P. 1
Visoko - Hamdija Kresevljakovic 1934

Visoko - Hamdija Kresevljakovic 1934

|Views: 187|Likes:
Published by Jack Johnson
visoko
visoko

More info:

Published by: Jack Johnson on Feb 04, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/11/2013

pdf

text

original

HAMDIJA KRESEVLJAKOVIC

VISO~O

ISLAMSKA DIONICKA STAMPARIJA, SARAJEVO

PRESTAMPANO IZ ;.NOVOG BEHARA« GOD. VlH

Visoko lezi na uscu rijeke Foinice u Bosnu, uz cestu Kiseljak - Vares i zelieznicku prugu SarajevoBrod. Od 1932. spojeno je narocitom cestom sa Sara[evom. Ovaj jegradic ucLaljen od Saraieva 31, od Ijecilista Kiseliak 13, a od Varesa, poznatog rudarskog i industriiskog mjesta 33 km, U okolici Visokog su majdani kamenog ugljena Zgosca i Breza i sredoviecna Sutieska, Bobovac i Dubrovnik. Danasnie je Visoko na glasu zbog kosarskog i cebedzijskog obrta, dok :u doba bosanske samostalnosti bijase glavno trgovacko mjesto u Bosni, I u sredniem viieku udarao [e 0vuda vazan drum, koji [e vezao .Iadransko more sa ravnom Slavonijom i Madzarskom. Tu su cesto boravili bosanski vladari. Pouzdano znamo, da je kraj oko Vlsokog bio neprekidno naseljen od llira pa do danas. Danas je Visoko lijep gradic. Ima 882 kuce i ·4715 stanovnika, koji se bave ratarstvom, obrtom i industrijom. Tu [e sijelo kotarskog ureda i suda te inih ustanova, sto ih imaiu aliena mjesta. Pored osnov· ne ima Visoko kozarsku skolu, petrazrednu medresu i Iranievacku gimnaziju s internatom, 9 dzamija, ka10licku i pravoslavnu crkvu i jevrejski hram, vise kulturnih i drugih drustava, moderni vodovod i elektricnu rasvjetu. U carsiji ima lijep broi ducana, [edna 1vornica koza i liekarna. I to je sve, stoje vrijedno spomenuti 0 danasnjem Visokom, a to ce svaki stramac uociti nakon setnje od nepunog sata.

4 Od sastava Fojnice i Bosne niz ovu rijeku pruza se Visocko polie, jedno od nai plodnijih sto se steru u dolini Bosne. To ie zapravo dugacka zavala, okruzena brdima, izbrezinama i humcima. Najvisi brijeg je Grad, sto se uzdize na jugozapadu od zavale, To [e ostra, piramidi slicna glavica, sto se potisla ad krusevacke kose prema rubu ove zavale, a na vrhu je mali zaravanak s podorom grada, sto se zvase Visoki. Pri uscu Foinice dva su mala otoka : Gornia i Donia Ada. Kod Visokog prima Bosna pritoke: Lieiovik i Caricu s Iijeve i Luznicu s desne strane. Usa· mom mjestu saliieva se u Fojnicu Poiok, sto tcce iz vrela Kraljevac. Kod Podlugova prima Bosna Stavnju na kojo] lezi Vares, a kod Catica Trstionicu, sto protjece kroz Kr, Sutjesku. Citav ova; kraj [e vrlo plodan i dobro naseljen.

VISOCKA OKOLINA U DA VNINI
Plodnost tla i obilje zive vode uzrokom su, da je ova; kra] bio napucen jos u najstarija vremena, 0 cemu nas uvjeravaju iskopine, Prema predmetima, sto su iskopani u okolici Visokog, dtl se zakljuciti, da je ova; kraj bio nastanien jos u predhistorijsko doba i da je bio sastavni dio teritorija, sto ga nastavase ilirsko pleme iJesitiata. Iz ovog plemena biiase slavni Baton, voda ustanka ilirslcih plemena protiv gospostva gordih Rimljana u ovim krajevima, sto trajase cetiri godine (6 ~ 9 god. po (sa [a. s.]). Ovai je ustanak zadao vrlo mnogo brige i posla onovremenim gospodarima svijeta, Rimljani ga zovu Batonski rat (bellum Batinianum], God. 9 po Isa [a, s.] svladana su ilirska plemena, Baton je pao u ruke Rimliana i umro u Raveni kao poIitlckl zatocenik poslije. 12 godine . Na upit rimskog vojskovode Tiberiia 0 razlozima pobune dao [e Baton

5

6 ovaj znacajni odgovor : »Sami ste- krivi, jer ste k nasim stadima slali umjesto pasa i pastira vukove". Baton je ovim riiecima ciljao na rimske namjesnike, Nakon pacta Batonova svrsen je u glavnom ovai ustanak, svladana su sva ilirska plemena, ali na mejdanu ostadose zadnji Batonovi suplemenici Desitiati. Oni su se jos krace vrijeme upravo ocajno borili u svom tvrdom gradu Ardubi, sto se dizao na golo] stijeni, a oko njega tekla je, izuzev samo mali komad suha tla, brza rijeka. Prije no Rimliani zauzese i ovo posliednie utoeiste ilirsko, planuse razmirice medu braniteljima, ier se jedni hotiiahu predati, a drugi u borbi ustraiati do zadnje kapi krvi. Ovim se pridruzise i zene prvib, voleci smrt od tuznog i sramotnog zivota u rimskom ropstvu. Tako je na oei Rimliana doslo medu njima do sukoba, a kad oni drugi podlegose, bacise se ocaine zene sa svojom diecom u plamen svoiih gorucih kuca Hi niz strminu u rlieku, Nato zauze rimski vojskovoda Germanik ova] grad kao gariste - simbol ilirske slobode.! .Ma sve je to liiepo - pomislice ponekoji postovani citaoc ~ ali kakove veze ima to sa prosloscu Vi30kog?" Evo kakove! Prof. Sisie drzi, da bi Vranduk mogla biti ilirska Arduba, ali ne iskljucuje mogucnost da je stajala i u toku gornje Drine oko Gorazda, F oce ili Visegrada. Ali pri odredivaniu mjesta Ardubi ne smije se mimoici okolica Visokog, jer i ovdie se moze naci onakovih polozaia, koji odgovaraiu opisu Kasija Diona. Eno n. pro brijega Grada gdje je mogla biti ta ilirska utvrda. Na ovo upozorenje nuka nas vrlo vazno otkrice gosp. Dra Vinka Mikoliia, odvjetnika u Vi') Dr. Ferdo vladara, str. 102. Sisic; Poviiest Hrvata u vrlje me narodnih

7 sokom. Proslegodine nasao je ova] vriiedni starinar i numizmaticar plocu s latinskim natpisom, u kome se spominje Batonovo ime. Ploca [e nadena useluZupci, 3 km. od rudokopa Breze. Natpis glasi:

BATONI LIC GAl F TEVTA VIET1S SCENO BATOK'IS F MAXIME NATVS CENO CALOBATONI CAEVAE BATONlS F CALLONI BATONIS F RORADO BATONIS F CENVS BATONIS F NIMENATVS EX EIS SI ... VIS DE SVA PECVNIA FIERI M ...
A to znaci:
Batonu Lie. Gajevu sinu Teutinom savremeniku, Scenu Batonovu sinu, Prvorodenom, Cenu Kalabatonovu, Cevi Batonovicu, Kalonu Batanovlcu, Roradu Batauovlcu, Cenu Batanovicu, Naimladi njihova roda postavi Sebi i svojim od svoga blaga."]
OVI) je jedini dosad poznati veci ilh:ski spom.> nik, a kako se vidi na njemje ispisano rodoslovlje

') Ovako [e ovaj natpts procitao i preveo Or. Mikolii. • llollHTHI<a" od 14 maja 193.:$. U citanju ovoga natpisa nesto se rllzlikuje srpski arheolog N. Vutic. "CnOMeHHI< C. I<. A. LXXVII" str. 40.

8 Batunovih nasljednika. Ploca je isklesana od kristalnog dolomita. Vrh brezulika, gdje [e nadena ova ploca, zaravnat je i na tome zaravanku stajao [e nekoc . maulozej s ovom spomen-plocom, U Brezi, 3 km. od ovog mauzoleja naden ie rimski natpis u kome se spo-

Natpls na plo~i Iz Zup~e

minje pleme Desitiata.s] VrIo je vjerojatno, da je u blizini ovog maulozeja bio Batonov zavica], cia je tu negdje bio centar ovoga plemena, a mozda i utvrda Arduba.
31 Dr. G. Cremosnik i D. Sergejevski: Gotisches und romisches aus Breza bei Sarajevo. Novitates Musei Barajevoensls, Nr. 9 str. 8.

9 God 508 pro sao je ovim zemljama komes Simon ri po nalogu Teodorika ktalja istocnih Gota prekopavao grobove, za koje se [e drzalo cia u niima ima zlata i srebra. Bice, da [e tom zgodom propao i ova] mauzolej, a materijal je kasui]e raznosen kao i iz. drugih slicnih zgrada, Ovim je krajem uc1arao rim ski drum Salona ~ Argentaria (Solin - Srebrenica].'] U rimsko i rano krscansko doba cvala je ovdie zamjerna kultura, sto nam sviedoce broini predmeti iskopani u Brezi i njeno] okolini, U. tri maha prekapao ie saraievski muzej ova] kraj (1892. 1913 i 1930) i svaki put s osobitim uspiehom, Nadeni su predmeti s rimskim natpisima i ornamentima, Svaki put su otkopani temelii crkve. Najuspiesnije' je bilo trece iskapanie 1930 god. sto ga je vrsio Dr. Gregor Cremosnik. Crkva. sio je ovom zgodom otkopana jedna je od naivecih u Bosni, a potjece iz pctog stolieca po [sa (a. s.) Tom su zgodom nadeni tragovi gotskom gospodstvu u nasim zemliama, koje je trajalo nekih sest decenija (493-555) i vee 'spomenuti natpis s imenom plemena Desitiata. Zapoceti rad jos nije zavrsen.s] God. 1913 otkopao je Dr. Vlado Corovic ternel]e druge crkve u Brezi na lijevoj obali Stavnie, a sagradena je cetiri do pet stolieca kasniie,"] Kojih 5 km. uzStavnju lezi selo Dobra vine. Tu ie 1892 otkopao temelje jednoj romanskoj bazilici V. Radimsky.'] Od te tri crkve ova je najrnanja. a Dr. Corovic drzi, c1a je materiial za nju uzet iz porusene bazilike, koiu je u Brezi otkopao. Po svemu
str, 81. 5) Dr. Cremosnik j D. Sergejevski 0 C. 6) JJ.p. BJIaAHMHp nopOBHIi: I1sBjeurraj 0 acxonaaaaa y bpesil 1913 rOA. Glasnik z. 111.1913 str. 409-420. 7) V. Radimsky: Crkvena razvallna kod Dabravine u kotaru vlsockom u Bosnl, Glasnik z. m. 1892 str. 372-387.
4)

B. Cxapah:

I1s pH1tI.CI<enpOlliJIOCTH;

Glasnik z, m. 19~3.

10 ovomu vidi se, da je naselle u ovom kraju cvalo u ilirsko, rimsko i gotsko doba kao i u prvim stoliecirna nakon dolaska nasih pradjedova u ove zemlje. U selu Arnautovicirna 2 km. nize Visokog otkopao je 1909 Dr. Karlo Patsch, onovremeni kustos zemaliskog muzeia, temelje crkve, sto ju je oko 1203 sagradio slavni bosanski ban Kulin, kada se prividno odrekao patarenstva. Kada je ta crkva propala, ne zna se. I iz ove je zgrade materijal raznosen po okoIici, U selu Muhasinoviei, na lijevoi obali Bosne, nadena je ploca s natpisom, sto je staiala na ovoi crkvi. Nasao ju je i obradio 1598 Dr. Ciro Truhelka.s] To je jos i danas najstariji natpis na hrvatskom jeziku naden u Bosni. Natpis glasi: Siiu crkv' ban' Koulin' zida eg da pl-jeni Kucev'sko Zagorie i nade na nou grom ... u Pod' gorje SljepiCist' i postavi svoi obraz ... pragom', B(ogl' dai banou Koulinu zdravie i banilci] Voislavi Ispod ovog teksta je sest krizeva u dva reda a svaki je zatvoren kruznicom, a u njima su potpisi banovih velikasa i dvoranika. Tu se citaju ova imena: Krile zupan, Desivo], Radohna Kr'stijanin, Obrad, Miogost, Dejan, Oko 2 km, vise danasnjeg rudokopa u Zgosei bila je takoder starokrscanska crkva poput onih u Brezi, Dabravinama i Arnautovicima. ali do danas nije otkopana. To se mjesto zove Crkvina, U ovom kraju brojni su stecci iii nadgrobni spomenici, sto ih od 13-15 stolieca dizahu odlicniii Patareni svojirn pokojnicima. Ovo su specijalno bosanski nadgrobni spomenici. Te spomenike, kojih ima na hiliade u Herceg-Bosni proucava duze vremena umiro8} Dr. C. Truhelka : Natpis 1898 str. 617·622.

Kulina

bana;

Glasnik

z. m.

vlieni kustos zernaljskog muzeja gospodin Veisil Curcie potporom Jugoslavenske akademije u Zagrebu, a' lijep ih je dio proucio i obradio Dr. Ciro Truhelka. Sa Crkvine u Zgosci donesena su dva stecka u! dvoriste naseg muzeja od kojih je jedan bocato ukra. sen obilnim ornamentima i skulpturama i najljepsi je

dosad poznati komad i sudeci po bogatstvu izrade, bio ie to grob kojega osobito odlicnog velmoze, aka nije banov. Tradicija medutim tvrdi, da su pod ovim steckom pocivali zemni ostaci Kulina bana. Na procelju spomenika, koji ima oblik ogromnog sarkofaga, prikazan je na strmoj stijeni grad sa

12
;kapijom, do nje dvije visoke kule, a na uglovima pc -dvije manje kule. Pred gradom sjedi »baue na prijestolu. a do njega lijevo i desno stoje dva dvoranina. Na jednoj kuli sjedi na otvorenom balkonu gospoda i ;gler:1anapolie.

rrocelje

steeka Iz Donje Zgo~ce

Ispod ove kompoziciie drze dva konjusara dva osedlana konja spremna da ih gospoda uzjasu. Desna strana prikazuje u dva reda dva prizora: u gornjem cetiri macem i kopljem oruzana i oklopljena vitezs [ase jedan za drugim na lijevo; u donjem redu prikazau je lov u sumi, Na jednoj poli kompozicije do-

13~ cekuie lovac sa napetim Inkom [elena, sto mu ga, dotjerase psi. do niega drugi Iovac koji teskim kopljem. navaljuie na medvjeda, za kojim potjerase kerovi, a na kraju privezana je lancem uz drvo zivotinja duga, repa i piegava tijela, dakle leopard, koji se u sred-

njem vijeku upotrebljavao u Iovu kao pomagac, Viseniega prikazan je leteci zmai. Ovaj lovacki prizor odigrava se u sumi, koju predstavljaju tri stilizovana, drveta, Na Jijevoj strani stecka prikazano je u gornjem redu u cetiri polja po dvije stilizovane zvijezde,.

14
konstruirane od kruznica, au petom stilizovano eva-tuce drvo; u doniem, u pet kvadratnih polja, cetiri okloplienika, koji oborenim kopljem jure na Iiievo, a ,u petom polju ih docekuje vitez okrenut prama niima, U dnu stecka uresena je citava strana sa sest .polja sa velikim zviiezdama, konstruiranim od kruznica.~) VISOKI I PODVISOKI Spomenuli smo, da se danas najvisi vrh na iu-gozapadu Visockog polia zove Grad i da se tu vidi podor sredoviecnoga grada, sto se zvase Visoki. Od nekadasaiih zidina i kula ostalo je vrlo malo i kako .se kod nas 0 takvim stvarima ne vodi briga, ne ce .proci dugo,pa ce se izgubit! i zadnji trag ove utvrde. Danas se bez iskapanja ne bi mogao napraviti tloert. Ne zna se, ko je sagradio ovaj grad ni kada se to -desilo. Sa sigurnoscu moze se reci, da je postojao u 13. stoliecu, ma da se u poznatim izvorima spominje prvi . put tek 1. rujna 1355. Toga je dana u ovom -gradu izdao slavni ban Tvrtko Dubrovcanima povelju, kojom im potvrduje prava i povlastice, sto im ih je dao nlegov strie i predsasnik na banskoj stolici Stie'pan Kotromanic (1322-1353). Pod ~gradom", sto je nadvisio dolinu oko danasnje Yaros! Visoko, nastalo je predgrade Podoieoki. Tu [e bio glavni trg onovremene Bosne, gdje se nizala botega do botege, nakrcana dubrovackom robom, sto se ovamo karavanama dopremala i odavle dalie raznosila na sve strane. Na ovom je trgu hila i jedna -od najvaznijih hosanskih carinarnica [gabela], Na teritoriju danasnieg Visokog jos se i danas ...zove jedan kra] Kraljeoac, gdje je navodno po tradi.rnenlke 9) Dr.

C. Truhelka: Osvrt na sredovjecne kulturne spoBosne, Sarajevo. str. 57·58.

15

16

ciu nekoc staiao kraljevski dvor, a do njega franje .. vacki samostan, jedan od najstarijih u Bosni osnovan koncem 13. stolieca.
Premda su Sutjeska i Bobovac bill priiestolna mjesta, ipak su basanski vladari druge pole 14 i prvih decenija 15 stoljeca vrlo cesto dolazili u Visoki i njegovo predgrade i tu boravili. lzgleda, da je visocki krai bio osobito prirastao srcu kralja Ostoje, jer je za obiiu svojih vlada (1399·1404 i 1408-1418) ovdje ponaivise boravio, Ovamo su dolazili poklisari raznih drzava, narocito dubrovacki i mletacki, tu su izdavane povelje, obavliani vazni drzavni poslovi i odrzavani drzavni sabori. U proslosti Visokog i Podvisokog 0sobito je znamenita godina 1404. Tu je u travnju 1404 zbor zborio Ostoja s bosanskom vlastelom i poklisarima republike sv. Vlaha zbog Prlmoria, sto ga [e uzeo od Dubrovnika, U isto je doba prispio u Visoko poslanik iz Mletaka i trazio slobodu trgovine u Bosni, Na zboru su uz kralja ucestvovali voivode Hrvoje Vukcie-Hrvatinic, Sandall Hranic, Pavao Radinovic, Radio Sankovic, Vukmir Jurjevie, Pavao Klesic, knez Rade Radosalic i died bosanskih Pat arena s vise svoiih doglavnika. Republiku su zastupali Marin Kabuzi« i Nikola Pucic. Dubrovcani ne postigose ovaj put ono, sto su zelili, ali je postigao Hrvoie ta] najsilniji velikas, koji onda bijase herceg Splita, potkral] Dal-· macije i Hrvatske. Hr voie predobi na svoju stranu neke velikase i zbaci s priiestolja 08tOjU. jer ie pristaiao uz kralja Sigismunda i tako stajao u taboru onih, koji su bili protiv pokreta u Hrvatskoi. Nekoliko sedmica kasnije sastade se u istom gradu drzavni sabor pod predsjedanjem Hrvoiinim i nakon zestoke borbe izabra od troiice kandidata za bosansku krunu Stjepana Tvrtka II. sina Tvrtka f.

17 posljednjeg bosanskog bana, prvog kralja, najmocnijeg vladara, sto ga je imala Bosna kao samostalna drzava. U jednom pismu karakterisu Dubrovcani zestinu ovog izbora rijecima: "od potopa svijeta - koliko Dubrovcani nahode u knjigama - nije se toliko sviet smel i vrtel", kao ova] put u Visokom. Vlada Tvrtka bijase ovaj put kratkovieka, Nakon strasne katastrofe pod Doborom 1408 uspe se na bosanski prijesto opet Ostoja. Vee 10 prosinca 1408. izdao je u Visokom poveliu, kojom daruje uz vise zemalja i carinu u Podvisokom vojvodi Jurju Radivoievicu i bratu mu knezu Radicu, jer su lUU bili vjerni kao raskralju i pomagali ga u Bob(IVCUprotiv Tvrtka II i njegovih pristasa. Godinu dana kasnije (4 prosinca] potvrdio je Ostoja u Podvisokom privilegije Dubrovcanima, Uz neke neznatnije knezove nalazi se na ovo] povelii ime kraliice Kuiave. Vojska hrvatskougarskog kralja oplijenila je 1410 Podvisoki i ovdje nastanjene dubrovacke trgovce, te ih povezane odvede u grad Vranduk, koji je tada bio u vlasti Sigis... mundovoj. Na ovo se nasilje prituze Dubrovcani kralju Sigismundu, kome biiahu uvijek vjerne pristase, ali je u ovakovim prilikama malo kada prosvjed vri[edio ostecenim. Sigismund se oval puta bio iskrenuo protrv kralja Ostoje, koga je prije stitio, dok je bjesnio 25-godisnji pokret u Hrvatskoj.l0) Za vlade Ostojine desilo se i umorstvo dubrovackog trgovca Jakse Bunica, koje je u vezi sa Vjsokim, Grad Visoki imao je svoga kneza i koliko se iz pouzdanih vrela zna, u prva ova decenija 15. stoljeca bili su knezovi: Pavao Klesie,. Vuk i Batie. U poveHi kralia Ostoje od 6. siiecnia 1404. spominje se

n.

'0)

Ispr. Truhelka: Nasi gradovl, Sarajevo 1902. 2

*

18 Klesi6, kao visocld knez, Ime kneza Batica nalazimo u vise povelia, a posljedni put 1420. Umro je 16. kolovoza 1420. i ukopan u selu Koposci6ima (kotar Visoko] gdje se do danas ocuvao stecak nad njegovim grobom, sto mu ga podize zena Vukava. . Knez Vul.; bio [e necak kralia Ostoie, a iza sebe [e ostavio vrlo gadnu uspomenu : poput pravog razbojnika usmrtio je i orobio ;;aksu Buniia, Ovo strasno razboistvo oertao [e Dr. Ciro Truhelka po spisima dubrovackog arhiva u Glasniku z, m. 1908 [str, 423-

Natpls nil stecku nad grobom kneza Hatica

428). U proliece 1412 spremio se Jeksa, sin Luke Bunica, trgovac u trgovistu Dezevici kraj Foinice, cia pode u Visoko. Sa sobom je ponio sve srebro sto je kupio i novae sto ie sa sobom imao. Na polasku preporucise ga Pavao, knez dezevickog trga i earinik Vlakota Kranj kovic u prisustvu svih dubrovackih trgovaca Vuku, ne6aku kralja Ostoie, da putuje s niime u drustvu. Na 8. svibnia, prije nego Ii stigose pod Visoki, ubi Vuk macero .Iaksu i ote mu sav imetak. Kad su Dubrovcani, koji su se nalazili u Podvisokorn, za to cull. podose na mjesto, gdje se zbilo razbojstvo i nadose liesinu usmrcenog, bacenu u iednu sumu,

f9
Vee 20. svibnja nalozio je Dubrovnik svojim po.slani~rrn.a na kraljevskom d voru, Nikoli Gucieu i Matiji Gradicu, da idu pred kralja I da od njega zalitijevaju osvetu za ovu krv i restituciiu svega srebra i novca, oteta pokojniku i da izjave ako se za ovai zlocin ne namakne pravda, da [e ugrozena sigurnost dubrovackih gradana i po drugim miestima Bosne. Poslaniclma je nalozeno da na ova] zlocin upozore na zgodan nacin i vlastelu bosansku, U pismu na kral]a od 16. svibnia karakterisu Dubrovcani ovo zloclnstvo djecima: "H0de nasi po turcijih i poinijeh paganeh da nigdjer toliko zla nasijem ne ucinge koliko tuzi", U isto doba obratili su se Dubrovcani za intervenciju hrvatsko-ugarskom kralju Sigismundu, zastitniku Dubrovnika, ali ova] nije u toj stvari nista ucinio. Ovai se dogadai spominje u dubrovackim zapisnicima 1413 i 1414 i izglede, da [e stvar svrsenapovoljno po Dubrovnik,

I Tvrtko II. stolovao je u Podvisokom prvih godina svoje druge vladavine (t421-1443). Ttl je 1422 primio Ivana Jurja mletackog poslanika i nakon do..govora s vlastelom primio neke predloge mletacke i potvrdio Mlecanima slobodu trgovine po Bosni, a Dubrovcanima posjed Konavala. Ubrzo iza toga izgubi i Visoki i Podvisoki svoju vaznost. Kralj se tu riede navraca, a centar trgovine postane Fojnica, jer se onamo preselise dubrovacki trgovci 1430. OVOIDnaglotn opadanju gIavni je razlog napredovanje Osmanli]a, koji zauzese 1436. stalno Vrhbosnu (Sarajevo) i ucinise ju sjedistem voj vode Zapadnih strana, a to ce reoi logorom svoje voiske. Odavle se cesto zalijecu u zemlje kralia bosanskog. Vee u ozujku 1436 znalo se u Dubrovniku, da se zastupnik voivode Zapadnih strana Barak nalazi oko Podvisokog iii Zenice.Dubrovnik

20 je naime 16 ozujka zakljudio poslati Baraku 500 PHpera na dar. U to] stvari opremljen [e Baraku 20. istog mjeseca poklisar Maroje Durkovic s nalogom, da ga traii u Bosni oko Podvisokog iIi Zenice, a ako ne bi vise tamo bio, neka ga ceka u Vrhbosni, kamo se Barak ima vratiti.!'] , ""CC Pod vladom kralja Stjepana Tome (1444-1461) zapoceli su progoni Patarena u Bosni, U borbama sto uslijed toga nastadose, porusise Patareni visocki sa' mostan i ubise petoricu fratara. Samostan [e obnovio 1450 na uscu Luznice vlastelin Mihovil Ostojic [Ostoidesv], mozde rodak kralia Ostoie. Katolici i Patareni bijahu tada stanovnici ovoga kraja .
.;

Da li je grad Visoki sa svojom okolinom pao pod tursku vlast prije 1463 iIi te godine zajedno sa ostalom Bosnom, ne zna se, kao ni to, da. Ii' ga je 1436 opsjedao turski voivoda Barak. Za turske uprave zapusten [e grad Visoki i prema [ednom izvjestaju bio je jos kraiem 16 stoljeca rusevina, Niegovim se imenom prozva novo mjesto, sto nastade nakon turske okupacije na uscu Fojnice u Bosnu, u neposrednoj blizini Pedvisokog, VISOKO POD TURSKOM

UPRA YOM

Danasnie Visoko osnovali su Turci. 0 prvim decenijama tog mjesta pod niihovom upravom vrlo se malozna. Tracak svjetlosti u to prvo doba unose dvije saraievske vakfije (zakladnice), od kojih je jedna pisana 1477, a druga 15'16; po prvoi je Visoko selo, a po drugoj kasaba sarajevske nahije. Ovo novo VI11) Truhelka: Tursko-slovjenski spomenici dubrovacke at hive, Sarajevo 1911 str. 191. 12) Dr. J. Jelenic: Kraljevsko Visoko I samostan sv. Nikole, Sarajevo 1906 sir. 01.

21 soko zahvaliu]e s ·akako svoj postanak sredoviecnoi utvrdi i naseliu sto se pod utvrdom bilo razvilo, Prije lipnjs 1477, dakle t 1 godina iza pada bosanskog karalievstva, sag radio ie bosanski sandzak AjaRbeq (1470-1475) [ednu dzamiju u Sarajevu i medu ostalirn obiektima, sto ih je uvakufio za njeno izdrzavanje, spommje se jedan hainarn [banja], vise ducana i bostan u selu Visokom 13) Taj je hamam bio

Stupe

onojmaloj ulici na protivnoj strani od medrese, gdje se jos i danas vide niegovi temelii, a - kako tradicija kaze - propao je prije kojih 150 godina. Sada nema traga ni ostalom Ajasbegovom vakufu u Visokom. Do skora nasje na hamam sjecala jedna cesma, koja se po njemu zvase ohamam-cesmae. Drzim da Ajasbegov vakuf u Visokorn nije daleko staU

13) Kemura: tiarajevske dzamije i druge jayne zgrade turske dobe, Glasnlk z. m. 1910 str. 622·623.

22 jao od njegova zavicaja. U spomenutoj zakladnici oitamo. cia je Ajasbeg bio sin Abdulhaiev. Po razlaganiu Basagica i Truhelke ovakim i slicnim imenima nazivali su svoje oceve oni sinovi Herceg-Bosne, koji predose na Islam, a nije im islo u racun, da se zna, da im ocevi nisu bili rnuslimani. Neki HadZi Mustafa sin lshaken napravio je u Sarajevu pod Kovacima dzamiju i za njeno izdrzavanje ostavio lijep vakuf. kako se vidiIz zakladnice sastavljene u mjesecu zilkade 932 [kolovoz 1526),14) sagradio je i jedan mekteb i most preko Bosne u Vi· sokom i za uzdrzavanje ovih zaduzbina ostavio 800 srebrenih drama sultan Suleimanovih u gotovu i u visocko] carsiji iedno zamljiste, na kome je sagradio 21 ducan, a ostatak tog zemljista (17 X 14 arsina] dao je pod mukatu Musi Hrvatinliji. Ovo je zemliiste granicilo s istocne i zapadne strane s posiedom Mustafe sina Turalina, s juga mahalom, a sa sjevera c,arsijskim putem. Kirija od ducana i mukata od zemIjista imala sa trositi na uzdrzavanie mekteba, a prihod od gotovine za popravak mosta, Visoko je do te godina lijepo uznapredovalo, jer se u ovo] ispravi naziva kasabom, dok je prema Aiasbegovoi zakladnici iz 1477 bilo selo. Prije 1526 postojala je ovdje i [edna zaviia [tekija], a svakako i koja dzamija. Ako jos prije 1463 nije bilo nikakva naselja na teritoriju danasnjeg Visokog. bez svake su sumnie prve zgrade nakon turske okupacije podignute une· posrednoj blizini Aiasbegova hamama, [er [e ,ondie blizu i najstarija dzamija, Tu je i pry! zametak car· siii, u kojoj je i nas Radii Mustafa sagradio svoje ducane. U sredini ove carsije, bio [e sebili. Na istom
14) Original u arhivu

Centralne

Vakufske uprave u Sarajevu

23

24
je mjestu ostala carsija sve do danas, Od sebilja izgradivalo se Visoko niz lijevu obalu Foinicke rijeke prema uscu i niz Bosnu prema mostu i dalje, U Visokom ima danas devet dzamiia, a kako ni na [ednoi nerna tariha, i kako se ni od jedne nije sacuvala zakladnica, a buduci su sve dzamije iednostavne zgra de, a i niihovi osnivaci, u koliko im imena znamo, nijesu inace poznati u naso] proslosti, to ~ije moguce ni priblizno odrediti, kada je koji dio ovoga mjesta nastao. Od ovih devet dzamiia pet ih ie danas s kamenom. a cetiri s drvenom munarom, Kako se u narodu pripovijeda, najstarija je visoeka dzamiia u Perutac mahali, a sagradio ju je neki Radii Ibrahim; za njom ie po starosii Serejuddino1la dzamiia u carsiji, a neki goYore, da je starija od Hadz! Ibrahimove, U nestasici dokumenata valja nam se i sa ovim pripovijedanjem zadovoliiti tim prije, sto obie ove dzaml]» stoje u naistarijem dijelu Visokog. Sliedbenicima .Islama potrebna je i dzamija i banja, ali je dzamija svakako potrebniia, pa buduci pouzdano znamo, da je ovdje postojala banja 1477 to je bez sumnje prije te godine podignuta makar jedna od tih dzamiia. Dzamiju na Kralievcu sag radio je neki Hadzi ilfuruvct, sadrvansku i donjomahalsku Alauddin Saracicu EIadzi Hasan Saracic. Kao u Sarajevu, Mostaru. Banjoj Luci i Tesniu tako su i ovdie tabaci napravili kra] tabhane sebi dzamiju Ne zna se, ko su osnivaci dzamiia Jenji bair (Novo brdo) i Rosulie. Pored 0vih dzaunia postoji u Visokom jos i danas Musalla. Krai oko danasnjeg mosta zvase se Jaliia. Oko svih ovih dzamija nastale su mahale koje se po niima nazivaiu, kao i po drugim mjestima. Za imena nekih mahala zna iedna narodna pje-

25 sma i zgodno ih karakterise. U Visokom se pripovijeda, kako [e maika govorila kcerci, da se udaie, Ova joj odgovorila: Ne znam za koga cu, U mahalu u koju cu. Novo brdo strmenito, A Perutac kamenito. Carsija ponosita, A Tabhana kaljovita, A .Jali]a vjetrovita. Hasecinca sve cibari, A Sadrvan groznicari, Rosulja ko i selo, Donja mahala barovita, Saracicu sunce ne sja. Prije 1640 bilo [e u Visokom sedam dzamiia 15) i prerna tome kasniie su sagradene jos dvije. Jedna od tih je ona na Rosuljama, za koiu stariji liudi pricaju, da su [u sagradili mahaljani prije 265 godina, a drug a ce po svoi prilici biti na Novom brdu. Od onih sedam dzamiia, sto su postojalc jos prije 1640, dvije se zovu Alauddinovim irnenom i ravlikuju se po dodatku .Kebir i Sagir ", sto moze znsciti • Stariji i Mladi", kao i "Veliki i Mali". Drzim svakako da ove dzamije nije gradio jedan te isti dobrotvor, jer kad bi bilo tako, onda bi se razlikovale po dodatku atik i dzedid (star a i nova) kao sto je to sluca] u Sarajevu, gdje imamo Arebi atik i Arebi dzedid dzamiiu, a za obje se kaze, da im je osnivac Araphodza, Uz to svaka od ovih dviju visockih dzamija ima i svoi narociti vakuf. Po [edno] biliesci U sarajevskom sidzilu iz 964 spominje se Alauddinov vakuf
15) St. Ziataric: Izviestaj 0 Bosni god. 1640 o. Pavia iz Rosinja, Starine Jug. ak. XXIlI str. 25

26 bez ikakve oznake, pa kako ja drzim, da su ove dzamije gradila dva dobrotvora istog imena j posto se ovaj vakuf spominje bez ikakve poblize oznake, tose ova biljeska odnosi na vakuf danasnie Alauddin Kebir dzamije, a iz toga proizlazi, da je Alauddin Sagir dzamiia sagradena poslije te godine, jer sudeci i po nienom periferijskom smjestaiu, nastalaje kasnije. Spomenuta biljeska sadrz! izjavu Abdurrahmana, mutevelije vakufa dzamije umrlog Alauddin ef. Juzdogana, kojom ovai sredinom redzeba 964 [oko 14 svibnia 1557) rjesava nekog Hadzi Turhana sina Nesuhova jamstva za iznos od 5.000 akci, koje je duznik platio niemu kao muteveliji tog vakufa. Iz ove se bilieske saznaie da je Alauddim ef. .Iuzdogan bio vee tada mrtav i da je ostavio i gotova novca, da se daie na rebah, Kako je pred ovom dzamijora bio sadrvan [vodoskok] prozvala se Sadrvanskom dzamijom. Stara je zgrada osim munare izgorjela u pozaru 1911, pa je iza toga nanovo sagradena ilsada je to nailjepsa visocka dzami]a. Alauddin ef. Juzdogan pripadao je uiemanskom stalezu. Saraeica je sagradena u iedno] udolini i zato se u spomenutoj pjesmi kaze, cia njenu okolinu sunce ne sia. lzgleda, da jot je osnlvac bio obrtnik i to sarae, Saraci su u ono doba dobro radili i medu njima. hilo je kao i medu tabacima vrlo imucnih ljudi, Troo [ica saraca sagradili su u 16 stoljecu po jednu dzamiju u Sarajevu, Uz ovu dzamiju ima jedno turbe, ali se ne zna, cije [e, Pred turhetom je jedan zensk! grob, a na nisanu je uklesana 107 t (1660-61) godina. Tobakhana dzamija nastala je svakako tek onda, kad se ovdje jace razvio tabacki obrt, a to [e moglohiti najkasnije u prvo] poli 17 stolieca. Kako je ova.

21
dzamija uz samu obalu Foinice, postala [e zrtvom: iedne poplave i obnovliena je 1871. Svaka od ovih dzamiia ima ponesto svogavakufa, ali se 0 niima nista ne zna. Najstarijavakfija;-t:el koja se sacuvala, napisana je 13 zilkade 1196 '(20U': stop ad 1782). Toga je dana uvakufio jednu bastu sta-

Potrpa"anje

koza u krecluk

novnik Serefuddinove mahale Hadzi Salihaga Zuga, sin Mustafin. a unuk Sadikov i odredio da se prihod trosi za rasvjetu Carsijske (Serifuddinove) i Hadzi Ibrahimove dzamije, Ova [e porodica izumrla, a po tankoj krvi bila je u srodstvu s bezima Zecevicima, najuglednijom plemickom porodicom ovoga kraia,
1fi) Va:kfija se nalazi u Vakufskom povjerenstvu

uVteokcm

28
Uz neke dzamiie postoiali su i mekiebi, ali se '11e zna, koliko ih je bilo, Spomenuto je, da je jedan mekteb sagradio prije kolovoza 1526 Hadzi Mustafa -sin Ishakov, a od davnine postoji jedan uz Serefud-dinovu dzamiju. Na obali Fojnice bila je jos u 16 stoljecu [edna tekiia [zavija], po kojoj se nazi va jos danas iedna mala utica. Ne zna se, ni ko ju je sagradio, ni kada je propala. Neste prije svjetskog rata sagn(dena je nova tekija s musafirhanom, u kojoj je vise godina bio seih Hadz! Hafiz Husni efendija Numanagic. I nakon 1463 postoji ovdje Franieoaik» eamostan s katolickorn crkoon: Biskup Balicevic kaze u svom izvjestaju od 1591, kako je to krasna crkva i kako se zove kralievom kapelom {la cappella del Re], a providena je svim potrebstinama+'] U samostanu je bila i skol«, u kojoj [e 1675 ucilo 18 djece i 14 klerika.v] Prema razlaganiu Dra Jeleni6a propao je i samostan i crkva 1697 odlaskom franjevaca i katolika u Slaveniiu s Eugenom Savojskim. Ali prema jednoi ispravi kresevskog kadi]e Dervisa, bili su fratri u Visokom jos 1737 i irnali su tu svoju kucu.l"] Bilo bi vrijedno, da se ovim pitaniem pozabavi koji franjevacki historik, Upravo su nedostatni podaci 0 brow kuca i stanovnika u ovome mjestu za vrijeme turske uprave, Prema vee spomenutom Balicevicevu izvjestaju bilo je 15<)1 u Visokom i okolini 800 katolickih kuca s vise od 3000 stanovnika. drugim konfesijama nema tu govora. Trideset godina kasnije (1621) imalo je Visoko 300 muslimanskih kuca i u slucaiu rata moglo

a

11) Dr. [etenlc: Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole, Sarajevo 1906 str. 66. 18) Dr. Jelenic: Spomenici kulturnoga rada bosanskih Franjevaca (1437-1878), Starine Jug. Ak. knjiga XXXVI str. 151. 19) Dr. Josip MatasQvic: FOjnicka regesta, str, 194.

ie dati 300 vojnika, 8tO saznajemo iz popisa sastav-ljenog za namjesnikovanja Sarh08 Ibrahim pase zbog: ustanovljenja broia vojnika ove pokraiine."] U tom' popisu nema opet spomena krscanima, jer su samo-

Skldanje dlake

muslimani isli u hoj. God. 1655 broiilo je Visoko sa-: mo 8 katolickih kuca, dok ih je pod visocki samostan spadalo 2607 sa 11.650 dusaY) Da Ii se i po-sljednja katolicka kuca zatvorila 1697 iIi poslije 1737
20) Racki: Opis bosanskoga pasaluka iz XVII vieka, Sta-rine XIV str, 188. 2') Fernrendzln: Acta Bosnae, str. 477

.3.Q 1:acno se lie zna, samo se zna, da ovdje nije bilo niH [edne katolicke duse 1878. Po .Iukicu hilo je oko 1850 u Visokom oko 3.000 muslimana i 60 pravoslavnih ;kt!ca.22) Tada su pravoslavni imali i svoga popa; god. 1856 sagradili su erkvu. Po Thoemmluv] hilo je 1867 -oko 3500 stanovnika, dok BlanU} u isto vrijeme kaze .da Visoko ima 400 kuca, Neste priie okupaciie na-stanise se ovdje prvi Jevreji. God. 1879bilo ih je 38, .a 1884 podigose hram. Obrt: Od obrta koji tu procvatose u on om vremenu, valja na :prvorn miestu istaci ucinjanje koza, <tkanje cebeta i mutapa. Tabaci su obrtnici, koji se have ucinianjem koza, .a niihove se radionice zovu tobhene. Za vrijeme tur.ske uprave lijepo se razvio ovai ohrt u Bosni i Her.cegovini i koliko znam, tabaka je bilo u petnaest mjesta,2G) a danas je jedino Visoko gdie se ovaj obrt odrzao i to s koro bez ikakve preinake u nacinu rada. Ne zna se tacno, kad se poceo razviiati. Od davnih .dana poznat [e u Sarajevu visocki don, cusele, bijela mjeslna i sahtijan, Lijep niz godina prave se ov.die poznati visocki opanci. Prema pouzdanim vijestima zna se, daje ovdje bilo tahaka jos u prvoj poli 17 stoljeca. Bilo je tabaka i u selu Zbiljama, udalienu .dva km. od Visokog, jos u 18 stoljecu, Po nekim selima visocke okoline stali su seljaei uciniati kozu, a to se protivilo statim obicajima ovoga esnafa [ceha), Na to se prituzise visocki tabaci
2'}jul:ic. Zemljopis i povlestnica Bosne, Zagreb 1851str.Bs, 23, Gusta v Thoemmel: Beschrelbung des Vilajet Bosnien, Wi en 1867 str. 122. 24) Blau: Reisen in Bosnien und der Hertzegovina. Berlin 1877 str. 98. 25) Sarajevo, Rogatlca, Vi~egrad, Cajnice, Foca, Nova Kasaba, Tesanl, Banja Luka, Jajce, Travnik, Mostar, Konjic,Stelae, Jelec i Visoko.

31 31 svibnja 1754 kadiji svoje nahiie Ihrahimu i zatra.iise, da se njihova tuzba podnese bosanskom veziru, sto ovaj i uoini. Vezir Hadzi Mehmed pasa uvazi tu tuzbu i naredi 9 sabana 1167 (1 Iipnja 1754) da se postuju stari obicaji i krivci upokore.w] Dok su obrtnici ostalih obrta do druge pole proslog stolieca imali svoje organizacije t. zv. esnafe [cehove] i upravljali svaki sobom po uobicajenim pravilima, imali su i tabaci svoje organizacije, koje su se sluzbeno zvale odzaci, Takav tabacki odzak bio je i u Visokom. Tabaci su imali pisane statute; koii se zvahu pirnama. Skoro je gosp, Osman Sokolovic do· sao. do [ednog primjerka takove pirname. Svaki [e esnaf imao svoju upravu iIi londia. kojoj je na celu bio cehaia [cehmaistor]. Uz cehaiu su bili jos ustabasa, kalfabasa, jigit i caus, kao glavni funkcioneri uprave. Ustabasa je strucni organ esnafa i egzaminator na segrtskom ispitu, kalfabasa je inspektor. jigit egzekutivni organ, a caus je pomocnik cehajin, Neki su esnafi imali i svoga bajraktara. Ovaku su upravu imali i tabaei. Uz to je svaki veci tabacki odzak imao po jednog ahubabu. koji se u Visokom zvase ahiia. Meni nepoznate godine dobila je tekija Ehi Orana Mahmuda u Krseheru (Mala Aziia] povlastieu od sultana, da za sVOJe uzdrzavanie pobire neku pristojbu od svakog devra (kupnje i prodaie] koza po tabackim odzacima, Zastupnici sejha spomenute tekije po ovakim cdzacima zvali su se ahubabe, Od prvih godina proslog stolieca, ako ne jos i prije bio je u Visokom i ahija i cehaiajedna osoba. Kako se to desilo ne zna se. Hadzi Kadriia i sin mu Hadzi Ahmed [umro oko 186G) bili su dulje vremena ahiie,
26)

Rukopls u blvsem Balkanskom Institutu u Sarajevu

broj 1793.

32 njihovi su potomci sadasn]! Ahici u Visokom. Posliednii ahija t. [. cehaia u Visokom bio [e Hadz! Mehmed Donlagie, a izabran je 1881.27) Visock] su tabaci imali i svoj bairak sa dva tuga, sto znaci, da je esnaf bio broian, U pozaru 1911 propao je i ovaj amanet toga esnafa. I ovdje su se priredivali veliki izleti, na kojima su su segrti proglasavali za kalfe, a ovi za majstore. I kad [e s ukinucem jenicara nestalo starih uredaba

Rad u Hambas~1

esnafskih nestalo [e i ovih teferica, a zamijenio ih je testir.2B) Stari tabaci pripovijedaju, kako je bilo strogo zabranjeno uzdizati previse nogavice pri gazenju koze jer je to "adaba muhaHf" - protivno cudoredu.
"7)

tabackog cehaje, 28) H. Kresevljakovic:

Umro [e u [ulu 1920 i tako [e nestalo i posljednjeg
Esnafskl teterct u Sarajevu, "Pravda"

kalendar za god. 1927 str. 68-77.

33 Tabaka je u Visokom bio velik broi, sto se vidi i po bajraku, a i radilo se mnogo, U jednom dopisu vezirske kancelarije u Travniku, sto je upucen 7 dzum, 1. 1213 (17 listopad 1798) u Visoko na kadiju, serdara, ajana i vojvodu i koiim se narucuje 40 kozijih koza za trempeta vojne muzike, kaze se, da ie Visoko kesret i vefret ove robe, a to ce reci, da [e [e bilo u izobiliu.v] Proizvodi tabackog obrta izvo-

Susenje koie zeni su u razna miesta, narocito u Sarajevo, ali je u Visokom bilo saraca, opancara i cizmedzija. Mislim da ne ce biti suvisno, ako ovdje iznesem ukratko na koji nacin ucinjaju koze tabaci u Visokom tim vise, sto ie ovo iedino mjesto, gdje se to JOB U· vijek radi po starom uzoru, Bez sumnje, ne ce proci mnogo vremena a i tu ce stroj zamijeniti covjeka.
29) Rukopls u blvsem Balkanskora Institutu hr. 1793.

3•

34
Postupak [e sliiedeci : Najprije se naveze po 20 komada sirovih koza na uze i baci u tekucu vodu, da se raskisele. Nakon 24 sata izvade se iz vode, raspore i operu, a onda se s magijeSO) nakrece i sloze u cureta=l, Tako stoje 4-5 dana. Sad se na guletijo] tahtis2) oguli vuna, a koze se potrpaju u krecluk"], da s njih spadne sitna dlaka i da odmeknu i odebljaju. Koze ostaju u krecluku 6 - 7 dana, a onda se obedzase t. j, skine se s njih sitna dlaka. Iza toga ponovo se navezu na uze i stave u vodu da se isperu Nakon 24 sata vade se iz vode da se mesina ostruze s magije i ponovno se slave u vodu, gdje opet ostaju 24 sata da se potpuno isperu. Iza toga se peru jos jednom u hambasciS4) i to ljeti u hladnoj, e. zimi u toploj vodi, a onda iza ovog posIjednjeg pranja u cisto] vodi prenose se u drugu hambascu, da se enisu, a to je pocetak ucinjanja koza u ruju. 1 tu se radi ljeti u hladnoj, a zimi u toploj vodi. Tu se koze gaze dva dana, a zatim se »opremaiu= t. j. ruj se mijenja. Ovo se ponovi i treci put. Prvi i drugi put gaze se koze po dva dana, a treci put sarno podrug dan. U svakoj hambasc! gazi koze jedan radnik. Kad se koze nakon pet i po dana gazenia izvade iz hambasce, oplaknu se i objese da se suse. Pri susenju se koze po jednom otegnu i kad budu potpuno suhe, sortiraju se i slazu u ture"]. To je vee gotova roba.
30) 31)

vuna.

cure je rpa nakrecenlh koza, 32) oblcna daska na koju se mecu koze kad se s njih guli
33) okrugle [arne, duboke prcko

nalicje koze

krecom,

1 m. napunjene gasenim

betona.

311 35)

povelika korta od hrastova drveta. Sad ih prave i od Tura je 10 koza slozerrlh jedna na drugu i previjenih

po sirini.

35
Ovako se postupa s kozom od stoke sitnoga zuba i teladi, dok se postupak pri ucinjanju govedijih kosa razlikuje u toliko, sto se dlaka skida tupim, a mesina ostrlm demiromw] i sto se mjesto ruia uzima siska i topla voda bez obzira na godisnje doba, Voda i rui iIi voda i Siska zajedno zove se harac, Ruj i siska tuku se u stupama, sro ih pokrece voda, Motreci rad tabaka u Visokom, uvjerio :sam se, cia nhe bas puno pretjeraoiedan stari tabak iz Sarajeva, koji mi medu inim rece, da njihova pirnama kaze, da svaka koza, dok se potpuno izradi, treba da prede 1001 put kroz ruke. Uciniene ovci]e koze zovu se mjesina. kozije sahtijan, telece cusele, a govedije don. Svaki tabak ~ majstor udara na svaku kozu svoj znak iIi nisan. Nasliiedi li sin oea u zanatu, naslljeduie i nisan. Od davnine smatraju se novci koje je tabak zaradio naiblagoslovljeniiima, pa se desavalo da su ljudi pri polasku na hadz zamijenjivaii svoj novae u tabaka. Pored tabaka bijahu ovdje jaci esnafi mutapcijski i cebedzijski, AlutapcUe su ohrtnici koji izraduju predmete od kostrijeti, a cebedzije tkaju cebeta od vune, Cebedziie rade tu preko 150 godina, dok se ne zna, otkad rade mutapci]e. I oni su imali svoj esnaf i sve do okupaeije imali su svog cehaju, Posljednji cehaja hijase Mehmed Handzic, I cebedziie su imale svoj esnaf. Tabaci i rnutapcije iskliucivo su muslimani, a cebedziie pravoslavni. U manjem je broju bilo ovdje samardzija, puskara (tufekcija) i pekara [praveslavni] i kasapa [muslimani], Kasapa je bilo li95 u svemu pet i odredeno im ie
s koze.
36) zeliezna naprava

slifna

1I0ZU

kojom se struze dlaka

36
20 zilhidze 1209 (18 VII 1795) da kolje svaki u odredeni danS7). Nije se klalo petkom i subotom, Uz to j~ bilo obrtnika kao i po drugim mjestima kao sto su kroiaci, brijaci, kafedzi]e, meihandziie, kovaci i nalbanti [potkivaci konja]. I po nekim selima tog kraja bilo je obrtnika, Tako se zna, da su se seljaci sela Budozeli i Kaderi6i bavili kazaskim poslom i pripadali jos u 18 stolje6u kazaskom esnafu u Sarajevu. U selu Godusi pravile su se prasnice i cibuci. Ovdje se jos i danas izraduju cibuci. cigaraluci, cesljevi, tespihi za dzamije i svirale, Kao i po drugim mjestima tako je i ovdje bio tahmi« u kome se przila i tukla kahva, jer je to bilo zakonom zabranieno radlti kahvedziiama. Oni su morali kupovatigotovu kahvu. Drzava ga je davala svake godine u zakup. Godine 1282 (1865/66) prodan je za 5.715, a 1283 za 6.000 grosaS8). Ukinut je god. 1868'. Zadniih je godina bio tahmis na protivnoi strani medrese. I u visockoi je carsiji bilo kreoeta i kreoetar« a: dva su se odrzala do danas. Bilo jei nekoliko bakalskih ducana, U carsiji su bila dva-tri kana od kojih je naistariji onaj sto je bio kraj Ajasbegova hamama. Od davnine drzl se ovdje sedmicni pazar ponedjelikom, na koii donose seliaci iz okoline razne proizvode. Ovamo su dolazill pretrge iz Sarajeva, kako to jos i danas biva,
*

Od stranih putnika, koji su po Bosni putovali i zapisivali sto su gdje vidieli, jedini je Pavao iz Rovinia nesto vise zabiliezio 0 Visokom, prosav onuda 1640,_
37) Rukopls u blvsem Balkanskom lnstltutu u Sarajevu. br. 1793. 38) »Bosna" br. 41 od 4/1ll 1867.

37
U svom izvjescu 0 Bosni istiee prirodne Iiepote visocke okolice, kaze, da [e poloza] varosi plemenit, te da je mjesto prostrano i ocima ugodno, a oko niega se razgalilo siroko polie, Kuce su poredane posred vrtova, punih cvijetnih vocaka. Fratri su tada imali osobito lijepu baseu, koja se uzastranu uzdizala u terasama, a u bIizini je bilo krasno vrelo, kamo bi dolazila muslimanska i krscanska djeca i tu su se igrala"]. Liiep primjer sloge i paznie iz onog vremena. Vrijedno

Su§enje kOie

je spomenuti, da je pred ovim putnikom pjevao pjevac uz gusle, a ta neobicna melodiia pobudila je u ovom putniku melankoliiu, Matija Mazuranic, brat pjesnika »Smrti Smailage Cengica« opisuje u svom putopisu, kako su Visocani pogostili pasu Babica 10 prosinca 1839, kada je putovao u Travnik veziru, ali 0 samommjestu nema nista zapisano=],
39) Vldi biljesku br. 14. . . 40) "Pogled u Bosnu" ;zagreb 1842 str. 23.

38 U sredovjecno] Bosni biiase Viscki i Podvisoki sastavni dio Vrhbosanske zupe, a i nakon 1463 nije se nista promiienilo, jer je Visocka nahija dio V rhbosanskog (sarajevskog) kadiluka. I sve kasnije administrativne podjele Bosne nijesu odvajale Visokog od Saraieva, Do reforama Mahmuda II. zvahu se upravitelii nahije vojvode, a nakon reforama mudiri i kajmekami. U Visokomje sjedio voivoda, kadija i serdar [zapovijednik [enicara], a to su glavni predstavnici vlasti. Prvi po imenu poznati voivoda bio je ovdie neki Alibeg, koji 1509 daje dozvolu za popravak crkvenog krova-'] Poznata su mi imena jos sarno troiice voivoda ito: Ejubage (1646), Becira (1704) i Mustafe Like (t 782). Prema ilamu visockog kadiie od 16 reb. L 1196 (1 ozujak 1782) vidi se, da je vojvodu mogao postaviti i skinuti saraievski muselim U ilamu se kaze da voivoda Mustafa Lika kao pijanac uznemiruje raiu, pa se trazi da se skine i drugi postavi=] Jos 1557 sudi i Visokom saraievski kadija, a prva do c,2.nas poznata isprava .visockog kadije napisana je 1626 i prema tome izmedu ovih dviju godina postalo ie Visoko samostalan kadiluk, Bite, da se to desilo nesto poslije rujna 1580, kada je Bosna postala samostalan beglerbegat ili pasaluk. Iz raznih isprava poznata su mi imena ovih kadija i naiba u Visokom: 1629 bio je kadiia neki Orner sin Suleimanov, 1630 Muslihuddin, 1639 Mustafa, 1646 Hadzi Mehmed, 165t Muhamed, 1712 Smail, 1725 Muhamed, 1751 Sulejman, 1752 Ibrahim, 1754 naib Omer, 1755 naib Hasim Mehmed, 1763 Hasim Mehmed, 1768 Ibrahim, 1773 Muhamed Seifuddin, t780-1784 Salih Sidki, 1786 naib Fejzullah, 1798 Mustafa Edib
41) 42)

Matasavic o. c. str. 105 Original U ostavstiniMuhamed

Enveri ef. Kadica.

39 Kueukzade, 1799 Salih Sidki, 1804 naib Orner, 1~10 i 1811 Abdulkerim Jusufkadi6 i 1822 Abdulkerim. Od malog broja isprava visockih kadija, sto sam ih imao u rukama, drzim, da ne ce bit! suvisno, ako iznesem ovdje kratak sadrza] [ednog hudzeta i jedne murasele. Pod tapijom spahije Omera drzali su luku Prajcin u Sutiski Andelija kci Stjepanova, Kata kci Marijanova i Stjepan sin Mijatov. I kada [e ovu luku ostetila na-

Susenje

opanaka

bujala veda, stali su ih smetati u posiedu i obradi neki muslimani i katolici onog kraja, a oni se potuzise kadiji, Nakon istrage i izvida na lieu mjesta izdade kadija Salih 6. dzum 1. 1194. (10. V. 1780) hudzet, kojim odbija muslimane i katolike i zabraniuie im ometati u posjedu i obradi tuzitelie, Andeliju, Katu i Stjepana. Muraselom od 2. zilkade 1213. (7. V. 1799.) naredio je kadija Salih serdaru da zatvori Hasana As-

40 lamu, jer [e na priiavu Aslamina punca Ibrahim age sudom utvrdeno, da pije, lumpuje i zenu tuce i neka ga iz zatvora ne pusta bez dobra jamca. U biblioteci bivseg Bos.-herc. instituta za proucavanle Balkana cuva se [edan visocki sidzil, u kome su bilieske iz raznil: godina izmedu 1167-122811753181343). Visocka je nahiia imala jedno vriierne i vojnog kasama. God, 1656 obnasao je tu cast Hadzi Ibrahim, kako se vidi iz niegova llama od sredine reb. IL 1066 [veljace 165644), kojim naredu]e, da se popise ostavina iza umrlog kadije u Bacu Muhamed ef. rodenog u selu Podvincima kod Visokog, a umro u Bacu, ida se razdijeli medu nasljednike uzevsi u obzir dio koji pripada kadiaskeru. Od 1764 bira Visoko aiana i salje u Travnik d.a ga zastupa na divanu, Mula Abdiia Pasic bio je visocki ajan 1826 i 1827, 0 kome ce biti govora na drugom mjestu. 1 u ovom je kraiu bilo lenske gospode (zaimi i timarnici), ali mi nije poznato, cia Ii je i ovdje bosanski alaibeg imao svoga zastupnika [kajmekama] •

Visoko je dalo vise znamenitih. ljudi, no posto ova radnja obuhvata proslost ovog mjesta unaikracim potezima, to je dovolino da se ovdje spomenu samo tri po mom misljenju najznamenitija sina ovog kraja ito: Sejh Hasan-dede, Franio Balicevic i Ebu Bekr Visocak, Sejh Hasan-dede je sigurno izasao iz visocke tekije kao dervis i kuda je sve hodio, nije nam poznato, Najposlije je dosao u Osijek u Slavoniii i ondje umro
48) OVdl je sidzil bro] 1793. a u njem su biljeske iz godina po Hidzri 1167-1173, 1209, 1210, 1213, 1215, 1225, 1226,1227, 1228. 44} Original u ostavstlnl Muhamed Enverl ef Kadica.

41 1016 (1607). Da ie u Osijeku bio vrlo viden i posto-van, naj boljim [e dokazom, sto je nad niegovim grohom- pcdignuto lijepo turbe. na kome je bio ovaj natpis:

'..l._ ~:""..J"'I \$"""";';
411JJI J~

..... ~~.)

~~>-) (r>-

I~>-';,)

T J~ JJ...I ~~ .1-\ &15 ~~~ s. t!)L- ~J~.' ~.)u-:! \.).1 ~.ll:l$)lH ;_....) ... . (, .. "\)
1$.)..,)

t:f

Franio Bali6evic bio je fratar, profesor erkvenog prava, a obnasao [e cast redodrzavnika svoje provindje*5). God. 1588 postao je biskup bosanski i kao takav umro je 2 veliace 1615 u Fojniei. Iz niegova pent sacuvao se jedan izviesta] 0 Bosni"], napisan oko 1590 na talijanskom jeziku, u kome ima Iiiepe 'grade za poviiest ovih krajeva, a obielodanio ga je rnadzarski historik dr. Hodinka u [ednoi svojoj studiji. Balicevic je prvi biskup, koii je vodio :borbu sa boo .sanskim franjevcima. Eb« Bekr et, Visocak bio je po zvaniu kadiia, a poznat ie kao turski pjesnik. Umro je iza 1767. Bice, -da je ovo isti ona] kadiia kome visocke base razorise kucu 1748. Sluzbovao ie u Knezini, Kresevu, Fojnici i Vrsokom-t], : 11 rujna 1697 porazio je prine Eugen S avoj ski tursku voisku ked Sente i iza kratke pauze krene s nesto voiske put Sarajeva, lduci k cilju prenocio ie prine Eugen 22 listopada u selu Mostru kraj Visokog,
45) Dr Fra Jura Bozitkovic Kriticki ispit popisa bosanskih vikara i provincijala (1339-1730), Franjevacki vijesllik 1934. str. 224. 46) Dr. Jeienic o. c. str. 61 i dalje. 47) Mehmed Handfic; Knjizevni rad bosansko-hercego'Vackih rnuslimana, Sarajevo 1933 str. 114.

,

42

Taba(!ka diamlJa

43

a na povratku u samom Visokom 25 istoga mjeseca. Da Ii je pri povratku niegove voiske Visoko nastradalo, ne zna se. Kako je s voiskom iselilo mnogo krscana iz Bosne, hilo je menu njima i Visocana, ali se tacno ne zna, da li je tom prilikom odselio odavle .i posliednii katolik. Koiu godinu kasnije proputovao je Bosnom i Hercegovinom anonimni austrijski uhoda i to svoje putovanje opisao. Iz tog se opisa ne da zakliuciti, da je

rredenje

eune I tkanje cebeta

bio u Visokom, premda ga naporninje i navodi, da u njem ima 65 kuca i to samih muslimana, sto ni u kom slucaju ne odgovara istini "], Vise puta morila je Bosnu kuga, i naravno, ni Visoko nije stedila. Zna se, da je ovdje harala kuga 1732. 1742 i 1814, dok 0 drugim epidemiiama za ovo mjesto nema pcdataka. U zivljo] je uspomeni ovdje
(8) Dr. G. Bodenstein: Povijest naselja 1739 Glasnik z, m, 1908 str•. 9(L
11

Posavini 1718-

44
ostala epidemija od 1814, koia je u narodu poznata pod imenom "mubareCija·. Kao i podrugim miestima tako se i ovdje 0 pomoru pretierano prica, Stariji Jjudi kazuju, kako su iza mubarecije sokaci u travu zarasli, [er je bilo mahala u kojima je samo iedan coviek ostao na iivotu. Epidemije kuge i Eugenov prolaz od istog su eiekta za smanjivanje broja stanovnika i ekonomski nazsdak u ovom mjestu, * Za Visocane proslih stolieca kaze Dr. Jelenic, aa su do sebe mnogo drzali i da su za sve domace politicke prilike naibolie znali i da su drzali za svoiu dtlznost i zvanie, da u svakoj moraju biti dionici ili svojim glavama iii glasovima. Tom besprimjernom ponosu mnogo je doprinosilanjihova slavna proslost, koja se sacuvala u predaii cista i svieza kroz sva pokoljenja. U tom se pogledu uviiek na Vlsocanfma odrazivao odsjev ponosnoga znacaia silnih visockih velemoza, trgovaca i obrtnika iz doba dornacih kraljeva, No ne da se zanijekati ni to, da su na njih i Sarailije, kao blizi susjedi, mnogo utjecali. Nakon druge opsade Beca (1683) pocela [e nag10 opadati moe i slava turskog carstva, Turske voiske dozivliavale su poraz za porazom, Mirovnim ugovorima u Karlovcima (1699J i Pozarevcu (1718) izgubila je Turska ogroman teritorij, S tim uporedo opadao je i ugled Porte. U pokrajinama turskog carstva javljaju sa bune i neredi, koje prouzrokuju jeniicari i niihove poglavice base. Svi napori Porte, da se zavede red, ostadose bez uspjeha sve do ukinuca [eniicara (1826). U svemu tome nije zaostaiala Bosna. Ovdje je silno porasla moe feudalne aristokracije i pojedinih gradova, narocito nakon pobjede nad Austri-

45, [ancima pod Baniom Lukom 1737. sto ju izvojstise· Bosniaci .bez znanja Stambola. Sarajevo je kao izra .. zito obrtnicko rnjesto tokom 1'8 i u prvoj poli 19' stoljeca bilo esnafska republika i pray') leglo buna r nemira, Rijetko su se kada oprli Sarailiie nepocudno] odredbi, pa dosla ona od cara iz Stambola iIi vezira, iz Travnika, a da ih u tome niiesu slijedili Vlsocani,

Naill d.

(JI?ejs

God. 1735 nametnuo je Abdullah pasa Muhsinovic neki perez na fojnicki kadiluk. Razjarena svietina malo da ne kamenova niegova silahdara. Sarailiie im to povladivahu i u savezu s Visocanima maknuse s Bosne vezira Muhsinovica. Kada je nesto kasniiesama Porta zatrazila nesto vece danke od Bosnjaka, uzruja se cijela zemlia, a na celu nezadovoljnika je opet Sarajevo i Visoko, Do ustanka nije doslo. jer je. vezir popustio.

46
U rujnu 1746 dosao [e u Visoko vezirev mubaoSlr, koji je po svoi Bosnipregledao crkve i kazane. U njegovoj pratnji bilo je. 20 ljudi, I kadija i serdar biiahu tih dana odsutni. Mubasir je bio vrlo strog. U ,carsiji je obio dva ducana trazeci svijece. Neki Vise,cani su pobjegIi iz mjesta. Radi neke teskere zatvorio je ru han vikara sutjeskog samostana Bonu Benica, ali ga i pustio, cim se povratio kadiia sa serdarern, jer se ovi zauzese za Benica kao prava covjeka. God. 1748 doslo je do pobune basa u vise mje.sta, U Visokom razorise base predvodene Smail ba 80m Horozom kuce dvojice kadija i glavnog imama, [er ih smatrahu zulumcarima. Kad se ovi potuzise veziru, ovaj ih od straha pred basama ukori. Sapasalan Camil pasa zasjede na stolicu bosanskog vezira u drugoi poli 1756 god. On pogubi mnoge 'base po Bosni i ucini krai desetgodisnjem gradanskom ratu u Saraievu, 1 pored niegove strogosti i straha, sto ga je zadao buntovnicima doslo je do otpora u Fojnici, kad su onamo stigli vezirovi Ijudi da kupe neke dace. Uslijed toga opremi vezir u proljece 1757 voisku, u kojo] [e bilo i Arnauta da pokupi neki neuobicajeni danak. Smail basa Horoz podize cijelu nahiiu i pomognut Sarajlijama razbi vezirovu vojsku i pogubi arnautskog bairaktara. Zaplijenjeno je dosta municije. Kronicar pise, da je time nahija oslobodena -od zuluma. Pored svih nemira i nereda ipak su se Bosnjaci jos uvijek rado odazivali sultanu, kada bi zaprijetila pogibao drzavi od vaniskog neprijatelja. God. 1769 pisala se voiska po Bosni, koja ce krenuti na Rusiju. Visoko podize tada tri bairaka. Prvi je razvio bairak

Hotuz-uc Salihaga.~9)

Jelenic u Glasniku z. m. (1923-1927).

49) Podaci 0 ovim dogadajima uzeti su iz .Ljetopisa fra.njevackog samostana u Kr. Sutjesci", sto g'i [e obje!odanio Dr.

47

Posliednia znatnija pobuna u ovome gradicu, ko[a ie nastala zbog odredaba iz Stambola desila se povodom ukinuca [enicara 1826. Jos se i danas ovdje pripovijeda, kako su jenicar] i njihove base planuli -gnjevom na ajana Mula Abdiiu Pasica. kad je na povratku iz Travnika sa divana saopcio carsku zapovijed 0 ukinucu jenicara i zavodenju nizama (nove redovne vojske). Nastala je prava anarhija kao i u Sarajevu, gdje je platio glavom Mustafa Nuri ef Serifovic, otac poznatog Fadil pase. Na jaliji krai Bosne sabrala se svjetina. Tamo pozvase i Mula Abdiiu Pasi<~a uz prethodno obecanie, da mu se ne ce nista dogoditi. Kolovode bijahu "Tanki· i nDebeli Pasaga. Na .Ialiji je nastalo podulie objasniavanie sa Mula Abdijom. Prigovaralo mu set da je pristao na uvodenje nizama, a on se branio da 0 tom u Travniku nije bilo govora, vee kako je pasa aianima saopcio carsku zapovijed i nalozio im da to u svojim tnjestirna saopceo Svietina navali na starca i posto ga isprebiiase na mrtvo ime, bacise ga u Bosnu misleci da je mrtav. Desilo se to pri zalazu sunca. To je sve vidio i Mula Abdiiin sin Emrullah, imam dzamije u Perutcu i drzeci da je izgubio oea, uputio se ojaden kuci, Mula Abdija je dosao k sebi, nekako se spasio 1Z vode i otisao u selo Grad i pred samu zoru poslao seljaka Curica sinu Emrullahu, da mu kaze da je ziv. S Grada se kradom povrati kuci. Stanovao je u ulici Hasecinici, Kad je za ovo doznala svjetina, sakupise se njeni 'prvaci na Sebilj i pozvase preda se Emrullaha i naredise mu, neka kaze ocu, da jos prije zore napusti Visoko. Mula Abdija se odmah pokori ovoj zapovijedi i povuce se na Oglavak kraj Foinice. Istom kad je dosao Abdurahim pasin coviek u Visoko
U

48 i uspostavio red, pozvan je Mula Abdiia da se povratf kuci, Znaiuci Visocani da se on vraca, poslase mu u susret Ornog Selima baitaro; da ga iz zasjede ubije •. jer su znali, da ce se iza niegova povratka povesti istraea, Selim to nije ucinio. Pricao je kasniie, daga [e mogao ubiti, ali mu to nesto nije dalo ueiniti. Pred Carsijs}tom dzamiiom zborovao je Pbdurrahim pasin povjerenik s Visocanima koji su bili za reforme. Onamo pozvase i Mula Abdiju, da optuz! krivce, Starac cuvsi 0 cemu se radi rece : »Sve je ovo meni bilo sudeno, a sto [e za koga, neka mu Bog platte Tako se ova pobuna svrsi bez proliievania krvi zahvaljujuci dobroti Mula Abdije Pasiea. Rahmetullahi aleihi! Da je kojom srecom Fadil Seriiovic bio Mula Abdijina uvierenia, ne bi u Saraievu platilo iivotom onoliko liudi, medu kojima ih [e najvise bilo neduznih. Vlsocani su dati povoda pobuni u Saraievu 1828,. koja je zavrsila progonom Abdurrahim pase iz Sarajeva u Travnik, na koju nas sieca ona narodna: sisana, Zubovica Avdi bajraktara Rahim pasu zabolila glava. »Rahim paso, carey murtatine, Nit ti imas dina ni imana Nit ti pestis seher ramazana, Vee ti lupa dobos ko u kralia.« Pred ulazak okupacionih ceta u Bosnu, ustadose i visocki muslimani na oruzje, Oko stotinu najuglednijih muslimana i pravoslavnih dadose pis menu izja'Vu s muhurima slavnom Muhamed ef. Hadzijamakovicu, da ce se s njime boriti protiv ulaska austrijske i svake druge vojske u Bosnu.

Cesto puca karabin

49

rn
l':I

e

e

50 Nakon sto su se dva dana vodili zestoki bojevi oko Kaknja (13 i 16 kolovoza~878) nocu od 16 na 17 kolovoza udarise cete beckog cesara kod Ci£luka na jedan bataljon redife i potisnuse ga prema brdu Kralievcu. Sutradan navali austrijska vojska na Visoko. Bo] je traiao 6 sati i kad je Hadziia.nakovlc vidio, da ce biti potpuno svladan od pretezno broi niie i potpuno opremljene vojske, povuce se prema Sara[evu, a Visoko zauzese Austrijanci 17 kolovoza posliie podne. U ovim se bojevima narocito isaknuo 0novremeni visocki kadija rahmetli Naili et Uoeie. Na vise mjesta probiIa su mu nepriiateliska taneta dzube. Koliko je ovaj skromni coviek ciienio ovo svoje patriostko djelo, vidi se po tome, sto je najintimnijim svojim prijateljima govorio, da zeli da mu se tim dzubetom pokrije tabut [lijesj.s ] U zadnjim decenijama tutske uprave pokazao se i ovdie kao i po nekim drugim miestima Bosne izviesni napredak. Godine 1254 (1838) sagradena je medresa dobrovoljnim doprinosima visockih muslimana i iste godine otvorena, Zemliiste je poklonio Ahmet d Piniagic. Ovaj rasadnik islamske prosviete dao je tom kraiu lijep broj raznih vierskih sluzbenika-']. U medresi je bila biblioteka za koju [e 1256 (1840) uvakufio Mustafa pasa Babic 83 rukopisa mahom vjerske sadrzine~2). Ruzdija (gradanska 13ola) otvorena ie oko k
paeije prekinuo je sluzbu i nesto vise od godinu dana zammao se trgovinom. Na interveneiju jednag njegovog prijatelja primlren je ponovo u slusbu, 51) Na ovoj medresi slutili su kao rnuderisi od njenog os-iutka do dallas: Husejin ef. (iz Gracan'ce kod Tuzle), njegov sin Mustafa ef. Muderizovic, Salih et, (iz ZUi>ce) privremeno, Hadfi Hafiz Husni ef. Numanagic, Mustafa ef. Salibbegovlc (lz Vtsokog) a sada je Mustafa ef, Basic. 51) Original vakfije nalazi se u Hadfi Mehrned ef. Handziea U Sarajevu.
50) Nalll ef Uvejs roden je 1829,a umro 11 Sarajevu 3 l.pnla 19j2. Oko 50 godlna sluzbovao je kao kadija. Nakon oku-

51
1810. Zgrada ruzdije stoji jos i danas kraj Tabacke dzamije, Posljednji upravitelj bio Ie Abdullah ef DonIagieIi3). Ruzdije su bile otvorene ucenicima svih konfeslja. Pravoslavni su sagradili crkvu, kako je v~e spomenuto i uz nju god. 1860 svoju osnovnu skolu. Kada je pocetkom kolovoza 1869 posietio ovo mjesto novi mutesarif sarajevskog sandzaka Abdul Nafi ef., bila je ova skola vee 9 mjeseci bez uoitelia, pa je odredio, da se odmah ucitel] nade i skola otvori te da se osnuje skolski fond. I vee u rujnu postavIjen je Simo Cajkanovicll4) za ucitelja ove skole s mjesecnom placom od 400 grosa. Ta je skola radila sve do pocetka svjetskog rata. Ovom je zgodom naredio Abdul Nafi ef. da se osnuje kasa za davanje krcdita poljodjelcima i u to je ime sastavlien odbor. Naredio je takoder da se ulice ociste i urede a tabhane da se iz zdravstvenih razloga prenesu izvan grade te da se uz riieku Fojnicu uredi narodna basca, Do prvih dana Iistopada napravljen je nasip i put od mosta do tabhane i odavle kaldrma do earsije u duliini od 900 arsina nastojaniem visockog kajmekama Alibega'"]. U vilaietskoi je skupstini zakljuceno 1870, da se popravi i prosiri konak u Viso kom, sto je i ucinjeno, Proraeun je za ovo iznosio 16.988 grosa06). Ova je zgrada stajala ondje gdje je danas opcina,
6') Bonl(lgic [e rodom Visocak, a nakon okupaclje sluzbovao [e kao kadtja. H) Roden u Sarajevu 1840, gdje je i umro 21 novembra 1889. BOg0510\i u je svrslo u Beogradu. U vise mjest« sluzbovao je kao ucuell (3 godine 11 Visokom), od 1b84 do smrti bio je sar..jevski paroh (Dabro-Bosanski Istoenlk 1889 br, 24). 65) "Sarajevski cvjetnik" 1869 br. 34 i 36. 5') "Bosna" br. 112.

52
Most preko Bosne pravlien je izrnedu 1833 i 1878 dva puta. Za vezirovanja Davud pasina sagraden je ovaj most od drveta, i kako narn ploca s natpisom svjedoci, predan je prometu 3 dzum, II. 1.250 (7 listopada 1834). U drugoi poli 1868 ponovno je sagraden, a stajao je 62.881 gros i 20 para. Stanovniei su dali gradu u vrijednosti od 47.012 grosa i 1.500' grosa u gotovu, Grada od starog most a prodana je za 1218 grosa i 20 para, a ostatak od 13. t 51 gros namiriIa je drzavna blaga] na 07). Za vezirovanja Topal Serif Osman pase (1861 ~ 1869) napravlieni su po Bosni i Hercegovini mnogi kolski putevi. Tada je napravlien put od Visokog do Kiseliaka i od visockog mosta do granice zenicke nahije, (4 sata hodal.fiB) U visockom kadiluku posadeno je u jesen 1873 godine 24.530 stabala sljiva59). Prema popisu zgrada obavljenom 1882 bile su u Visokorn 752 kuce, od toga 467 prizemnih i 285 na kat, a buduci se od okupacije do te godine nija mogla desiti znatnija promjena u hroiu kuca, to slobodno mozemo reci da ih je 1878 bilo preko 700. Prema ovome je jasno, da je broj kuca kako ga je naveo Blau skroz pogresan. Ovi zadnji retei daju nam priblizno [asnu sliku ovog gradica zadnjih dana turske up rave. VISOKO OD 1878 DO DANAS. Prvih godina iza okupacije sam se grad nije mnogo promijenio, ali za promet s· njime ucinieno je
57)

55) "Bosanski vjestnik" 1866 str. 18. 59) .Bosna" br. 4.03.

"Sosna" br. 108.

53
metu ze1jeznicka pruga Brod - Sarajevo, it. temeliito za onda mnogo, Vee 5 listopada 1882 predana je prosu popravliene i izgradene ceste preko Ijecilista Kisaljaka u Foinicu, Bakovice i Kresevo, a kako su to vazna mjesta za rudarstvo i zeljezni obrt, to je njihov izvoz i uvoz sve vise udarao preko Visokog kao najblize zeljeznicke postaje. Nesto kasnije spojeno je Visoko s Varesorn cestom, a od 7 studenog 1895 i zeljeznicom preko Podlugova,

Stara opcinska zgrada Preradivanie i izvoz koze i cebeta rastao je iz godine u 'godinu Prije svietskog rata preradivali su visock] tabaci godisnie do 20 000 govedijih i 60.000 ovciiih i kozijih koza, a opancari su izradivali do milion pari opanaka, Cebedzije i mutapcije ne mogahu preraditi svu vunu i kostrijet, sto je padala u tabhanama. pa su se ovi artikli izvozili u Budim pestu, Brno i Trst. Izvozila se i koza i opanci u Sarajevo i druga mjesta Bosne, a isto tako i cebeta. I carsija se prosirivala prema mostu. U njoj je 1887 otvorena liekarna.

54

Istom od konca proslog stoljeca poceo se jace razviiati drustveni iivot u Bosni i Hercegovini, a u tome nije zaostalo ni Visoko. 1 tu [e osnovano vise drustava. Visocani su vrlo marljivi, u poslu ustrajni i stedljivi liudi, a uz to vrlo pobozni i do -Ianas jos prilicno konzervativni. Iza okupacije iselio je lijep broj muslimana u Tursku pa i pored toga ovo je i danas pretezno muslimansko mjesto, jer od 4715 stanovnika 3677 su muslimani, U Visokom ima i nesto cigana'"] Od modernih zgrada najprije je sagradena stanica (1882), a oko nje se poce razvijati uz desnu obalu novi dio grada, onda osnovna skola na Kralievcu (1889), zgrada kotarskog ureda i suda (1895) troskom od 116.600 kruna i Iranievacka gimnazij» sa kapelom (1819-000). I pravoslavna je crkva popravljena. Sagradeno je nekoliko privatnih modernih zgrada. Gradska je opcina izgradila 1901 vodovod i u tu svrhu potrosila 32.000 kruna. Voda je uzeta iz izvora Peruta 0 i Kraljevac. Sada ima cvdje 18 javnih cesama na ulici i 57 po kucama sa vodovodne mreze, dok su jos cetiri ulicne cesille izvan ove mreze. Godinu dana iza okupacije zatvorena je ruzdija, a pored postoiecih mekteba, medrese i srpskopravoslavne osnovne skole otvorena je komunalna osnovna skola 18~6 i franjevacka girnnazija 1900, koju mogu polaziti i pripadnici drugih konfesija. Visoko je znatno omeo u njegovom razvitku i napretku katastrofalan pozar, koji se de-io 24 studenog 1911. Toga je dana pretvoren veci dio grada u pep eo. lzgorilo je oko 450 kuca, ducana i inih zgrada, a to je skoro pola ovoga mjesta. U tom je pozaru iztina sv.
60)

21

Dr. Milenko S. Fillpovlc: Visocki clgani, Narodna stastr. 27-46.

55
gorila Sadrvanska dzaroija i medresa, te su obie s temelja obnovliene .. Pogorelcirna je pritekla u pornoc bivsa uprava heskamatnim zajmom i tako je pogorieli dio grada hrzo obnovljen. U to vrijeme podignuta [e i jedna ciglana koja i danas radio JOB i danas se jasno razlikuie ohnovljeni dio grada, od onog, sto ga je ta] pozar postedio, Od ujedinjenja krocilo je Visoko lijep korak naprijed. Otvorena ie kozarska skola (1929), kako hi se U ovom kozarskom mjestu kozarski obrt postavio na moderniju osnovu. Prije je u tu svrhu slat ovamo putujuei ucitel] za koaarstvo, koji je tu drzao kurs za tabake. Bila je osnovana i tabacka zadruga, u kojoi je bilo do 50 clanova. Pa i pored toga tabaci i danas rade kao i prije 200 godina, Braca Caharabdi6i otvorili su tvornicu koza, koja se Iiiepo razvija, 922 osnovana [e Muslimanska, a 1923 Srpska banka. Od 25 siiecnja 1928 ima Visoko elektricnu rasvjetu: struja je dovedena iz drzavnog rudokopa u Brezi (8 5 km.] nadzemnim vodorn. Preko Bosne sagraden je velik betonski most (1928 i 1929), Do zgrade kotarskog ureda i suda sagraden je Sokolski dom, monumentalna paIaca za ovo mjesto. Fratri su sagradili veliku zgradu do gimnazije, u kojo] je smjesten internal ovoga zavo la. Konacno je napravljena i direktna cesta izrnedu Visokog i Saraieva, koja u glavnom ide istim smjerom, kuda je isao i stari predokupacioni put. Pored 184 trgovca, ovdje su sada 262 obrtnika, a od toga ie 51 opancar, 40 Iabaka i 11 cebedzija, Visoko spada u najreda mjesta Bosne, koja s ponosom gledaju u tako dugu i slavnu proslost, a tvrdom vjerom u dohru buducnost'" J 61) G. g. odvjetnici Dr. Vinko Mlkolji u Visokom i Dr . . Safetbeg Zecevic u Sarajevu izaQIi su mi u susret pri ovom radu pa im se i na ovom mjestu najlJepse zahvaljujem.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->