
3
=12,5mH,
M=10mH, k
1
=k
2
=0,9 i Z=(10-j3). Struja strujnog
generatora je prostoperiodina funkcija vremena, amplitude
I
m
=7,07A, poetne faze =-/2, krune uestanosti
=400rad/s. Strujni kalem idealnog vatmetra prikljuen je
na red sa kalemom induktivnosti L
2
,

a njegov naponski
kalem je prikljuen izmei krajeva kalema induktivnosti L
1
.
(Referentni smerovi struje i napona vatmetra oznaeni su sa
+(s) i +(n), respektivno.) Odrediti:
a) pokazivanje idealnog vatmetra;
b) kompleksnu snagu strujnog generatora.

2. Na slici 2 je prikazana elektrina ema za merenje snage
trofaznog prijemnika uz pomo dva vatmetra u Aronovoj
spezi.
(a) Odredite, u optim brojevima, pokazivanja oba
vatmetra. Pri izraunavanju koristite fazorski dijagram na
kome ste prikazali fazore faznih napona mree i fazore svih
veliina od kojih zavise pokazivanja vatmetara. Smatrati da
je prijemnik preteno induktivan.
(b) Pokaite da se na osnovu pokazivanja vatmetara moe
odrediti aktivna i reaktivna snaga prijemnika.
(c) Izraunajte moduo i argument impedanse prijemnika
ako su, nakon prikljuivanja na mreu faznog napona
U
f
=240V, pokazivanja vatmetara: P
1
=4608W i P
2
=3456W.
1. Zadati su vam parametri prostog, paralelnog,
rezonantnog kola sa slike 3: R=10k, L=4mH i C=4nF.
Izraunajte antirezonantnu krunu uestanost, faktor
dobrote i irinu propusnog opsega kola, pa skicirajte
grafik krive selektivnosti.
2. Proverite da li se RLC kolo, iz prethodnog zadatka,
sme prikljuiti na prostoperiodini napon amplitude
U
m
=100V, krune uestanosti jednake antirezonantnoj
uestanosti kola, ako je dozvoljena efektivna vrednost
struje kroz kalem jednaka 50mA.
3. Na slici 4 je prikazana skica dvofaznog sistema za
dobijanje obrtnog magnetskog polja. (a) Napiite kakav
mora biti odnos izmeu amplituda i poetnih faza struja
i
1
(t) i i
2
(t). (b) Pokaite da je magnetsko polje ostvareno
ovim sistemom obrtno.
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
Slika 4.
L
2
L
1
L
3

W
I
g

Z
+ (n)
+
(s)
M
k
1
k
2
W
1
Z
+
Z
Z
1
2
3
+
W
2
L
C

R
y
) (
1
t i
) (
2
t i
x
) (
1
t i
) (
2
t i
Prvi kolokvijum.

Reenje 1. zadatka.
Indukcija segmenta 1.

1
0.
x
B =

( )
0
1 3
2 2
2
1
( ),
2
3, 84 .
A
y y
A
y
I a z
B i
a z
B T

=
+
=



( )
2
0
1 3
2 2
2
1
( ),
4
4 .
z z
A
z
I a
B i
a z
B T

=
+
=



Indukcija segmenta 2.
Poto je segment 2 istog oblika kao segment 1, to se indukcija segmenta 2 moe odrediti na osnovu indukcije
segmenta 1, zamenom vrednosti poluprenika segmenata. Pri tome treba voditi rauna o smeru pojedinih
komponenti vektora magnetske indukcije.

2
0.
x
B =

( )
0
2 3
2 2
2
2
( ),
2
3, 54 .
A
y y
A
y
I b z
B i
b z
B T

=
+
=



( )
2
0
2 3
2 2
2
2
( ),
4
5, 55 .
z z
A
z
I b
B i
b z
B T

=
+
=



Indukcija segmenta 3.

0
3
2 2 2 2
2
2 ( ),
4
1, 52 .
y
A
A A
z
I b a
B i
z
b z a z
B T

| |
| =
|
+ +
\ .
=



Rezultantni vektor magnetske indukcije u taki A.

1 2 3
.
A
B B B B = + +


1, 82 ( ) 9, 55 ( ) ,
9, 72 .
A y z
A
B i i T
B T

( = +

=



a
b
z
I
O
A
x
y
z
A
1
3
2
Slika 1. Oznake segmenata
konture.
Reenje 2. zadatka.













a) Na osnovu zakona o odranju magnetskog fluksa sledi da je:

1 1 2 2 0 0
, B S B S B S = =

pa se iz zadate vrednosti indukcije u procepima izraunaju vrednosti indukcija u jezgru elektromagneta i kotvi.

0 0
1
1
0 0
2
2
2 ,
2, 22 .
B S
B T
S
B S
B T
S
= =
= =

Jaine magnetskog polja u procepima, jezgru elektromagneta i kotvi, izraunamo na osnovu magnetskih
karakteristika materijala.

6 0
0
1, 273 10 / ,
o
B
H A m

= =

12 11
1 1 11 11
12 11
( ) 4000 / ,
H H
H B B H A m
B B

= + =

22
2 2
22
555 / .
H
H B A m
B
= =

Sada napiemo odgovarajuu jednainu po Amperovom zakonu i izraunamo traenu pobudu.

1 1 0 0 2 2
2 ,
1820, 2 .
H H H NI
NI Azav
+ + =
=


b) Gustina energije utroene na uspostavljanje magnetskog polja u jezgru elektromagneta:



1 11 11 1 11 11 1 11 1 11
3
1
1 1
( ) ( )( )
2 2
2600 / .
m
m
w B H B B H B B H H
w J m
= + +
=



elektromagnet
kotva

0
NI
1 1
, H B


0 0
, H B


2 2
, H B


H
B(H)
H
22
H
12
B
22
B
11
2
1
H
11
B
12
H
B(H)
B
1
B
11
1
H
11 H
1


Gustina energije utroene na uspostavljanje magnetskog polja u kotvi:

3
2 2 2
1
1232,1 / .
2
m
w B H J m = =

Energija utroena na uspostavljanje magnetskog polja u jezgru elektromagneta i kotvi:

1 1 1 2 2 2
178 .
m m m
W w S w S mJ = + =



Drugi kolokvijum.


Reenje 1. zadatka.

Poto je vatmetar idealni instrument, kolo se moe uprostiti, kako je to prikazano na donjoj slici.












Najpre izraunamo meuinduktivnosti M
1
i M
2
i kompleksni predstavnik struje strujnog generatora.

0
1
2
90
22, 5 ,
13, 5 ,
4, 98 .
j
g
M mH
M mH
I e A

=
=
=


a) Reavanjem uproenog kola dobijamo:

0
0
22,78
167,4
2, 48 ,
41, 99 ,
102, 64 .
j
w
j
w
w
I e A
U e V
P W

=
=
=



b) Napon izmeu krajeva generatora i njegova kompleksna snaga:

0
0
32,1
57,9
23, 27 ,
115,88 .
j
g
j
g
U e V
S e VA

=
=

L
2
L
1
L
3

I
g

Z
M
M
1
M
2
I
w

I
1
=0
U
w



Reenje 2. zadatka.

a) Posle svoenja na jednu fazu i izraunavanja jaina struja u optim brojevima, skiciramo fazorski dijagram.





















Na osnovu fazorskog dijagrama odredimo pokazivanja vatmetara, u optim brojevima:

( )
( )
0
1 1 1
0
2 1 1
3 cos 30 ,
3 cos 30 .
w
w
P U I
P U I

= +
=


b) Transformiemo izraze za pokazivanja vatmetara koristei trigonometrijske relacije za kosinus zbira i razlike
dva ugla i pokaemo da je:

1 2 1 1
2 1 1 1
3 cos ,
3 sin .
3
w w
w w
P P U I P
Q
P P U I

+ = =
= =


c) Aktivna, reaktivna i prividna snaga prijemnika:

8064 ,
1995 ,
8307 .
r
P W
Q VA
S VA
=
=
=


Moduo i argument impedanse prijemnika:
2
1
0
9
62, 4 ,
13, 9 .
U
Z
S
Q
arctg
P

= = O
= =


fazna
osa

U
1
U
2
U
3
U
32
=U
w2

U
12
=U
w1

I
3
= I
w2

I
1
= I
w1