Zatita plodovitog povra i krumpira 2010

Kazalo
Bolesti
3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Plamenjaa krumpira Plamenjaa rajice Plamenjaa krastavca i dinje Uzronici polijeganja presadnica Bijela noga Koncentrina pjegavost Trule (rak) stabljike Pepelnica rajice i paprike Pepelnica tikvenjaa Siva plijesan - trule Bijela trule Barunasta plijesan rajice Bakterioze Virus pjegavosti rajice

tetnici
17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 injaci i grice Nematode Krumpirova zlatica Lisne ui Koprivina grinja pauk Mekokone i erifidne grinje Lisni mineri Kalifornijski i duhanov trips Bijele muice titasti moljci Kukuruzni moljac- plamenac uta kukuruzna sovica Tuta absoluta

Ostale zatitne mjere

29 30 31 32 Desikacija cime krumpira Totalni herbicid Ouragan Etalfix pro novi okvaiva Monitoring tetnika

Openito o zatiti povra

33 34 35 36 37 38 39 40 Nedostatak eljeza i kalcija Bumbari i pesticidi Pesticidi i korisni insekti Fizika kompatibilnost pripravaka Fungicidi registracije i doze u povru Insekticidi registracije i doze u povru Tablica za preraunavanje Pravila za zatitu voda

Potovani proizvoai,
Uspjeh proizvodnje povra ovisi o znanju uzgajivaa, odnosno o dobrom poznavanju tehnologije proizvodnje. Proizvodnja povra ovisi o pravilnom odabiru sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstvima tla, ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi biljaka te uspjenoj zatiti od tetoinja. Nepobitna je injenica da se bez uspjene zatite od tetoinja ne moe postii stabilna i visoko kvalitetna proizvodnja povra. Upravo zbog potrebe za veim znanjem o zatiti povra od tetoinja Syngenta je pripremila ovu brouru sa eljom da svakom proizvoau povra pomogne da na vrijeme uoi pojavu tetnika ili bolesti te da primjenom originalnih pripravaka kvalitetno zatiti svoje biljke. Prije primjene sredstva za biljnu zatitu pomno proitajte uputstva i sa njima uskladite uporabu. Za sve dodatne informacije s povjerenjem se obratite Syngentinom strunom timu: Danko Toli / Specijalist za povre / Tel: + 385 99 21 77 964 e-mail: danko.tolic@syngenta.com Ivica Malovi / Tel: + 385 98 25 20 66 e-mail: ivica.malovic@syngenta.com Draen Rajnovi / Tel: + 385 99 21 77 959 e-mail: drazen.rajnovic@syngenta.com Sinia Jelovan / Tel: + 385 99 22 70 929 e-mail: sinisa.jelovcan@syngenta.com Damir Ivai (od 1. srpnja 2010.) e-mail: damir.ivacic@syngenta.com

Tijekom ciklusa proizvodnje potujte naela Dobre poljoprivredne prakse - GAP:

Koristite zdravo, visokokvalitetno sjeme i otpornije sorte (Syngenta nudi irok izbor). U proizvodnji presadnica osigurajte optimalne uvjete za nicanje i razvoj mladih biljaka. Predvidite ili unitite domaine bolesti i tetnika na proizvodnim parcelama ili oko njih. Potujte plodored (pravilna izmjena kultura). Provodite optimalnu gnojidbu (posebno duinim gnojivima). Prilagodite nain navodnjavanja moguoj opasnosti od irenja bolesti. uvajte ili koristite prirodne neprijatelje za suzbijanje tetnih kukaca kada god je to mogue. Koristite prognozne modele, lovne klopke, meteo stanice ili pratite nae preporuke (Agroalarm, Direktna pota). Koristite kemijske mjere zatite samo onda kada je to zaista potrebno. Tretiranje obavite onda kada se ostvare povoljni uvjeti za zarazu (jedan dan ranije bolje, nego jedan dan kasnije). tetnike suzbijajte tek kada se pojave tj. dostignu prag tetnosti. Razmake prskanja prilagodite rastu biljke i koliini oborina (30 mm oborina ispire veinu kontaktnih pripravaka). Kombinirajte pripravke iz razliitih skupina otrova i drugaijeg naina djelovanja da se odgodi mogua rezistentnost. Koristite pesticide primjerene stadiju razvoja kulturne biljke, bolesti, tetnika i korova. Postignite maksimalnu kvalitetu aplikacije (podesite prskalice, koristite kvalitetne dizne i okvaivae po potrebi). Potujte registriranu dozu i karencu, te obvezno proitajte uputu uz pripravak. Primijenite sve potrebne mjere zatite radnika koji su u dodiru sa pesticidima. Pravilno zbrinite otpadnu ambalau. Na kraju proizvodnje unitite sve biljne ostatke kako ne bi bili izvor zaraze za narednu sezonu. Za sve potrebne informacije na raspolaganju Vam stoje na struni djelatnici. Vaa Syngenta

(Phytophtora infestans)

Opis i biologija bolesti Napada list, stabljiku i gomolj. Na zaraenom liu prvo se pojavljuju uljne pjege, a kasnije dolazi do odumiranja tkiva. Kod jakog napada bolest se iri na stabljiku i cimu koja se sui. Bolest preivi u tlu, a prenosi se zaraenim gomoljima. Razvoju bolesti pogoduju temperature od 18-25C, uz este kie ili dugotrajne rose. Do kraja vegetacije, spore se sa nadzemnog dijela ispiru kiom ili navodnjavanjem u tlo i na kraju inficiraju gomolje koji trunu u polju ili u skladitu. Mjere zatite Danas su razvijeni brojni modeli i ureaji za prognozu i simulaciju razvoja bolesti na temelju kojih savjetodavne slube daju preporuke. Bolest se suzbija po preventivnom programu vodei rauna o infekcionom potencijalu, oborinama, porastu cime i razmacima izmeu prskanja. U fazi intenzivnog porasta do zatvaranja redova preporuuje se sistemini pripravak Ridomil Gold MZ koji prati rast cime, a biljku titi iznutra i izvana. U periodu zatvaranja redova i rasta gomolja preporuuju se Revus MZ, Pergado MZ ili Revus SC 250 + Daconil ili Quadris (plamenjaa + crna pjegavost). Za zadnja prskanja najbolji izbor je fungicid Shirlan. U intenzivnim nasadima preporuuje se desikacija cime Reglonom 14 dana prije vaenja gomolja.
Plamenjaa na listu Plamenjaa na stabljici i listu

Cima potpuno unitena plamenjaom

Plamenjaa na gomoljima

BOLESTI
3

Plamenjaa krumpira

BOLESTI

Plamenjaa rajice
(Phytophtora infestans)
Opis i biologija bolesti Napada sve zelene organe rajice (list, stabljiku i plodove). Prvi simptomi na zaraenim listovima vide su u obliku nepravilnih svjetlo smeih pjega, na kojima se sa donje strane pojavljuje bjelkasta prevlaka. Pjege ubrzo potamne i osue se, a peteljka moe ostati zelena. Na zaraenim zelenim plodovima vide se maslinasto-smee hrapave tvrde zone. Izvor zaraze mogu biti zaraene biljke krumpira. Za razvoj i irenje bolesti potrebna je visoka vlaga, uestale kie, vjetar i optimalna temperatura (18-22C). Suho i toplo vrijeme sa temp. >25C ne pogoduje razvoju bolesti. Mjere zatite Plamenjaa se moe pojaviti rano, ve u proizvodnji presadnica. Za zatitu presadnica preporuuju se organski fungicidi na bazi mankozeba ili sistemici na bazi propamokarba. Nakon sadnje zatita se provodi kontaktnim fungicidom Daconil na razmak prskanja 7-12 dana. U fazi najjaeg porasta i najvee opasnosti od plamenjae preporuuju se Ridomil Gold MZ, Revus MZ ili Pergado MZ. Pred berbu i tijekom berbe naizmjenino preporuamo pripravke kratke karence kao to su Quadris ili Revus SC 250.

Plamenjaa na listu

Plamenjaa na zelenom plodu

Jak napad plamenjae

Nasad rajice uniten plamenjaom

(Pseudoperonospora spp.)

Opis i biologija bolesti Najvee tete uzrokuje na krastavcu i dinji posebno u zatienom prostoru. Prvi simptomi uoljivi su na listu u obliku pjega zelenkasto svijetle boje, nepravilna oblika, okruene nervaturom lista. Sa donje strane pjega formira se jedva primjetan maak bijele boje. Na zaraenim listovima tkivo unutar pjega postepeno odumire, uti i postaje tamno smee. Osueni dio pjega se lomi, a list izgleda kao da je iskidan. Kod jakog napada dolazi do odumiranja listova (defolijacije). Za primarnu infekciju potrebne su temperature 16 do 22C i kapljice vode ili vlaga 98100% vie od 5 sati. Magla, rosa, uestale kie i vlaga od navodnjavanja (oroavanja) pogoduju irenju bolesti. Mjere zatite Za prognozu i praenje razvoja bolesti razvijeni su prognozni modeli (Blitecast) i meteo stanice. Ako se ne koriste, treba provoditi preventivnu zatitu kada se ostvare povoljni uvjeti. Razmak izmeu prskanja treba prilagoditi rastu biljke, fenofazi, odabiru pripravka, koliini oborina i proteklom vremenu od zadnjeg prskanja. Za suzbijanje ove bolesti Syngenta je registrirala nekoliko pripravaka kao to su: Daconil (dozvoljen u dinji i lubenici), te Quadris, Revus SC i Revus MZ (dozvoljeni u krastavcu). Pripravci Quadris i Revus su kratke karence i koriste se tijekom berbe naizmjenino, nikad vie od dva puta za redom.

Plamenjaa na listu krastavca (zelenkasto svijetle pjege)

Zaraeni dio lista uti i odumire

Osueni dio pjega se lomi, a list izgleda kao da je iskidan

Jak napad plamenjae na krastavcu

BOLESTI
5

Plamenjaa krastavaca i dinje

BOLESTI

Uzronici polijeganja rasada

(Pythium i Phytophthora spp.)
Opis i biologija bolesti Propadanje biljaka u ranoj fazi proizvodnje presadnica ili nakon sadnje u polju mogu uzrokovati brojne gljivice, a najznaajnije su Pythium i Phytophthora. Pythium vrste se esto javljaju u proizvodnji rasada. Mlade biljice napadaju na mjestu izlaska iz zemlje. Na tom dijelu tkivo postaje vodenasto, a biljka se prelomi. U roku 24 sata moe pasti itav rasad.

Phytophthora vrste (P. nicotianae, P.capsici i sl.) napadaju korijen koji mijenja boju u smeu. Infekcija se dalje iri sistemino preko provodnih snopova i sri prema nadzemnom djelu. Ako napadnu korijenov vrat prvo se pojavi tamnozelena nekroza koja ima prstenast oblik, a stabljika je na tom dijelu suena. Napadnute biljke pokazuju znakove venua, a iznad zaraene zone pokuavaju formirati novo korijenje. Ukoliko ne uspiju propadaju. Ovi paraziti se zadravaju dugo u tlu. U periodima s viim temperaturama, nakon obilnih kia i navodnjavanja, brzo se ire. Mjere zatite Proizvodnju rasada treba obavljati u sterilnom supstratu. Ako je bolest bila prisutna na parceli potrebno je uvesti plodored. Tlo na kojem se sadi povre mora biti ocjedito (preferirati uzgoj na gredicama). Od kemijskih mjera preporuuje se Ridomil Gold MZ (dozvoljen u rajici za plamenjau). 6

Simptomi Pythiuma na presadnici Simptomi fitoftore na korijenovu vratu, rast novog korijena iznad zaraenog mjesta

Fitoftora na korijenovu vratu paprike Sadnica paprike unitena fitoftorom

(Rhizoctonia solani)
Opis i biologija bolesti Napada krumpir, rajicu, krastavac, papriku i dr. kulture. Na krumpiru moe zaraziti klice to se manifestira slabijim nicanjem, a u ostalom povru napad na mlade biljice u tlu uzrokuje njihovo polijeganje. Oteenja na podzemnom djelu stabljike vide se kao smee, malo udubljene pjege sa jasno izraenim rubom (podsjeaju na grizotinu). Jaki napad na podzemni dio manifestira se na vrnom liu koje se uvija prema gore i mijenja boju u uto-zelenu s crvenkastim rubom. Posljedica jakog napada na krumpiru je manji prinos, formiranje zranih gomolja i pucanje gomolja. Nakon vaenja krumpira na gomoljima se vide crne mrlje koje izgledaju kao komadii zemlje (sklerociji), koji se ne mogu oprati vodom. Bolest preivljava u tlu i prenosi se zaraenim gomoljima. Mjere zatite Pravilan plodored i sadnja zdravog sjemena osnovne su mjere za sprjeavanje irenja ove bolesti. Preporuuje se sadnja naklijalih gomolja u optimalnom roku. Jako duboka sadnja pogoduje razvoju bolesti jer krumpir sporo nie, a klice su vie izloene opasnosti. U proizvodnji presadnica rajice, krastavaca i paprike, koristiti sterilan supstrat.
Crne mrlje (sklerociji) na krumpiru Crne mrlje (sklerociji) na krumpiru

Uvijanje vrnih listova kao posljedica napada bijele noge

Oteenja od napada bijele noge na podzemnom dijelu stabljike krumpira

BOLESTI
7

Bijela noga

BOLESTI

Koncentrina (crna) pjegavost

(Alternaria spp.)
Opis i biologija bolesti Napada krumpir i rajicu. Simptomi se vide na liu a kod krumpira i na gomolju. Prvi simptomi bolesti primijete se na donjem, starijem liu. Na zaraenim listovima pojavljuju se crne okruglaste pjege promjera nekoliko milimetara do 2 centimetra. Unutar veih pjega vide se koncentrini krugovi. Slini simptomi pojavljuju se na plodovima u zoni peteljke. Neiskusni proizvoai oteenja lako zamijene sa simptomima bakterijskih bolesti. Bolest preivljava iz sezone u sezonu na nekim korovnim vrstama ili ostacima zaraenih biljaka u tlu. Za svoj razvoj trai visoku temperaturu 24 - 29 C i visoku vlanost zraka (> 90%). Razvoju gljive pogoduje gusti sklop biljaka, uestale oborine i navodnjavanje oroavanjem. Mjere zatite Syngentin program zatite krumpira od plamenjae osigurava sigurnu zatitu od Alternarie. Na osjetljivim sortama u uvjetima visoke opasnosti za zarazu treba ukljuiti Daconil ili Quadris. Za manje osjetljive sorte dovoljnu zatitu pruaju pripravci koji u sadre sebi d.t. mankozeb, kao to je Ridomil Gold MZ, Revus MZ ili Pergado MZ.

Crna pjegavost na listu krumpira

Koncentrini krugovi unutar pjega

Jak napad crne pjegavosti na cimi krumpira

Crna pjegavost na plodu rajice

Opis i biologija bolesti Napada krastavac, dinju i lubenicu. Javlja se rano u proizvodnji presadnica, a kulminira u drugom dijelu vegetacije. Napada lie, plodove i vrijee. Na listovima se pojave krupne pjege koje se brzo sue, ponekad ispucaju. Oteenja na vrijeama izgledaju poput rak rana uto smee boje, jae izraene pri zemlji. Na mjestu oteenja ponekad se pojavi ljepljivi gumozni, crveno smei iscjedak. Plodove napada u svim fazama, a zaraza obino ide od vrha ploda koji se smeura, pocrni i propadne. Ako je napad jak dolazi do pojave mjestiminog venua biljaka, nakon ega slijedi naglo propadanje nasada. Gljiva najee preivi na zaraenom biljnom materijalu, u tlu ili na sjemenu. Razvoju bolesti pogoduju umjerene temperature (20-25C), uestale kie i visoka vlaga. Biljke su najosjetljivije u periodu maksimalnog optereenja plodovima. Mjere zatite Bolest se vrlo teko suzbija, te je zbog toga potrebno provoditi plodored, koristiti kvalitetno sjeme, a u proizvodnji presadnica poduzeti sve sanitarne mjere dezinfekcije. Preventivna zatita se uklapa u program zatite od plamenjae. Pripravak Daconil se preporua za rana prskanja odmah nakon sadnje. U proizvodnji krastavaca preporuamo pripravak Quadris maksimalno dva puta tijekom vegetacije.

Didimella na listu dinje / OPREZ: slini simptomi od Alternarie

Trule stabljike na dinji (rak rane i gumozni iscjedak)

Oteenja na tek zametnutim plodovima lubenice

Naglo propadanje nasada lubenice

BOLESTI
9

Trule (rak) stabljike (Didimella spp.)

BOLESTI

Pepelnica rajice i paprike

(Leveillula taurica)
Opis i biologija bolesti Prvi simptomi zaraze javljaju se u obliku ukastih pjega na gornjoj strani listova. Na mjestu pjega mogu se pojaviti prljavo bijele prevlake konidije. Kod jaeg napada lie uti i uvija se, nakon ega se sui, kod paprike otpada, a kod rajice ostaje visjeti na biljci. Jak napad negativno utjee na razvoj plodova, pojavu sunanih protina i znaajno umanjuje prinos. Razvoju bolesti pogoduje visoka temperatura (25 - 26C) i visoka vlaga zraka (52-72 %). Bolest je najopasnija krajem ljeta i poetkom jeseni posebno u plastenikoj proizvodnji, ali se moe javiti i na otvorenom polju. Mjere zatite Ova vrsta pepelnice je specifina jer se razvija unutar lista to oteava zatitu i zaustavljanje bolesti kada se primijete simptomi. Zato se suzbija uvijek preventivno. Preporumo primjenu sumpornih pripravaka kao to je Thiovit jet (potreban je oprez na visokim temperaturama). U proizvodnji rajice za suzbijanje plamenjae dozvoljena je primjena pripravka Quadris koji ujedno ima i odlino preventivno djelovanje na pepelnicu. Ako se bolest pojavi preporuuje se koristiti sistemine fungicide iz skupine triazola koji imaju dozvolu na naem tritu.
Posljedice jakog napada pepelnice - uvijanje i suenje lia na rajici i paprici Posljedice jakog napada pepelnice na listu paprike

Pepelnica na listu rajice

Pepelnica na listu paprike

10

(Erysiphe spp. i Sphaerotheca spp)

Opis i biologija bolesti Gljivice napadaju krastavac i dinju, a vrlo rijetko lubenicu. Posebno su opasne u plastenikoj proizvodnji, i na otvorenom polju u drugom dijelu vegetacije. Razvijaju se najee na listu, rjee na drugim organima. Na zaraenim listovima pojavi se pepeljasta prevlaka koja kod jaeg napada prekrije itav list. Jako zaraeno lie uti i na kraju se sui. Gljive preive na nekim korovnim vrstama, odakle se ire vjetrom na velike udaljenosti. Razvoju bolesti pogoduje umjerena temperatura, vlaga 50-90%, nagli rast biljke, gusti sklop, nedovoljno svjetla i rosa. Mjere zatite Umjerena gnojidba i rjei sklop biljaka smanjit e opasnost od zaraze. Preporuuje se uzgajati sorte koje su tolerantne na ove vrste pepelnice, u protivnom treba provoditi preventivnu zatitu. Za prva prskanja treba ukljuiti sumporne pripravke kao to je Thiovit Jet (potreban je oprez na visokim temperaturama). U proizvodnji krastavca dozvoljena je primjena pripravka Quadris za suzbijanje plamenjae, a on ujedno ima odlino preventivno djelovanje na pepelnicu (moe se koristiti maksimalno dva puta tijekom vegetacije - nikad u bloku i kad bolest kulminira). Ako se bolest primijeti preporuuje se koristiti sistemine fungicide iz skupine triazola koji imaju dozvolu na naem tritu. Prilikom prskanja treba osigurati dobru pokrivenost itave biljke.

Prvi simptomi pepelnice na listu krastavca

Prvi simptomi pepelnice na listu dinje

Vrlo jak napad pepelnice na listu krastavca

Jak napad pepelnice na dinji

11

BOLESTI

Pepelnica tikvenjaa

BOLESTI

Siva plijesan - trule

(Botrytis spp.)
Opis i biologija bolesti Napada nadzemne organe biljke, a u biljku ulazi preko rana (oteenja). Na stabljici se javljaju nekroze eliptina oblika, sive boje na kojima se za vlana vremena formira pauinasta siva prevlaka. Plodovi se zaraze preko ostataka cvijeta (latica) na vrhu ploda ili u bazi gdje se dre za peteljku. zaraeni plodovi omekaju i trunu, te dalje ire zarazu na zdrave plodove i listove koje dodiruju. Razvoju bolesti pogoduje visoka vlaga zraka bez obzira na temperaturu. Napadu su izloenije biljke isforsirane duinim gnojivima, sa oteenjima (insekti, tua, pinciranje i sl.). tete su izraenije kada biljke naglo rastu bez dovoljno svjetla. Mjere zatite Pravilna ishrana, optimalan sklop biljaka i dobro provjetravanje u zatienim prostorima moe smanjiti napad bolesti. Na poetku vegetacije za suzbijanje plamenjae potrebno je primijeniti Daconil koji ima dobro usputno djelovanje na trule stabljike. Zatitu treba provoditi odmah nakon vezanja biljaka i pljeviljenja zaperaka i lista. Za suzbijanje trulei na plodovima neposredno pred zriobu potrebno je koristiti botriticide koji imaju dozvolu na naem tritu.
Truli plod rajice Truli plod paprike Truli plod krastavca

tete od trulei na korijenovu vratu paprike

Trule na stabljici i listu rajice

12

(Sclerotinia spp.)

Opis i biologija bolesti Napada stabljiku, list, peteljku i plodove. Patogen ivi u tlu, te obino napada mlade biljice u razini tla, a kasnije u vegetaciji napada i stabljiku u zoni zaperaka i pazucu listova. Simptomi napada vide su u obliku duguljaste vodenaste pjege koja prstenasto obuhvaa stabljiku. Biljka iznad napadnutog mjesta vene i propada. Na mjestu napada stvara se mlijeno bijeli micelij. Na miceliju se formiraju plodonosna tijela (crni sklerociji) koji dalje ire zarazu. Gljive preive iz sezone u sezonu u obliku sklerocija u tlu. Mjere zatite Potrebno je poduzeti sve preventivne mjere kako ne bi dolo do infekcije. Na zaraenim tlima treba provoditi plodored proizvodnjom kultura koje gljivica ne napada. Sve zaraene biljke potrebno je ukloniti iz nasada i spaliti. Pravilna ishrana, dobro drenirano tlo i dobro provjetravanje u zatienim prostorima moe smanjiti napad bolesti. Sterilizacija vodenom parom daje bolje rezultate od kemijske sterilizacije. Prskanje biljaka botriticidima u zoni korijenova vrata moe pomoi u suzbijanju bijele trulei.

tete od bijele trulei na korijenovu vratu rajice

Propadanje biljke i formiranje bijele prevlake

Propadanje stabljike rajice i ploda krastavaca sa karakteristinom mlijeno bijelom prevlakom / OPREZ: Ova trule se razlikuje od sive plijesni po boji prevlake

13

BOLESTI

Bijela trule

BOLESTI

Barunasta plijesan rajice (Fulvia fulva)

Opis i biologija bolesti Ova bolest javlja se u zatienim prostorima na osjetljivim sortama rajice (Belle). Obino se javi u niskim plastenicima za vrijeme kinog vremena, kada je teko regulirati vlagu, a temperatura u objektu bude 2022C. Napad bolesti poinje od donjih najstarijih listova i iri se prema vrhu biljke. Na licu lista javljaju se nekroze, a sa donje strane maslinasto zelene barunaste prevlake. Ako gljiva napadne itav list on se deformira i osui. Zaraza se moe proiriti na cvjetove koji otpadaju, a rjee zahvaa i plod. Bolest preivljava u tlu na zaraenim biljnim ostatcima ili na armaturi plastenika. Izvor zaraze moe biti zaraeno sjeme. Za razvoj gljive potrebna je temperatura 10-32C (optimalna 22C). Bolest se razvija samo pri visokoj relativnoj vlazi zraka ( >85%). U vegetaciji se iri vjetrom, kiom, a mogu je rairiti radnici koji obavljaju zelene radove u plasteniku. Mjere zatite Redovne preventivne mjere ukljuujui zdravo sjeme, otporne sorte, plodored, rijei sklop i odravanje relativne vlage u plastenicima ispod 85%, mogu znaajno smanjiti opasnost od ove bolesti. Redovna primjena fungicida Daconil i Quadris protiv plamenjae rajice, dovoljna je mjera zatite od ove bolesti. Ako se barunasta plijesan pojavi prije primjene fungicida potrebno je odstraniti sve zaraene listove i iznijeti ih iz objekta te potom zapaliti.

Karakteristine nekroze i nepravilne ute zone uz redovne deformacije lista rajice

Maslinasto-zelene barunaste prevlake na naliju lista rajice

14

Opis i biologija bolesti Bakterijsko venue krumpira, rajice i paprike uzrokuju dvije vrste bakterija iz roda Clavibacter. Prvi simptomi su dosta slini. Donje lie vene i dobiva ukastu boju a rub lista se uvija prema gore i sui. Na presjeku stabljike vide se promjene u obliku uenja provodnih snopova, nakon ega tkivo postaje smee i trune. Na kraju jako zaraena biljka propadne (osui se). Parazit se prenosi sjemenom, gomoljima i zaraenim biljnim ostacima. Bakterija ulazi u biljku preko rana i oteenja od pikiranja, pinciranja ili se iri alatom pri rezanju zaraenih gomolja krumpira. Unutar biljke iri se sistemino provodnim snopovima. Bakterijska krastavost plodova (Xanthomonas campestris pv. vesicatoria). Napada rajicu i papriku. Prvi simptomi na listovima pojavljuju se u obliku vodenastih pjega. Starenjem pjege postaju tamne (crne), a okolo njih tkivo uti i odumire. Pjege se javljaju na peteljkama cvijeta i plodovima. Izvor zaraze moe biti sjeme, biljni ostatci i neke korovske vrste. Infekcija ide preko rana pri povoljnim temperaturama (22-26C) i visokoj vlazi zraka. Mjere zatite Koristiti zdravo i kvalitetno sjeme, dezinficirati alate i opremu u proizvodnji. Primijenjivati trogodinji plodored. Provoditi umjerenu gnojidbu duinim gnojivima. Od preventivnih kemijskih mjera preporuuje se primjena bakrenih pripravaka.

Tipini simptomi na listu i stabljici kod napada bakterijskog venua rajice

tete na listovima rajice od napada Xanthomonas campestris pv. vesicatoria

15

BOLESTI

Bakterioze (Clavibacter spp. i Xanthomonas spp.)

BOLESTI

Virus pjegavosti rajice

(Tomato Spotted Wilt Virus)
Opis i biologija bolesti Virus napada rajicu, patlidan, papriku. Prvi simptomi na zaraenim biljkama vide se na vrnim (paprika) ili donjim listovima (rajica). Pojavljuju se ute klorotine pjege koje kasnije nekrotiziraju. Na plodovima rajice vide se utozelene koncentrine zone. Na plodovima paprike vanjska strana ploda postaje tamna i naborana. Zaraene biljke postepeno venu i sue se od vrha. Prenosioci ovog virusa su kukci, za sada dokazano tripsi (Frankliniella occidentalis, Thrips tabaci i dr.). Izvor zaraze mogu biti neke korovske vrste (domaini virusa) koje se slobodno razvijaju oko proizvodnih parcela. Mjere zatite U plastenikoj proizvodnji rajice i paprike potrebno je poduzeti sve preventivne mjere borbe kako bi sprijeili prijenos virusa sa drugih parcela ili korova koji se razvijaju izvan objekta. Na prozore i vrata plastenika treba postaviti insekt mree kroz koje ne mogu proi tripsi jer su upravo oni potencijalni prenosioci virusa. U plasteniku treba postaviti plave i ute ljepljive ploe na kojima se moe pratiti ulov tripsa. Ako se bolest pojavi tijekom proizvodnje, sve sumnjive biljke treba izvaditi iz tla, iznijeti iz objekta i spaliti. Tripse suzbijamo insekticidom Actara te pripravcima koji imaju dozvolu za navedene kulture.

tete od virusa pjegavosti rajice (TSWV) na vrhovima rajice i na plodovima

tete od virusa pjegavosti rajice (TSWV) na listu,vrhovima i plodu paprike

16

(Elateride i Scarabeidae)

Opis i biologija tetnika tete na povru priinjavaju liinke. Napadaju podzemne organe (gomolj i korijen biljke). injaci na gomolju krumpira prave uske hodnike dok grice prave povrinska plia udubljenja. Na mladim presadnicam povra u polju pregrizu korijenov vrat ili ile pa biljke ute, venu i ugibaju. Ako je napad jak mogu znaajno prorijediti sklop. Biologija ovih tetnika je razliita, a razvoj jedne generacije traje 2-4 godine. Razvoju injaka u tlu pogoduje vlaga . Grice se masovnije javljaju u godinama sa dosta oborina i u brdskim krajevima koja imaju takvu klimu. Mjere zatite Za navedene tetnike potrebno je, na osnovu pregleda tla, poduzeti preventivne mjere inkorporiranjem granuliranih insekticida u tlo prije ili tijekom sadnje, a najkasnije kod ogrtanja (krumpir). Najlaka je primjena koritenjem depozitora za granulirane insekticide. Za suzbijanje injaka u krumpiru dozvoljena je primjena pripravka Force. Ako u tlu imamo injake i nematode, tada se preporuuje primjena Nemathorina inkorporacijom plitko u tlo do dubine 15 cm. Nematorin se ne preporuuje dodavati nakon sadnje.

Liinka injaka koja ivi u tlu

Oteenja od injaka na krumpiru

Liinka grice koja ivi u tlu

teta od grica (lijevo) i rovca (desno)

17

TETNICI

injaci i grice

TETNICI

Nematode

(Meloidogyne spp. i Globodera spp.)

Opis i biologija tetnika Nematode su tetnici koji priinjavaju velike tete u proizvodnji povra u zatienim prostorima te pri uzgoju krumpira. Glavni uzrok poveanja broja ovih tetnika u tlu predstavlja monokultura i lo plodored. Nematode su sitni organizmi teko vidljivi golim okom. tete priinjavaju sisanjem sokova iz podzemnih organa biljaka koje reagiraju formiranjem kvrica na korijenu i bradavica na gomoljima krumpira. Korijen krlja, a na rane se naseljavaju drugi patogeni to dovodi do zaostajanja biljaka u rastu i razvoju. Lie uti, ostaje sitno, uvija se i vene. Pri jakom napadu, biljke potpuno venu i propadaju pa se u polju vide napadnute oaze (pljeine). Optimalna temperatura za poetak razvoja nematoda u tlu je 1520C. Mjere zatite Za krumpir se preporuuje trogodinji plodored i uzgoj otpornih sorata. Za rajicu i krastavac osim otpornih sorti dobra mjera je kalemljenje na otporne podloge. Za suzbijanje nemotoda preporuamo primjenu granuliranog insekticida - nematocida Nemathorin u dozi 25-40 kg (samo za krumpir). Primjenjuje se tijekom sadnje, inkorporacijom plitko u tlo do dubine 15 cm. Primjenom Nemathorina osigurava se i odlina zatita od injaka.

Bradavice na gomolju krumpira uzrokovane nematodama Meloidogyne)

Krljanje i zaostajanje rajice u razvoju, jak napad nematoda (Meloidogyne)

18

Kvrice na korijenu kao posljedica napada nematoda (Meloidogyne)

tete od nematoda na korijenu (Meloidogyne)

(Leptinotarsa decemlineata)

Opis i biologija tetnika Osim krumpira esto napada patlian a ponekad i rajicu. tete ine liinke koje su vrlo prodrljive. Odrasli kukci mogu se hraniti i na gomolju krumpira. enka odlae jaja na nalije, u skupinama (25 - 80 kom). Mjere zatite Kemijske mjere suzbijanja krumpirove zlatice treba zapoeti kad izae 20-30% liinki iz jaja ili kad na svakom busu ima vie od 10 liinki. Za suzbijanje krumpirove zlatice preporuamo pripravke Actara i Match. Ukoliko nije primijeena rezistentnost (otpornost) na ovu grupu otrova u podruju uzgoja, Actara je najbolje rjeenje. Za podruja gdje se pojavila rezistentnost preporuamo kombinaciju pripravaka Actara i Match. Ova kombinacija djeluje na zlaticu na dva razliita naina i osigurava najdue rezidualno djelovanje (uglavnom dovoljan jedan tretman u sezoni).

Odrasla zlatica (kornja) na listu krumpira

Jaja zlatice odloena na naliju lista u skupinama

Liinke zlatice u mlaim stadijima zadravaju se u skupinama, a kasnije se razdvajaju

19

TETNICI

Krumpirova zlatica

TETNICI

Lisne ui
(Aphidae)
1,0 2,5 mm

Opis i biologija tetnika Lisne ui su sitni kukci veliine nekoliko milimetara i obino ive u skupinama. Najee naseljavaju mlade listove, a kod visoke populacije raire se po itavoj biljci. tete priinjavaju sisanjem sokova ime izravno iscrpljuju biljke, a biljka reagira uvijanjem (kovranjem) listova. Ui izluuju slatku i ljepljivu mednu rosu na koju se naseljavaju gljivice aavice koje imaju neizravan utjecaj na fotosintezu i izgled plodova. Neke ui prenose virusne bolesti sa zaraenih na zdrave biljke ime ine indirektne tete koje su vrlo znaajne u proizvodnji sjemenskog krumpira. Imaju velik broj generacija pa su prisutne na biljkama od poetka do kraja vegetacije. Mjere zatite Kemijsko suzbijanje lisnih uiju podrazumijeva primjenu insekticida kad se primijeti kritina brojnost. Za zatitu plodovitog povra i krumpira od lisnih ui preporuamo pripravak Actara i Karate. U ostalim povrtnim kulturama dozvolu ima i Actellic.

Lisne ui na donjoj strani lista

Napad lisnih uiju na vrne listove paprike

Napad lisnih uiju na plod krastavca

20

Kovanje lista posljedica napada l.uiju

(Tetranychus urticae)

1,0 mm

Opis i biologija tetnika tete uzrokuje na rajici, patlianu i krastavcu (rijetko paprici). tetnik je vrlo malen, dug 1 mm (ne vidi se bez lupe). Boja tijela varira od ukaste do crvenkaste sa dvije tamne mrlje na leima. Prve tete vide se na gornjoj strani najstarijeg lia u obliku tokica bjelkasto-srebrnkaste boje. Kako se napad pojaava tokice se spajaju, a list postaje mramoran i na kraju se osui. Sa lia grinja prelazi na plodove koje takoer oteuje. Razvoju pogoduje visoka temperatura >30C i niska vlaga zraka (ljeto bez kie). U takvim uvjetima razvoj jedne generacije traje 8-12 dana pa esto iznenadi proizvoae povra na otvorenom polju. Mjere zatite Koprivina grinja se vie zadrava na donjoj strani lista to oteava suzbijanje. tetnika je potrebno redovito pratiti na starijim listovima uz pomo lupe. U zatitu se kree kad se primijete prve tokice na gornjoj strani lista odnosno prije nego se utvrdi prag tetnosti. Za suzbijanje grinja najbolji izbor je pripravak Vertimec uz dodatak okvaivaa (Etalfix Pro). Vertimec ima dozvolu samo na krastavcima. Treba ga primijeniti u ranim veernjim satima nakon zalaska sunca ili tijekom oblanog dana zbog fotolabilnosti. Od ostalih insekticida za slabiji napad grinja moe se koristiti pripravak Actellic. Za uspjeno suzbijanje grinja treba dobro oprskati biljke.

Mnotvo grinja na naliju lista Prag tetnosti 1-2 po listu

Karakteristine tete od jakog napada koprivine grinje (pauka)

Posljedice napada grinja na krastavcu

zdrav list

oteeni listovi rajice od grinja

21

TETNICI

Koprivina grinja pauk

Mekokone i eriofidne grinje

Opis i biologija tetnika Mekokona grinja (Polyphagotarsonemus latus) Grinja je duga 0,1-0,25 mm, prozirnog tijela. Napada veliki broj kultura, a od povra papriku, krastavac i rajicu. Zadrava se na vrhu biljke gdje sie biljne sokove. Vrh biljke krlja, mladi listii se sue, a napadnuti plodovi i stabljika dobiju smeu koastu prevlaku. Za svoj razvoj trai visoku relativnu vlagu zraka (80-100%), uz optimalnu temperaturu 23-28C. Brzo se razvija u zatienim prostorima, i ima preko 20 generacija godinje. Rasta grinja rajice (Aculops lycopersici) Napad na rajici zapoinje na niim listovima koji poprimaju srebrnastu boju i uvijaju se prema unutra. Listovi potom posmee, osue se i postanu poput papira. Napadnuta stabljika mijenja boju u smeu i njena povrina puca po duljini. Napadnuti plodovi dobiju bronanu boju, ponekad ispucaju. Optimalni uvjeti za razvoj grinje su temperature 21-27 C, te 30%-na relativna vlaga zraka. Moe imati do 7 generacija u jednoj vegetaciji. Mjere zatite Primjena pripravka Thiovit Jet za suzbijanje pepelnice moe koiti razvoj ovih grinja. Ako populacija grinja poraste preporuuju se akaricidi koji se koriste za koprivinu grinju.

TETNICI

0,1 0,25 mm

0,16 0,22 mm

tete od P. latus na vrhu paprike

Oteenja od raste grinje na listu rajice

tete od P. latus na plodu paprike

22

Jak napad raste grinje na plodu rajice

(Liriomyza spp.)

1,4 2,0 mm

Opis i biologija tetnika Uzrokuju tete u zatienim prostorima na rajici, patlianu i krastavcima. Odrasli kukac je muha duljine tijela 2 mm, dok je liinka bez jasno izraene glave i nogu, mlijeno bijele do ute boje. Prvi simptomi napada vide se kao svijetle toke na listu nastale tijekom ishrane muhe i polaganja jaja. Liinka nakon izlaska iz jaja, ivi izmeu epiderme lista pravei vijugave hodnike (mine). Na temperaturama 23-28C razvoj minera traje vrlo kratko (12-15 dana). Zbog velikog broja generacija predstavljaju znaajne tetnike tijekom cijele vegetacije. Mjere zatite U zatienim prostorima potrebno je postaviti ute ljepljive ploe kako bi se mogao pratiti ulov odraslih muha i intenzitet napada. Za usmjereno kemijsko suzbijanje preporuamo primjenu pripravka Vertimec. Vertimec treba primijeniti u ranim veernjim satima nakon zalaska sunca ili tijekom oblanog dana zbog fotolabilnosti. Za bolje i due djelovanje Vertimecu treba dodati silikonski okvaiva (Etalfix Pro).

Lisni miner (odrasla muha)

Bijele tokice (oteenja od muhe) Vijugava mina (oteenja od liinke)

Liinka minera (2,0 mm) - ivi u vijugavoj mini

List krastavca uniten od napada minera

23

TETNICI

Lisni mineri

TETNICI

Kalifornijski i duhanov trips

(Thisanoptera)
1 mm

Opis i biologija tetnika Kalifornijski trips je opasan tetnik u zatienom prostoru dok je duhanov opasniji na otvorenom. Napadaju papriku, patliane, krastavce i dinje (rjee rajice i lubenice). Tripsi su mali kukci veliine 1-2 mm. Naseljavaju najmlae i najsonije dijelove biljke (listove, cvjetove i plodie). Na listovima se javljaju bjelkasto-srebrenkaste pjege, nepravilna oblika, koje kasnije poprime tamnu boju, a list se deformira i osui. Na tek zametnutim plodovima vide se oteenja u obliku nekroza i deformacija (paprika). Osim to rade direktne tete, tripsi su prenosioci opasnih virusa (TSWV). Razvoju tripsa pogoduje toplo vrijeme sa temp. 25-30C, kada od jaja do odraslog treba svega 15-18 dana. U zatienim prostorima mogu imati 12-15 generacija godinje. Mjere zatite U zatienim prostorima potrebno je postaviti plave i ute ljepljive ploe za monitoring (praenje) tetnika. Za suzbijanje tripsa preporuamo primjenu pripravka Actara. Ako se u krastavcu vri suzbijanje lisnih minera pripravkom Vertimec, on ujedno prua dobru zatitu od tripsa. U paprici za kukuruznog moljca dozvoljen je insekticid Match, koji ima dobro djelovanje na liinke i jaja tripsa. Navedenim pripravcima moe se dodati atraktant (Attracer) da izvue tripsa iz cvjeta do insekticida. Od ostalih mjera borbe koriste se predatori (Orius spp i Ambyseius spp).

Odrasle jedinke kalifornijskog tripsa na cvjetu krastavca

Liinke tripsa na naliju lista krastavca i karakteristini simptomi

24

Deformacije lista paprike zbog napada tripsa, sline tete mogu biti od lisnih ui

Karakteristine nekroze posljedica su oteenja tripsa na plodu i peteljki

(Trialeurodeus sp. i Bemisia sp)

2 mm

Opis i biologija tetnika titasti moljci spadaju u najopasnije tetnike zatienih prostora. Najvee tete uzrokuju na rajici i krastavcima, rijee na patlidanu, paprici i dinjama. Odrasle muice su mali (2 mm), vrlo ivahni kukci. Tijelo i krila su im pokriveni finim bijelim votanim prahom. Liinke su plosnata tijela, pa slie titastim uima. Izravne tete ine sisanjem biljnih sokova. Tijekom ishrane lue ljepljivu tekuinu tzv. mednu rosu, na koju se kasnije nasele gljive aavice. Znaajni su prenosioci virusa sa zaraenih biljaka i korova, pa su izuzetno nepoeljni u nasadu. Brzo se razvijaju pri visokim temperaturama pa mogu imati vie od 10 generacija godinje. Mjere zatite U zatienim prostorima borba sa ovim tetnicima je teka i vrlo skupa. Za praenje leta postavljaju se ute ljepljive ploe. Za suzbijanje moljca preporuamo primjenu insekticida Actara u vrijeme kada se primijete prve liinke na biljkama ili prva imaga na utim ploama. Zbog vrlo velike opasnosti od rezistencije potrebno je primjenjivati insekticide iz razliitih skupina i razliitog naina djelovanja. Za suzbijanje titastih moljaca osim Actare moe se primjeniti i pripravak Actellic.

Gljive aavice na listu krastavca

Gljive aavice na plodu rajice

Visoka brojnost muice (lijevo) i liinki (desno), vrlo mala ansa za uspjeh u zatiti / VANO: 1 - 2 liinke po biljci prag je tetnosti za poetak zatite insekticidima

25

TETNICI

Bijele muice - titasti moljci

TETNICI

Kukuruzni moljac - plamenac

(Ostrinia nubilalis)
Opis i biologija tetnika Uzrokuje ete na paprici, a ponekad i na rajici. tetu uzrokuje gusjenica koja se ubuuje u plodove, rjee se ubuuje u stabljiiku. U napadnutim plodovima moe se pronai vie gusjenica. Crvljive plodove sekundarno napada trule. Gusjenice ovog moljca su vrlo velike (do 2,5 cm). tetnik prezimi u stadiju gusjenice u stabljikama kukuruza (kukuruzincu). Leptiri poinju letjeti u svibnju, a maksimum izlijetanja dosegnu u prvoj dekadi srpnja. Druga generacija javlja se u kolovozu. Zbog toplih i suhih ljeta postaje vrlo znaajan tetnik. Mjere zatite Sa kukuruzita treba ukloniti ili spaliti ostatke stabljika kukuruza da bi se unitila prezimljujua generacija gusjenica. U zatienim prostorima koja se nalaze uz kukuruzita mogu se postaviti insekt-mree na vrata i otvore plastenika. Na otvorenom polju treba postaviti feromonske klopke za praenje leta leptira i prema tome odrediti intenzitet leta i pravo vrijeme za primjenu insekticida. Za suzbijanje ovog tetnika u paprici dozvolu ima pripravak Match kojeg treba primijeniti prije nego se tetnik ubui u plodove. Od ostalih insekticida moe se koristiti Karate.
Trule na crvljivu plodu Gusjenica moljca u plodu paprike

Leptir kukuruznog moljca

tete na paprici od gusjenice

26

(Helicoverpa armigera)

Opis i biologija tetnika Napada rajicu i papriku, a ponekad krumpir. tete pravi na plodovima, cvjetovima i na liu. Leptiri su dosta veliki, a gusjenice mogu narasti i do 4 cm. Boja gusjenica ovisi o vrsti hrane. Mlae gusjenice su svijetlo zelene boje, starenjem mijenjaju boju u tamno zelenu sa izraenom tamnom i svjetlom bonom linijom. Ova sovica prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Leptiri izlaze krajem travnja. Imaju 2-3 generacije na otvorenom , a u plastenicima 5-6 generacija. Klimatske promjene sa vruim i toplim ljetima (temperature 22-28C) pogoduju razvoju ovog tetnika. Mjere zatite Na otvorenom polju treba postaviti feromonske klopke za praenje leta leptira i prema tome odrediti intenzitet leta i pravo vrijeme za primjenu insekticida. Za suzbijanje ovog tetnika u paprici moe se koristiti pripravak Match isto kao za kukuruznog moljca. Od ostalih ineskticida moe se koristiti Karate (dozvoljen u rajici). Prskanje treba obaviti na vrijeme prije nego se gusjenica ubui u plodove.

Gusjenice kukuruzne sovice

Gusjenica sovice u plodu

tete na listovima paprike

tete na plodovima rajice

27

TETNICI

uta kukuruzna sovica

TETNICI

Tuta absoluta

novi opasni tetnik na rajici

7 10 mm

Opis i biologija tetnika Novi tetnik iz skupine leptira. Porijeklom je iz June Amerike, prvi put prenesen i zabiljeen u Europi 2006. u panjolskoj. U samo tri godine proirio se nevjerojatnom brzinom u naem okruenju (Italija, Grka). Kako iz spomenutih zemalja uvozimo rajice i presadnice, prijeti nam opasnost da se pojavi (ako ve nije prisutan). Gusjenice napadaju list, plod i stabljiku. Najjae tete su na listu kojeg izgrizaju izmeu dvije epiderme, pri emu prave minu nepravilna oblika. Kod jakog napada lie se potpuno osui. tete na liu mogu biti 50 100%. Prezimljuje u stadiju jaja, kukuljice ili odraslog leptiria. Napad poinje u proizvodnji presadnica i traje itavu vegetaciju. U zatienim prostorima moe imati 12-15, na otvorenom 5-6 generacija. Mjere zatite tetnika treba pratiti i loviti uporabom feromonskih mamaka, a o pojavi izvijestiti nadlene institucije. Zbog velikog broja generacija, jakog napada tijekom berbe, razvoja gusjenice u mini i malog izbora pripravaka, vrlo je teka zatita insekticidima i visoka opasnost od rezistencije. Syngenta priprema registracije za nekoliko novih izuzetno uinkovitih insekticida. 28

tete na listu rajice

Gusjenica u mini

Gusjenice T.absoluta veliine 7-8 mm

Odrasla gusjenica, ima jasno izraenu crnu liniju na prvom lanku iza glave

 Desikacija je vrlo korisna kemijska mjera kojom se uz pomo herbicida (Reglone Forte) unitava cima. Obavlja se u tehnolokoj zrelosti, kada je gomolj dostigao punu veliinu tipinu za sortu, a cima poela prirodno odumirati. U praksi se izvodi 14 dana prije vaenja krumpira, jednokratno (5 lit/ha) ili u split aplikaciji (2 X 2,5 lit/ha) u razmaku 3-4 dana.

Cilj desikacije je slijedei uzrokuju pojavu tamne boje jer karamelizi Zaustaviti prijenos bolesti (plamenjaa i viruraju). si) sa cime na gomolj. Sve navedene prednosti desikacije i pri Unititi cimu i korov radi lakeg strojnog mjene Reglona Forte ne utjeu na prinos vaenja gomolja. krumpira na njivi, ali utjeu na bolje uvanje Ubrzati sazrijevanje pokoice gomolja kako krumpira u skladitima, a sjemenski krumpir bi se krumpir manje otetio prilikom vaeje zdraviji i ima kalibar koji elimo nja. Primjena pripravka Reglone Forte nema Zaustaviti rast gomolja sjemenskog krumpitetan uinak na gomolje krumpira koji se ra (nije poeljan gomolj vei od 55 mm). koriste u ishrani ljudi. Zaustaviti nakupljanje eera koji prirodno Razlaganje herbicida u tlu je vrlo brzo bez nastaju u gomolju njegovim sazrijevanjem negativnog utjecaja na okoli i narednu kul(u proizvodnji ipsa eeri tijekom prenja turu.

Reglone Forte nema nikakav tetan uinak na gomolj i okoli

Vrijeme primjene Reglona Forte 14 dana prije vaenja krumpira

Dobro obavljena desikacija cime i korova osigurava lake strojno vaenje krumpira

29

OSTALE ZATITNE MJERE

Reglone Forte herbicid za desikaciju cime krumpira

OSTALE ZATITNE MJERE

Ouragan System 4 totalni herbicid iroke primjene

Namjena Brojni polifagni tetnici (lisne ui, grinje,bjela muica, i trips), kao i bolesti (gljivice, bakterije i virusi), ive na korovskim vrstama i grmlju koje slobodno raste oko proizvodnih parcela i plastenika. Na taj nain opstaju u prirodi i preivljavaju iz sezone u sezonu. Jedna od mjera borbe je njihovo kemijsko unitavanje za to nam slui totalni herbicid Ouragan. Ouragan se koristi za ienje zakorovljenih parcela od viegodinjih rizomskih korova, prskanjem 21 dan prije oranja, najee u Ouragan je razvrstan izvan skupine otrova, jesen. ne pjeni i nema neugodan miris, to mu daje dodatnu prednost u odnosu na druge priOpis pripravka pravke. Ouragan sadri a.t. (glifosat) i specijalni okvaiva dobiven iz kukuruznog kroba. Doza primjene Okvaiva smanjuje povrinsku napetost Ouragan se moe primijeniti od proljea do kapljice kropiva to doprinosi boljem prija- jeseni, kad je korov zelen visine 15-30 cm. Ne njanju na lisnu povrinu korova. dozvoljava se primjena Ouragana u nasadu Ima jako izraena higroskopna svojstva (na- povra. Doze: svi jednogodinji korovi: 4 l/ha, vlai vlagu na sebe) i eliminira utjecaj tetnih divlji sirak, pirika, osjak: 5 - 8 l/ha, zubaa (troiona Ca i Mg, to osigurava bolje i due pro- skot), kupina i drugo grmlje: 8 l/ha (jesenska diranje aktivne tvari u list. primjena).

Ouragan sys 4 totalni herbicid iroke primjene

Primjena Ouragana u jesen na kupini unitava biljku u korijenu

Djelovanje Ouragana (desno)

30

 Ovlaivai se ve dugi niz godina koriste kao pomona sredstva koja se dodaju pesticidima radi poboljanja njihovog djelovanja. Svoju primjenu najprije su nali u aplikaciji herbicida zbog specifine grae lista korova i smanjenog utroka vode pri prskanju. U zadnje dvije godine s trita je povueno nekoliko neionskih ovlaivaa, a kao zamjena pojavila se nova grupa koju zovemo rasprivai. Imaju istu namjenu kao i neionskih ovlaivai, ali ih odlikuju daleko bolja svojstva razvlaenja kapljica kropiva.

Syngenta nudi jedan od najkvalitetnijih pripovrinsku napetost tekuine, a to omopravaka iz ove grupe pod trgovakim naziguuje ujednaeniji raspored kropiva, bolje vom Etalfix Pro. prianjanje na povrinu lista, manje ispiranje Ovaj ovlaiva je kompatibilan u tank mixu kiom, i bolju apsorpciju aktivne tvari preko sa veinom herbicida, fungicida, insekticida, stoma pui. fitohormona i lisnih gnojiva u preporuenim Primjenom Etalfixa Pro postie se daleko koliinama. bolji kontakt sredstva sa organima gljivica i Dodaje se u cilju poveanja kontaktne poinsekata koji imaju votanu prevlaku. vrine vlaenja i zadravanja kropiva kod tretiranja biljaka sa izraenom votanom prevlakom i dlakavim listovima. Sredstvo utjee na poboljanje biolokog uinka pesticida na taj nain to smanjuje

Test ovlaivaa na PVC foliji:1- obini neionski okvaiva, 2 - Etalfix pro (ista koliina kropiva razliita povrina pokrivanja)

Prskanje bez okvaivaa

Prskanje uz dodatak okvaivaa Etalfix Pro

31

OSTALE ZATITNE MJERE

Etalfix pro novi silikonski ovlaiva (okvaiva)

OSTALE ZATITNE MJERE

Monitoring tetnika ljepljive ploe i ferotrapovi

Ljepljive ploe U zatienom prostoru pojava nekih tetnika prati se pomou vizualnih mamaca. Kao vizualni mamci najvie se koriste raznobojne ljepljive ploe ili trake, koje se vjeaju na armaturu plastenika i staklenika. Vjeanjem velikog broja ploa ili postavljanjem ljepljivih traka mogue je utjecati na brojnost tetnika. Ljepljive ploe se postavljaju u razini vrha biljke jer veina tetnika obitava u toj zoni. Kako biljka raste ploe treba podizati. Ferotrapovi feromonske klopke Ploe treba postaviti u veem broju na bo- Ferotrapovi su klopke koje nam pomau u nim prozorima i ulaznim vratima plastenika praenju i unitavanju odraslih jedinki uz poili staklenika. mo atraktanata. Atraktanti mogu biti seksualni feromoute ljepljive ploe privlae lisne ui, kaliforni (sintentizirani miris enki) ili hranidbeni nijskog tripsa, titastog moljca i cikade. (atraktivni miris biljke hraniteljice). U povru se najvie koriste ferotrapovi za Plave ljepljve ploe privlae tripsa. sovice, moljce, savijae i injake. Danas postoje i mirisni atraktanti za tripsa koji se postave na ljepljive ploe da bi bio bolji ulov tripsa.

ute ljepljive trake za smanjenje brojnosti tetnika u rasadnicima

Plava ljepljiva ploa sa atraktantom za tripsa

Ferotrap sa atraktantom za lov klisnjaka (liinke su injaci)

Ferotrap sa mirisnim atraktantom i ljepljivom podlogom za lov mujaka

32

(uenje lia)

Ferokloroza je fizioloko oboljenje uzrokovano poremajem u hranidbi biljaka eljezom (tipino za tla bogata aktivnim vapnom i visokim pH). Simptomi su karakteristino uenje plojki lista izmeu nervature, dok uz ile ostaje zelena boja. Simptomi se prvo primijete na najmlaem liu (vrh biljke). Za sprjeavanje i lijeenje ferokloroze koriste se vodotopiva gnojiva koja sadre kelatno eljezo, kao to je Sequestren 138 Fe. Pripravak se moe primijeniti kroz sustav kap po kap, zalijevanjem ili rasipanjem granula direktno uz korijen ili prskanjem preko lista.

Nedostatak kalcija vrna trule

ploda
Ovaj fizioloki poremeaj koji uzrokuje pojavu vrne trulei ploda rajice i paprike esta je pojava u zatienim prostorima. Javlja se izraenije u ljetnom periodu sa visokim temperaturama (>30C) kao posljedica nedostatka kalcija u vrhu plodu. Ova pojava moe biti izraenija na zaslanjenim tlima i u hidroponskom uzgoju (visok EC). Nedostatak kalcija otklanja se preventivno dodavanjem vodotopivih kalcijevih gnojiva (Ca Nitrat) kroz sustav za navodnjavanje ili folijarno (Calciogreen i sl.). Od ostalih mjera preporua se optimalna gnojidba duinim gnojivima (nitratni oblik), dobar reim navodnjavanja i zasjenjivanje plastenika kad nastupe ljetne vruine.

Ferokloroza na krumpiru

Ferokloroza na rajici

Vrna trule ploda rajice - uzrok nedostatak kalcija

Nedostatak kalcija na paprici

33

OPENITO O ZATITI POVRA

Nedostatak eljeza ferokloroza

OPENITO O ZATITI POVRA

Bumbari

(Bombus terrestris)
U proizvodnji povra u zatienim prostorima sve vie se prakticira opraivanje umjetno uzgojenim bumbarima (Bombus terrestris). Najiru primjenu imaju u proizvodnji rajice. Da bi bumbarima osigurali to bolje uvjete za rad i zatitu od pesticida preporuamo: 1. Prije nabavke i unoenja bumbara provjeriti perzistentnost posljednjeg koritenog pesticida. 2. Bumbare unijeti u objekte tek kad se pojave prvi otvoreni cvjetovi i potreba za oplodnjom. 3. Konice postaviti na ravno postolje, zatititi od kie, vjetra i direktne suneve svjetlosti. 4. Prilikom prvog otvaranja konice zatvoriti otvore na objektu (vrata i prozore). 5. Kod planiranja zatite provjeriti utjecaj pripravka na bumbare (tabela uz prilog). 6. Dan prije prskanja u veernjim satima zatvoriti konicu (kada su svi bumbari u konici). 7. Ako konica moe ostati u objektu za vrijeme prskanja treba je pokriti. 8. Ako se konica iznosi izvan objekta, dri se zatvorena i zatiena od kie i sunca. 9. Kad se konica otvori u plasteniku ne smiju biti lokve na tlu i foliji sa ostatcima kropiva koritenog za zatitu biljaka. 10. Preporuke u tabeli odnose se na klasino prskanje (ne vrijede za zemljinu primjenu pesticida).
Pripravak kojim se prska Actara Karate Actellic Match Chess Vertimec Quadris Daconil Revus MZ Ridomil Gold MZ Topas Thiovit jet
Napomena: Nd = nije dozvoljeno Kv = konica vani B = bezopasan Zp = zatvoriti i pokriti konicu

Mjere zatite bumbara ND ND ND KV ZP KV B ZP ZP ZP ZP KV

Perzistentnost (broj dana do unoenja) 21 ? 14 2 0 1,5 0 0 0 0 0 1,5

www.koppert.com www.syngenta-bioline.co.uk www.zeleni-hit.hr

34

Utjecaj pesticida i mjere opreza sa korisnim insektima za klasinu metodu prskanja

Pripravak kojim se prska Actara Karate Actellic Match Vertimec Quadris Daconil Switch Revus MZ Ridomil Gold MZ Topas Thiovit jet

Amblyseius swirski
Jaje 1 Imago 1 4 1 4 1 2 1 PER (dana) 0 42 0 ? 0 ? 0

Orius laevigatus
Nimfa 4 4 2 4 1 1 Imago 4 4 4 1 4 1 PER (dana) 21-28 8-12 ? 28 42 0 0

Macrolophus caliginosus
Nimfa 4 4 4 4 4 1 Imago 4 4 4 4 1 1 PER (dana) 21 8-12 ? 28 35-42 0 0

Encarsia formosa
Lutka 4 4 1 1 2 1 Imago 4 4 4 4 4 2 1 PER (dana) 14-21 8-12 42 0 21 0 0

1 4 1 1

1 1

1 3

0 ?

1 2

1 1

0 ?

1 1 1

1 1 4

0 0 0

PER = Perzistentnost (potreban broj dana od zadnjeg prskanja do unoenja parazita ili predatora)

www.koppert.com www.syngenta-bioline.co.uk www.zeleni-hit.hr

Utjecaj pripravka na parazite i predatore

1 Nije opasan

2 Malo opasan

3 Opasan

4 Jako opasan

35

OPENITO O ZATITI POVRA

Pesticidi i korisni kukci

OPENITO O ZATITI POVRA

Fizika kompatibilnost pripravaka

Tank Mix mjieanje

Actara Karate Vertimec Match Ridomil Gold MZ Quadris Daconil Revus 250 SC Revus MZ Thiovit jet Topas

Actara 0 + + + + + + + + + +

Karate Zeon + 0 + + + + + + + + +

Vertimec + + 0 +

Match + + + 0 + + + + + + +

++-

+++

Ridomil Quadris Gold MZ + + + + ++ + 0 0 0 0 0 +0 + 0 0 + + +-

Thiovit jet + + + + -

Revus SC + +

Topas + + + + +

Daconil + + + 0

Switch + +

++ 0 + + 0 0

++ + +

++ + + + 0

+0 + -

+++ 0 +

++ + + + 0

++

++

Switch Etalfix pro

+ +

+ +

++

+ +

+ +

+-

+-

++-

+ +

+-

+-

Napomena: Fizika kompatibilnost i mogunost mijeanja pripravaka ne odnosi se na kemijsku kompatibilnost i rizik od fitotoksinosti

+ Dozvoljeno

+Oprez

Nije dozvoljeno

0 Nema potrebe

36

Djelovanje fungicida na uzronike bolesti povra

Registracija - karenca (d-broj dana) Krumpir DA - 14d DA - 7 d Rajica DA - 7d DA - 7d Krastavac NE DA - 7d NE Dinja Lubenica DA - 4d DA - 7d NE Paprika NE DA - 7d NE

Naziv fungicida (djelatna tvar)

FOR

ND

Konc. %

Doza kg-l/ha

Pythium Plame- PepelPhytoph- Alternaria Didimela Trule njae nice tora ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + ++ ++ + ++ ++ -

DACONIL SC (klorotalonil) THIOVIT JET WG (sumpor) RIDOMIL GOLD MZ WP (mefenoksam + mankozeb) REVUS MZ WG (mefenoksam + mankozeb) REVUS SC 250 SC (mandipropamid) QUADRIS SC (aziksistrobin) SHIRLAN SC (fluazinam)

K K S

0,2 0,3 - 0,4 0,25

1,75 - 2,0 3,0 - 4,0 2,5

DA - 21d DA - 21d

LS LS LS K

0,25

2,5

++ + -

++ ++ ++ ++

++ ++ + -

DA - 7d DA - 3d DA - 14d DA-7d

DA - 14d DA - 3d DA - 3d NE

DA - 7d DA - 3d DA - 3d NE

NE NE NE NE

NE NE NE NE

0,04 - 0,06 0,4 - 0,6 0,075 - 0,1 0,75 - 1,0 0,04 0,3 - 0,4

Djelovanje fungicida Djelovanje fungicida Djelovanje fungicida

SC-EC Tekua sredstva K Kontaktno ++++ Odlino

WP-WG Vodotopiva praiva ili granule S Sistemino +++ Dobro LS Lokosistemino ++ Djelomino Nema djelovanja

37

OPENITO O ZATITI POVRA

Fungicidi: registracije i doze

OPENITO O ZATITI POVRA

Insekticidi: registracije i doze

Djelovanje insekticida na ekonomski znaajne tetnike povrtnih kultura Registracija - karenca (d-broj dana) Dinja NE NE NE NE NE DA-7d NE Paprika NE NE DA-7d DA-7d NE DA-7d NE

Naziv fungicida (djelatna tvar)

ND

Konc. %

Doza kg-l/ha

Nemainjaci K. zlatica L. ui tode ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + ++ + ++ ++ ++ + ++ + -

Grinje (pauci) ++ ++ + ++ ++

L. mineri ++ + ++ ++ ++ ++ +

Gusjenice ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++

Trips ++ ++ ++ + ++ ++ ++

B. muKrastaKrumpir Rajica ica vac ++ ++ ++ ++ + DA-91d DA-120d DA-14d DA-7d DA-7d NE NE NE NE NE NE

FORCE 1,5 K,P 7,0 - 15 (teflutrin) NEMATHORIN ++ K 25 - 40 ++ (fostiazat) ACTARA S 0,02 0,06 - 0,2 (tiametoksam) MATCH K 0,1 - 0,2 0,3 - 2,0 (lufenuron) KARATE K 0,02 - 0,03 0,2 - 0,3 (lambda cihalotrin) ACTELLIC K,P 0,05 - 0,1 0,5 - 1,0 (metil-pirimifos 9) VERTIMEC LS 0,1 1 (abamektim)

DA-7d DA-7d NE NE

DA-7d DA -7d DA-7d DA-7d NE DA-7d

Djelovanje fungicida Djelovanje fungicida Djelovanje fungicida

SC-EC Tekua sredstva K Kontaktno ++++ Odlino

WP-WG Vodotopiva praiva ili granule S Sistemino +++ Dobro LS Lokosistemino ++ Djelomino Nema djelovanja

38

Preporuena koncentracija % 0,010 0,015 0,020 0,025 0,03 0,04 0,05 0,06 0,075 0,10 0,12 0,15 0,18 0,20 0,22 0,25 0,3 0,35 1,0 2,0

Zapremina rezervoara prskalice u litrama

5 0,5 0,75 1 1,25 1,5 2 2,5 3 4 5 6 7,5 9 10 11 12,5 15 17,5 50 100 8 0,8 1,2 1,6 2 2,4 3,2 4 4,8 6 8 9,6 12,0 14,4 16,0 17,6 20,0 24,0 28,0 80,0 160,0 10 12 15 18 20 50 75 100 200 1 1,2 1,5 1,8 2,0 5 7,5 10 20 1,5 1,8 2,3 2,7 3,0 7,5 11,3 15 30 2 2,4 3 3,6 4,0 10 15 20 40 2,5 3 3,8 4,5 5,0 12,5 18,8 25 50 3 4 4,5 5,4 6,0 15 22,5 30 60 4 5 6 7,2 8,0 20 30 40 80 5 6 7,5 9 10,0 25 37,5 50 100 6 7 9 11 12,0 30 45 60 120 8 9 11 14 15,0 37,5 56,3 75 150 10 12 15 18 20,0 50 75 100 200 12 14 18 22 24,0 60 90 120 240 15 18 23 27 30,0 75 112,5 150 300 18 22 27 32 36,0 90 135 180 360 20 24 30 36 40,0 100 150 200 400 22 26 33 40 44,0 110 165 220 440 25 30 38 45 50,0 125 187,5 250 500 30 36 45 54 60,0 150 225 300 600 35 42 53 63 70,0 175 262,5 350 700 100 120 150 180 200,0 500 750 1.000 2.000 200 240 300 360 400,0 1000 1500 2.000 4.000 Potrebna koliina sredstva u gramima mililitrima (1.000 g = 1 kg ; 1.000 ml = 1 lit) 400 40 60 80 100 120 160 200 240 300 400 480 600 720 800 880 1.000 1.200 1.400 4.000 8.000 600 60 90 120 150 180 240 300 360 450 600 720 900 1.080 1.200 1.320 1.500 1.800 2.100 6.000 12.000 1.000 100 150 200 250 300 400 500 600 750 1.000 1.200 1.500 1.800 2.000 2.200 2.500 3.000 3.500 10.000 20.000

39

OPENITO O ZATITI POVRA

Preraunavanje koncentracije u dozu

Moja pravila za zatitu voda

1. kropivo (tekuinu za prskanje) treba pripremati na polju!
Pripremom kropiva na polju smanjuje se mogunost izlijevanja ili rasipanja na osjetljivim povrinama kao to su dvorita.

2. Preparatima je mjesto samo u spremniku prskalice!

kropivo ne pripremajte nikada uz potoke ili ceste. Bez obzira na to gdje se prskalica puni vodom, preparat treba dodati u spremnik prskalice na polju ili u nasadu. Upotrijebiti treba toliko vode koliko propisuju upute za primjenu sredstva za biljnu zatitu. Time se tedi vrijeme, ali i smanjuje mogunost pogreke.

Pri pripremi kropiva uvijek treba paziti da se zrnca, prah ili tekuina preparata ne rasipaju izvan spremnika prskalice. Ve samo male koliine sredstva dovoljne su da oneiste vode.

3. Ispranjenu ambalau potrebno je uvijek isprati! Plastine boce treba uvijek dobro isprati vodom a potom je izliti u spremnik prskalice.

4. Preostalu koliinu kropiva treba iskoristiti na polju! Preostalu koliinu kropiva u prskalici treba razrijediti vodom i ponovo upotrijebiti na ve poprskanoj povrini.

Pri prskanju u polju ili nasadu treba imati uvijek dovoljno vode za ispiranje ambalae. Nakon obavljenog prskanja uvijek sa sobom treba ponijeti ispranu i zatvorenu ambalau. Svu ambalau zbrinuti na propisani nain i predati na mjestima sakupljanja. 40

Tono treba izraunati i pripremiti koliinu kropiva koja je potrebna za povrinu koju se eli poprskati. Ako ipak, unato tomu, ostane manja koliina kropiva u prskalici, treba je razrijediti u omjeru 1:10 i iskoristiti je na ve poprskanoj povrini.

5. Prskalicu treba uvijek temeljito oistiti na nain koji nee oneistiti okoli!
Unutranjost prskalice to je bolje mogue treba oistiti tako da se ostatak kropiva razrijedi i iskoristi na polju. U dvoritu prskalicu je potrebno temeljito oistiti na zatravljenoj povrini. Time se sprjeava da i najmanji ostaci tekuine za prskanje ne dospiju u bunare, kanale, podzemne ili povrinske vode.

6. Prskalicu pospremiti pod krov!

Nakon ienja prskalicu treba spremiti pod krov.

Ako se dogodi da se neoienu prskalicu ne moe spremiti pod krov, treba je ostaviti na zatravljenoj povrini da kia ne ispere osuene ostatke kropiva u odvodne kanale.

Neoienu prskalicu nikada ne ostavljajte bez nadzora!

7. Odravanje i popravljanje potrebno je obavljati samo na ve oienoj prskalici!

Prije svakog prskanja, prije nego to se pristupi pripremi kropiva za prskanje, treba provjeriti ispravnost prskalice. Prije popravka prskalice treba provjeriti je li u njezinu spremniku ostalo kropiva.

Pravila zatite voda svakome trebaju biti jasna!

Mogue ostatke tekuine za prskanje treba isprazniti u pripremljeneposude koje se rabe za pripremu kropiva i dalje postupiti u skladu s uputom.

Syngenta Agro d.o.o. je lanica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr

Oblikovanje: Tanja eme

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb Tel.: 01/3887 670 Fax: 01/3887 671