Metodika vaspitno-obrazovnog rada 2

(Metodika matematičkog obrazovanja)

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _

POJAM, PREDMET I ZNAČAJ MATEMATIKE Poznavanje matematike je bitan uslov koncipiranja nastave ovog predmeta. Riječ matematika je grčkog porijekla i znači nauka o veličinama. Predmet ima različita određenja: najčešće se definiše kao izučavanje prostornih formi i količinskih odnosa realnog svijeta, a nemaju veze sa objektivnom realnošću. Pejović određuje: matematika je nauka o proučavanju prostornih formi i količinskih odnosa misaonih realnosti. Svi matematički pojmovi su navedeni iz realnog svijeta, ali su toliko matematički određeni da nemaju više svrhu u realnom svijetu. Matematiku karakteriše potpuno apstrahovanje kvalitativnih svojstava. Jedna je od najstarijih nauka ali je uvijek mlada zahvaljujući novim sadržajima. Definicije matematike zavise od vremena u kome se definiše: Grosman: ``Matematika je nauka o vezama među veličinama.`` Prvanović: ``Matematika proučava određena karakteristična svojstva i operacije i relacije realnog svijeta.`` Pinter: ``Matematika je apstraktna nauka koja deduktivnim putem proučava pojmove prostornih i vremenskih odnosa.`` Leksileon: ``Nauka o odnosu među veličinama i prostornim formama.`` Francuski matematičari Nikola Burbani (?) (pseudonim grupe: ``Matematika je nauka koja proučava matematičke strukture.`` Bekon: ``Kopija, ključ i nauka.`` Rasel: ``Matematika je nauka u kojoj nikada ne znamo da li je ono što govorimo tačno i znamo li šta govorimo.`` Matematika je značajna iz više razloga: 1. Primjenjuje se u svim prirodnim i društvenim naukama, u ličnom životu je dio kulture; 2. Omogućila je nauci da napravi veliki korak; 3. Za razvoj struke, zanimanja, umjetničkog izražavanja. Nastupila je era matematizacije i nauke i prakse. Lobačevski: ``Vjerovatno neće postojati ni jedna grana matematike koja neće biti nekad primjenjena u realnom svijetu.``

2

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ POJAM I PREDMET METODIKE MATEMATIKE OBRAZOVANJA Nekada se koristio termin didaktika nastave matematike, pa i pedagogija nastave matematike. Riječ metodika je grčkog porijekla i znači nauka o načinima. Metodika matematičkog obrazovanja (MMO) je relativno mlada naučna disciplina, ali je već afirmisana u većini zemalja svijeta. MMO, koju izučavamo, sastoji se iz 2 dijela: 1. MMO predškolske djece 2. Metodika nastave matematike Među njima postoje razlike u sadržajima, ciljevima i sl. 1. MMO predškolske djece proučava matematičko obrazovanje na tom nivou, ali ono obrazovanje koje se obavlja institucionalno; 2. Metodika nastave matematike proučava nastavu matematike od prvog razreda osnovne škole do fakulteta. MMO je proces matematičkog obrazovanja, tj. proces ovladavanja sadržajima i metodama matematike. MMO je naučna disciplina i ona je, s obzirom na predmet proučavanja, pedagoška disciplina i, s obzirom na način proučavanja, interdisciplinarna ali i autonomna, s obzirom na rezultate. Pedagoška je disciplina zato što proučava jedan pedagoški fenomen – vaspitanje i obrazovanje u nastavi matematike i predškolske djece. U predmet MMO ulaze: ciljevi, sadržaji, organizacija nastave, nastavni oblici i metode rada i vrednovanja. Predmet MMO široko se definiše i obuhvata sve ono što je posredno ili neposredno vezano za matematičko obrazovanje.

3

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ CILJ I ZADACI MMO Cilj je da: - omogući studentima da shvate MMO kao pedagošku disciplinu i nastavni predmet, - da studente osposobi teorijski i praktično da mogu nesmetano pratiti i unapređivati rad na matematičkom obrazovanju djece. Osnovno zadatak MMO je da: - utvrdi i objasni specifične zakonitosti koje se javljaju u vaspitanju i obrazovanju djece, na matematičkim sadržajima u nastavi matematike; - zadatak je i da utvrđuje ciljeve, zadatke i sadržaje matematičkog obrazovanja. Mora se rešavati za svaki nivo obrazovanja posebno; - zadatak je da, polazeći od rezultata pedagogije, psihologije i didaktike proučava i utvrđuje najuspješnije oblike i metode koji dovode do optimalne realizacije ciljeva nastave; - proučava praksu matematičkog obrazovanja i podiže nivo obrazovanja; - zadatak je i da pomogne u osposobljavanju učenika da samostalno misli.

PODJELA MMO Osnovna podjela MMO na:  MMO predškolske djece i  Metodika nastave matematike – takođe se dijeli na nekoliko djelova: 1. Metodika početne nastave matematike - proučava probleme matematičkog obrazovanja u prva 4 razreda osnovne škole; 2. Metodika opšteg matematičkog obrazovanja - proučava probleme obrazovanja od VVIII razreda osnovne škole i u svim srednjim školama opšteg usmjerenja; 3. Metodika profesionalne MO – proučava probleme matematike obrazovanja koja služi kao neposredna priprema za profesionalnu djelatnost; 4. Metodika uvođenja u naučni rad; 5. Metodika vanškolskog matematičkog obrazovanja – podrazumijeva učenje MO putem radija, TV, literature i sl.

4

čuva se u Britanskom muzeju u Londonu smatra se da je nastao između 16 i 19 v. Sve do prošlog vijeka to je bila jedina geometrija.kroz tačku van prave se može postaviti proizvoljan broj tačaka koje su paralelne sa pravom. napisao je egipatsku zbirku zadataka. Rind papirus . Stariji su učili mlađe i učili su jedni od drugih. Japanski učenici moraju i danas preći računanje na ABAK .p. Osim brojeva u epohi rađanja matematike poznavali su i mjere za dužinu.pitanjima dovodi učenike da shvate da nešto ne znaju i da dođu do odgovora majeutika. Lobočevski . Tales od Mileta .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO 1. razlomke.strari grci su bili prvi u prilici da sistematizuju i zabilježe ih više nego drugi. Stara grčka . Njegov naslov je : Istrukcije za upoznavanje tajnih stvari.u.n.najstariji zapis otkriven tek u 19 v.e. u Egiptu.njegova geometrija. dupliranje kocke ( konstrukcija veće kocke) 2.pitagorejci . On je nju deduktivno zasnivao i napisao je u knjizi Elementi.je izmjenio samo jedan postulat .tri čuvena problema grčke matematike. trisekcija ugla ( ugao se presječe na tri dijela) 3.pitagorejske škole Platon . Euklid . Pitagora . Prvi zapisi su bili u Rimu na papirusima i spomenicima. EPOHA RAĐANJA MATEMATIKE Prvi matematički pojmovi su formirani spontano kroz rad i igru.visina piramide ( pomoću sjenke).e.indukcija.n.p.je vertikalna ploča sa žljebovima u koje se ubacuju kamenčići. Javljaju se i jave škole. Poznata je Axmesova računica ( on je bio staroegipatski sveštenik).Metodika vaspitno . zapreminu. kvadratura kruga ( da se konstruiše krug i kvadrat koji ima zapreminu kao krug)? 5 . analiza i sinteza Za staru Grčku . poznata je Talesova teorema. Oni su cjelokupno znnje civilizacije koje su im bile dostupne objedinili. 1. Sokrat . Bila je još u vrijeme 19 v. Po horizontal i vertikali. ABAK . imali su računsku mašinu ``ABAK``.

v.e. Važan trenutak je 3. sredozemng mora prešlo u Španiju pa onda u Francusku i na sjever Evrope. bez razumjevanja. EPOHA ELEMENTARNE MATEMATIKE .Čulni svjet u slikama. izreka racionalista . zašto radi baš tako.e.n.zalaganje za očiglednu nastavu Komenski . Komenski je napisao još jedno djelo . 1632 .Didaktika magna.Sve za druge za sebe ništa. Srednji vijek . Pestaloci . U postupku nastave učenik mora navoditi razloge.u nastavi . Učenik mora da bude kritičan o rješenju do kojeg je došao.Metodika vaspitno .od 6 v.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2.n.Corgito ergo sum.blokovi brojeva.od 17 do 19 v.n. 1643. Pestaloci je smatrao da se svi pojmovi moraju steći očiglednim putem. Matematika još nije bila obavezan predmet u školama.Mislim dakle postojim . Matematika postaje dio opšte kulture. Objedionio i sistematizovao znanja iz aritmetike.( švajcarski pedagog) . sa neimenovanim brojevima. usnio je ideju koja mu se javila u snu o analitičkoj geometriji.. Da se računa napamet. do17. senzualizam i racionalizam.11.e ( desilo se otkriće 0 (nule) u Indiji je prvi put pronađena nula) najveće otkriće u matematici. Da se ide korak po korak. razumjevati stvari.e. Pestaloci je osnivač matodike nastave matematike. Pripadao je racionalizmu . .didaktika na češkom jeziku. U nastavi učenici moraju početi misliti.`` Prvi koji je napravio spoj algebra i geomatrije bio je Dekart. matematika je uvedena kao obavezan predmet.n. Fridrih Frebel (njemac) .na latinskom jeziku. 6 . Povezao je saznanje na osnovu razuma. izučavala se u privatnim školama u kojima su predavali majstori računa. EPOHA PROMJENLJIVIH VELIČINA . Džon Lok . Mnogo je važan način na koji se uči a ne sadržaj koji se uči.Racio . Mnogo se vodilo računa o matematičkim problemima i načinu na koji se predaje. Počinje sa matematičarem Reneom Dekartom (Dekartov pravougli dekadni sistem) Noćio je u Ulnu (Njumački grad) 10.n. Sa stanovišta metodike nastave matematike je značajan Dekart.1619. Otkrićem nule stvarali su se uslovi za stvaranjem dekadnog sistema ( cifra ima apsolutnu i po mjestu pisanja)? U 8 v. Insistirao je na provjeravanju koliko je to moiguće.um. Svaka stvar ima BROJ. U učenju lakšeg ka težem. Napisao je djelo``Rasprava o metodi. 3. Počinje da se naglašava formalni zadatak nastave. OBLIK I RIJEČ.e. v. razumjevanju. preko indijskih sveštenika.e.učenje napamet. Insistirao je na očiglednosti .p.n. U 17 v.

učitelj učitelja . Šta će ući u program? Kako da se uči? Koje metode da se koriste? Kako vrednovati?.osposobljavao je učitelje. Zaključeno je da se pokuša uraditi korelacija nastave i drugih predmeta. Dogovorili su se da se za kratko vrijeme ponovo nađu 1908. Nastavu treba povezati sa praktičnim životom. EPOHA SAVREMENE MATEMATIKE (danas) Konferencija u Meranu. u Italiji 1905. Da se ukine granica između aritmetike i geometrije.Metodika vaspitno .. Vigotski. Koja znanja treba da uđu u program a koja da se izbace. doprinjeli su svojim radovima u rasvjetljavanju mnogih problema. Utrli su put od konkretnog do apstraktnog mišljenja od indukcije do dedukcije i tako je razbijena dilema. godine u Rimu da uporede rezultate gdje se šta i kako uradilo. Kolmagorov. Da učenici u toku nastave treba da razvijaju intelektualne sposobnosti. (Meranska konferencija) na kojoj su se okupili metodičari matematike i matematičari. Pijaže..došao je na ideju da uvede brojevne slike 3 ◦ ◦ ◦ 4 ◦ ◦ ◦ ◦ 5 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Disterveg . 7 ..obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Buse je napravio veliki korak . Smatrao je da računanje napamet i pismeno računanje ne treba odvajati. 4. Šta je to što iz korpusa matematike treba da se nađe u programu.

Kolmogorov daje sledeću periodizaciju: 1. Klasični – od VI v.e.od IV v. 3. tj. 2. konstrukcije i sl. Srednji vijek sa renesansom. Epoha savremene matematike – od XIX v.p. do završetka grčke vlade. Epoha promjenljivih veličina – od XVII do XIX v. Matematičko obrazovanje je bilo usmjereno na područje geometara.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO Matematika je jedna od najstarijih nauka. do XVII v. O izvjesnoj organizovanosti govori se u Egiptu. 3. Epoha rađanja matematike – do VI Epoha elementarne metodike. Vaviloniji i naročito Staroj Grčkoj. Savremeni period – počinje sa analitičkom geometrijom. 4. Prve početke imamo u najstarijoj fazi razvoja čovječanstva – to je bilo stihijsko prenošenje iskustva sa starijih na mlađe.e.n. epoha konstantnih veličina . 8 . 2.Metodika vaspitno .n. Istorija MMO se dijeli na 3 dijela: 1.p.

) – prvi put je dogovoreno da se iz svih nauka izbace jednostavna. s jedne strane. Na tom Kongresu insistiralo se na nekoliko stvari: 1. uklanjanje granica između aritmetike i geometrije. Djeca treba da rade na očiglednom materijalu tako dugo dok ne budu u stanju da pređu na apstraktno mišljenje i računanje . Poslije Meranske konferencije pristupilo se promjenama i nastava matematike je postepeno bliža životu učenika. .Utvrđivanje oblika i metoda rada koji omogućavaju najefikasnije i najracionalnije matematičko obrazovanje. 4. OSCD i UNESKO danas vode brigu o svim problemima. U nastavi geometrije polazi se od posmatranja a tek onda da se zaključci izvode apstrakcijom. 9 . parcijalna znanja. koje su to grane matematike neophodne za opšte matematičko obrazovanje. U novije vrijeme. Najzaslužniji su Veber i Vitman.Metodičare interesuje kakvo mjesto dati i na koji način odraziti tekovine matematike – šta unijeti u programe. Nastava matematike treba da razvija kod učenika sposobnost matematičkog posmatranja i shvatanja. insistiralo se na proučavanju psiholoških osnova nastave matematike. insistira se na praktičnoj primjeni sadržaja matematike. Važni su brojni događaji: Meranska konferencija (1905. Treba razviti sposobnost funkcionalnog mišljenja. Iz nastave matematike proisticao je program vježbanja i škola je. a s druge strane psihološkim zakonitostima djetinjstva. 6. godine. god. već učenike treba dovesti u situaciju da sami uočavaju brojne odnose. Od brojnih kongresa treba pomenuti IV kongres u Rimu 1908. 5.Metodika vaspitno . a nastava matematike sama sebi svrha. korelaciji nastave matematike sa drugim predmetima. u manjoj mjeri. matematičkih sposobnosti. zasnovana na logici matematike. Kinela – njegova shvatanja doprinijela su unapređivanju nastave koja je. što se ne može postići verbalnim shemama. . pod uticajem matematičara i psihologa. bila škola ``dila``. Uvažavajući zakone razvoja u nastavi matematike ne smije se prerano početi sa apstrakcijama. da se programi organizuju – razvijanje racionalnog mišljenja. Nastava matematike treba da bude zasnovana na dječijoj okolini i životnoj praksi i toj praksi i da služi. 2. 3. javlja se analitičko-sintetička koncepcija nastave matematike.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAVREMENI TOKOVI U MATEMATICI OBRAZOVANJA Savremeni period je od Dekarta. Matematika ne smije postati cilj. kada se razvoj matematike strelovito odvijao.preuranjene apstraktne operacije vode formalizmu. Veoma veliki podsticaj za razvoj MMO dao je Pijaže.

Mnogi smatraju da je MMO pedagoška disciplina. predstavlja osnovu za svaki pojedinačni predmet – ukoliko je nastava razvijenija pruža osnovu za razvoj didaktike i matematičkog obrazovanja.  Predškolska pedagogija . MMO uspostavlja vezu sa matematikom. MMO se oslanja na matematiku i pedagogiju dok je neki smatraju matematičkom.  Didaktika – iz MMO koristi praktično sve. I sopstvenim dostignućima MMO vrši povratni uticaj. i to onim dijelom koji je vezan za nastanak matematike. Iz ukupnog znanja matematike bira se jedan segment. MMO je pedagoška disciplina koja ukazuje na način vaspitanja i obrazovanja putem nastave matematike. Time se ukazuje na značajnu karakteristiku MMO koja predstavlja sintezu matematike i pedagogije ili metodičko obrazovanje predstavlja sintezu matematičkog i pedagoškog obrazovanja. a zatim i korišćenja matematičkih metoda saznavanja (indukcija.).Metodika vaspitno . organizacije matematičkih sadržaja na kojima se ostvaruje nastavni proces. Ta veza sa psihološkim disciplinama daje psihološku podlogu za nastavu matematike i doprinosi da se proces učenja maksimalno racionalizuje. Sasvim jasno znamo da didaktika. uzrasta učenika. vrste škole. Ovim shvatanjem se ukazuje na značaj matematike i pedagogije za MMO. Od brojnih nauka treba pomenuti matematiku. najprije bez matematičke podloge koja omogućava postojanje MMO. Opšta didaktička znanja se na poseban način koriste u vaspitnoj matematici. didaktiku. tijesno je povezana sa velikim brojem drugih nauka i disciplina i ta veza je dvostruka. S jedne strane MMO koristi saznanja do kojih su došle druge nauke i zahvaljujući korišćenju tih znanja povećava svoju djelatnost. Metodika nastave matematike je vezana sa matematikom. b) MMO i pedagogija MMO u velikoj mjeri koristi rezultate pedagogije.danas je prisutna tendencija sve većeg obuhvatanja svih institucija pedagoško oblikovanim obrazovanjem. a) Odnos MMO i matematike Matematika je nauka o kvantitativnim i prostornim odnosima. Danas u našoj zemlji preovladava shvatanje da je MMO pedagoška disciplina . Nastava matematike je proces vaspitanja i obrazovanja na matematičkim sadržajima. Veza između MMO i didaktike izražava se kao odnos opšteg i posebnog. dedukcija i sl. tj. Predmet pedagogije je vaspitanje i obrazovanje mladih u najširem smislu riječi. u zavisnosti od cilja i zadataka vaspitanja i obrazovanja. etiku itd.  MMO je povezana sa istorijom. a neki pedagoškom disciplinom. prije svega radi izbora određenih matematičkih sadržaja. pedagogiju. Ta veza se označava vezom prvog reda.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ODNOS MMO PREMA DRUGIM NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA MMO. kao opšta teorija nastave. kao i druge naučne discipline. logiku. Rezultati do kojih dolazi MMO se uopštavaju i bitno utiču na didaktička saznanja. Određeni sadržaji su uslov bez koga nema i ne može biti MMO. predškolsku pedagogiju. da odgovori na pitanje: zašto uvesti neku pojavu a ne nešto drugačije? 10 .  Osim toga. filosofiju. nema dobre MMO koja ne polazi od psiholoških znanja i karakteristika učenika određenog uzrasta. Veza MMO sa psihološkim naukama omogućava MMO da objasni nastavnu praksu .

tj. 11 . od rođenja do zrelosti : 1. 12.Daju se brojni i raznovrsni primjeri. 3. izabrana podsticajima koji će dovesti do formiranja matematičkih pojmova. Osim toga. nivo konkretnih operacija (7 – 11 god.) i 3. Ne samo pričati. nivo formalnih operacija (11 – 14 god. . mora sebe motivisati na razvoj. nezadovoljno je odgovorom. logičke.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kao što se vidi. preoperaciona (faza pripreme konkretnih operacija. tj. ne povezujući ih. formira prve pojmove i predstave. etapu Pijaže dijeli na dvije: simboličko i intuitivno mišljenje. nivo . . razvija se simbolička sposobnost. nivo – nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. Saznati neki objekat ne znači slušati o njemu. MMO je povezana sa nizom naučnih disciplina pa govorimo o njoj kao o interdisciplinarnoj nauci. oblikovanje sredine koja će biti bogata . mladi su osposobljeni da zaključuju prema zakonima formalne logike.12.). To praktično znači da se početno učenje mora shvatiti kao stvaranje uslova. Brojnim eksperimentima Pijaže je pokazao da je praktična i misaona aktivnost djeteta uslov izgrađivanja početnih matematičkih pojmova. učenika određenog uzrasta. Savremena psihologija razlikuje 4 perioda. 2. godine do zrelosti) Skoro identičnu periodizaciju dao je Pijaže (tri nivoa razvoja djeteta): 1. godine) 4. Inteligencija djeteta je egocentrična.) – mišljenje je vezano za konkretne aktivnosti i predmete.Metodika vaspitno . kibernetičke i saznajne osnove Pedagoško-psihološke – što svi koji se bave MMO treba da znaju kakve su mogućnosti djece. 4.biraju se oni primjeri kod kojih su zajednička svojstva izražena i ta svojstva su u granicama pojma koji želimo formirati. do 6. godine 2. faza formalnih operacija (od 11. faza konkretnih operacija (7. pedagoško-psihološke. već da se razvoj ne sputava i ne guši. . nivo osjeta – do 6. ali nisu dovoljno samostalni. . Preoperativna faza – dijete uči isključivo na osnovu manipulacije stvarima. Dijete nije u stanju za grupisanje mentalnih operacija – ono zaključke slaže jedne pored drugih. postavlja pitanja. nego djelovati svim raspoloživim reakcijama. dijete traži uzroke. 3. Dobro poznavanje psiholoških osnova djeteta nije da se uspješno stimuliše njegov razvoj. 2. što ne znači da je sebično. godine) 2. 1. kakvi su psihološki mehanizmi formiranja određenih pojmova. kako bi na osnovu tih saznanja mogli projektovati optimalni nastavni proces. već jednostavno usredsređeno prema sebi.svim primjerima što manje nebitnih svojstava. utvrdio je da predškolsko učenje djece nije učenje koje treba da se zasniva na verbalnom prenošenju znanja.nivo formalnih operacija – mišljenje se u potpunosti oslobađa konkretnosti. već uticati da djeca manipulišu tim predmetima. od 2. senzo-motorna faza (od rođenja do 2. godine) 3. MMO ima nekoliko osnova: 1.

obrađuju istovremeno. invarijantnost – vraćanje valjka u kuglu). ispravniji put do njihovog odvojenog usvajanja – intenzivno usvajanje operacija omogućava da se između njih uspostavi funkcionalna veza. najprije u jednom. Eksperimenti su pokazali da intenzivno usvajanje operacija predstavlja racionalniji.unosa (dvije kugle od plastelina. dijete se podiže na viši intelektualni nivo i prelazi sa onoga što ne umije – da umije. vremenski i funkcionalno. Nastavnik treba da se orijentiše na procese koji se tek razvijaju a ne koji se završavaju. Kada je dijete steklo reverzibilnost u mišljenju postaje sposobno za niz drugih operacija.formira se matematički pojam i usvaja njegov nosilac.usvaja se znak za matematički pojam. Pijaže smatra da razvoj djeteta. Aktivni razvoj zahtijeva samostalno riješavanje i karakterističan je za već formalnu fazu. ako napravimo valjak. Vigotski smatra zonu narednog razvoja važnijom za intelektualni razvoj nego aktivnu zonu. predmeta i znakova. U periodu konkretnih operacija. . Vigotski smatra da takva nastava kaska za razvojem.ekvivalentnost (u dva skupa ima isti broj elemenata). radnja je najprije spoljašnja. Učenik u nastavi može da usvaja one pojmove za koje su već razvijene strukture ili je razvoj pri kraju.posmatra se i upoznaje neposredna stvarnost.dužina (dvije žice). . . Ova shvatanja su doprinijela koncepciji savremene nastave. . a zatim u drugom smjeru i tačno se vrati u početnu situaciju.površina (dva pravougaonika). Kod nekih trajno ostaju dva odvojena procesa. Učenje da prethodi razvoju.Metodika vaspitno . Ona će postati radanja kada se nađe u uzajamnoj povezanosti sa drugim radnjama – na tome da čini sistem. inverzne operacije (+. Metodički postupci – Vigotski predlaže sledeće etape: . a zatim unutrašnja. Pijaže ističe da svaka mentalna radnja nije operacija. misaona ali nikada se ne gubi predmetni karakter. Vigotski. Operacija je unutrašnja radnja. Reverzibilnost znači da za svaku operaciju postoji druga koja je simetrična i suprotna. Reverzibilnost omogućava da se. Na takvom shvatanju izgrađena je tradicionalna nastava – da se prilagodi razvojnim mogućnostima učenja. U saradnji sa odraslim.Mišljenje i govor Korišćenje Pijažeovih za njegova shvatanja – razvoj čovjeka je usmjeren biološkim zakonima i na razvoj se ne može spolja uticati.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Pijaže – razvoj mišljenja .odlučijući preokret je 7 . u nastavi matematike.izdvajaju se određena matematička obilježja stvarnosti. koja polazi od rezultata prve i uspostavlja početni sistem. Vršenje tih operacija: . Reverzibilnost povlači za sobom shvatanje invarijantnosti i konzervacije pojmova. Vigotski uzima u obzir uzrasne karakteristike učenika – moramo ih poznavati ali ih se ne smijemo slijepo pridržavati. Cjelina u kojoj se jedne operacije nalaze u simetriji sa drugim pomoću reverziboilnosti. Naredni razvoj je faza u kojoj dijete uz nečiju pomoć uspijeva da riješi zadatak.11. prethodi usvajanju pojmova. 12 . god. . -). Reverzibilnost podrazumijeva osobinu mišljenja da pređe saznajni proces. Pravci operacije su samo različite kategorije zadnje unutrašnje operacije koju karakteriše to što se ne obavlja pomoću realnih slika. .

da se odrede optimalni načini izgradnje nastavnog gradiva.Metodika vaspitno . Nanovo se traži put. a u traženju tog puta služi se razumnim misaonim postupcima. Bruner smatra da se mora krenuti od manipulacije predmetima. Bruner je utvrdio da najbolje rezultate u početnom matematičkom obrazovanjupostižu ona djeca koja manipulišu materijom.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Osim Vigotskog u razvijanju i bogaćenju postavki doprinos su dali Galjperin. 13 . 3. 2. Ne postoji jedan put i postupak kojim se mogu rješavati zadaci. Davidov i dr. operisanje brojevima se izražava govorom. Bruner smatra da nastavu treba tako organizovati da djeca što češće manipulišu odgovarajućim objektima i da se što češće govorno izražava. Ovladavanje jezičkim formama je uslov za bavljenje matematičkim obrazovanjem – uslov za rješavanje matematičkih problema. ta manipulacija se mora pratiti govorom. utvrde uzrasne mogućnosti učenika. Postavljena su 3 zadatka: 1. stvaraju zakonitosti mišljenja u nastavi matematike.

KONKRETIZACIJA I SPECIJALIZACIJA Konkretizacija je misaoni postupak kojim se identifikuju primjeri sa svojstvima nekog opšteg pojma. a sva ostala se odbacuju. Mnogi se problemi rješavaju analizom i sintezom. 1) Zadatak: Dužina obima pravougaonika 96m. a 7 puta veći trećeg.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ LOGIČKE OPERACIJE: APSTRAKCIJA I GENERALIZACIJA Apstrakcija je misaoni pstupak kojim se iz jednog ili više primjera (srodnih slučajeva) izdvajaju određena svojstva. ravni. Ova 4 pojma su relativno misaoni procesi. Analiza je rastavljanje na djelove. I 7a II 14 a III a analiza 22 a = 440 sinteza od O = 2X + 6X = 96 X = 12 sinteza 14 . Mnogo primjera bi se moglo navesti ako hoćemo ilustrovati apstrakciju i generalizaciju. Analiza u matematici ima 2 koraka – rastavljanje i uočavanje odnosa među elementima. Generalizacija je misaoni postupak kojim se uočena svojstva skupa proširuju na najširi skup sa tim svojstvima. Prvi od njih je 2 puta manji od drugog. broja. Pomoću apstrakcije i generalizacije formiramo pojam tačke. Specijalizacija je misaoni postupak prenošenja svojstava elemenata njegovog generalnog skupa na elemente njegovog pravog podskupa. Izračunaj površinu. a dužina je 3 puta veća od širine. to isto radimo i sa skupom elemenata. Time se omogućava formalizacija apstraktnog pojma – taj pojam osim posmatranih obuhvata i sve druge primjere sa zadržanim svojstvima. a sinteza spajanje u cjelinu. svi X analiza duž 3X 2) Zadatak: Zbir 3 prirodna broja iznosi 440. izvodimo formule itd.Metodika vaspitno .

matematika može negativno da utiče na razvoj kreativnosti. Zajednička svojstva utvrđena za dvije pojave nazivamo pozitivnom analogijom. X+2=16 I X II X + 2 16 + 14 = 30 2) Milan i Dragan imaju 30 dinara. Njena slabost je što smisao ostaje na istom nivou opštosti.Metodika vaspitno . Ovakav zaključak je značajniji što je cjelokupno zaključivanje veoma prožeto analogijom pa je djeci lakše da zaključuju po analogiji. Dragan ima 2 dinara više nego Milan. Primjeri – zaključivanje po analogiji . a Milan 14 dinara. 2) da različita svojstva objekata moraju biti nebitna i njihov broj minimalan. Koliko ima svaki od njih? Milan X 2X= 30-2 Dragan X+2 2X= 28 X=14 Dragan ima 16. Kod definicija je često prisutno zaključivanje po analogiji. Zaključci do kojih dolazimo analogijom smisaono vjerovatno ne moraju biti apsolutno istiniti i njihovu istinitost možemo prihvatiti na osnovu provjere činjenica. Imamo 2 broja 2X + 2 = 30 2X = 30 – 2 X = 28 X= 14. Analogija kod nevještog učitelja može suviše da afirmiše pamćenje kod učenika. 15 . Primjer: 1) Zbir brojeva je 30. i to na osnovu djelimične sličnosti među predmetima. Svojstva po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo negativna analogija. Iz jedne poznate činjenice izvodi se druga činjenica. Ukupnost svojstava po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo totalna negativna analogija. Jedan od njih je za 2 veći od drugog. 3) ispravnost zaključivanja po analogiji se mora dokazati (naučno verifikovati) Zahvaljujući analogiji i učenici i učitelji mnogo griješe pa je neophodno biti oprezan.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ANALOGIJA Analogija je zaključivanje po sličnosti. Izračunaj te brojeve.uslovi zaključivanja: 1) slična obilježja objekta moraju biti suštinska a njihov broj što veći. Tako. Ukupna zajednička svojstva nazivamo totalnom zajedničkom analogijom. Analogija ipak omogućava da na ekonomičan način uvedemo učenike u nova saznanja.

9. kasnijem formiranju stavova i sl. Opšti stav naziva se zaključak .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INDUKCIJA Indukcija je misaoni postupak kojim se opšti zaključak izvodi iz pojedinačnih slučajeva. Indukcija se dijeli na potpunu i nepotpunu. zavisi od broja pojedinih slučajeva – što je veći broj veća je pouzdanost. Potpuna je takva indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni svi mogući slučajevi opšteg. 0. Kombinovana . 2. a više slučajeva u kojima se ta pojava ne događa nemaju ništa zajedničko. 81. u suštini. 49. Metoda razlike – ako u slučaju. 9.Metodika vaspitno . 2.slaganja i razlike – ako više slučajeva u kojima se istraživana pojava događa imaju jednu zajedničku okolnost. 25. U tome je njena najveća obrazovna vrijednost. Potpuna indukcija rijetko se koristi u nastavi matematike. To je. rijetki su primjeri u kojima je moguće izvesti te premise da bi se došlo do zaključka. Ona nema posebni obrazovni značaj. Primjer: Dokazati da se ni jedan kvadrat prirodnog broja ne završava cifrom 3 0. 5. 3. 36. 6. posebna vrijednost je što se njome dolazi do novih zaključaka – taj zaključak ne sadrži samo poznate slučajeve . Ova indukcija služi jasnijem sagledavanju nekog problema. zaključivanje je u izvjesnoj mjeri pouzdano. 2. uzrok ili neophodan dio uzroka te pojave. Milove metode: 1. 4. 16 . 1. Metoda slaganja – ako više slučajeva istraživane pojave ima samo jednu zajedničku okolnost zaključuje se da je ta okolnost uzrok ili posledica te pojave. Bez obzira na slabosti ova indukcija ima značajnu ulogu u nastavi matematike. Ona je potpuno siguran oblik zaključivanja. 1. ona je ekonomična. neekonomična. reprezentativnost slučajeva – reprezentativniji pojedinačni slučajevi rezultiraju većom pouzdanošću uzorka. 4. Potpuna indukcija ima 2 odlike: 1) Zaključci izvedeni ovom indukcijom su tačni. u kome se istraživana pojava događa i u slučaju u kome se ne događa . Ti slučajevi nazivaju se premisama. Metoda propratnih pojava – iz uvida u to da se neka pojava na određeni način mijenja uvijek kada se na neki poseban način mijenjaneka druga pojava. 64. 8. 4. zaključuje se da je ta okolnost posledica. 3. Odlike ove indukcije su: 1. već i one nepoznate. 3. Posebno je značajna metoda kauzalne indukcije – kojom se utvrđuju uzročno-posledične veze među pojavama. uzrok ili neophodni dio uzroka te pojave. suštinskih karakteristika. da budu zajedničke sve okolnosti osim jedne koja se događa samo u prvom slučaju. zaključuje se da je ta okolnost posledica. Postoji i teorijska matematička indukcija – koristi se isključivo u matematici. Njeno postojanje dugujemo Bekonu i Milu. 16. Nepotpuna indukcija je indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni samo neki od pojedinačnih slučajeva. da li je zaključak izveden iz bitnih. 2) Ako je veoma neproduktivna. 3. zaključuje se da između te dvije pojave postoji kauzalna povezanost. Postavlja se pitanje od čega zavisi stepen pouzdanosti? 1. dedukcija mada po formi liči na indukciju. 7. 2.

Svi zaključci su logički povezani u niz i taj niz ima kraj. važi i za pojedinačno.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DEDUKCIJA Dedukcija je misaona operacija ili niz misaonih operacija kojima se istinitost nekog tvrđenja izvodi iz istinitosti prihvaćenih i ranije utvrđenih istina. 3. Ako su tvrdnje.posredno zaključivanje je takvo koje se izvodi iz dvije ili više premisa. a2 = b2 .Metodika vaspitno . Kraj je poseban zaključak. Deduktivni oblik zaključivanja najčešće se sastoji u tome da. znači. Suština lokalne dedukcije – preko deduktivnog zaključivanja možemo doći do zakona. ali se pri tom i opšte obogaćuje. svi rombovi su četvorougli (posredno). Međutim. svi rombovi su paralelogrami.  Svi paralelogrami su četvorougli. Zato se ovdje pribjegava lokalnoj dedukciji.neposredno je ono koje se izvodi iz jedne premise: a = b. 17 . onda je i zakljkučak tačan. svi pravougaonici sa jednakim stranicama su kvadrati (neposredno). Primjeri:  Svi kvadrati su pravougaonici sa jednakim stranicama. Zaključivanje po dedukciji može biti neposredno i posredno: . na uzrastu od I do IV razreda nije moguća opšta dedukcija. Značaj i vrijednost dedukcije je u tome što se iz stava o opštem dolazi do stava o posebnom. Pravila deduktivnog zaključivanja: I Pravilo odvajanja II Pravilo kontrapozicije Ako je x => y onda je x => y ┐p => ┐r p => r III Tranzitivnost implikacije x => y y => z x => z Karakteristike deduktivnog zaključivanja: 1. 2. Svaki zaključak izvodi se iz ranije prihvaćenih karakteristika. iz kojih se izvodi zaključak (premise) tačne. Matematika kao nauka je deduktivno zasnovana. ono što važi u opštem slučaju.

.... Rešenja do kojih se dolazi intuicijom su problematična.. Intuiciju shvatamo kao skraćeni vid zaključivanja. 7 x 7 x 7 49 x 50 2401.......Metodika vaspitno ........ 49 x 49 2901 x 25 18 .. Postupak dokazivanja mora biti rigorozan i doprinositi razvoju matematike razmišljanja..obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INTUICIJA Intuicija je naslućivanje da se konkretni zadatak može riješiti na određeni način. Intuicija se može zasnivati i na čulnom i na umnom saznanju... Učenike treba osposobiti da koriste intuiciju u rešavanju zadataka....2401 1 Proizvod u kome se broj 7 pojavljuje 100 puta. 49 x 49 .... Primjeri:  Kojom cifrom se završava proizvod u kome se broj 7 pojavljuje kao činilac 100 puta? 7 x 7 x 7 .. nepouzdana i moraju se dokazivati.........  I niz 1 + 3 + 5 + 99 II niz 2 + 4 + 6 + 100 Koji je zbir veći i za koliko? Veći je zbir II i to za 50. završava se brojem 1.

sastoji iz 4 elementa. moraju se poštovati ova pravila. teče i program predavanja. Ima svoj cilj. sredstva. Program upravljanja znači. Ako je cilj jasno definisan onda je lakše napraviti program upravljanja. u nastavi matematike. sredinu u kojoj se realizuje. jasnost cilja i upravljanje. da nema nastave matematike ako joj jedna od osnova nije kibernetička osnova. nije moguće definisati program upravljanja. Ali. Takvim pristupima se znatno obogaćuje nastava matematike i njen kvalitet podiže na viši nivo. vrijeme korišćenja i sl. da se tačno zna kako će se djelovati u datoj situaciji. Da bi rad bio uspješan mora postojati povratna informacija jer. UPRAVLJAČKI SISTEM CILJ UPRAVLJANI SISTEM SREDINA Da bi sistem efikasno funkcionisao kibernetičari smatraju da cilj mora biti jasno definisan. sastaviti uputstvo na koji način će rad na času biti organizovan. upravljački sistem i upravljani sistem.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KIBERNETIČKE OSNOVE NASTAVE MATEMATIKE Kibernetika je nauka o upravljanju. Mora postojati stalna informacija u upravljačkom sistemu o stanju u upravljanom sistemu i mora se upravljački sistem prilagođavati upravljanom sistemu na način na koji to zahtijeva povratna informacija. Mnogi. ali se tu definicija ne zaustavlja. 19 . Kroz ovaj pristup je mnogo lakše ostvariti obrazovne nego vaspitne zadatke. metode. S obzirom da je nastava matematike sistem. Tu se javljaju problemi jer. Prema shvatanju kibernetičara. ali naglasak daje na njegovu kontrolu. nego svaki nastavnik definiše cilj za svaki čas. oblici rada.Metodika vaspitno . s pravom smatraju. zavisno od nje. samo to nije dovoljno jer nedostaje povratna informacija. Cilj upravljanja definiše društvo kroz zakonske propise. u suštini. Mora imati razvojni sistem upravljanja. Opšti procesi upravljanja u svim oblastima nauke. Kibernetički pristup u početnoj nastavi matematike obuhvata cjelinu nastavnog procesa. svaki sistem se.

a usvajanje pojmova rezultat racionalnog saznavanja. Ona ne govori o težini tih pojmova. 20 . Tako je pojam prirodnog broja jednostavan pojam. Činjenice se mogu učiti bez razumijevanja a pojmovi ne mogu. Razumijevanje uključuje mnoštvo misaonih aktivnosti. Nekada je kod učenika lakše formirati složen nego jednostavan pojam. Razlika između činjenica i pojmova postoji i u razumijevanju. Pojmovi koje djeca stiču u nastavi matematike mogu se podijeliti na: . Tako je usvajanje činjenica rezultat empirijskog. Činjenica je iskustveno utvrđen ili utvrdljiv . Ova podjela je samo uslovna.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAZNAJNE OSNOVE MMO Osnovna razlika između matematike obrazovanja i obrazovanja u okviru drugih disciplina je u tome što djeca u procesu matematičkog obrazovanja usvajaju pojmove. a pojam nije realno postojeći objekat. a složeni oni koji imaju dvije ili više oznaka. Razlika između činjenice i pojma ogleda se u tome što su činjenice empirijskog porijekla. Jednostavni pojmovi su oni koji imaju jednu oznaku. Iz takve prirode činjenica i pojmova proizilazi razlika o načinu njihovog usvajanja.složene pojmove.Metodika vaspitno . nije dostupan čulnoj aktivnosti. nezavisne od načina saznavanja. Pojam je misao o suštini nekog stvarnog ili zamišljenog predmeta. a u okviru većine drugih nastavnih disciplina usvajaju činjenice.jednostavne i . objektivno postojeći odnos među predmetima (neki predmet ili podatak).

uopšte. broj 1 nije sledbenik nijednog prirodnog broja. . dvije prave presječene trćom sijeku se na onoj strani na kojoj je zbir tako dobijenih uglova manji od dva prava ugla. 3. Voditi učenika kroz kontinuiran niz adekvatnih aktivnosti koje ga ne skreću sa razvojnog puta njegove inteligencije. prema jednostavnim pravilima igra. svi pravi uglovi su međusobno jednaki. Lobočeski je napravio novu geometriju gdje prostor nema tri. 2. i prema oznakama koje nemaju nikakvo značenje. I II III IV V da se kroz svake dvije tačke može postaviti prava. Leonov sistem aksioma (aritmetika): I II III IV V broj 1 je prirodan broj. i koji za svako P sadrži P + 1 sadrži sve prirodne brojeve. pravila i. Dopustiti učeniku slobodu da sam izgrađuje pojmove. Inteligencija se ne donosi rođenjem. da se iz proizvoljnog centra sa proizvoljnim prečnicima uvijek može opisati kružnica. Prvi sistem aksioma je postavio Euklid – Euklidov sistem aksioma (Euklidova geometrija). Matematika je igra koja se igra po pravilima koje određuju aksiomi. Savremeni matematičari kažu da aksiomi nisu tako ’jednostavni’.spontana i vrlo jaka težnja za saznavanjem onoga što ga okružuje. osim teško mentalno zaostalih. svaki prirodan broj ima svog sledbenika tako da je P = P + 1. Bez napornog rada nema ni obimnih ni genijalnih matematičkih otkrića. maksimalno skraćuje i proširuje spontan razvojni put njegove inteligencije. da se svaki pravac može neograničeno produžavati. 2. da od njih nema jednostavnijih. svaki skup koji sadrži broj 1. 21 . postoje samo ’jače’ ili ’slabije’ obrazovnomatematičke dispozicije. ako je m’ = n’ onda je m = n. 3. nego četiri dimenzije. urođen je njen razvojni put. Matematičko obrazovanje je dužno da ubrzava. otkriva činjenice. sam rešava problem i da stvaralački radi. Aksiomi su istine koje se ne dokazuju. U svakom djetetu. Prvanović ističe 3 aksioma ( u MMO): 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ AKSIOMI I POSTULATI METODIKE NASTAVE MATEMATIKE Hilbertova definicija matematike je igra koja se. postoje: . intenzivira učenikov intelektualni razvoj. Prvanović je postavio i postulate: 1. Često se koristi pojam pretpostavka od koje se polazi. Sistem aksioma mora biti potpun i neprotivuriječan. Ne postoji dar za rad u nastavi matematike.Metodika vaspitno .spontana i jaka težnja za stvaranjem i stvaralačkim radom.

22 . Mentalna slika se odnosi na spontanost djeteta. Uporedo teče i drugi proces odbacivanja nebitnih svojstava. Matematički pojmovi formiraju se po jednostavnoj shemi.Metodika vaspitno . tj. Djeca na ranom uzrastu spontano formiraju neke pojmove koji su vezani za bića i predmete iz njihove okoline. Jednu takvu predstavu prati ime sto koje se veže za sve stolove koje je vidjelo ili nije i to doprinosi izdvajanju pojmova u jedinstvenu klasu. veličini itd. formira mentalnu sliku i nauči njihova imena). stvori sliku tog objekta u svojoj glavi. Ta trajnost unutar predstava omogućuje kasnije procese prepoznavanja. ali koja ima tendencije da se projektuje smo na najvažnije karakteristike. Niz senzornih utisaka o tom predmetu stiču spontano. a ono se može smatrati osnovnim vidom klasifikovanja. – predstava o stolu u nekom zabačenom selu je drugačija od predstave koju ima dijete u nekoj velikoj sredini (npr. šum kod prave je njen položaj kako je nacrtana. Sva ta svojstva. jer je njihovo formiranje u većini slučajeva nemoguće kroz spontano izražavanje učenika. Nju ne treba poistovjećivati ni sa jednom slikom koju realizujemo. npr. Matematički pojmovi. Spontano i postepeno se njihovi senzori koncentrišu oko neprocjenjivih karakteristika pojma i oni stiču neku opštu predstavu o tom pojmu i prodiru u suštinu tog pojma. npr. Crteži koji ilustruju mentalnu sliku mogu biti različiti. IME. mada su invarijantna svojstva slična. a često se aktivno povezuje sa pojmovima van nastave. Šum u našem životu označava sve ono što ometa dolazak i formiranje pojma. I ovdje mentalna slika zavisi od geografskog područja. koso ili pravo i sl. npr. Matematički pojam ima 3 komponente (Marjanović) 2. sticanje mentalne slike. njihovo značenje je složenije. jer klasifikuje sve stolove u jednu mentalnu sliku. projektujući unutrašnje na objektivno i spoljašnje. PRIMJERI U praksi je čest slučaj da se pojam izjednači sa jednom od komponenti. NAZIV. MENTALNA SLIKA 3. Važno je istaći da je mentalna slika kvalitetnija ukoliko je u individualnom iskustvu više primjera. što je štetno za nastavu. To je pojednostavljeno realna slika.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMOVA Pojam je opšta ideja. ali se vezuju za njega kako nazivamo u metodici šumom. ZNAK 1. Oni se ne mogu formirati odjednom. Crteži koje djeca prave na ranom uzrastu najbolje pokazuju tu mentalnu sliku. Sam pojam ne posjeduje šum. taj proces je često dugotrajan. nego da crtanjem treba vidjeti samo način na koji se u procesu formiranja pojmova djeca spretno snalaze. da bez prisustva objekta. koja nisu bitna za jedan pojam. Takvim određenjem jedna riječ se prebacuje na drugu riječ. Kompleti karakteristika vezanih za misli. Uočavajući što djeca stiču različite predstave o uglovima. gledajući razne vrste drveća dijete uočava njihove zajedničke karakteristike.

pojmovi se često označavaju dvojako: kako riječima iz prirodnog jezika tako i konvencionalnim simbolima: brojevi.. npr. npr. ta veza postoji donekle. predmeta. Većina pojmova se omogućava konvencionalnim simbolima koji ničim ne podsjećaju na suštinu pojma koji omogućavaju.Metodika vaspitno . bez obzira da li je izgovorena ili napisana. Pojam je rezultat misaone aktivnosti i kao takav nije dostojan čulnom saznavanju. Simboličko označavanje je značajnije zbog toga što povećava brzinu manipulisanja i mišljenja.. Mi dajemo naziv svim riječima i uvidimo simbol. simbol je oznaka imena. Ne treba zanemariti ni pozitivna svojstva slike kao simbola.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Svi matematički pojmovi se formiraju po navedenoj shemi i to je najvažnije. Drugi simboli su proizvoljna forma čije je značenje dogovorom utvrđeno i nazivaju se konvencionalnim simbolima. Međutim. Kod simbola se mogu javiti razne nedoumice. a to je 3. arapske cifre oblikom ne sugerišu brojeve koji omogućavaju. Pojam 3: primjeri su svi skupovi koji sadrže 3 lica. elementa i sl. manje ili više vjerne grafičke interpretacije objekata i tada se zovu slikovna ili ikonička. matematički znaci. slova. dok. Da bi bila što jasnija mentalna slika bira se primjer sa što manje šuma (skup od 3 tačke). 23 . jedna fotografija – iz slike se mogu naučiti mnogi važni detalji jednim pogledom. jer su neki simboli. Ime je riječ iz prirodnog jezika. kroz rimske.

odnosno intuitivno posjeduju mnoge pojmove o skupu.U II razredu sadržaji se proširuju i traži se da učenici moraju da koriste znak za skup i pripadnost elemenate skupu.U I razredu zadatak je da učenici uočavaju razne primjere skupova. 3) teorija skupova – predstavlja osnovni rečnik savremene matematike. najveće otkriće nove epohe. a Hilbert je rekao da nas niko ne može istjerati iz raja koji je Kantor napravio. Moraju znati da opšti skup. Njeno uvođenje u program približava nastavu matematike matematici kao nauci. vjerovatno. Njime su se ljudi služili i prije nego što su znali za pojam broja. učenici se brže osposobljavaju u apstraktnom mišljenju sagledavanjem cjeline itd. Olakšava se put kojim se formira pojam broja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SKUP KAO NAJOPŠTIJI POJAM KLASIČNE MATEMATIKE Pojam skupa je stara tekovina materijalne kulture čovjeka. Cilj je da se skupovi koriste kao didaktički materijali za formiranje drugih pojmova. Formiranje pojmova iz teorije skupova se. da već u početnoj nastavi matematike učenici sa lakoćom usvajaju određene pojmove u teoriji skupova. Aktuelni program predviđa obradu materije iz teorije skupova (I .omogućavaju da se rad sa brojevima očigledno zasniva. . Tvorac teorije skupova je danski trgovac Kantor. Ako se posmatra ili analizira program matematike ne može se zamisliti bez prisustva pojava iz teorije skupova. Ona je podređena izučavanju drugih sadržaja i koristi se u formiranju drugih pojmova.Sadržaji iz oblasti skupova prisutni su i u III i IV razredu.god. navođenjem članova ili svojstava. 2) operacije nad skupovima . mada nisu eksplicitno navedeni u programu. 6) Teorija skupova omogućava lakše uopštavanje i elastičniju obradu mnogih sadržaja u matematici. I pored tako duge tradicije. ali se traži da navedu skup nejednačine. a i praktično provjereno. Anri Penkavc je sarkastično izjavio da je Kantorova bolest od koje treba liječiti matematičare. teorija skupova se počela razvijati tek u drugoj polovini XIX v. a Hesman Vaje je teoriju skupova nazvao maglom nad maglama. pri čemu treba aktivno koristiti riječ skup ili element skupa. Rasel je smatrao da je teorija skupova. pripadnost elemenata skupova i usvoje termine: skup. Pri izdvajanju skupova vodi se računa o tome da učenicima bude jasan ključ po kome je izvršeno izdvajanje elemenata u neki skup.IV razreda): . 24 . podskupova. Danas se smatra da pojava teorije skupova označava početak moderne matematike. pri tom.Tu teoriju savremenici su različito dočekali. pridruživanje elemenate i razlikovanje skupova sa istim ili različitim brojem elemenata. 4) eksperimentima je dokazano. 5) zahvaljujući slikovnoj interpretaciji sadržaja. zasniva na igri i praktičnim aktivnostima učenika na konkretnim primjerima. . Razlozi za uvođenje skupova su: 1) pojam prirodnog broja se može izvesti na primjeru skupova. On je svoje prve radove i prva istraživanja iz ove oblasti počeo 1879. podskup i elementi. Teorija skupova postaje metodološki i metodički princip.Metodika vaspitno .

metodički je opravdano da se taj pojam izvede iz prirodne situacije i jezika. a to nije skup u matematici zato što se ne može tvrditi ko čini taj skup. u njihovoj svijesti postoji donekle izgrađen pojam koji se uslovno može nazvati skupom. riječ skup uglavnom označava predmete koji su jedan uz drugi. 3) razlika je i u tome što. Zato je pogrešno da neko. Neprirodno bi bilo da kažemo jato cvijeća. sasvim spontano. Svaka riječ ide prirodno uz određene elemente. to nas oslobađa obaveze da ga definišemo. u matematici nije. 25 . glavni gradovi država. svežanj ptica i sl. Matematičari o skupu govore samo onda ako utvrde da li neki elementi pripadaju ili ne pripadaju određenom skupu. Međutim. jer. i pored toga. 2) razlika je u tome što se.. Jednostavno. iako su prostorno udaljeni: 4) razlika je u tome što ponekad. S obzirom da je skup osnovni pojam teorije skupova. Kada je riječ o formiranju pojma skupa. skup može imati i elemente koji nemaju zajedničko svopjstvo. a to su riječi koje proizilaze iz svakodnevnog govora i tražimo od učenika da imenuju elemente. Ispravno je navoditi one skupove čiji su elementi oni o kojima učenici već imaju neko iskustvo i sa kojima su u dodiru. govori o raznovrsnim i istovrsnim skupovima. u običnom govoru. Npr. interpretirajući pojam skupa. Taj pojam ima malo zajedničkog sa skupom u metematici. ptica i sl. a matematički skup označava i ono što je mnogo i ono što ima samo 1 element ili jedan (prazan) skup. objekte iz neposredne okoline. od skupa ne možemo naći jednostavniji pojam. skup cvijeća i sl. odjeljenja. Istovremeno sa usvajanjem termina skup usvojeno je u program i termin elementi. ispred zgrade filozofskog fakulteta je skup studenata. Najvažnije za učenike je da shvate skup kao tvorevinu proisteklu iz realnosti a ne kao vještačku tvorevinu. Pitamo djecu koliko ima cvjetova. u običnom govoru. Ali. igračke i namještaj u kući ili školi. ali nije neprirodno reći skup ptica. Što više različitih primjera da se dobije mentalna slika šta je to skup i elementi skupa. Ne treba mnogo navoditi skupove čiji su elementi brojevi ili slova. jer učenici još nisu njima dovoljno ovladali pa im to pravi dodatne probleme.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OZNAČAVANJE SKUPOVA Učenici u svakodnevnom životu termin skup ne čuju tako često. a matematički skup mogu činiti planete sunčevog sistema . ono što je u običnom govoru skup. djeca prihvataju riječ skup. a onda pitamo koliko taj skup ima elemenata. Taj proces formiranja pojmova je dugotrajan. Kad god je moguće prvo navoditi primjere iz porodice. u udžbenicima i literaturi se može naći da je skup množina objekata sa nekim zajedničkim svojstvima. Možemo posmatrati razne slike.: 1) razlika je u tome što u običnom govoru skup označava nešto što je mnogo. pod skupom podrazumijeva samo ono što ima iste elemente (skup ljudi. ali.Metodika vaspitno . Tek poslije realnih primjera prelazi se na misaono formiranje skupova prema datim svojstvima. ali treba biti oprezan pri navođenju svojstava. a skup je određen samo ako se odrede njegovi elementi.) dok u matematici skup može biti sastavljen i od različitih elemenata.

4}. Slovo nije element skupa. Opisivanje elemenata – takav način se primjenjuje u situacijama kada skup ne možemo izraziti navođenjem svih elemenata. D}– skup ima samo 1 element A = {a. Skupovi se obilježavaju velikim slovima. 2. nego tačka. Kada se skup predstavi slikom insistira se na tome da li pojedini elementi pripadaju ili ne . D} – skup ima 2 elementa Zadatak: Koliko elemenata ima riječ matematika? Ima 6 elemenata. Njime se samo označava skup. mogu se obilježavati navođenjem elemenata skupa. već ga moramo zadati opisno: A = {x/4 ili y?? ≤ 1 000 000} A ={sve djevojčice naše škole} Koji će se način primjeniti zavisi od konkretne situacije. Prvo treba nacrtati elemente skupa. . a pripadaju skupu A . Da li je broj 2 element skupa? – Ne pripada ovom skupi jer je ovo skup skupova Prazan skup { } ili Ø ili { Ø } Skup koji ima 1 element skupa naziva se jednočlani ili jedinični skup. b. 3. a. Skup ne zavisi od rasporeda elemenata. bicikl – točak nije element tog skupa) A = {D. njegovi elementi nisu djelovi tog skupa (npr. 26 . Pažnju treba posvetiti redosledu grafičkog prikazivanja. skupovi se mogu obilježiti slikom. kako bi učenici shvatili da on nije važan. pa tek onda liniju oko tih elemenata. Primjer: A = {{1. c} – skup ima 3 elementa A = {A. a njihovi elementi malim. Ako je neki objekat element skupa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Postoje 3 načina obilježavanja skupa: 1. b}. zato prilikom zadavanja zadataka treba praviti različit raspored. 3. {2. {2}} – skup ima 3 elementa. 2}.Metodika vaspitno . Navođenjem elemenata skup se označava: A = {a.b C . mogu se obilježavati navođenjem osobina koje imaju elementi skupa.

Primjer: A = {1.{1. . a drugo da je prazan skup podskup svakog skupa. a to su 7 dječaci koji sjede do prozora. a zatim se posmatra drugi skup. 3}. z Kada se ovako formira pojam podskupa onda učenicima damo jedan skup i tražimo da potraže sve moguće podskupove toga skupa. Ili npr.{1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM PODSKUPA Posmatra se npr.{2. 3} 27 . Važno je da učenici uoče da je svaki skup podskup sam sebi.{ Ø }. 2}. 2. skup dječaka u . 3} Podskupovi: {1}. Česta je grška učitelja: A .Metodika vaspitno . A 3 . 2. . Suština je da učenici shvate da je ovaj skup ujedno i element skupa dječaka u odjeljenju. Očigledno je da je ovaj skup sastavljen od 2 skupa a oni dalje naglašavaju da je riječ o podskupu skupa krušaka – on je samo podskup voća. Slučaj da su elementi jednog skupa ujedno i elementi nekog drugog skupa onda govorimo2o .{3}. porodica skup djece. 3}.odjeljenju.{2}.podskupu toga skupa.{1.

.onda trba uvoditi pridruživanje koje nije po redu.Metodika vaspitno .refleksivnost – znači da je svaki skup ekvivalentan sam sa sobom. aktivnostima i gramatičkim putem.tranzitivnost – ako je skup A ekvivalentan skupu B. 5.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UPOREĐIVANJE SKUPOVA Može se vršiti na 3 načina: 1) pogledom 2) prebrojavanjem i 3) upoređivanje pridruživanjem Treći način je najčešći i tako se dobija odgovor na pitanje da li dva skupa imaju jednak broj elemenata ili jedan ima više ili manje. Prvi korak je uočiti dve ekvivalentna skupa a zatim 3.važno je u ekvivalentnosti da sve ide redom i da se strelice ne poklapaju. onda je i skup A ekvivalentan skupu C. više putnika nego sjedišta u autobusu).simetričnost – ako je skup A ekvivalentan sa skupom B. stvarima. onda je i skup B ekvivalentan sa skupom A. Tek kada učenici do kraja upoznaju ekvivalentne skupove treba ih upoznati sa neekvivalentnim. a skup B ekvivalentan skupu C. Pirtanja treba postavljati tako da ova svojstva dođu do izražaja. ali svaka stolica nema učenika). A ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ B . . učenici prvo moraju upoznati sam postupak pridruživanja. učenici 19 – pridruži učenicima stolice). Ako se utvrdi da se dva skupa mogu uzajamno jednoznačno preslikati onda za nih kažemo da su ekvivalentni ili istobrojni.. Ne treba ići na preskok (2. Kada navedete primjere treba pitati i učenike da navedu neki primjer. da se izbjegne mehaničko pridruživanje 28 . Da bi mogli upoređivati skupove pridruživanjem. Pridruživanje se može pokazati riječima. ali tako da ostane nepridruženih elemenataPridruživanja treba da proizilaze iz neposredne okoline i učenikovog iskustva (svaki učenik ima stolicu. Upoznavanje sa neekvivalentnim skupovima takođe se vrši pridruživanjem. 4. A B ▲ ■ ■ ♥ . .. 5). simetričnost i tranzitivnost. Treba pronaći više primjera (npr. Treba im primjerima u svijest ugrađivati da je ekvivalentnost relacijaekvivalencije i da ima 3 osobine: refleksivnost. U tom cilju se razgovara sa učenicima o realnim situacijama u kojima se pridruživanje javlja kroz igru (stolice 20. Treba nastojati da svaki učenik što više puta izgovori te riječi.

ali navodimo primjere da bi učenici shvatili ove relacije. R:A=A S : A = B = >B = A T: A = BČ B = C = >A = C Ove termine ne upotrebljabamo. Treba početi sa primjerima. npr. Zadatak: Učenici treba da izdvoje crvene i žute žetone i naprave 2 skupa. Ako su dva skupa ekvivalentna. simetrična i tranzitivna. Svaki skup je jednak samom sebi. oni ne moraju biti isti. ključ.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM JEDNAKOSTI SKUPOVA Teže je uvesti ovaj pojam nego upoređivanje. a ako su jednaki onda moraju biti ekvivalentni. To su dva ista skupa ili: ◦makaze ◦ključ ◦nož = {makaze. Imamo 3 dječaka koji se igraju u dvorištu i ta 3 dječaka uđu u učionicu. Jednakost skupova se označava znakom =.Metodika vaspitno . Nova relacija je relacija ekvivalencije što znači da je refleksivna. nož} Napomena: u skupu su ovi predmeti nacrtani! Dva skupa su jednaka samo ako su oba sastavljena od istih elemenata . Beograd je glavni grad SCG. Redosled navođenja elemenata je irelevantan zajednakost skupova. I brojno i realno elementi moraju biti jednaki. 29 .

4. B \ A = {4. CBA = {4. c) članovi recitatorske sekcije. Svi elementi prvog skupa u A U B = {1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OPERACIJE SA SKUPOVIMA Unija dva skupa (U). 5} KOMPLEKSNOST SKUPA CBA – kompleksnost skupa A u odnosu na skup B su oni elementi koji ga dopunjuju do unije. 2} Z℮∕ B Zadatak. 3}. Presjek čine svi elementi zajednički u oba skupa AČ B = {3} Razlika skupova: A\ B = {1. 2. 5}.Metodika vaspitno . B = {3. 4. 2}. 2. 3. oni koji su iz drugog skupa. a nisu u prvom. b) članovi samo literarne sekcije. U jednom odjeljenju ima 30 učenika. R L 7 11 12 30 . Odrediti kojiko učenika su:a) članovi obje sekcije. 18 su članovi recitatorske a 23 članovi literarne sekcije. 5}. A B ◦1 AUB ◦1 ◦2 ◦3 ◦3 ◦4 ◦5 ◦2 ◦3 ◦4 ◦5 Ako dva skupa nemaju ništa zajedničko onda su: disjunktivni skupovi. 5} Z℮ A CAB = {1. A = {1.

2) U XIX v. 1) Verbalni – pristup dominira u srednjovjekovnoj nastavi i periodu renesanse. Zasnovan je na senzualističkoj filozofiji Loka. noge. shvata njihovo značenje. formiranje beskonačnog niza prirodnih brojeva. U prvoj fazi razvoja sve skupove ljudi smatraju i podvode pod pojam – mnogo. Ovaj pristup je neodgovarajući jer brojevi nisu riječi. Pet je pristupa: 1) verbalni. za broj 1 pokazati na Sunce. Treću fazu karakteriše nastanak pojma . 2) perceptivni. Pristalice perceptivnog pristupa smatraju da se posmatranjem uspostavlja veza između fizičke strukture objekta i mentalne strukture koje se formiraju na osnovu posmatranja. Ostaci toga vjerovanja su intenzivno prisutni i danas u narodnim predavanjima (???). karakteristika mnogo vezuje se za broj 7. Brojevi od 3 do 6 nastali su neposrednom opservacijom i sledbenikom. Kao predmet posmatranja mogli su se uzeti različiti objekti raspoređeni u prostor.sledbenik. Npr. Sastavljene su iz kružića čiji se sadržaj može jednim pogledom obuhvatiti: Bornove slike: ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Bitno obilježje ovog pristupa je što više posmatranja. Razvoj prirodnog broja je prošao kroz 3 faze: 1. 3) brojevni. kako bi se stekle predstave o nekom broju i apstrakcijom došlo do opšteg pojma. za broj 5 prsti ruke itd. Zajedničko obilježje za prve dvije faze je upotreba karakterističnih skupova. Ostali brojevi su rezultati brojeva i računanja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA PRIRODNOG BROJA To je jedan od najvažnijih zadataka početne nastave matematike. za boj 4 kandže ptice. Sledbenik je onaj činilac koji je omogućio da se od neposrednog posmatranja može formirati beskonačan niz. krila ptice. nastanak pojma broja koji je za jedan veći od prethodnog. Metodika matematike pokazuje različite pristupe formiranju pojma prirodnog broja. Prirodni broj je osnova za dalji rad u matematici. Nila i dr. kroz manipulisanje oznakama. Senzualisti smatraju da je porijeklo pojma u našim čulima. Smatralo se da se. Njih su konstituisali Born (???) i dr. formiranje broja 1 i 2 2. Se javlja drugi pristup koji se zasniva na shvatanju po kome su percepcije i predstave osnove za formiranje pojma prirodnog broja. formiranje brojeva do 6 3. 4)skupovni i 5) kombinovani. ruke. Prednosti nad verbalnim pristupom su što unosi očiglednost 31 . U drugoj fazi.Metodika vaspitno . Može se zaključiti da su brojevi 1 i 2 nastali isključivo neposrednim zaključivanjem. prije svega sabiranja. za broj 3 nojeva šapa. U tom periodu se smatralo da se pojam prirodnog broja može izraziti izgovorenom ili napisanom riječi. Riječ je samo ime broja. za broj 2 na oči. slike tih objekata i ono što je karakteristično. mogle su biti posmatrane i brojevne slike čiji su elementi jednostavni.

očigledna podloga za brojanje je brojevna osa. a koordinatni broj praznog skupa je 0.do pojma broja dolazi se brojanjem. otežano primjenjuje u realnosti i otežano se formiraju odnosi među brojevima.brojevne riječi dobijaju ispravno tumačenje. . Pristalice ovog pristupa smatraju da međusobno ekvivalentni skupovi čine tzv. Koordinatni broj jediničnih skupova je 1. označavaju svojstvo brojevnih skupova. apstrahujući nevažna i generalizujući važna svojstav. Treba računati na to da se broj 1 uzme dovoljan broj puta kao dobrojenik. ne uspostavlja se veza sa skupom. . ovaj pristup je usklađen sa dijalektičkim putem sticanja znanja. aksiomatski. Brojevna prava je očigledan pristup: ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 Ovaj pristup je.broj se poistovjećuje sa brojevnom riječi. U istom su rasporedu pa se tada broj poistovjećuje. plodovi i sl. . . zahvaljujući brojevnoj pravoj. Ovaj pristup je. a zanemaruje se aktivnost kao što je učenikovo manipulisanje skupovima. u suštini.broj se ne vezuje za realnost. kuglice.pojam broja izvodi se iz realnosti i lako se u njoh primjenjuje. Polazi se od pretpostavke da većina djece već zna da broji i da to manje treba uzeti za osnovu. ako posmatramo skup od 2 elementa i sve moguće skupove koji su njima elementi. Apstraktno mišljenje se ostvaruje u procesu odbacivanja nevažnih pojmova i prednost je što on uvažava uzrasne razlike učenika i omogućava im da svoje mišljenje podkrepljuju operacijama sa konkretnim objektima. Ako se promijeni raspored slike to više nije taj broj. Glavna obilježja su: . Tako npr. matematičkog karaktera. Metodičari ovoga pristupa smatraju. Prednost ovog pristupa je: omogućava da se pojam broja izvede iz objektivne realnosti – osnovna ideja mu je da objektivnom broju nađemo odgovarajući primjer iz realnosti. klasu ekvivalentnih skupova – zajedničko svojstvo te klase je izraženo koordinativnim brojem. 32 . da se brojanjem može formirati pojam svakog prirodnog broja. Najveća slabost je što su brojevne slike statične.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ u nastavu matematike.Metodika vaspitno . 3) Brojevni pristup – pojma broja se izgrađuje brojanjem i aktivnostima sa brojevima. Javlja se početkom XX v. ali nije dovoljno za formiranje pravih brojeva. a brojevne slike ne omogućavaju to shvatanje.da se broj shvata kao svojstvo konačnih skupova. Nedostatak je što se pojam broja formira posmatranjem statičnih brojevnih slika. kocke. . . i zajednički im je koordinatni broj 2. Otežano je i razumijevanjeinvarijantnosti broja elemenata u skupu. ako dijete već poznaje pojam broja. Živo opžanje se ostvaruje u procesu posmatranja i manipulisanja. Osim toga. Zasnovan je na Peonovim (Leonovim???) aksiomama. Zbog toga se. i potiče od Fregela (?) i Rasela. . odnosno pomoćuekvivalentnog skupa. Obilježja ovog pristupa su: .do broja se dolazi polazeći od skupova.koriste se različiti didaktički materijali. 4) Skupovni pristup je zasnovan na shvatanju da se pojam broja može izvoditi radom sa skupovima. ovako formirani pojam. stavra bolje uslove za usvajanje pojma prirodnog broja.

33 . prva varijanta je dovoljna (brojevi do 5). i da brojeve do 20 treba tako uvesti.Metodika vaspitno . 5) Kombinovani pristup – metodičari matematike danas smatraju da pojmove prvih brojeva treba formirati skupovnim. jednostavno odvoje određeni broj predmeta koji kasnije.skupovni pristup obezbjeđuje materijalističko shvatanje pojma broja. a misaona aktivnost postaje veća. Skupovnim se stvaraju uporišne tačke za dalje formiranje pojmova. a ostale brojevnim pristupom. . Taj rad ima za cilj da učenicima omogući prelaz iz područja čulnog u područje racionalnog saznanja.skupovi se formiraju iz didaktičkih materijala. a ostale brojevnim. Može se ići i do 10 ako je sastav odjejlenja takav u razvijanju sposobnosti učenika. postepeno smanjujemo. Neki metodičari smatraju da je dovoljno prvih 5 brojeva uvesti skupovnim pristupom.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . Do datog broja se koriste razne vježbe u kojima učenike stimulišemo da. a neki. Drugi smatraju da prvih 10 brojeva treba uvesti skupovnim pristupom. prema zadatom broju. Poznajući naše učenike.

4+1 a to je osnova za računske operacije. do 10... .naučiti učenika da piše brojeve.. do 1000 000.).. U svakom sledećem bloku primjenjuju se prethodna znanja i dalje proširuju. a osnova za uvođenje znakova relacija i uvažava prethodno znanje i aktivnost učenika.ovaj pristup obavezuje učitelja da održi 5 časova iz ove oblasti. 3+2. slika.mora se poštovati opšta shema.naučiti učenika da broji. Jedino neslaganje nastaje kada je u pitanju prvi blok. Oni koji se zalažu za blok do 10 ističu da je to u skljadu sa matematičkom sistematikom i da je on dovoljno širok za početno upoznavanje sabiranja i oduzimanja. kao Marojević. kroz razgovor sa svakim pojedinačno. zalažu se za podjelu ovog bloka na 2. manje.upoznati operacije sabiranja.formiranje brojeva.Metodika vaspitno . Tražimo od učenika da sami pronađu takve primjere.. 10 je i prirodna cjelina za dekadni brojevni sistem.. jednako. . 2 člana i 5 članova skupa. do 5 i do 10. Formiranje pojma broja 1 uočavamo skupom koji ima 1 element (učitelj. BLOK BROJEVA DO 5 Prvi kontakt sa učenicima koristimo da steknemo predstavu o tome šta imaju učenici. . po analigiji prenosimo na sledeći i samo ih proširujemo. Drugi opet smatraju da to treba da ostane blok brojeva do 10.. 1. metodičari su jedinstveni. skupova koji imaju 1 element. .1 . U tim prvim koracima akcenat nije na računskim operacijama već uvježbavanje pisanja brojeva i formiranja pojma broja.. do 100. Tako neki metodičari..osposobiti učenike da rešavaju zadatke u okviru ovog bloka. Obraditi ovaj blok znači: .jedna vaza . Drugi korak je pokazivanje slika. Traži se da učenici u govoru stalno potenciraju riječ – jedan. Ti blokovi su: blok brojeva do 10.upoznati značenje znaka za relaciju veće.sledeći korak je kada uz sliku pišemo odgovarajući broj 34 . Zalažući se za blok brojeva do 5 Marojević ističe da djeca pogledom razlikuju 1 član. .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POČETNI BLOKOVI BROJEVA To su neki okviri u kojima nastavnik na datom uzrastu treba da se kreće. oduzimanja i znakova za njih. do 20. Oni pogledom razlikuju i one skupove 3+1. .formirati pojam svakog broja od 1 do 5.. . Blokovi se uvode u sadržaje matematike koje obradimo u jednom bloku. . Kada je riječ o upoređivanju početnih blokova brojeva. do 1000.. knjiga i sl. .

Od učenika se traži da sami daju primjere. 4 i 5 treba koristiti određene brojevne slike: ◦ ◦ ◦ 2+1=3 ◦ ◦ 2+2=4 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ 3+2=5 Ujedno se stvaraju osnove za upoznavanje operacije sabiranja. apstraktni. najbolje je početi sa primjerima skupova koji su u paru (cipele. Pri prebrojavanju elemenata važno je insistirati da učenici spoznaju koliko ukupno ima elemenata. predmeti se ne pomjeraju. 35 . po prirodi. razlika je što se kasnije ne mora navoditi toliki broj primjera. Učenici tako stiču znanja o povezanosti riječi i broja elemenata. treba im dati predmete koji se ne mogu pomijerati da ne bi došlo do slučaja da ponovo pomjere predmet. rukavice i sl. Opšta metodička shema u svim slučajevima je ista. žetoni i sl. Na isti način se formiraju i prvih pet pojmova broja u predškolskim ustanivama.) Didaktički materijali omogućavaju vizuelizaciju matematičkih objekata koji su.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Onda učenici shvataju da brojem 1 označavamo apstraktni pojam. Učenici potpunije shvataju suštinu brojeva.). Kada je u pitanju broj 2. Kasnije se prelazi na primjere koji nisu prirodno vezani. Istraživana je i fizička aktivnost. 2) Naučiti učenike da broje – brojanje po redosledu dolazi onda kada učenici steknu pojam broja.Metodika vaspitno . to je najlakši način koji obezbjeđuje vizuelnu. Prilikom osposobljavanja učenika za brojanje treba se pridržavati sledećeg postupka – brojanje predmete pomicanjem. Mogu se koristiti i drugi didaktički materijali (štapići. Pored opšte sheme za brojeve 3. tekstualnu i kinestetičku percepciju predmeta. Isto je i brojanje dodirivanjem.

<.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RELACIJE BROJEVA DO 5 Uvijek se po nivou razredne nastavepolazi od upoređivanja skupova konkretnih predmeta. = ■ ■ ■ ◦ ◦ 4> 3 3 I korak II korak III korak 4 Insistira se da učenici izgovore npr. ■ ◦ Treći korak je upoznavanje relacijskih znakova >. Treba insistirati na tome da je riječ dva 36 . To treba i govorom ovladati: ’’Broj 1 je manji od broja 4 jer je sa lijeve strane na brojevnoj skali’’. Rezultat treba da bude shvatanje činjenice da je broj na polupravoj sa lijeve strane uvijek manji od broja sa desne strane. < i >. To mogu biti razni didaktički materijali ali se bira ono što je učenicima blisko. ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 Relacija jednakosti se uvodi tek poslije relacije jednaka broju 2. Drugi korak je upoređivanje brojevakoji su karakteristični za te skupove. broj 4 je veći od broja 3 ili 2 3 2< 3 Kada se prevaziće faza skupova prelazi se na brojevnu polupravu.

ako imamo dva disjunktivna skupa.Metodika vaspitno .. moramo doći na taj način što ćemo stvarati konkretne situacije koje nam daju povod da operišemo. To daje bolje rezultate kada se radi odvojeno. sabirajući. Kada je riječ o združivanju dva skupa karakteristično je da.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA SABIRANJA PRIRODNIH BROJEVA Uvodi se tek poslije uvođenja relacija. Prvi znači rastavljanje različitih vrsta elemenata. a to je da do pojma sabiranja u bloku brojeva do 5. Rastavljanje skupova na podskupove radi se zato da se učenici osposobe da kasnije mogu brojeve rastavljati na njihove cjeline. nago zbrajanjem 2 broja. Manipulisanje može biti dvojako: a) rastavljanje skupova na njegove podskupove. a drugi rastavljanje elemenata iste vrste. skup 5 olovaka. Novija shvatanja pokazuju da je izgleda djelotvorniji prvi postupak. Osnovni cilj je da osposobimo učenike da razumiju odnos između cjeline i djelova te cjeline. Ponekad je korisno da. uniju. skup jabuka. b) brojevne odnose – npr. tj. a nepoznata je unija i zbir tih brojeva. U tom smislu učenici shvataju da je 4 = 3 + 1 i obrnutozdruživanje 3 + 1 = 4. zatim slijedi zapis a + b i tek na kraju iznalaženje zbira a + b = c. ▲ ▲ 2 1 3 2 1 37 . Danas se u većini zemalja istovremeno uvodi pojam sabiranja i oduzimanja ili množenja i dijeljenja. Skup na podskupove možemo rastavljati s obzirom na: a) logičke odnos – npr skup djevojčica. Kad stvorimo takvu situaciju organizujemo manipulisanje sa skupovima. skupa i podskupa. Na osnovu toga izvodimo zapis za zbir i uvodimo znak za operaciju. nakon rastavljanja skupa ’C’ obzirom na brojevne odnose > ponovo vršimo združivanje elemenata i na taj način se vraćamo na početni položaj. To je prva računska operacija koja se usvaja. suprotne računske operacije. tj.. Treći korak se odnosi na objedinjavanje ova 2 disjunktivna skupa i koristi se znak jednakosti. odrede se njihovi koordinatni brojevi. Ovdje je važnije da se do zbira dva broja ne dolazi zapamćivanjem. tj. b) imamo dva skupa i vršimo njihovo združivanje. Postoje dvije etape u uvođenju sabiranja: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I Etapa implicira osnovno metodičko pravilo.

kod ovog dodavanja. 2) Na igralištu igra 5-oro djece. Ovdje se teškoće javljaju kada treba dodati 2. npr. nepoznata je njihova razlika A\B i njen koordinatni broj. 1) Zečiću su date 5 šargarepa. Važno je da učenici shvate da se 0 uvijek dobije kada se oduzimaju dva jednaka broja. pojeo je 3 a ostale su 2. II etapa – kada učenici shvate pojam oduzimanja onda se to znanje povezuje u cjelinu sa sabiranjem. Zadaci pogodni za sabiranje i oduzimanje su brojanje unaprijed i brojanje unazad. pri čemu je podskup skupa A i njihov koordinatni broj. 38 . Tek pošto shvate pojam oduzimanja. npr.i. 3 + 2 = (3 + 1) + 1 ili 4 + 2 = (4 + 1) + 1. iznalaženje sledbenika nekom broju.. Ovdje je računaljka nezaobilazno sredstvo. Ovo je dobar uvod u misaono sabiranje. Koliko je djece otišlo? 3) Na tacni je 5 jabuka.Metodika vaspitno . nema velikih problema. Broj 0 se prirodno javlja sa oduzimanjem kao koordinatnim brojem skupa. Koliko je jabuka na dvije tacne. u suštini. a na drugoj 1. POJAM ODUZIMANJA PRIRODNIH BROJEVA Polazi kroz etapu konkretnih i apstraktnih operacija. Kod oduzimanja treba uvažavati određenu postupnost u pogledu zahtjeva. dodavanje po 1. 5 – 2 = 3 jer je 2 + 3 = 5. npr. uvode se pojmovi umanjenik. za koliko je više na prvoj nego na drugoj? FORMIRANJE BROJA ’’0’’ (’NULA) Obrađuje se na kraju obrade bloka brojeva do 5. nekoliko ih je otišlo a ostalo je 2. umanjilac i razlika. tj. po pravilu. npr. Metodičari zaj postupak treba da osmisle da učenici zbir 3 + 2 shvate kao traženje sledbenika. 1 + 1. I etapa – data su 2 skupa A i B.. 2 + 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2+1=3 2+1=3 II Etapa – smisao sabiranja u apstraktnoj etapi je. Zadaci za oduzimanje mogu se davati u 2 varijante: zadaje skupove i elemente u skupovima i zadaci.

relacije >. Dva su zakona: 1) Komutativni zakon za sabiranje 2) Asocijativni zakon za sabiranje 39 . osim broja 10 zapisuju jednom cifrom. 0. Kako formiramo brojeve 6. jedinica drugog reda. FORMIRANJE BROJA 10 Pojam broja 10 treba shvatiti kao sledbenikbroja 9.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ BLOK BROJEVA DO 10 Karakteristike ovog bloka su: 1. Broj 10 treba shvatiti kao osnovu za formiranjedesetke koja nije ništa drugo nego broj. Sa uvođenjem broja 10 otvaraju se 2 problema: problem razlike između cifre i broja i problem pozicionog struktuisanja i zapisivanja niza prirodnih brojeva.Metodika vaspitno . učenike smo već uveli u određene brojeve. =. npr. 1. Brojevi u bloku do 10 imaju elemente čijim kombinovanjem nastaju svi drugi prirodni brojevi. a broj 10 sa dvije cifre. <. ali pojam broja 10 treba shvatiti i kao zbir dva broja. 5. U tom bloku. U bloku brojeva do 10 prvo se obrađuju: . 7. 9 i 10 – možemo na 2 načina: skupovni i brojevni pristup. 8 + 2 = 10 i 6 + 4 =10. . Ovaj blok je karakterističan što se u njemu svi brojevi. 4. 2.operacije + i – Metodička obrada brojeva od 6 do 10 je ista kao i kod brojeva od 1 do 5. npr. 3. 2. 8.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST SABIRANJA Postoje 3 načina: 1) na osnovu operacija sa skupovima. Ukupan broj je isti. 2+3=5 4+3=7 3+2=5 3+4=7 Treći način više se koristi na brojevnoj pravoj ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Na komutativnost upozoravamo kao na oblast koja ima praktičnu stranu ili dimenziju. 2) upoređivanjem brojevnih jednakosti 3) upoređivanjem zbira dužina 1) Prvi način – analizira se situacija i utvrđuje šta je u datim primjerima isto i različito. 2) Drugi način – primjer: 4 žetona 6 žetona 4 + 6 = 10 6 + 4 = 10 Rezultat je isti bez obzira na rezultat sabiraka.Metodika vaspitno . ali je različit redosled sabiranja. 40 .

2 + 3 + 4 tj. A U (B U C) = (A U B) U C Npr. operacijama sa skupovima. upoređivanjem brojevnih jednakosti. 3 zelena. Problem se rešava na 2 načina (ili 3): 1. u smislu. 2 + 3 + 4 = ( _______ + _______ ) + 4 = Asocijativnost nam omogućava da učenici shvate dvije važne činjenice u MMO: 41 . npr. na stolu imamo 2 žuta. Prvi način – polazimo od operacija sa skupovima i podskupovima.Metodika vaspitno . upoređivanjem dužina. da se ne ostaje na planu teorijskog. Drugi način – upoređivanje brojevne jednakosti ili nepotpuna indukcija. (2 + 3) + 4 = 9 2 + (3 + 4) = 9 Treći način – preko brojevne duži ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Ovdje je važno da asocijativni zakon nije sam sebi cilj. 2. što mi postavimo zadatak. npr. 3. Asocijativni zakon značajan je što se prvo upotrebljava zagrada. da izračunaju zbir 3 sabirka.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ASOCIJATIVNOST SABIRANJA Pravimo problem. već treba da mu damo tzv. praktičnu dimenziju. 4 crvena žetona 2+3+4=9 Napomena:združivanje učenici označavaju zagradama: 2 + (3 + 4) = (2 + 3) + 4 Redosled združivanja ne utiče na rezultat i to učenici treba da shvate.

Metodika vaspitno . U skupovnom pristupu treba uzimati predmete iz neposrednog okruženja.upoznati brojeve do 20 . Kad upoređujemo brojeve. 4) sabiranje sa prelaskom preko desetice. Učenici uočavaju i stiču prve pojmove o dekadnom brojevnom sistemu.obrađivati brojeve do 20 . Osnovna pretpostavka za upoznavanje bloka brojeva do 20 su svi sadržaji koji su obrađeni u bloku brojeva do 10. 13 i 14.naučiti i odrediti nepoznati sabirak.Komutativni zakon a+b=b+a . 3) sabiranje jednocifrenog i dvocifrenog bloka. kada je zbir u okviru bloka brojeva do 20.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1) Da je sabiranje binarna operacija (to znači da možemo samo 2 broja sabrati). od jednostavnog ka složenom. U bloku brojeva do 20 počinje i obrada tablice množenja. SABIRANJE DO 20 Ima svoj metodički redosled: 1) sabiranje broja 10 i nekog jednocifrenog broja (10 + 3). Prvi put se upoznaju desetice kao jedinice brojeva. kažemo da je 13 < 14 ili 14 > 13. završavaju u drugoj desetici. u pogledu načina izvođenja. Redosled je bitan i zasnovan na Distevergovim pravilima: od poznatog ka nepoznatom. umanjenik i umanjilac.Asocijativni zakon (a + b) + c = a + ( b + c) BLOK BROJEVA DO 20 Zašto se obrađuje ovaj blok brojeva? Zato što postoji velika razlika između prve i druge desetice.naučiti sabirati i oduzimati . 13 + 7 = 20. predmetima. npr. Kada je riječ o brojanju može se dati zadatak da se broji do datog broja po 2. Najpogodiniji didaktički materijal su štapići: 42 . Sabiranje i oduzimanje sa prirodnim brojevima se. 2) Da način združivanja ne utiče na rezultate sabiranja: . a može se brojiti unazad. 1) 2) 3) 4) 5) Obraditi blok brojeva do 20 znači: . a brojanje da bude realno. npr. Pri formiranju brojeva do 20 može se koristiti ibrojevni i skupovni pristup. 2) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja čiji je zbir 20.

(13 – 2). Zadaci koji se mogu zadavati . npr.radi se sa imenovanim i neimenovanim brojevima.. tako da razlika bude 10 (15 – 5).. 8 + 5 = 3 + (5 + 5) To je veliki broj operacija za učenike ovog uzrasta. Mentalne sheme za svaki slučaj: 1) 15 – 5 = 10 + (5 – 5) = 10 + 0 = 10 2) 20 – 6 = 10 + (10 – 6) = 10 + 4 = 14 3) 18 – 5 = 10 + (8 – 5) = 10 + 3 = 13 43 ..Metodika vaspitno . npr. 14 + 6. Kada je u pitanju sadržaj u bloku brojeva do 20. (14 – 9).polazi se od realne situacije. ne treba biti problema (štapići) 2) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja..kombinovani zadaci.za sabiranje: .. npr. Oni moraju: 1) znati dopunjavati brojeve. onda taj sadržaj treba rasporediti na sledeće slučajeve: 1) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog.. 3) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog u okviru druge desetice (18 – 5).. Kada je u pitanju sabiranje 2 broja sa prelaskom preko desetice mehanizuje se efikasnom sabiranju sa grupisanjem sabiraka koji su jednaki. 14 + 6 = 10 + (4 + 6) = 10 + 10 = 20.. 10 + 3 . npr. npr. a Bojan 8 olovaka. majka mu da još 5. ako dječak ima 5 kifli. . 2) oduzimanje jednocifrenog broja od 20 (20 – 6).zadaci upoređivanja. (20 – 3).. 4) Sabiranje sa prelaskom preko desetice: 8 + 5 = ( 8+ 2) + 3 . prvo zahtijevati da učenici broje koliko su već prethodno naučili. Koliko olovaka imaju zajedno? . zasniva se na prethodno stečenom znanju da je 4 + 6 = 10 i odgovarajućoj očiglednoj podlozi. Koliko ima ukupno kifli? ..zadaci promjene. Koliko sličica ima Dunja? ODUZIMANJE U BLOKU DO 20 Važi isto i kod sabiranja: . (16 – 6).. 3) broju 10 treba dodavati ostale brojeve. 4) oduzimanje sa prelazom preko desetice (15 – 8). 3) znati kojiko je ostalo kod broja koji smo uzeli.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ METODIČKI REDOSLED SABIRANJA 1) Kada imamo deseticu i jednocifren broj. 3) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja kada je zbir u okviru do 20 (14 + 3) 14 + 3 = 10 + (4 + 3) = 10 + 7 = 17. a Dunja 2 puta više od njega. Vlado ima 5 sličica.polazi se bez didaktičkih materijala. . npr. ako Marko ima 7.

ali i da istovremeno znaju da se 5 desetica i 8 jedinica zapisuje kao 58. Kada je riječ o formiranju pojmova do 100. vezuju ih u skupove i onda broje desetice.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 4) I 15 – 8 = 7 + (8 – 8) = 7 + 0 = 7 II 15 – 8 = (15 – 5) – (8 – 5) = 10 – 3 = 7 III 15 – 8 = (15 + 5) – (8 + 5) = 20 – 13 = 7 Potrebno je što više tekstualnih zadataka jer ima više praktičnih problema. 80 + 20 = 100. učenici broje štapiće do 10. broj 84 ima 8 desetica i 4 jedinice.Metodika vaspitno . U bloku brojeva do 100 imamo slične ciljeve kao i kod ostalih blokova i slične metodičke postupke. SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 100 Ove dvije operacije do 100 vrše se po sledećem redosledu: 1) sabiranje i oduzimanje desetica (4 + 3 = 7 => 40 + 30 = 70. primjenjujući najcjelishodnije računske postupke i služeći se tablicom sabiranja i oduzimanja. Učenici treba da shvate da npr. 4) da potpuno savladaju tablicu množenja i dijeljenja. 3) da potpuno ovladaju terminom usmenog sabiranja i oduzimanja do 100. BLOK BROJEVA DO 100 Učenici teba da shvate sledeće: 1) deseticu kao brojevnu jedinicu drugog reda. Brojevi iz bloka do 100 sastoje se iz 2 dijela: jedan dio je desetica. drugi jedinica – npr. 20 + 7 = 27 3) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog broja 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 Kod sabiranja bez prelazapreko desetice su 3 slučaja: 1) 20 + 7 = 27 2) 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 3) 28 + 2 = 20 + (8 + 2) = 20 + 10 = 30 Kod oduzimanja su 2 slučaja: 1) bez prelaza preko desetice: 28 – 8 = 20 + ( 8 – 8) = 20 + 0 = 20 67 – 3 = 60 + (7 – 3) = 60 + 4 = 64 44 . 8 + 2 =10) 2) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog i jednocifrenog broja sa i bez prelaza 10. Razlika je u tome što se očiglednost koristi sve manje. Veliku pažnju treba posvetiti analizi broja. 24 (dvadesetčetiri). 2) suštinu dekadnog sistema. 5) da se upoznaju sa postupcima množenja i dijeljenja koji nisu obuhvaćeni tablicama. prisutan je brojevni pristup i za neke od brojeva se rijetko može koristiti brojevna prava. Ako se koristi didaktički materijal. 36 ( tridesetšest).

u 3 koraka: 1. polazimo od situacije koja daje povod množenju ali te situacije možemo opisati kao disjunktivne unije jednako broju skupova. na 2 kola ima po 4 točka. 3) dijeljenje sa ostatkom. na 3 bicikla ima po 2 točka.Metodika vaspitno . 45 . npr. POJAM MNOŽENJA Prirodne brojeve obrađujemo u 2 faze: I etapa konkretnih operacija II etapa apstraktnih operacije I etapa . 1) bez prelaza preko desetice: 30 + 27 = 30 + 20 + 7 = 50 + 7 = 57 46 + 32 = 40 + 6 + 32 = 40 + 38 = 40 + 30 + 8 = 70 + 8 = 78 47 + 23 = 40 + 7 + 23 = 40 + 30 = 70 40 + 7 + 20 + 3 = 60 + 10 = 70 2) sa prelazom preko desetice: 45 + 38 = 40 + 5 + 38 = 40 + 43 = 83 Oduzimanje: 1) bez prelaza desetice: 48 – 20 = 40 + 8 – 20 = (40 – 20) + 8 = 20 + 8 = 28 89 – 32 = (80 – 30) + (9 – 2) = 50 + 7 = 57 60 – 23 = 60 – (20 + 3) = (60 – 20) + 3 = 47 3) sa prelazom: 63 – 35 = 63 – (30 + 5) = 63 – 30 – 5 = 28 MNOŽENJE I DIJELJENJE Učenici se sa množenjem i dijeljenjem susreću u 3. 2) upoznavanje sa tablicom množenja i dijeljenja. Množenje i dijeljenje posmatramo sa sledećeg aspekta: 1) formiranje pojmova množenja i dijeljenja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2) sa prelazom preko desetice: 74 – 7 = 74 – (4 + 3) = (74 – 4) – 3 = 70 – 3 = 67 Treći slučaj kod sabiranja. na 2 ruke imamo po 5 prstiju.karakteriše je to da se pojam množenja izvodi izvodi iz realnosti. razredu.

5). združivanja. . 4). (1. Potom se uvode sledeći pojmovi: prvi činilac. 2.pomoću sabiranja.prebrojavanjem (2 x 5 = 10). 2 x 5 a) na 3 bicikla po 2 točka 3x2 b) na 3 auta po 4 točka 3x4 3. (3. 46 . zadaci tipa poređenja. zadaci tipa direktnog (Dekartovog) proizvoda. i to 3 tipa: 1. Može se grafički predstaviti i formulisati pomoću tablica. drugi činilac i proizvod.korišćenjem tablice množenja. Združivanje se mora govorno pratiti. izračunavanje vrijednosti izraza a i b na sledeće načine: . misaono područje.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. Pojam množenja uvodimo da bi se mogli rešavati zadaci. 3. počinje u trenutku kada se težište aktivnog rada sa učenicima prenosi na broj. 5} A x B = { (1. . (2. Najjednostavniji je prvi tip. (2.Metodika vaspitno . 4). 4). 5). Savremenu nastavu matematike karakteriše uvođenje pojma množenja na osnovu Dekartovog proizvoda skupova A = {1. tj. tj. B = {4. tj. (3. kada se odvojio od realne podloge. npr. 5) } Dekartov skup je skup uređenih parova. 2. II etapa – počinje tek nakon formiranja pojma množenja. kao reakcija na unaprijed navedene primjere u 1. 3}. na x mjesta po ’’y’’ elemenata. koraku formira izraz a x b.

Npr.Asocijativno svojstvo množenja ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ . sabiranja i množenja. brojevna slika 3 x (4 + 2) = 3 x 4 + 3 x 2 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Osim distributivnih zakona sabiranja i množenja uvodi se i distributivni zakon odnosa množenja i oduzimanja d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ 3 x (6 – 2) = 3 x 6 – 3 x 2 47 .Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST MNOŽENJA a) u 2 reda po 4 elementa. b) u 4 reda po 2 elementa .Zakon distributivnosti je prvi zakon koji uspostavlja vezu između 2 računske operacije.

2) Rastavljanje na navedene situacije izvedene iz realnosti.Metodika vaspitno . ide postepeno. Prolazi kroz 2 etape: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I etapa sastoji se iz 3 koraka: 1) Svodi se na uočavanje sheme koja čini skup čiju vrijednost znamo npr. 15 : 3 = 5. Korisno je rastavljeni skup predstaviti grafičkim putem. 10 prstiju na 2 ruke 10 : 2. II etapa – nastaje kada se dobro usvoji pojam dijeljenja i pređe se na misaono područje. Na kraju uvidimo pojam dijeljenja. ali taj skup vidimo razvijenog na ’’Y’’ jednakobrojnih skupova. uvijek se razlikuje po vizuelnoj strukturi.prebrojavanjem i putem veze množenja i dijeljenja. 2. Prelaz sa I na II etapu. može se tražiti broj elemenata tih podskupova . 10 : 2 = 5 Vrijednost x : y se može odrediti: . X.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIJELJENJE Pojam dijeljenja se izvodi iz realnosti. 48 . npr. može se tražiti broj tih podskupova. zapisom x : y. 15 klupa na 3 učenika 15 : 3 3) Određivanje vrijednosti x : y = z npr. tj. Kada rastavljamo skup na jednake brojevne podskupove imamo 2 mogućnosti: 1. u suštini. djelilac i količnik i prelazimo na rešavanje zadataka koji su istog tipa kao i kod množenja samo što je ovdje dijeljenje u pitanju. Ne prelazi se odmah na brojeve. Ono je uvijek identično.

Metodika vaspitno .četvrti nivo je broj 7. Učenik uči tablicu množenja. Svi ostali slučajevi množenja i dijeljenja su vantablički. postupak – pravilno uveden pojam množenja i dijeljenja. 6. 8 i 9. 3. 8. 2) brojevi 2.tabličko i . 1. 3. ali svjesno. navike moraju da se sprovedu. Različiti su pristupi usvajanja množenja i dijeljenja.n.prvo se obrazuje tablica množenja.p. . 3:1=3 Tablica množenja se može sastaviti na 2 načina: 49 . 8. 2. kada je riječ o stvaranju tablice. 10. a x 0 = 0. Učenik mehanizuje tablicu množenja. mehanički. Kada učenik stvara tablicu polazi se od realnih i jednostavnih primjera. 3 x 1 = 3. a≠ 0 a x 1 = a. brojevi 2. Ima metodičara koji smatraju da treba poštovati tablicu množenja ovim redom: 1) broj 10 i 5 (kao najlakši slučajevi). 4. 7. Tabličko dijeljenje podrazumijeva dijeljenje jednocifrenog ili dvocifrenog broja jednocifrenim. U prošlosti se tablica množenja i dijeljenja učila napamet. Vrlo važno pitanje. je kojim redom stvarati tablicu ( od 1 do 10 ili ne). 4. Tabličko množenje i dijeljenje je osnova cjelokupne računske nastave.treći nivo su brojevi 3.e.drugi nivo su brojevi 5 i 10. 5. 7. 4. Zabilježeno je da je Pitagora u IV v.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ TABLICA MNOŽENJA I DIJELJENJA Metodičari razlikuju 2 oblika množenja i dijeljenja : . Jedna od varijanti sastoji se u udvostručavanju brojeva: . 6. načinio jednu takvu tablicu. 3 x 0 = 0. a : 1 = a. tako da količnik bude jednocifreni broj. 3. tj.vantabličko Tabličko množenje podrazumijeva množenje jednocifrenog broja i opet jednocifrenog i množenje jednocifrenog broja brojem 10. 6 i 9. 9 3) Danas se smatra da se tablica množenja i dijeljenja kod nas usvaja sledećim redosledom: 2. Da bi se tablica množenja i dijeljenja usvojila. Nema brojeva 0 i 1 jer autori smatraju da množenje tih brojeva predstavlja lakoću. Savremena matematika zahtijeva da učenici trajno usvoje tablicu množenja i dijeljenja. . Postoje 3 etape: 1. Učenik stvara tablicu množenja. . 0 : a = a.

56 : 14. 2. 4 x 6 = 24.. .bez rastavljanja desetica – 40 : 2 = 20. 3 x 2. 3 x 3. npr. npr..bez rastavljanja desetica – 80 : 20. Ne smije se dozvoliti odmah prelaz na pismeno množenje . 3 x 6 = 18. npr. razlikujemo sledeće slučajeve: 1) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim. u suštini. . Koristi se najčešće kod sastavljanja tablice 2. .preko reda – 6 x 6 = 36. 3 x 4. Stalan je prvi činilac.. 8 x 6 = 48. 11 : 3 = 3 (ostatak 2) 25 : 4 = 6 ( ostatak 1). mora biti dinamičan i raznovran. 76 : 2 = 38 2) dijeljenje dvocifrenog broja dvocifrenim i imamo 2 slučaja: . usmeno rešavati zadatke. možemo pismeno i pomoću testova. 55 : 11. npr.. DIJELJENJE SA OSTATKOM To je. 23 x 2 = 46. 59 = 7 x 8 + 3 50 . 69 : 3 = 23 . a to znači da možemo usmeno kratko ponavljati tablicu redom i preko reda. npr. postupak – učenik treba da nauči tablicu koju je sastavio.redom – 2 x 6 = 12. 2 x 3.Metodika vaspitno . 2) množenje koje prelazi preko desetice.... 3... Koristi se najčešće kod utvrđivanja i ponavljanja.. pomoću tekstualnih zadataka. 3 x 3...obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1. Kada je riječ o vantabličkom dijeljenju. i to: .sa rastavljanjem desetica – 60 : 15.. postupak – mehanizovanje tablice je mulotrpan posao i težak... 20 x 2 = 40. 69 : 3 = (60 + 9) : 3 = 60 : 3 + 9 : 3 = 20 + 3 = 23 80 : 2 = (70 + 10) : 2 = 70 : 2 + 10 : 2 = 35 + 5 =40 76 : 2 = ( 60 + 16) : 2 = 60 : 2 + 16 : 2 = 30 + 8 = 38 88 : 22. 15 : 2 = 7 (ostatak 1).sa rastavljanjem desetica – 50 : 2 = 25. 59 : 7 = 8 (ostatak 3). 30 x 2 = 60. VANTABLIČKO MNOŽENJE I DIJELJENJE U bloku brojeva do 100 razlikujemo 2 slučaja vantabličkog množenja: 1) množenje bez prelaza preko desetice. Stalan je drugi činilac.... redom ili preko reda. 28 x 3 = 84. 4 x 3. završna faza izučavanja dijeljenja u bloku brojeva do 100.

radi sa učenicima a oni uviđaju. Čulni nivo 2.Metodika vaspitno . Kada je u pitanju ovaj princip u nastavi matematike svodi de na sledeće: 1. koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. 2. Pojam se formira na 2 načina: 1. otvori krake na šestaru i kaže: ’’Ovo je ugao.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIDAKTIČKI PRINCIPI U NASTAVI MATEMATIKE PRINCIP NAUČNOSTI PRINCIP VASPITNOSTI (iz didaktike) PRINCIP SVJESNE AKTIVNOSTI (iz didaktike) PRINNCIP ODMJERENOSTI I INDIVIDUALNOSTI PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI PRINCIP OČIGLEDNOSTI  PRINCIP OČIGLEDNOSTI Specifičnost u očiglednosti u matematici obrazovanja je da su matematički objekti apstraktni. Logički nivo Očiglednost u matematici možemo podijeliti na:  prirodnu  vještačku i  simboličku Drugi način je da učitelj dođe sa unaprijed pripremljenim materijalom. moramo imati u vidu da očiglednost u nastavi matematikeima ograničenu ulogu.učitelj pokaže pravu. ovdje se poistovjećuju pojam i model.’’ 51       . ’’Nema ništa u našem razumu što prije toga nije bilo u čulima’’ (senzualistička teorija). Značaj očiglednosti u matematici obrazovanja u suštini proizilazi iz načina saznanja. Greške u nastavi: . Na njih se u nastavi matematike oslanjamo dotle dok učenici ne formiraju pojam. učenici ne identifikuju model i pojam. što je greška. Očiglednost se posebno primjenjuje u procesu formiranja pojmova. . Matematika operiše apstraktnim objektima i cilj je da ih učenici shvate i njima operišu.pokaže se model kocke. a kad ga formiraju prestaje očiglednost. Mnogi smatraju da je to razlog što učenici teško shvataju pojedine matematičke pojmove.

Metodika vaspitno . ◦ ◦ duž ◦ poluprava 52 . Moguće greške: Ako nastavnik napiše 8+6=14 (jer je sabrao dva neimenovana broja i dobio imenovani) 3 + 6 – 4 + 9 – 2 = 9 – 4 = 5 + 9 = 14 – 2 = 12 5–2+4=3+4=7 Kod ovih zadataka insistira se da se računske operacije odvijaju redom. Kada se uči osa simetrije Ovo je duž.. Da se u nastavi primjenjuju samo naučno provjereni postupci. nastava matematike treba biti usklađena. Poluprava je prava ograničena sa jedne strane. a ne osa Pokaži strane trougla! Paralelne su prave koje nemaju zajedničkih tačaka (greška) Koliko je prirodnih brojeva između 2 i 5? (3 i 4) Posebne greške u ovom slučaju dolaze kada nevješt učitelj daje definicije: Duž je prava sa dvije tačke (prava nije ograničena).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP NAUČNOSTI Ovaj princip se u matematici dvojno tumači: 1. da prihvatimo činjenicu da nastavno gradivo matematikeobrazovanja sadrži značajne i manje bitne elemente. metode. Sam tok nastave nas tjera da pojednostavimo određene sadržaje. 5 + 2 x 4 = 7 x 4 = 28 => netačno Kada se formira skup prirodnih brojeva i kaže se da je 0 prirodan broj ’’0’’ nije prirodan broj. zbog toga što sadržaje treba realizovati prema uzrastu učenika. Ovaj princip nas stavlja na najveći problem u oblasti matematike. Da sadržaj koji učenici usvajaju bude naučno zasnovan. 2. To je moguće na 2 načina: 1. s jedne strane sa strogo naučnim pojmovima. 2. Te pojmove mi izgrađujemo na odeređenim nivoima složenosti. a s druge strane sa uzrastom učenika..

 PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI Riječ je o ova dva zahtjeva: . 53 . onda su najbolji učenici pasivni a loši se priključuju. dolazi do izražaja u svakoj nastavnoj jedinici. postepeno. Za realizaciju ovog principa posebno su pogodni: • individualizovana nastana • individualna nastava • problemska nastava . učenici tako gube strpljenje.Organizacioni oblici nastave po ovom principu: dopunska. Sistematičnost i postupnost u nastavi matematike dolazi do izražaja: 1. Sistematičnost i postupnost nas osigurava od rizika da istovremeno obrađujemo sadržaje koji nisu usko povezani ili sadržaja koje učenici nisu prethodno obrađivali. nalaže se da se prvo odrede pojmovi.na početku časa se da složen zadatak. svakom nastavnom času. 4.Tehnike za primjenu ovog principa su: nastavni listići. .za postupnošću i .za sistematičnošću.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE Njegova suština u matematici obrazovanja u tome da se u procesu nastave matematike poštuju individualne mogućnosti svakog učenika.Metodika vaspitno . Iz tog proizilazi zahtjev da sposobnijim učenicima treba davati složenije zadatke i zahtjeve. Ako se u nastavi matematike ne vodi računa o individualizaciji. Zadatak učitelja je da što bolje upozna mogućnosti učenika da djelovanje može prilagoditi tim mogućnostima. programirani materijal. pa termini. radni listići i udžbenici. Greške kod ovog principa: . 2. prilikom izbora u planiranju sadržaja. sekcije i takmičenja. u procesu obrade tih sadržaja. dodatna. Važno je da se do pojedinih matematičkih pojmova dolazi preko više pojedinačnih slučajeva. 3.

Grupe se mogu formirati po: 1. po dvije grupe imaju iste sadržaje. dvije grupe rade na različitom sadržaju c. težini zadatka. posebno na časovima vježbanja i ponavljanja. 6. Prednosti grupnog oblika rada: doprinosi deformalizaciji standardnih odnosa. Nije dobro da se grupe stalno mijenjaju. po polu. nastavnikovo rukovođenje i jedna ista metoda koja se koristi u radu. krutost organizacije razbija se i povećava angažovanje učenika makar u jednom dijelu časa.treba zadavati zadatke. od jednostavnih ka složenim. 2. Bitna obilježja frontalnog oblika rada su: istovremeni rad sa svima u odjeljenju. pod rukovodstvom nastavnika. mjestu sjedenja. Ovdje je indirektno rukovođenje. doprinosi 54 . OBLICI RADA U PROCESU MATEMATIKE OBRAZOVANJA Frontalni oblik rada – podrazumijeva pojedinačni simultani rad svih učenika jednog odjeljenja na istom gradivu. Slabosti se otklanjaju kombinacijom sa drugim oblicima rada. po mjestu stanovanja. Varijente grupnog rada su: a.Metodika vaspitno . isto gradivo se obrađuje. Negativne strane su: nastavni proces je podešen prema prosječnom učeniku. lako se priprema. Osnovna karakteristika ovog oblika rada je što je sinteza individualnog rada članova grupe. zapostavljeni su i bolji i slabiji učenici. ali ni da budu uvijek iste. zajedničkom interesu. dvije grupe rade na istom sadržaju b. ostvaruje se komunikacija sa svima. vrlo je ekonomičan. Ne postoji strogo utvrđen kriterijum koliko učenika treba da broji jedna grupa – efikasnim se pokazala grupa od 3 do 6 učenika. prisiljava učenike da rade istim tempom i na isti način. 4. ekonomično korišćenje sredstava. Grupni oblik rada – učenici ojeljenja se dijele na više grupa od kojih svaka samostalno radi pod rukovodstvom nastavnika. Najčešće se koristi pri obradi novih sadržaja kada svim učenicima treba dati iste informacije. po slobodnom izboru učenika. Pozitivne strane su: nastavnik u takvoj situaciji može istovremeno da se obraća svim učenicima. Grupe mogu biti trajne i privremene.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . Kako organizovati čas sa ovakvim oblikom rada? 1) Frontalnim radom se učenici upoznaju sa ciljem i formiraju se grupe 2) Dijele se zadaci po grupama 3) Individualni rad po grupama 4) Članovi grupe pomažu jedni drugima 5) Izvještavanje grupe 6) Sinteza svih izvještaja u cjelini. 5. 3.

nastavnik mora stalno pratiti rad učenika da bi smanjio njihovo lutanje.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ individualizaciji i socijalizaciji. podjela zadataka. teško se obezbjeđuje materijal. Nedostaci su: teško se priprema. 2. Obavezno je za nastavnika da pripremi dodatne zadatke za one parove koji svoje zadatke riješe prije kraja vremena. Individualni oblik rada – učenik u okviru odjeljenja samostalno radi. povećava se aktivbnost učenika. Prednosti ovog oblika rada su: maksimalno aktivan je učenik. ako je potrebno da se izvrši integracija individualnog rada pojedinih učenika. 3. uputstva). nije uvijek ekonomičan. Ovim radom se uspješno provjeravaju domaći zadaci. individualni rad sa nediferenciranim zahtjevima.Metodika vaspitno . ili jedan dio treba na jednim a drugi dio na drugim zadacima. udžbenika. samostalan rad učenika. Parovi mogu raditi svi na istim zadacima. ali je značajna kod davanja uputa. podstiče učenika da odradi svoj dio posla. Uloga nastavnika je posrednička. isticanje cilja časa. frontalni oblik rada (uvod. Više se primjenjuje na časovima obnavljanja i vježbanja. individualni rad sa diferenciranim zahtjevima. Nedostaci su: učenici dosta vremena mogu utrošiti na nepotrebne stvari. Rad u parovima – je takav oblik nastavnog rada u kome po dva učenika rade na nastavnom zadatku. 2. Prednosti su: kompenziraju se nedostaci frontalnog i grupnog oblika. 55 . sam provjerava tačnost svoga rada. Najviše se ostvaruje primjenom nastavnih listića. Novi sadržaji se rijetko ovako obrađuju jer postoji veliki broj parova pa je teško utvrditi sintezu i podijeliti sadržaje na veliki broj djelova. svi na različitim zadacima. U literaturi nalazimo 2 vrste shvatanja individualnog oblika rada: 1. nejednaka aktivnost svih članova grpe. troši se relativno dosta vremena. Vrlo uspješno se kombinuje sa frontalnim i grupnim oblikom rada. ima 3 faze: 1. Karakteristike ovog oblika rada su: samostalan rad učenika na istim sadržajima. Čas. nije na pravi način riješen transfer znanja iz jedne u drugu grupu ili ga je teško obezbijediti. atmosfera za rad je prijatna. traži punu koncentraciju od svakog pojedinca. po pravilu. Uspješnost ovog oblika u prvom redu zavisi od adekvatne pripreme. teško je pripremiti ovaj oblik rada. razvija se takmičarski duh.

Program se sastoji iz dvije ili više programskih sekvenci a svaka sekvenca je sastavljena od određenog broja članaka. sastaviti instrumente za kontrolu uspjeha. Program je sadržaj programske matematike. vršimo analizu gradiva. korak – izbor gradiva koje će se programirati. omogućena je individualizacija nastave.’’ Programirana nastava je spoljni oblik koji obuhvata neki matematički sadržaj (udžbenik. traka).Metodika vaspitno . određivanje potrebnog početnog nivoa znanja učenika da bi prešao na programsko učenje. 56 . organizacija i sistematizacija gradiva. Članak je osnovni dio gradiva.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PROGRAMIRANA NASTAVA Ova nastava predstavlja novi prilaz nastavi matematike obrazovanja. obezbijeđena je stalna povratna informacija. često se ova dva pojma upotrebljavaju zajedno. zbirka. 2. 3. 5. gradivo sistematično razrađeno. 6. izlaganje gradiva vrši se u malim elementarnim dozama. operativno određivanje zadataka programa. 4. osigurana je njena egzaktno dokazana uspješnost. Zadatke programa treba izraditi na što više nivoa operativnosti. aktivnost učenika. Pojava ove nastave je rezultat potrebe da se nastava matematike podigne na najviši nivo efikasnosti. Mužić: ’’Zadatak programirane nastave je precizno određen. Sekvenca je određena logička i sadržajna cjelina. napredovanje zavisi od usvojenosti prethodnog gradiva. Bitno je da damo uputstvo nastavnicima da izrade programske materijale: 1.

. plan mora biti realan i ostvariv (mora biti saglasan sa uslovima u kojima će se realizovati i mogućnosti učenika na koje se odnosi. korelaciju među različitim nastavnim predmetimam blagovremenu pripremu nastavnih objekata i sredstava. svi mjeseci nisu jednako produktivni. da se utvrdi količina i složenost gradiva.neposredne – podrazumijeva analizu cilja pripremanja sadržaja. ravnomjernost obrade. uslovi su specifični).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PLANIRANJE I PRIPREMANJE U PROCESU MATEMATIČKOG OBRAZOVANJA Planiranje podrazumijeva aktivnost nastavnika na obradi godišnjeg i mjesečnog plana rada. Pri tom mora poštovati određene zaključke: 1.posredna – prethodno upoznavanje nastavnika.. vaspitne mjere i postupke. interesovanja. godišnji plan rada. 3. Pravilnik određuje 50% vremen aza pripremu. Pisana priprema može biti: . MOGUĆI MODEL PRIPREME ZA ČAS MATEMATIKE I strana: Univerzitet u Istočnom Sarajevu Filozofski fakultet – Pale Studijski predmet – Metodika matematičkog obrazovanja 57 . Planiranje obezbjeđuje obradu cjelokupnog gradiva. . redosled obrade . Pripremanje je aktivnost nastavnika koja se odnosi na projektovanje rada na samom času. Godišnji plan rada mora da sačini svaki nastavnik.mora se imati u vidu princip postupnosti. 4. Mikro-planiranje je pripremanjekonkretne vaspitne jedinice. znanja. vremenska struktura časa. PRIPREMA ZA ČAS MATEMATIKE U ČISTOM ODJELJENJU Zakon obavezuje svakog nastavnika da se priprema. Makro-planiranje (godišnji i mjesečni plan rada): 1. Makro-planiranje podrazumijeva izradu godišnjeg plana. nastavni plan i program 2. didaktičko-metodička priprema. 2. godišnji plan i program škole 3.Metodika vaspitno .

utvrđivanje) Zadaci časa: obrazovni. II strana: 1. IV strana: list podijeliti na dva dijela Uvodni dio Glavni dio Završni dio U naznakama razraditi pitanja za učenike i očekivane odgovore 58 .Metodika vaspitno . 2006. funkcionalni Nastavna sredstva Oblici rada Nastavne metode III strana Plan rada na času Djelovi časa Uvodni dio Glavni dio Završni dio Faze rada Nastavne metode Oblik rada Mjere Student. vaspitni. Operativni podaci Nastavna jedinica Tip časa (obrada. ________________________ ________________________ Pale.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Priprema za čas matematike Profesor. Opšti podaci Škola Datum Vrijeme Razred Mentor 2.

u prvom redu mora biti vidljiva smjena direktne i indirektne nastave. piše se tako da je vidljiva relativna samostalnost svakog nastavnog časa.Metodika vaspitno . mora biti u pripremi tačno određeno trajanje pojedinih etapa časa. jedna priprema DATUM I Nastavni predmet Nastavna jedinica Tip časa Nastavna sredstva Cilj i zadaci Tok časa 2 min. pripreme se pišu po principu – jedan čas. 2. mora biti sadržajna i pregledna da bi je mogao koristiti učitelj na času. 8 min. 4. min. mora biti vidljiva artikulacija velikog nastavnog časa. 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ V strana: Izvodi za pripremanje (literatura) VI strana: Prilozi VII strana: Napomena PRIPREMA ČASA U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Zahtjeve koje treba da ispuni planu kombinovanom odjeljenju: 1. II RAZRED III IV Direktni rad Samostalni rad 59 . 6. 5.

I tu se prave godišnji i mjesečni plan.Metodika vaspitno . Usmjerena aktivnost kod djece – mogući model pripreme – Priprema za aktivnost formiranja matematičkih pojmova: I Opšti podaci: Predškolska ustanova Datum Vrijeme Grupa djece Vaspitač II Operativni podaci Tema aktivnosti III Tok aktivnosti SLOBODNA AKTIVNOST Tok slobodnih aktivnosti Vaspitno-obrazovni zadaci slobodne aktivnosti Nastavna Nastavne metode sredstva Oblik rada Vrijeme USMJERENA AKTIVNOST ZADACI: Materijalni 1) OBRAZOVNI Formalni 2) VASPITNI 60 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PRIPREMA ZA AKTIVNOST U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI Predškolska ustanova je karakteristična po tome što se u njoj vrše pripreme za aktivnost.

šta bi trebalo mijenjati ili navesti razloge neuspjeha. ponove usvojeni pojmovi vezani za temu usmjerene aktivnosti. Zatim se daju informacije o pojmu.Metodika vaspitno . igrom. 4. 2.zavisi od režima u obdaništu. 61 .zavisi od postavljenih zadataka.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VEZA SA DRUGIM AKTIVNOSTIMA 1) Pripremna Nastavna faza Nastavne metode blik rada sredstva Vrijeme 2) Radna. izaziva njihov interes za ono što će raditi u usmjerenoj fazi. Pri organizaciji neke aktivnosti više treba gledati u djecu. Vrijeme se postavlja elastično. razgovorom o pojmu podstičemo misaonu aktivnost. Oni određuju trajanje aktivnosti. Verifikativna faza – djeca treba da povežu tek naučeno sa prethodno naučenim pojmovima. Radna faza – dramatizacija pjesama gdje se i na druge načine mogu istaći zadaci aktivnosti uz spominjanje pojmova u okviru te aktivnosti. Pripremna faza – pretpostavlja da se na interesantan način. uz organizovanu igru. takmičenjem. Stvara se radna atmosfera – što se ovdje postiže pričom. Treba nastojati da planiranje vremena bude što realnije. Analiza – treba da pokaže da li su ostvareni zadaci. u 2 smjera – bilo da se može skratiti ili produžiti. Mogu se dovesti u situaciju da konstruišu nove pojmove. operativna faza 3)Verifikativna faza ANALIZA NAPOMENE 1. . U ovoj fazi se djeca motivišu. povezuju i sl. oblikuju. mimikom isl. 3. Sve ove aktivnosti ponavljamo tako da se što veći broj djece uključi u razgovor. Vrijeme – je usmjereno na nekoliko faktora: .prirode sadržaja i sadržaja drugih aktivnosti. . Ponavljanjem stičemo uvid u njihovo stečeno znanje. Djeca treba na kraju da osjete zadovoljstvo i radost saznavanja. Pripremaju se didaktička sredstva i kutak u kome će se aktivnost organizovati. Djeci treba pustiti na volju da slobodno smišljaju. nego u sat. 5.

otkrivanje Tok usmjerene aktivnosti PRIPREMNA FAZA Pokaže se velika slika na kojoj su svi oblici prikazani po jedan METODA RADA . prijatne i radne atmosfere. rezonovanje.Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Crtež Razgovor o slici vodi se sledećim pitanjima: Šta vidimo na slici?Imenujemo sve što vidimo (jedan potok. jedan cvijet) 62 . takmičarskog duha.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PISANA PRIPREMA ZA AKTIVNOST FORMIRANJA METEMATIČKIH POJMOVA Predškolska ustanova: Grupa: Broj djece u grupi: Tema aktivnosti: Formiranje broja 10 Materijalni: Funkcionalni:Razvijanje sposobnosti shvatanja kvantitativnog odnosa i sposobnost apstrahovanja Vaspitni zadaci: Razvijanje estetskih sposobosti.Frontalni .Metodika vaspitno . Aktivnosti:uviđanje.Dijaloška metoda .Ilustarativna metoda OBLIK RADA . kolektivnog duha.

slon trči i sl.. slona koji trči.) Šta je tu neobično? ( To što ovca pliva.Metodika vaspitno . pticu koja igra vaterpolo.) Šta je to maraton? (Ako djeca ne znaju onda objasniti) Šta je to vaterpolo? JEDAN – jedna ovca u bazenu pliva.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RADNA METODA RADA OBLIK RADA DIDAKTIČKA (OPERATIVNA) SREDSTVA FAZA Zadatak: formiranje pojma broja 1 tako što ćemo učenicima staviti plakat s 4 slike koje predstavljaju broj Sliku ’’jedan’’ Vodimo razgovor o slikama: Šta vidimo na slikama? (ovcu koja pliva. jedan hrabri slon trči maraton. jedno ptiče golo igra vaterpolo.. jedan poljski cvijet igra rukomet 63 .

Postavljamo pitanje: . od trećeg djeteta da formira skup od djece koja imaju ljubičasti džemper (uočavamo da ga samo jedno dijete nosi). zatim od drugog djeteta tražimo da formira skup djevojčica koje imaju mašnu u kosi (samo jedna je ima). to znači da se pred nama nalaze 3 skupa od po 1 elementa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SLIKOVNE NOTE Prvo vaspitač izvadi brojalicu udarajući u rimu brojalice. To ćemo uraditi na sledeći način: ispred nas se nalaze 3 obruča i zahtijevamo od jednog djeteta da formira skupove od djece koja nose naočare (uočavamo da samo jedno dijete ima naočare).Koliko ima djevojčica sa mašnama? .Metodika vaspitno . ILUSTRATIVNODEMONSTRATIVNA METODA FRONTALNI I INDIVIDUALNI RAD ILUSTRACIJA BROJALICE 64 . Pri uvježbavanju pokazujemo u brojevne note (trajanje tonova).Koliko ima djece sa naočarima? .Koliko ima djece sa ljubičastim džemperom? Konstatujemo da je odgovor na ova 3 pitanja 1. pokušaćemo da formiramo skup od jednog elementa. Nakon izvođenja.

Muzički zadatak – usvajanje osjećaja za ritam u četvrtinskom taktu. što su djeca ranije usvojila. Davanje informacija – vrši se prikazivanje slike na kojo su svi oblici prikazani po jedan. Formiranje matematičkog pojma – pojam broja jedan formira se putem brojalice ’’Jedan’’ i skupova od jednog elementa. 65 .Metodika vaspitno . npr.Svakom djetetu se podijeli papir sa skupovima. 2. izvođenje i doživljaj pomaže razvijanju muzičkog pamćenja. Provjera – vršimo je prebrojavanjem elemenata ilustracijama (jedna ovca. razlike u izgovoru kratkih i dugih slogova.) Zastupljene su i sve 4 faze usvajanja znanja: 1. Koliko ima drveća? 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VERIFIKATIVNA FAZA . Ponavljanje – vršimo ponovnim nabrajanjem i imenovanjem elemenata sa slike. njegovanje estetskih osjećaja i ljubavi za muziku. 3. u radnoj fazi i predstavljen sam sadržaj aktivnosti. jedan poljski cvijet i sl. Muzički trenutak – ovdje je predstavljen kao brojalica. pored njega nacrtani cvjetić Analiza: u aktivnosti su zastupljen 4 faze u okviru znanja. 4. Primjena – primjena stečenih pojmova se ogleda upisivanjem cvjetića u kvadrat skupa. Povezivanje stečenih pojmova sa ranije stečenim – ogleda se u formiranju pojma broja 1 putem skupa od 1 elementa. 4. jedan slon. 2. 1. Primjena misaonih operacija – nakon odgledane slike djeca odgovaraju na pitanje. Utvrđivanje stečenih znanja – djeca formiraju skup sa po jednim elementom. gdje se nalazi METODA RADA Metoda rešavanja ◦◦problema OBLIK RADA Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Ilustracija: crteži ♂ ♣ ☺ ♣ samo 1 element u kvadratiću.

slika kojim se geometrijski objekti predstavljaju. 66 . a ne analiza. Ti didaktički objekti se shvataju kao cjeline koje se poznaju po obliku.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE GEOMETRIJSKIH POJMOVA Uvođenje djece u probleme geometrijskih zadataka za nastavnike i vaspitače je prilično složeno. Oni lako razlikuju kocku. ali je opažanje u prvom planu. srednji cikljus (11 – 15 god. Postoje 3 ciklusa značajna za geometriju: 1. Ono što je sa stanovišta nastave najvažnije to je da nastavnik poznaje mogućnosti učenika datog uzrasta.Metodika vaspitno . romb. Osim fizičkih tijela geometrijske objekte učenici otkrivaju putem didaktičkog materijala.) 2. početni ciklus ( 7 . što učenicima nije teško da nauče. a ne poizdvojenim elementima i njihovim svojstvima. loptu i sl. ali teško uvide zajedničko svojstvo tih figura. Ta tijela materjalizuju geometrijske pojmove. Prvi ciklus – je ciklus u kome se geometrijski objekti otkrivaju preko fizičkih tijela u realnom okružanju. modela. Dovoljno je da ih razumiju po spoljašnjem obliku. Kada je u pitanju prvi razred ne treba insistirati da učenici prepoznaju elemente od kojih su sastavljeni.) 3. modeliranja. Neke elemente učenik može uočiti i iskazati retorički i kroz aktivnost crtanja.) Karakteristike ovih ciklusa sa stanovišta geometrije su: 1.11 god. viši ciklus (15 – 19 god.

Razgovara se o materijalu od kog je napravljena. Činjenice se shvataju izolovano. tačka. Kada je u pitanju redosled izučavanja geometrijskih sadržaja. što proces ide sve brže. Kad su shvatili termin lopta traži se od učenika da kažu gdje su sve vidjeli taj oblik. UOČAVANJE PREDMETA. 2. onda se razgovara o loptama: po čemu su slične. kad god je moguće.geometriji oblika i . PIRAMIDE I KVADRATA Primarno je da učenici budu osposobljeni da uočavaju oblike pojedinih predmeta. pitanje metodičkog pristupa izučavanja tih predmeta. ali o njima imaju intuitivno značenje. po čemu se razlikuju? Slične su po obliku i tako uvodimo termin. 3. povezivati sa drugim sadržajima početne matematike. pravougaonika. kojim redosledom uočavati navedene predmete i 2. kupa i na kraju piramida. Drugi ciklus – karakteriše tzv. Dobro je da među njima bude najveći broj predmeta oblika lopte i kocke. Metodički je opravdano geometrijske sadržaje. KUPE. poluprava. Pijaže ističe da djeca geometrijske pojmove shvataju redom koji je obrnut istorijskom redu njihovog nastanka. položaje unutar ili izvan.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ To tek u drugom i trećem razredu uočavaju. prvo se usvajaju oblici geometrijskih tijela. KOCKE. ulogu aksioma. Ističe da djeca na uzrastu do 3 godine mogu da razlikuju otvorene od zatvorenih linija. OBLIKA: LOPTE. Kako to upoznavanje izvesti? Jedno od mogućih riješenja je da nastavnik na sto stavi predmete raznih oblika od različitih materijala. lokalne dedukcije. smisao dokaza i sl. kad izdvoje sve lopte. zaključivanje. logička klasifikacija objekata. Odgovor na prvo pitanje je: Za prve predmete treba birati loptu i kocku. zatim ugao a tek onda svojstva nekih geometrijskih tijela i figura. VALJKA. Malo ćemo se igrati sa tim predmetima. zatim valjak. Poslije lopte i kocke se upoznaje kvadrat. Osnovni geometrijski objekti su formirani. a ne kao polazni stav složenijih činjenica.geometriji mjerenja. Treći ciklus – učenici shvataju dedukciju. Sa kvadratom ne treba odmah početi zato što je to za njih malo teži termin.Metodika vaspitno . Pokaže se lopta i zahtijeva od učenika da izaberu sve predmete istog oblika i. te linije: prava. Za MMO su važna 2 pitanja: 1. te ravne i krive površine. duž. Tada je učenik sposoban za tzv. Isti postupak se može upotrijebiti i kod drugih predmeta s tim. zato što ih učenici bolje poznaju jer se sa njima češće srijeću. Sekundarni cilj bi bio osposobiti učenike da zapažaju svojstva tih predmeta. te da ih iskazuju definicijama. predmeti oblika kruga. Osnovna intencija našeg programa je da insistira na dvije stvari: . Četvrti razred dozvoljava da uspostavi vezu između neke figure i njenih svojstava. pojam lopte. 67 . Na početku ne govorimo da je to lopta.

sto) 2. UOČAVANJE GEOMETRIJSKIH FIGURA: KRUG. mogu uočavati na nekoliko načina: 1. Ako krug. mogu se uočavati kao samostalni geometrijski objekti. Tek kad učenici budu dobro osposobljeni da razlikuju predmete mogu se koristiti i slike.Metodika vaspitno . predmeti iz okoline (predmeti. TROUGAO. Površ shvatamo kao granicu koja odvaja tijelo od ostalog prostora. U prvoj fazi upoznavanja oblika nije preporučljivo prikazivanje slika. modeli geometrijskih tijela 3. Uočavaju se razlike. kvadrat i kupa ne mogu. koja odvaja tijelo od prostora. usvaja se termin. PRAVOUGAONIK I KVADRAT Ove figure se. učenici treba da ih uočavaju povlačeći prstima po konturi površina. da znaju reći da je kupa i valjak ograničena i sa ravnim i sa krivim površima te da prebroje te površi. na taj način. Kasnije se uvodi pojam površi. Ako je u pitanju uočavanje na geometrijskim tijelima paralelno sa uočavanjem. Pojam tijela se formira na osnovu modela. fizičke aktivnosti. odbacuju nepotrebne stvari. usvaja pojam. sa stanovišta metodike. da se lopta i valjak mogu kotrljati a kocka. Vježbe koje su moguće: 68 . Tako učenici uočavaju ravne i krive površi. pravougaonik i kvadrat uočavamo kao samostalne objekte. osim vizuelnog i tjelesno uočavaju. trougao. metodički postupak je sledeći: pripreme se modeli i učenici izdvajaju jedan pokazani. sličnosti.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kada su pojmovi dobro uočeni i shvaćeni onda se postepeno traži da učenici zapažaju i iskazuju svojstva tih geometrijskih tijela npr.

. Ispitivanja su pokazala npr.Metodika vaspitno . Kad je u pitanju prava linija do njenog pojma može se doći presavijanjem papira. Na sličan način uočavamo i krive linije. Da je upoznavanje predmeta navedenog oblika olakšano ako učenik crta te predmete. da se steknu i pojmovi otvorena i zatvorena kriva linija.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Koliko trouglova ima na slici? Koliko ima pravougaonaika na slici? Ovi zadaci su korisni za razvijanje fluentnosti kao komponente stvaralačkog mišljenja. Formira se pojam izlomljene i neizlomljene krive linije. Problem je u tome da učenik izgradi kriterij po kome može tvrditi da je jedna linija otvorena ili zatvorena. Veliki broj metodičara smatra da se do pojma linije može doći korišćenjem didaktičkih materijalakao što su: žica.različitostranične. ona nije ništa drugo ne go putanja jedne ravni. Metodički je pravilno upoznati . konac sa zanemarivanjem debljine. a nezategnut na krivu liniju. LINIJE Linija je granica između dvije površi. ali je možemo proučavati kao granicu neke oblasti. Naročitu teškoću predstavlja crtanje kvadrata i pravougaonika. kada se obrađuju krive linije. Zategnut konac asocira na pravu liniju. Linije imaju još jedan kriterij a to je da određenu oblast 69 . Za učenike je prihvatljivo da je shvate kao trag olovke na papiru pod uslovom da se zanemari debljina traga. Jedan kriterij – od konopca se napravi zatvorena linija. stavi se kliker i traži da izvade kliker bez dodirivanja konca.jednakokrake.jednakostranične i . Ako bi strogo matematički posmatrali liniju. Program zahtijeva. Kada je riječ o trouglovima treba insistirati na imenovanju trouglova po osobinama njihovih stranica.

. Kad se steknu ti pojmovi treba zahtijevati da se crtaju modeli. 70 . Kod formiranja pojma tačke moraju biti prisutna 3 slučaja: . .poslije duži formira se pojam prave. položaj lenjira i olovke (uvijek iznad lenjira) 5. Kada je riječ o didaktičkom pristupu. POJAM UGLA Možemo formirati statički i dinamički. Pojam poluprave na modelu  A Prava ima početnu tačku ali je neograničena. Poslije pojma linije formira se pojam tačke. tj. To crtanje mora biti slobodnom rukom.ako duž produžimo preko tjemena A i B.kod duži treba insistirati na tome da učenici shvate da i krajnje tačke duži pripadaju duži. Dolazimo do pojma ugla – dvije prave se sijeku u jednoj tački Nakon toga se traži da učenici nacrtaju što više različitih uglova. C . Kad je u pitanju crtanje onda je nastavnik dužan da skrene pažnju na: 1. da i tačke određuju duž. Tačka se shvata kao presjek dvije linije.insistira se na njenom obilježavanju A. .spajanjem dvije tačke dobijamo duž.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ dijele na unutrašnjost i spoljašnjost.Metodika vaspitno . a tek na kraju se koristi lenjir i krivulja za krive. nagib pod kojim olovka treba da stoji 3. pritisak olovke na papir 4. ugao nastaje obrtanjem poluprave oko početne tačke. crtati liniju jednim potezom. B. pripremljenost olobvke 2. vidimo da prava nema krajnjih tačaka.

Karakteristika je kada su sva 4 ugla jednaka. da ovladaju postupcima mjerenja. Jedan od zaključaka je da su svi pravi uglovi međusobno jednaki i presjek su dvije poluprave. Prvo upoznamo pravi ugao a zatim oštri i tupi. 71 . Značaj ovih sadržaja je u tome što težimo da nastavu matematike stavimo u funkciju rešavanja životnih problema. Učenici treba da steknu konkretne pojmove o jedinicama mjera. Treba izdvojiti slučaj pravih koje se sijeku i uglova koji nastaju. zapremine. 3.Metodika vaspitno . površine. 2. 4.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Upoređivanje uglova vrši se izrezivanjem i nanošenjem jedan na drugi da se poklope tjemena i jedan krak. da obavljaju računske operacije sa imenovanim brojevima. da izražavaju rezultate različitim jedinicama. Zadatak učitelja ovdje je: 1. MJERENJE I MJERE U POČETNOJ NASAVI MATEMATIKE Program predviđa mjere dužine. mase i vremena.

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Na osnovu svojstva zbira otkrivamo važno svojstvo mjerenja – zbirni broj neke veličine jednak je zbiru mjernih brojeva njenih djelova. Mjerenje ja proces kojim se nekom prirodnom objektu dodjeljuje odgovarajući broj. Kako se mjeri? Mjeri se tako što se izabere objekat iste prirode kome se dodaje broj 1 i nativa jedinica mjerenja, pa se ona i objekat upoređuju. Što je rezultat mjerenja? To je mjerni broj veličine koji pokazuje koliko se puta jedinična veličina mjeri. Mjerenje je preciznije ako je jedinica mjere manja. U principu, mjerenje može biti direktno i indirektno.

MJERENJE DUŽINE To je prvi susret učenika sa mjerenjem veličina. Prvi korak u formiranju pojma dužine je dovođenje učenika u situaciju u kojoj imaju potrebu da mjere. Metodički postupak za izgrađivanje pojma dužine može uključiti sledeće faze: 1. Mjerenje dužine relativnim jediničnim dužinama; 2. mjerenje dužine konstantnim dužinama; 3. mjerenje dužine jediničnim dužinama od 1 cm, 1 dm, 1m. Mjerenjem se upoređuju dvije dužine – ona koja se mjeri i ona kojom se mjeri. Problemska situacija – Šta da učinimo da odredimo dužinu učionice? Da li bi neko, ko nije vidio učionicu, imao predstavu kolika je dužina te učionice? Javlja se potreba da se istakne da postoji jedna jedinična dužina – 1m pa 1km...

MJERENJE POVRŠINE Može biti direktno i indirektno. Osnovni zahtjev – učenici se dovode u situaciju da osjete potrebu da znaju neku površinu. Prvo dajemo površine za koje učenici mogu da odrede koja je od površi manja a koja veća. - Fizičko manipulisanje; - Dajemo im 2 figure da ih uporede.

MJERENJE VREMENA 72

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Djeca vrijeme shvataju uzročno-periodično. Najpogodniji primjer je od izlaska do zalaska sunca. Polazi se oda dana u sedmici. Najteže je djeci da poistovjete dan sa 24 časa.

TIPOLOGIJA ČASOVA Osnovni kriterij za određivanje tipa časa – kriterij je dominirajući cilj časa. Pinter razlikuje kombinovani čas, čas obrade novog gradiva, čas utvrđivanja i ponavljanja, čas provjeravanja znanja, vještina i navika. M. Nikolić razlikuje čas obrade novog gradiva, čas vježbanja, čas provjeravanja, kombinovani čas. Treba biti oprezan kod utvrđivanja tipa časa – kombinovani (ako postoji više ravnopravnih ciljeva – a to je rijetko). 1. Obrada novog gradiva – Novo gradivo je metodički cilj. Pri tom su sve etape časa podređene i stavljene u funkciju novog gradiva. Kada je u pitanju čas obrade novog gradiva u početnoj nastavi matematike nema časova koji su u potpunosti posvećeni obradi novog gradiva, 73

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ jer se učenici ne moraju koncentrisati tako dug period, niti mogu usvojiti toliko gradiva. Iz tog razloga, početnu nastavu matematike karakteriše obrada gradiva u manjim porcijama, segmentima, intervalima ali su ti intervali prisutni na svakom času. 2. Čas utvrđivanja i ponavljanja – Znanje se može utvrđivati vježbanjem i ponavljanjem (primjera naučenog i rješavanja određenih konkretnih problema sprečava se zaboravljanje naučenog i osigurava trajnost zananja). Ponavljanje i vježbanje su neodvojivi dio svakog časa. Neki metodičari govore o tzv. pripremi ponavljanja. tj. o ponavljanju koje se obavlja na početku školske godine, početku drugog polugodišta, kao i prije početka obrade neke nove nastavne cjeline. Najmanje problema ima kod strukture časa obrade ali svi se teže snalaze kada treba da odrede strukturu časa utvrđivanja. Ta struktura bi mogla da ima sledeće etape: a. obnavlja se znanje i provjeravaju umjeća i navike potrebne za rešavanje zadataka; b. vrši se ponavljanje i vježbanje; c. provjeravanje rešenja i izvođenje zaključaka; d. zadavanje domaćih zadataka. Na ovom tipu časa potrebno je obezbijediti što više samostalnog rada učenika. U ovu grupu časova spadaju i tzv. časovi sistematizacije gradiva. Sistematizacija se organizuje nakon obrade jedne ili nekoliko srodnih nastavnih tema i na kraju prvog i drugog polugodišta. Čas utvrđivanja i ponavljanja pruža izuzetne prilike i mogućnosti da se gradivo iz različitih oblasti osmišljeno povezuje. Posebna opasnost kod vježbanja i ponavljanja je u tome što nevješt nastavnik nastoji da doslovno reprodukuje ono što je urađeno na prethodnom času. To je svojevrsna metodička diverzija koja nanosi posebnu štetu. Nastavnik mora provjeriti kako će stečeno znanje iskoristiti u situacijama koje se razlikuju od onih kod kojih je već korišteno. S obzirom na činjenicu da je ovdje dominantan oblik rada individualni, onda je neophodno obezbijediti kontrolu tog rada. Drugi aspekt je osposobiti učenike da sami vrše kontrolu svog rada, jer matematički sadržaji su, po svojoj prirodi, takvi da pružaju šansu učeniku da provjeri svoje rešenje. Bolje je riješiti manje zadataka na više različitih načina, nego veći broj zadataka na brzinu. U tome se ogleda didaktičko-metodička vrijednost zadataka. 3. Čas provjeravanja znanja, vještina i navika – osnovni aksiom je da, provjeravanje u početnoj nastavi matematike bude nepredvidivo. To je kontinuirani proces i sastavni dio matematike obrazovanja. Provjeravanje je prisutno, manje-više, na svakom času. Učenik ne smije biti stavljen direktno u situaciju da odgovora za ocjenu pet minuta. Provjeravanje se, po pravilu, organizuje na kraju časa. Može se pristupiti na više načina. Može i na kraju časa, blic pitanjima iz bilo koje teme, dijagnostifikovati stanje, da vidi ima li problema u toj temi. Posebno je efikasno ako će nam sadržaji te teme biti osnova za pripremanje novih sadržaja. Možemo vršiti provjeru i pismenim putem. Učenici se stave u situaciju da rešavaju individualno zadatke. 4. Kombinovani čas – prisutanje samo onda ako nanjemu treba realizovati nekoliko ravnopravnih metodičkih ciljeva. Njega karakteriše i približno isto vrijeme trajanja etapa na kojima se ciljevi realizuju. Treba izbjegavati korišćenje kombinovanog tipa časa. - Razviti sposobnost zaključivanja putem analogije; - uvježbati primjenu analize u rješavanju matematičkih zadataka; - jačati sposobnost za generalizaciju. - usavršavati zaključivanje nepotpunom indukcijom; - vaspitni ciljevi.

74

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ VASPITNO-OBRAZOVNI ZADACI ČASA Polazna osnova je sadržana u programu matematike za konkretni razred. Program matematike ima definisan cilj, zadatke, sadržaje, didaktička uputstva. Značajne su mnoge taksonomije, npr. Blumova taksonomija klasifikuje sledeće: znanje, shvatanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija.

ETAPE NASTAVNOG ČASA U klasičnom sistemu etape nastavnog časa su: 1. priprema i 2. obrada novog gradiva, ponavljanje, vježbanje. Čas se može raščlaniti na sledeće elemente: a) uvodni dio b) glavni dio c) završni dio S obzirom da čas trake 45’, važno je pitanje trajanja etapa. Ne postoje stroga pravila, sve zavisi od sadržaja, uzrasta, didaktičko-metodičkih sredstava, kulture nastavnika.... Uvodni dio (5-10 min.), glavni dio (25-30 min.) i završni dio ( 10-15 min.). Uvodni dio časa – Osnovni cilj je da se učenici pripreme za aktivnost u glavnom dijelu časa. Priprema obuhvata: - sadržajni aspekt – ponavljanje matematičkog znanja koje će poslužiti kao osnova za dalji rad u glavnom dijelu; - psihološki aspekt – motivacija učenika za aktivnosti u radu, podsticanje interesa za učenje, ohrabrivanje i podsticanje učenika, stvaranje prijatne atmosfere u odjeljenju. Obavezan elemenat psihološke pripreme je upisivanje nastavne jedinice na tabli. - tehnički aspekt – sastoji se u izdvajanju i pripremi neophodnih izvora znanja i tehničkih uređaja koji će biti korišćeni na času. Aktivnost uvodnog dijela časa: a) pregledanje domaćih zadataka, koji predpostavljaju komentar tačnih i netačnih rešenja za rad u glavnom dijelu časa; b) postavljanje par pitanja, da se učenici ucvedu u problem; c) zadaci se mogu i, u pismenoj formi postaviti učenicima. Sadržaj rada u uvodnom dijelu časa treba postaviti tako da iz njega prirodno proističe nastavna jedinica koja će biti obrađena u glavnom dijelu časa. Glavni dio časa – Ovdje se, u najvećoj mejeri ostvaruju, cilj i zadaci časa. Ovdje je osnovni zadatak, kada je u pitanju obrada novih sadržaja, da sve aktivnosti budu usmjerene u jednom pravcu. Tek kad usvojimo ideju idemo ka povezivanju sadrtžaja, učenici polaze od konkretnih primjera i trba ići postupno. Završni dio časa – U suštini zavisi od projektovanih aktivnosti u uvodnom i glavnom dijelu časa. Još jednom skrećemo pažnju učenicima na činjenice, sadržaje... Nastojimo da sadržaje sažmemo u jednu cjelinu. Časovi bez ovog dijela se smatraju nedovršenim. Uzrok što nema ovog dijela je što se nastavnik nije pripremio. Mnogi nastavnici smatraju da ovaj dio časa nije važan, zaboravljajući da je to sinteza i, sadržinski i psihološki važno, kao i za aktavnosti u glavnom dijelu časa. 75

Na prvom času koristi se više metoda. ciljeve i zadatke realizujemo u manjem obimu. Dominira frontalni oblik rada. kod realizacije časa moramo biti svjesni sledećeg: da to što mi nastavni program realizujemo u specifičnim uslovima ne daje nam za pravo da sadržaje. ali se trebaju kombinovati oblici rada. Potrebno je da učenici samostalnim aktivnostima stiču znanja i da ih primjenjuju. primorava učitelja da više forsira samostalni rad učenika ali to ima i pozitivan efekat na učenje. Pri matematičkom oblikobanju vodi se računa o obliku rada. ORGANIZACIJA ČASA MATEMATIKE U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Ovdje je osnovni problem u obezbjeđivanju istovremene kombinacije sa više razreda.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UČENIČKE AKTIVNOSTI One se biraju tako da se njima najbolje ostvari cilj časa. Organizacija rada. Da bi organizacija časa bila uspješna potrebne su neke pretpostavke a to su: fleksibilan raspored časova. da mu to bude razumljivo. cilja i uzrasta. Potrebno je birati one sadržaje koji najviše doprinose ostvarivanju cilja časa. vrsti sredstava koja ćemo koristiti. U matematici obrazovanja izvori znanja u učenju su sve ono do čega učenik može doći. Izvori znanja i tehnički uređaji – Treba razmišljati o cilju upotrebe. Ali. Biramo metode u zavisnostai od sadržaja. elastični mjesečni plan rada i adekvatna priprema za čas. Nema racionalne organizacije časa u ovakvom ojeljenju 76 . sama po sebi. vrijeme upotrebe i način. Vrijeme treba rasporediti tako da se usvim razredima realizuje ono što se u istom odjeljenju realizuje za 45 min.Metodika vaspitno .

po principu vertikalne integracije sadržaja. da svi u isto vrijeme imaju matematiku 2. u pvom pogodnom trenutku. otkloni. Analiza se vrši radi kritičkog utvrđivanja vaspitno-obrazovnog efekta nastavnog časa i uvijek slijedi nakon održanog časa (što prije. Analiza treba da doprinese povezivanju teorije i prakse. a ne formalizam. Najefikasnija je kombinacija kada se rad u jednom razredu može organizovati tako da bude dominantan jedan oblik rada. u neposrednom radu.Metodika vaspitno . U instrukcijama se uvijek mora dati uputstvo koliko vremena imaju: . to je element koji treba da doprinosi potpunijem shvatanju i dubljem poimanju suštine vaspitno-obrazovnog procesa u cjelini. U toj organizaciji rada imamo 2 varijante: 1. a ostalih razreda druge časove. to bolje). . ANALIZA ČASA U suštini. . Neophodno ja da nastavnik postane svjestan i da ih. Dobar nastavnik se izgrađuje u procesu u kome je ona sam sebi najveći kritičar. Istovremeno održavanje nastave matematike u svim razredima planira se unaprijed. posvetiti mlađim učenicima. Sadržaj rada treba da određuje strukturu rasporeda. Bitna je efikasnost. Samo takva priprema je korisna i obezbjeđuje svrsishodnu didaktičko-metodičku strukturu i vremensku ekonomičnost. kako u cjelini. iz dva razloga: 1. jedna priprema.više vremena posvetiti učenicima koji usvajaju novo gradivo. tako i u djelovima – najvažnije je da se ne gubi vrijeme.više vremena. Svoje viđenje nastavnik obavezno zapisuje u pripremi.rad u smjeni i po. Priprema se piše po principu – jedan čas.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ statičnim rasporedom. Vrste analize: a) Samoanaliza – vrši je nastavnik. Neprihvatljiva je praksa da učitelj piše pripreme za kombinovano odjeljenje u različitim sveskama. Pri izradi mjesečnog plana rada polazimo od mjesečnog plana časova i pazimo da se obrada u jednom razredu odvija paralelno sa utvrđivanjem u drugom razredu. da identifikuje slabosti i 2. planiramo da slične ili iste teme istovremeno angažujemo. da utvrdi dobre strane. a ne obrnuto. da učenici jednog razreda imaju matematiku. . u procesu u kome će biti neophodna griža 77 .ni jedan minut bez pripremljenih zadataka. Kada pravimo mjesečni plan.

d) Analiza časova koje drže studenti – ima za cilj da se oni uvedu u nastavni rad i pomogne im se u osamostaljivanju. DIJALOŠKA METODA Njena karakteristika je u tome što. odakle. nego navesti argumente. radi ukazivanja na bitne karakteristike. Samokritičnost je uslov sopstvenog uzdizanja.razlozi neostvarivanja cilja: a) nije se dobro pripremio. Analiza treba da obuhvati sve elemente značajne za organizaciju časa: cilj i zadaci (da li su ostvareni) – ali ne prozaično. da samostalno formulišu pitanja itd. precizna. ukaže onima koji posmatraju čas na ono što se može primjeniti. Pitanja počinju: zašto. nastavnici na različitim skupovima i seminarima. nego sve varijante mogu doći u obzir.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ savjest u radu. za svoje kolege. koliko? 78 .cilj je ostvaren jer je dobra atmosfera i ostvarena je aktivnost učenika. Ako želimo da je ova metoda ekonomična. sintezu nastav i sl. nadzornici. b) nije dobro metodički pripremljen. Za svaku teškoću u radu treba tražiti uzrok – i to prvo kod sebe pa tek onda u učenicima ili drugim okolnostima. Ne mora biti samo dijaloška metoda ako nastavnik pita a učenik odgovara. Osnovna pretpostavka jeste da učenici raspolažu određenim fondom znaja o sadržaju o kome se razgovara. b) Iinstinktivna analiza – vrše je stručni saradnici. Pitanja nastavnika treba da budu tako usmjerena da podstiču učenike da shvate suštinu onoga o čemu je riječ. kako. c) Analiza oglednih časova – drže stručnjaci.Metodika vaspitno . da im se ukaže na mogućnosti za poboljšanje toga rada. direktor. jednostavna itd. kroz razgovor. da samostalno dođu do zaključka. zbog čega. onda nastavnik ne smije trošiti vrijeme na neka pitanja koja nisu cilj ovog časa. pitanja i odgovore interpretira nastavni sadržaj. Cilj je da. Ova analiza sre vrši u formi dijaloga. c) nije bilo dobrog pristupa. . Pitanja moraju biti jasna. Cilj je da se nastavnicima ukaže na dobre i loše strane njihovog rada. . onaj ko drži čas. Grupna je diskusija onih koji su učestvovali na času. primjenu očiglednih sredstava.

Pitanje postaviti jednom i glasno.činom stavljanja učenika u situaciju da koristi tekst. Problemi: .prvo treba odabrati tekst. .da nastavnik postavi pitanja na koja učenik treba da odgovara. . . mogu biti pasivne aktivnosti. Loše strane: .priprema je složena. ako jedan učenik ne može odgovoriti treba tražiti odgovor od drugog. na šta treba da obrate pažnju: . učenici misle po diktatu nastavnika.vrlo je važno da li je neki tekst pogodan za korišćenje ove metode . Zato učenicima treba dati uputstva šta je važno u tekstu. TEKST METODA To je postupak kojim učenici stiču znanja korišćenjem pisanih ili štampanih tekstova. . mora da zna šta je u tekstu bitno.treba odabrati vrijeme koje učenici imaju za obradu teksta. da se služi udžbenikom.gubi se vrijeme u postavljanju pitanja. Zatim nastavnik preformuliše pitanje i ponovo se vrši isti postupak. pa onda od trećeg i sve dok nastavnik ne shvati da oni ne mogu odgovoriti. poznati sa nepoznatim sadržajem povezivati. da uoče ono što je bitno itd.učenici se osposobljavaju da samostalno koriste tekst. frontalni i individualni rad povezivati Loše strane: .učenici se osposobljavaju da stiču kulturu komuniciranja. pa tek onda odluči da li treba dati odgovor. . Dobre strane: . do kojih saznanja treba da dođe itd. 79 . knjigom. . raščlaniti na etape. Ne treba prozivati učenika koji će da daodgovor a još nismo postavili pitanje.ne može se veliki broj nastavnih jedinica obraditi.određeni pojmovi se mogu više puta ponoviti u istom obliku.proučiti tok teksta.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Važno je: pitanje se prvo postavlja cijelom odjeljenju. Dobre strane: . Rad teksta može biti različit: izvođenje računske operacije. . ILUSTRATIVNA METODA To je nastavni postupak kojim učenici stiču znanja putem grafičkih ilustracija.pitanje treba da usmjerava rad učenika. Moguće greške: dati tekst bez objašnjenja nije tekst metoda. crtanje nekog crteža. poznavanje nekog obrasca i rešavanje različitih zadataka.znanja su sistematična. bilo kojim pisanim izdanjem. suština metode demonstracije jeste da se matematički pojmovi transformišu u vizuelni postupak i taj način bude dostupan čulnom saznanju. Korišćenjem tekst metoda učenik se stavlja u situaciju da sam radi. Cilj je da se učenici osposobe da koriste tekst.Metodika vaspitno . odgovara samo jedan učenik.

podstiče verbalizam itd. a rijetko na ostalim tipovima časova. pružanje znanja od strane nastavnika 2. objašnjavanja i dokazivanja. opisivanja. pripovijedanja. koristiti krede u boji. Posebna vrijednost je u tome što postoji jako veliki broj učenika što pojmove formira na osnovu vizuelnih aktivnosti. služi kao sredstvo nekim drugim matematičkim sadržajima. METODA DEMONSTRACIJE To je postupak kojim informacije učeniku dajemo preko manipulisanja određenim predmetom. Loše strane. primanje znanja od strane učenika. MONOLOŠKA METODA (metoda usmenog izlaganja) Nastavnik izlaže nastavni sadržaj a učenik sluša nastavnika i uči ono što čuje. .možemo crtati na času ili donijeti gotove crteže. matematička misao se ne prenosi riječima. mora što manje da se govori. Najčešće se primjenjuje u uvodnom dijelu časa. uglavnom se koristi kao dopuna drugim metodama. Ona se koristi na časovima obrade gradiva. Osnovni zahtjevi demonstracije: . Ne poštuje se individualnost.da su predmeti pogodni za formiranje određenih pojmova.Metodika vaspitno . . preko demonstriranja određenog predmeta. Ovom metodom nastavnik nastoji da očiglednim učini apstraktne matematičke sadržaje. sama je predmet proučavanja.ilustracije mogu biti u vidu crteža. Metodu ilustracije može koristiti dvostruko: .da su takvi da pobuđuju interes za rad kod učenika. 2. dijagrama i tabela. Može biti u vidu predavanja. ekonomična je. Uspješnost časa je veća kada više pričaučenik a manje nastavnik. crtati slobodnom rukom. 80 . Ona se rijetko koristi samostalno. Pri demonstriranju imamo dvije aktivnosti: pokazivanja i posmatranja. Dobre strane: Prenose se sistematizovana znanja. Lakše i jednostavnije je crteže crtati na času jer učenici vide kako taj crtež nastaje. Ovdje se istovremeno izdvajaju dva procesa: 1. koristi se u kombinaciji sa ostalim metodama i kod objašnjenja nepoznatih riječi. Koristimo je onda kada učenici nemaju nikakvo znanje od prije. lako se priprema.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Ima dvije funkcije: 1. nema povratne informacije.

81 .da se ne skreće sa bitnih na sporedne stvari. . nego jedan po jedan. . higijenske zahtjeve. kad god je moguće.poželjno je uključiti učenike. .ne treba pokazivati više predmeta odjednom.Metodika vaspitno . u demonstrativnu metodu.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ .da zadovoljavaju estetske. .da su pogodni za manipulisanje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful