Metodika vaspitno-obrazovnog rada 2

(Metodika matematičkog obrazovanja)

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _

POJAM, PREDMET I ZNAČAJ MATEMATIKE Poznavanje matematike je bitan uslov koncipiranja nastave ovog predmeta. Riječ matematika je grčkog porijekla i znači nauka o veličinama. Predmet ima različita određenja: najčešće se definiše kao izučavanje prostornih formi i količinskih odnosa realnog svijeta, a nemaju veze sa objektivnom realnošću. Pejović određuje: matematika je nauka o proučavanju prostornih formi i količinskih odnosa misaonih realnosti. Svi matematički pojmovi su navedeni iz realnog svijeta, ali su toliko matematički određeni da nemaju više svrhu u realnom svijetu. Matematiku karakteriše potpuno apstrahovanje kvalitativnih svojstava. Jedna je od najstarijih nauka ali je uvijek mlada zahvaljujući novim sadržajima. Definicije matematike zavise od vremena u kome se definiše: Grosman: ``Matematika je nauka o vezama među veličinama.`` Prvanović: ``Matematika proučava određena karakteristična svojstva i operacije i relacije realnog svijeta.`` Pinter: ``Matematika je apstraktna nauka koja deduktivnim putem proučava pojmove prostornih i vremenskih odnosa.`` Leksileon: ``Nauka o odnosu među veličinama i prostornim formama.`` Francuski matematičari Nikola Burbani (?) (pseudonim grupe: ``Matematika je nauka koja proučava matematičke strukture.`` Bekon: ``Kopija, ključ i nauka.`` Rasel: ``Matematika je nauka u kojoj nikada ne znamo da li je ono što govorimo tačno i znamo li šta govorimo.`` Matematika je značajna iz više razloga: 1. Primjenjuje se u svim prirodnim i društvenim naukama, u ličnom životu je dio kulture; 2. Omogućila je nauci da napravi veliki korak; 3. Za razvoj struke, zanimanja, umjetničkog izražavanja. Nastupila je era matematizacije i nauke i prakse. Lobačevski: ``Vjerovatno neće postojati ni jedna grana matematike koja neće biti nekad primjenjena u realnom svijetu.``

2

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ POJAM I PREDMET METODIKE MATEMATIKE OBRAZOVANJA Nekada se koristio termin didaktika nastave matematike, pa i pedagogija nastave matematike. Riječ metodika je grčkog porijekla i znači nauka o načinima. Metodika matematičkog obrazovanja (MMO) je relativno mlada naučna disciplina, ali je već afirmisana u većini zemalja svijeta. MMO, koju izučavamo, sastoji se iz 2 dijela: 1. MMO predškolske djece 2. Metodika nastave matematike Među njima postoje razlike u sadržajima, ciljevima i sl. 1. MMO predškolske djece proučava matematičko obrazovanje na tom nivou, ali ono obrazovanje koje se obavlja institucionalno; 2. Metodika nastave matematike proučava nastavu matematike od prvog razreda osnovne škole do fakulteta. MMO je proces matematičkog obrazovanja, tj. proces ovladavanja sadržajima i metodama matematike. MMO je naučna disciplina i ona je, s obzirom na predmet proučavanja, pedagoška disciplina i, s obzirom na način proučavanja, interdisciplinarna ali i autonomna, s obzirom na rezultate. Pedagoška je disciplina zato što proučava jedan pedagoški fenomen – vaspitanje i obrazovanje u nastavi matematike i predškolske djece. U predmet MMO ulaze: ciljevi, sadržaji, organizacija nastave, nastavni oblici i metode rada i vrednovanja. Predmet MMO široko se definiše i obuhvata sve ono što je posredno ili neposredno vezano za matematičko obrazovanje.

3

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ CILJ I ZADACI MMO Cilj je da: - omogući studentima da shvate MMO kao pedagošku disciplinu i nastavni predmet, - da studente osposobi teorijski i praktično da mogu nesmetano pratiti i unapređivati rad na matematičkom obrazovanju djece. Osnovno zadatak MMO je da: - utvrdi i objasni specifične zakonitosti koje se javljaju u vaspitanju i obrazovanju djece, na matematičkim sadržajima u nastavi matematike; - zadatak je i da utvrđuje ciljeve, zadatke i sadržaje matematičkog obrazovanja. Mora se rešavati za svaki nivo obrazovanja posebno; - zadatak je da, polazeći od rezultata pedagogije, psihologije i didaktike proučava i utvrđuje najuspješnije oblike i metode koji dovode do optimalne realizacije ciljeva nastave; - proučava praksu matematičkog obrazovanja i podiže nivo obrazovanja; - zadatak je i da pomogne u osposobljavanju učenika da samostalno misli.

PODJELA MMO Osnovna podjela MMO na:  MMO predškolske djece i  Metodika nastave matematike – takođe se dijeli na nekoliko djelova: 1. Metodika početne nastave matematike - proučava probleme matematičkog obrazovanja u prva 4 razreda osnovne škole; 2. Metodika opšteg matematičkog obrazovanja - proučava probleme obrazovanja od VVIII razreda osnovne škole i u svim srednjim školama opšteg usmjerenja; 3. Metodika profesionalne MO – proučava probleme matematike obrazovanja koja služi kao neposredna priprema za profesionalnu djelatnost; 4. Metodika uvođenja u naučni rad; 5. Metodika vanškolskog matematičkog obrazovanja – podrazumijeva učenje MO putem radija, TV, literature i sl.

4

EPOHA RAĐANJA MATEMATIKE Prvi matematički pojmovi su formirani spontano kroz rad i igru. Oni su cjelokupno znnje civilizacije koje su im bile dostupne objedinili. Po horizontal i vertikali.je izmjenio samo jedan postulat . Osim brojeva u epohi rađanja matematike poznavali su i mjere za dužinu.pitanjima dovodi učenike da shvate da nešto ne znaju i da dođu do odgovora majeutika.strari grci su bili prvi u prilici da sistematizuju i zabilježe ih više nego drugi.u. Sve do prošlog vijeka to je bila jedina geometrija.visina piramide ( pomoću sjenke). razlomke.n. trisekcija ugla ( ugao se presječe na tri dijela) 3. Bila je još u vrijeme 19 v.p.kroz tačku van prave se može postaviti proizvoljan broj tačaka koje su paralelne sa pravom.Metodika vaspitno . dupliranje kocke ( konstrukcija veće kocke) 2.indukcija. On je nju deduktivno zasnivao i napisao je u knjizi Elementi. Poznata je Axmesova računica ( on je bio staroegipatski sveštenik). imali su računsku mašinu ``ABAK``. poznata je Talesova teorema.pitagorejci . Stariji su učili mlađe i učili su jedni od drugih.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO 1. ABAK .njegova geometrija. Prvi zapisi su bili u Rimu na papirusima i spomenicima. čuva se u Britanskom muzeju u Londonu smatra se da je nastao između 16 i 19 v. Sokrat .n. Njegov naslov je : Istrukcije za upoznavanje tajnih stvari. Stara grčka . analiza i sinteza Za staru Grčku . Lobočevski .je vertikalna ploča sa žljebovima u koje se ubacuju kamenčići.p. 1. kvadratura kruga ( da se konstruiše krug i kvadrat koji ima zapreminu kao krug)? 5 . Rind papirus .e. u Egiptu. napisao je egipatsku zbirku zadataka. Euklid . Javljaju se i jave škole. Japanski učenici moraju i danas preći računanje na ABAK . Tales od Mileta .pitagorejske škole Platon . zapreminu.najstariji zapis otkriven tek u 19 v. Pitagora .tri čuvena problema grčke matematike.e.

U nastavi učenici moraju početi misliti. Objedionio i sistematizovao znanja iz aritmetike.p. usnio je ideju koja mu se javila u snu o analitičkoj geometriji. Učenik mora da bude kritičan o rješenju do kojeg je došao. U učenju lakšeg ka težem. do17. EPOHA PROMJENLJIVIH VELIČINA .n. Počinje sa matematičarem Reneom Dekartom (Dekartov pravougli dekadni sistem) Noćio je u Ulnu (Njumački grad) 10.um. senzualizam i racionalizam. razumjevanju.didaktika na češkom jeziku.u nastavi .v.n. Komenski je napisao još jedno djelo . matematika je uvedena kao obavezan predmet.1619.e.n. v. Otkrićem nule stvarali su se uslovi za stvaranjem dekadnog sistema ( cifra ima apsolutnu i po mjestu pisanja)? U 8 v. Počinje da se naglašava formalni zadatak nastave.od 17 do 19 v. Važan trenutak je 3. U 17 v.od 6 v. Pripadao je racionalizmu . . bez razumjevanja. Insistirao je na provjeravanju koliko je to moiguće.Didaktika magna.na latinskom jeziku.e.e. izučavala se u privatnim školama u kojima su predavali majstori računa. Povezao je saznanje na osnovu razuma.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. Insistirao je na očiglednosti .`` Prvi koji je napravio spoj algebra i geomatrije bio je Dekart.blokovi brojeva. 1643. Mnogo je važan način na koji se uči a ne sadržaj koji se uči. sredozemng mora prešlo u Španiju pa onda u Francusku i na sjever Evrope. Pestaloci .Metodika vaspitno .Mislim dakle postojim . Džon Lok . Pestaloci je osnivač matodike nastave matematike. razumjevati stvari.n.( švajcarski pedagog) .e.Čulni svjet u slikama. izreka racionalista . Srednji vijek . Da se računa napamet. Da se ide korak po korak. zašto radi baš tako. Matematika još nije bila obavezan predmet u školama.n. Pestaloci je smatrao da se svi pojmovi moraju steći očiglednim putem. 1632 . Fridrih Frebel (njemac) . Matematika postaje dio opšte kulture. Napisao je djelo``Rasprava o metodi. Svaka stvar ima BROJ.n. preko indijskih sveštenika. OBLIK I RIJEČ. Mnogo se vodilo računa o matematičkim problemima i načinu na koji se predaje.e. EPOHA ELEMENTARNE MATEMATIKE .Racio . 6 .11.Sve za druge za sebe ništa.Corgito ergo sum.učenje napamet. U postupku nastave učenik mora navoditi razloge. 3.zalaganje za očiglednu nastavu Komenski . Sa stanovišta metodike nastave matematike je značajan Dekart.e ( desilo se otkriće 0 (nule) u Indiji je prvi put pronađena nula) najveće otkriće u matematici.. sa neimenovanim brojevima.

učitelj učitelja . Da se ukine granica između aritmetike i geometrije. Nastavu treba povezati sa praktičnim životom.Metodika vaspitno . Dogovorili su se da se za kratko vrijeme ponovo nađu 1908.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Buse je napravio veliki korak . 7 . Da učenici u toku nastave treba da razvijaju intelektualne sposobnosti. (Meranska konferencija) na kojoj su se okupili metodičari matematike i matematičari. u Italiji 1905. 4.osposobljavao je učitelje. Šta je to što iz korpusa matematike treba da se nađe u programu.. Zaključeno je da se pokuša uraditi korelacija nastave i drugih predmeta. doprinjeli su svojim radovima u rasvjetljavanju mnogih problema.došao je na ideju da uvede brojevne slike 3 ◦ ◦ ◦ 4 ◦ ◦ ◦ ◦ 5 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Disterveg .. EPOHA SAVREMENE MATEMATIKE (danas) Konferencija u Meranu. Utrli su put od konkretnog do apstraktnog mišljenja od indukcije do dedukcije i tako je razbijena dilema. Pijaže. Kolmagorov. Šta će ući u program? Kako da se uči? Koje metode da se koriste? Kako vrednovati?. Vigotski.. godine u Rimu da uporede rezultate gdje se šta i kako uradilo. Koja znanja treba da uđu u program a koja da se izbace. Smatrao je da računanje napamet i pismeno računanje ne treba odvajati.

Savremeni period – počinje sa analitičkom geometrijom. 8 . Vaviloniji i naročito Staroj Grčkoj. Epoha rađanja matematike – do VI Epoha elementarne metodike.p. epoha konstantnih veličina .e. 3. Prve početke imamo u najstarijoj fazi razvoja čovječanstva – to je bilo stihijsko prenošenje iskustva sa starijih na mlađe. Matematičko obrazovanje je bilo usmjereno na područje geometara. 3. Epoha promjenljivih veličina – od XVII do XIX v. do XVII v. Epoha savremene matematike – od XIX v.n.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO Matematika je jedna od najstarijih nauka. Kolmogorov daje sledeću periodizaciju: 1. 2. Klasični – od VI v.n.e. Srednji vijek sa renesansom. O izvjesnoj organizovanosti govori se u Egiptu.Metodika vaspitno .od IV v. Istorija MMO se dijeli na 3 dijela: 1.p. 4. do završetka grčke vlade. 2. tj. konstrukcije i sl.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAVREMENI TOKOVI U MATEMATICI OBRAZOVANJA Savremeni period je od Dekarta. a s druge strane psihološkim zakonitostima djetinjstva. Od brojnih kongresa treba pomenuti IV kongres u Rimu 1908. insistira se na praktičnoj primjeni sadržaja matematike. Treba razviti sposobnost funkcionalnog mišljenja.preuranjene apstraktne operacije vode formalizmu.Utvrđivanje oblika i metoda rada koji omogućavaju najefikasnije i najracionalnije matematičko obrazovanje. U novije vrijeme. Na tom Kongresu insistiralo se na nekoliko stvari: 1. Nastava matematike treba da bude zasnovana na dječijoj okolini i životnoj praksi i toj praksi i da služi. U nastavi geometrije polazi se od posmatranja a tek onda da se zaključci izvode apstrakcijom. Nastava matematike treba da razvija kod učenika sposobnost matematičkog posmatranja i shvatanja. pod uticajem matematičara i psihologa. Uvažavajući zakone razvoja u nastavi matematike ne smije se prerano početi sa apstrakcijama. Veoma veliki podsticaj za razvoj MMO dao je Pijaže. godine. 9 . s jedne strane. 6. Važni su brojni događaji: Meranska konferencija (1905. uklanjanje granica između aritmetike i geometrije. zasnovana na logici matematike. Matematika ne smije postati cilj.) – prvi put je dogovoreno da se iz svih nauka izbace jednostavna. Iz nastave matematike proisticao je program vježbanja i škola je. 4. bila škola ``dila``. što se ne može postići verbalnim shemama. . god. koje su to grane matematike neophodne za opšte matematičko obrazovanje. korelaciji nastave matematike sa drugim predmetima. Poslije Meranske konferencije pristupilo se promjenama i nastava matematike je postepeno bliža životu učenika. u manjoj mjeri.Metodika vaspitno . 3. . Najzaslužniji su Veber i Vitman. OSCD i UNESKO danas vode brigu o svim problemima. Kinela – njegova shvatanja doprinijela su unapređivanju nastave koja je. 5. Djeca treba da rade na očiglednom materijalu tako dugo dok ne budu u stanju da pređu na apstraktno mišljenje i računanje . kada se razvoj matematike strelovito odvijao. već učenike treba dovesti u situaciju da sami uočavaju brojne odnose. matematičkih sposobnosti.Metodičare interesuje kakvo mjesto dati i na koji način odraziti tekovine matematike – šta unijeti u programe. a nastava matematike sama sebi svrha. 2. da se programi organizuju – razvijanje racionalnog mišljenja. parcijalna znanja. javlja se analitičko-sintetička koncepcija nastave matematike. insistiralo se na proučavanju psiholoških osnova nastave matematike.

u zavisnosti od cilja i zadataka vaspitanja i obrazovanja. vrste škole. Nastava matematike je proces vaspitanja i obrazovanja na matematičkim sadržajima. filosofiju. kao opšta teorija nastave. Ovim shvatanjem se ukazuje na značaj matematike i pedagogije za MMO. I sopstvenim dostignućima MMO vrši povratni uticaj.  Didaktika – iz MMO koristi praktično sve. MMO se oslanja na matematiku i pedagogiju dok je neki smatraju matematičkom. a neki pedagoškom disciplinom. S jedne strane MMO koristi saznanja do kojih su došle druge nauke i zahvaljujući korišćenju tih znanja povećava svoju djelatnost.). Metodika nastave matematike je vezana sa matematikom. didaktiku. organizacije matematičkih sadržaja na kojima se ostvaruje nastavni proces. a zatim i korišćenja matematičkih metoda saznavanja (indukcija. pedagogiju. Veza između MMO i didaktike izražava se kao odnos opšteg i posebnog. logiku. kao i druge naučne discipline. prije svega radi izbora određenih matematičkih sadržaja.danas je prisutna tendencija sve većeg obuhvatanja svih institucija pedagoško oblikovanim obrazovanjem. MMO je pedagoška disciplina koja ukazuje na način vaspitanja i obrazovanja putem nastave matematike. etiku itd. Opšta didaktička znanja se na poseban način koriste u vaspitnoj matematici.  MMO je povezana sa istorijom. Određeni sadržaji su uslov bez koga nema i ne može biti MMO. nema dobre MMO koja ne polazi od psiholoških znanja i karakteristika učenika određenog uzrasta. Iz ukupnog znanja matematike bira se jedan segment.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ODNOS MMO PREMA DRUGIM NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA MMO. dedukcija i sl.  Osim toga. da odgovori na pitanje: zašto uvesti neku pojavu a ne nešto drugačije? 10 . Ta veza sa psihološkim disciplinama daje psihološku podlogu za nastavu matematike i doprinosi da se proces učenja maksimalno racionalizuje. Veza MMO sa psihološkim naukama omogućava MMO da objasni nastavnu praksu . tj.  Predškolska pedagogija . Mnogi smatraju da je MMO pedagoška disciplina. uzrasta učenika. predškolsku pedagogiju. najprije bez matematičke podloge koja omogućava postojanje MMO. b) MMO i pedagogija MMO u velikoj mjeri koristi rezultate pedagogije. Predmet pedagogije je vaspitanje i obrazovanje mladih u najširem smislu riječi. i to onim dijelom koji je vezan za nastanak matematike. MMO uspostavlja vezu sa matematikom. Time se ukazuje na značajnu karakteristiku MMO koja predstavlja sintezu matematike i pedagogije ili metodičko obrazovanje predstavlja sintezu matematičkog i pedagoškog obrazovanja. Ta veza se označava vezom prvog reda. a) Odnos MMO i matematike Matematika je nauka o kvantitativnim i prostornim odnosima.Metodika vaspitno . tijesno je povezana sa velikim brojem drugih nauka i disciplina i ta veza je dvostruka. Sasvim jasno znamo da didaktika. Od brojnih nauka treba pomenuti matematiku. predstavlja osnovu za svaki pojedinačni predmet – ukoliko je nastava razvijenija pruža osnovu za razvoj didaktike i matematičkog obrazovanja. Danas u našoj zemlji preovladava shvatanje da je MMO pedagoška disciplina . Rezultati do kojih dolazi MMO se uopštavaju i bitno utiču na didaktička saznanja.

Savremena psihologija razlikuje 4 perioda. faza formalnih operacija (od 11. već jednostavno usredsređeno prema sebi. formira prve pojmove i predstave.12. tj. oblikovanje sredine koja će biti bogata . mora sebe motivisati na razvoj. tj.svim primjerima što manje nebitnih svojstava. . 1. ali nisu dovoljno samostalni.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kao što se vidi.) – mišljenje je vezano za konkretne aktivnosti i predmete. nego djelovati svim raspoloživim reakcijama. već uticati da djeca manipulišu tim predmetima. MMO je povezana sa nizom naučnih disciplina pa govorimo o njoj kao o interdisciplinarnoj nauci. ne povezujući ih. preoperaciona (faza pripreme konkretnih operacija.biraju se oni primjeri kod kojih su zajednička svojstva izražena i ta svojstva su u granicama pojma koji želimo formirati. To praktično znači da se početno učenje mora shvatiti kao stvaranje uslova.) i 3. učenika određenog uzrasta. godine 2. utvrdio je da predškolsko učenje djece nije učenje koje treba da se zasniva na verbalnom prenošenju znanja. godine) 3. nivo osjeta – do 6. Inteligencija djeteta je egocentrična. razvija se simbolička sposobnost. 11 . Dobro poznavanje psiholoških osnova djeteta nije da se uspješno stimuliše njegov razvoj. od 2. što ne znači da je sebično. postavlja pitanja. . do 6. 12. kako bi na osnovu tih saznanja mogli projektovati optimalni nastavni proces. Ne samo pričati. dijete traži uzroke. kibernetičke i saznajne osnove Pedagoško-psihološke – što svi koji se bave MMO treba da znaju kakve su mogućnosti djece. 2. MMO ima nekoliko osnova: 1. nezadovoljno je odgovorom. Brojnim eksperimentima Pijaže je pokazao da je praktična i misaona aktivnost djeteta uslov izgrađivanja početnih matematičkih pojmova. nivo – nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. godine) 2. Saznati neki objekat ne znači slušati o njemu. godine do zrelosti) Skoro identičnu periodizaciju dao je Pijaže (tri nivoa razvoja djeteta): 1. od rođenja do zrelosti : 1. pedagoško-psihološke. izabrana podsticajima koji će dovesti do formiranja matematičkih pojmova. mladi su osposobljeni da zaključuju prema zakonima formalne logike. faza konkretnih operacija (7.Metodika vaspitno . Osim toga. 4. 3. senzo-motorna faza (od rođenja do 2. etapu Pijaže dijeli na dvije: simboličko i intuitivno mišljenje.nivo formalnih operacija – mišljenje se u potpunosti oslobađa konkretnosti.). 3. već da se razvoj ne sputava i ne guši. 2.Daju se brojni i raznovrsni primjeri. . Dijete nije u stanju za grupisanje mentalnih operacija – ono zaključke slaže jedne pored drugih. logičke. nivo . nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. Preoperativna faza – dijete uči isključivo na osnovu manipulacije stvarima. nivo formalnih operacija (11 – 14 god. godine) 4. . kakvi su psihološki mehanizmi formiranja određenih pojmova.

Eksperimenti su pokazali da intenzivno usvajanje operacija predstavlja racionalniji. inverzne operacije (+. invarijantnost – vraćanje valjka u kuglu). Vigotski smatra zonu narednog razvoja važnijom za intelektualni razvoj nego aktivnu zonu. Vršenje tih operacija: . Vigotski smatra da takva nastava kaska za razvojem. u nastavi matematike. Aktivni razvoj zahtijeva samostalno riješavanje i karakterističan je za već formalnu fazu. prethodi usvajanju pojmova. radnja je najprije spoljašnja. . . obrađuju istovremeno. misaona ali nikada se ne gubi predmetni karakter. predmeta i znakova. Kod nekih trajno ostaju dva odvojena procesa.usvaja se znak za matematički pojam. Cjelina u kojoj se jedne operacije nalaze u simetriji sa drugim pomoću reverziboilnosti. Reverzibilnost povlači za sobom shvatanje invarijantnosti i konzervacije pojmova. Na takvom shvatanju izgrađena je tradicionalna nastava – da se prilagodi razvojnim mogućnostima učenja.unosa (dvije kugle od plastelina.posmatra se i upoznaje neposredna stvarnost. Ona će postati radanja kada se nađe u uzajamnoj povezanosti sa drugim radnjama – na tome da čini sistem. 12 . vremenski i funkcionalno. .Mišljenje i govor Korišćenje Pijažeovih za njegova shvatanja – razvoj čovjeka je usmjeren biološkim zakonima i na razvoj se ne može spolja uticati. U periodu konkretnih operacija. Pijaže ističe da svaka mentalna radnja nije operacija. Učenik u nastavi može da usvaja one pojmove za koje su već razvijene strukture ili je razvoj pri kraju. Nastavnik treba da se orijentiše na procese koji se tek razvijaju a ne koji se završavaju. . . god.izdvajaju se određena matematička obilježja stvarnosti. koja polazi od rezultata prve i uspostavlja početni sistem. ako napravimo valjak. najprije u jednom. Reverzibilnost podrazumijeva osobinu mišljenja da pređe saznajni proces. Naredni razvoj je faza u kojoj dijete uz nečiju pomoć uspijeva da riješi zadatak. Vigotski.formira se matematički pojam i usvaja njegov nosilac. Vigotski uzima u obzir uzrasne karakteristike učenika – moramo ih poznavati ali ih se ne smijemo slijepo pridržavati. -). a zatim unutrašnja. a zatim u drugom smjeru i tačno se vrati u početnu situaciju. Pijaže smatra da razvoj djeteta. Reverzibilnost omogućava da se.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Pijaže – razvoj mišljenja . U saradnji sa odraslim. ispravniji put do njihovog odvojenog usvajanja – intenzivno usvajanje operacija omogućava da se između njih uspostavi funkcionalna veza.ekvivalentnost (u dva skupa ima isti broj elemenata). Učenje da prethodi razvoju. . Metodički postupci – Vigotski predlaže sledeće etape: . Operacija je unutrašnja radnja. dijete se podiže na viši intelektualni nivo i prelazi sa onoga što ne umije – da umije.11.dužina (dvije žice).odlučijući preokret je 7 . Kada je dijete steklo reverzibilnost u mišljenju postaje sposobno za niz drugih operacija. Pravci operacije su samo različite kategorije zadnje unutrašnje operacije koju karakteriše to što se ne obavlja pomoću realnih slika. Reverzibilnost znači da za svaku operaciju postoji druga koja je simetrična i suprotna.površina (dva pravougaonika). Ova shvatanja su doprinijela koncepciji savremene nastave.

utvrde uzrasne mogućnosti učenika. da se odrede optimalni načini izgradnje nastavnog gradiva. Bruner smatra da nastavu treba tako organizovati da djeca što češće manipulišu odgovarajućim objektima i da se što češće govorno izražava. ta manipulacija se mora pratiti govorom.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Osim Vigotskog u razvijanju i bogaćenju postavki doprinos su dali Galjperin. Postavljena su 3 zadatka: 1. Bruner smatra da se mora krenuti od manipulacije predmetima. stvaraju zakonitosti mišljenja u nastavi matematike. operisanje brojevima se izražava govorom.Metodika vaspitno . 2. Ne postoji jedan put i postupak kojim se mogu rješavati zadaci. 3. Davidov i dr. Nanovo se traži put. Ovladavanje jezičkim formama je uslov za bavljenje matematičkim obrazovanjem – uslov za rješavanje matematičkih problema. a u traženju tog puta služi se razumnim misaonim postupcima. 13 . Bruner je utvrdio da najbolje rezultate u početnom matematičkom obrazovanjupostižu ona djeca koja manipulišu materijom.

Pomoću apstrakcije i generalizacije formiramo pojam tačke. a sinteza spajanje u cjelinu. Specijalizacija je misaoni postupak prenošenja svojstava elemenata njegovog generalnog skupa na elemente njegovog pravog podskupa. Analiza u matematici ima 2 koraka – rastavljanje i uočavanje odnosa među elementima. Mnogo primjera bi se moglo navesti ako hoćemo ilustrovati apstrakciju i generalizaciju. Mnogi se problemi rješavaju analizom i sintezom. svi X analiza duž 3X 2) Zadatak: Zbir 3 prirodna broja iznosi 440. broja. izvodimo formule itd. a 7 puta veći trećeg. Generalizacija je misaoni postupak kojim se uočena svojstva skupa proširuju na najširi skup sa tim svojstvima. Time se omogućava formalizacija apstraktnog pojma – taj pojam osim posmatranih obuhvata i sve druge primjere sa zadržanim svojstvima. ravni. a dužina je 3 puta veća od širine.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ LOGIČKE OPERACIJE: APSTRAKCIJA I GENERALIZACIJA Apstrakcija je misaoni pstupak kojim se iz jednog ili više primjera (srodnih slučajeva) izdvajaju određena svojstva. Prvi od njih je 2 puta manji od drugog. 1) Zadatak: Dužina obima pravougaonika 96m. KONKRETIZACIJA I SPECIJALIZACIJA Konkretizacija je misaoni postupak kojim se identifikuju primjeri sa svojstvima nekog opšteg pojma. Analiza je rastavljanje na djelove. Izračunaj površinu. I 7a II 14 a III a analiza 22 a = 440 sinteza od O = 2X + 6X = 96 X = 12 sinteza 14 . a sva ostala se odbacuju.Metodika vaspitno . to isto radimo i sa skupom elemenata. Ova 4 pojma su relativno misaoni procesi.

a Milan 14 dinara. 15 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ANALOGIJA Analogija je zaključivanje po sličnosti. Ovakav zaključak je značajniji što je cjelokupno zaključivanje veoma prožeto analogijom pa je djeci lakše da zaključuju po analogiji. Dragan ima 2 dinara više nego Milan. 3) ispravnost zaključivanja po analogiji se mora dokazati (naučno verifikovati) Zahvaljujući analogiji i učenici i učitelji mnogo griješe pa je neophodno biti oprezan. Tako. matematika može negativno da utiče na razvoj kreativnosti. Imamo 2 broja 2X + 2 = 30 2X = 30 – 2 X = 28 X= 14. Svojstva po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo negativna analogija. Ukupna zajednička svojstva nazivamo totalnom zajedničkom analogijom. Koliko ima svaki od njih? Milan X 2X= 30-2 Dragan X+2 2X= 28 X=14 Dragan ima 16. Primjeri – zaključivanje po analogiji .uslovi zaključivanja: 1) slična obilježja objekta moraju biti suštinska a njihov broj što veći. Izračunaj te brojeve. X+2=16 I X II X + 2 16 + 14 = 30 2) Milan i Dragan imaju 30 dinara. Iz jedne poznate činjenice izvodi se druga činjenica. i to na osnovu djelimične sličnosti među predmetima.Metodika vaspitno . 2) da različita svojstva objekata moraju biti nebitna i njihov broj minimalan. Njena slabost je što smisao ostaje na istom nivou opštosti. Analogija ipak omogućava da na ekonomičan način uvedemo učenike u nova saznanja. Analogija kod nevještog učitelja može suviše da afirmiše pamćenje kod učenika. Zajednička svojstva utvrđena za dvije pojave nazivamo pozitivnom analogijom. Primjer: 1) Zbir brojeva je 30. Jedan od njih je za 2 veći od drugog. Ukupnost svojstava po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo totalna negativna analogija. Kod definicija je često prisutno zaključivanje po analogiji. Zaključci do kojih dolazimo analogijom smisaono vjerovatno ne moraju biti apsolutno istiniti i njihovu istinitost možemo prihvatiti na osnovu provjere činjenica.

16 . 1. Metoda razlike – ako u slučaju. a više slučajeva u kojima se ta pojava ne događa nemaju ništa zajedničko. u suštini. Metoda slaganja – ako više slučajeva istraživane pojave ima samo jednu zajedničku okolnost zaključuje se da je ta okolnost uzrok ili posledica te pojave. 2. 4. Bez obzira na slabosti ova indukcija ima značajnu ulogu u nastavi matematike. Odlike ove indukcije su: 1. Milove metode: 1. 9. kasnijem formiranju stavova i sl. Posebno je značajna metoda kauzalne indukcije – kojom se utvrđuju uzročno-posledične veze među pojavama. 25. dedukcija mada po formi liči na indukciju. 4. uzrok ili neophodan dio uzroka te pojave. 9. da budu zajedničke sve okolnosti osim jedne koja se događa samo u prvom slučaju. zaključuje se da je ta okolnost posledica. 7. Nepotpuna indukcija je indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni samo neki od pojedinačnih slučajeva. rijetki su primjeri u kojima je moguće izvesti te premise da bi se došlo do zaključka.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INDUKCIJA Indukcija je misaoni postupak kojim se opšti zaključak izvodi iz pojedinačnih slučajeva. 3. suštinskih karakteristika. zaključuje se da je ta okolnost posledica. 6. već i one nepoznate. Postoji i teorijska matematička indukcija – koristi se isključivo u matematici. Ova indukcija služi jasnijem sagledavanju nekog problema. 16. 3. zaključivanje je u izvjesnoj mjeri pouzdano. U tome je njena najveća obrazovna vrijednost. da li je zaključak izveden iz bitnih. 36. Opšti stav naziva se zaključak . ona je ekonomična.slaganja i razlike – ako više slučajeva u kojima se istraživana pojava događa imaju jednu zajedničku okolnost. 2) Ako je veoma neproduktivna. Ti slučajevi nazivaju se premisama. 4. 81. Potpuna je takva indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni svi mogući slučajevi opšteg. Njeno postojanje dugujemo Bekonu i Milu. To je. neekonomična. 64. zaključuje se da između te dvije pojave postoji kauzalna povezanost.Metodika vaspitno . uzrok ili neophodni dio uzroka te pojave. 2. 2. 1. Kombinovana . 0. u kome se istraživana pojava događa i u slučaju u kome se ne događa . 5. 49. 3. posebna vrijednost je što se njome dolazi do novih zaključaka – taj zaključak ne sadrži samo poznate slučajeve . zavisi od broja pojedinih slučajeva – što je veći broj veća je pouzdanost. 8. Postavlja se pitanje od čega zavisi stepen pouzdanosti? 1. 3. Ona nema posebni obrazovni značaj. Metoda propratnih pojava – iz uvida u to da se neka pojava na određeni način mijenja uvijek kada se na neki poseban način mijenjaneka druga pojava. Primjer: Dokazati da se ni jedan kvadrat prirodnog broja ne završava cifrom 3 0. Indukcija se dijeli na potpunu i nepotpunu. 2. reprezentativnost slučajeva – reprezentativniji pojedinačni slučajevi rezultiraju većom pouzdanošću uzorka. Ona je potpuno siguran oblik zaključivanja. Potpuna indukcija ima 2 odlike: 1) Zaključci izvedeni ovom indukcijom su tačni. Potpuna indukcija rijetko se koristi u nastavi matematike.

Deduktivni oblik zaključivanja najčešće se sastoji u tome da. svi rombovi su paralelogrami.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DEDUKCIJA Dedukcija je misaona operacija ili niz misaonih operacija kojima se istinitost nekog tvrđenja izvodi iz istinitosti prihvaćenih i ranije utvrđenih istina.neposredno je ono koje se izvodi iz jedne premise: a = b. 17 . Primjeri:  Svi kvadrati su pravougaonici sa jednakim stranicama. Svi zaključci su logički povezani u niz i taj niz ima kraj.Metodika vaspitno . svi pravougaonici sa jednakim stranicama su kvadrati (neposredno). ono što važi u opštem slučaju. Zato se ovdje pribjegava lokalnoj dedukciji. Svaki zaključak izvodi se iz ranije prihvaćenih karakteristika. Zaključivanje po dedukciji može biti neposredno i posredno: . na uzrastu od I do IV razreda nije moguća opšta dedukcija. onda je i zakljkučak tačan. Međutim. 2. Matematika kao nauka je deduktivno zasnovana. svi rombovi su četvorougli (posredno). Kraj je poseban zaključak. Ako su tvrdnje. 3. a2 = b2 . Značaj i vrijednost dedukcije je u tome što se iz stava o opštem dolazi do stava o posebnom. znači. važi i za pojedinačno.  Svi paralelogrami su četvorougli. Pravila deduktivnog zaključivanja: I Pravilo odvajanja II Pravilo kontrapozicije Ako je x => y onda je x => y ┐p => ┐r p => r III Tranzitivnost implikacije x => y y => z x => z Karakteristike deduktivnog zaključivanja: 1. iz kojih se izvodi zaključak (premise) tačne. Suština lokalne dedukcije – preko deduktivnog zaključivanja možemo doći do zakona.posredno zaključivanje je takvo koje se izvodi iz dvije ili više premisa. ali se pri tom i opšte obogaćuje.

.. Učenike treba osposobiti da koriste intuiciju u rešavanju zadataka.. Intuiciju shvatamo kao skraćeni vid zaključivanja...... 7 x 7 x 7 49 x 50 2401.. nepouzdana i moraju se dokazivati. završava se brojem 1.........2401 1 Proizvod u kome se broj 7 pojavljuje 100 puta. Primjeri:  Kojom cifrom se završava proizvod u kome se broj 7 pojavljuje kao činilac 100 puta? 7 x 7 x 7 .... Intuicija se može zasnivati i na čulnom i na umnom saznanju... Rešenja do kojih se dolazi intuicijom su problematična..... 49 x 49 ..... Postupak dokazivanja mora biti rigorozan i doprinositi razvoju matematike razmišljanja...obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INTUICIJA Intuicija je naslućivanje da se konkretni zadatak može riješiti na određeni način..  I niz 1 + 3 + 5 + 99 II niz 2 + 4 + 6 + 100 Koji je zbir veći i za koliko? Veći je zbir II i to za 50.... 49 x 49 2901 x 25 18 ..Metodika vaspitno .

sredstva. sredinu u kojoj se realizuje. Mora postojati stalna informacija u upravljačkom sistemu o stanju u upravljanom sistemu i mora se upravljački sistem prilagođavati upravljanom sistemu na način na koji to zahtijeva povratna informacija. jasnost cilja i upravljanje. sastaviti uputstvo na koji način će rad na času biti organizovan. moraju se poštovati ova pravila. Opšti procesi upravljanja u svim oblastima nauke. Mnogi. ali se tu definicija ne zaustavlja. Prema shvatanju kibernetičara. ali naglasak daje na njegovu kontrolu. Da bi rad bio uspješan mora postojati povratna informacija jer. s pravom smatraju. nego svaki nastavnik definiše cilj za svaki čas. Ali. Program upravljanja znači. Kroz ovaj pristup je mnogo lakše ostvariti obrazovne nego vaspitne zadatke. teče i program predavanja. Ako je cilj jasno definisan onda je lakše napraviti program upravljanja. u suštini. Kibernetički pristup u početnoj nastavi matematike obuhvata cjelinu nastavnog procesa. vrijeme korišćenja i sl. zavisno od nje. Mora imati razvojni sistem upravljanja. Takvim pristupima se znatno obogaćuje nastava matematike i njen kvalitet podiže na viši nivo. sastoji iz 4 elementa. svaki sistem se. samo to nije dovoljno jer nedostaje povratna informacija. da nema nastave matematike ako joj jedna od osnova nije kibernetička osnova. u nastavi matematike. upravljački sistem i upravljani sistem. S obzirom da je nastava matematike sistem. UPRAVLJAČKI SISTEM CILJ UPRAVLJANI SISTEM SREDINA Da bi sistem efikasno funkcionisao kibernetičari smatraju da cilj mora biti jasno definisan. Tu se javljaju problemi jer. oblici rada. 19 . Cilj upravljanja definiše društvo kroz zakonske propise. da se tačno zna kako će se djelovati u datoj situaciji.Metodika vaspitno . metode.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KIBERNETIČKE OSNOVE NASTAVE MATEMATIKE Kibernetika je nauka o upravljanju. nije moguće definisati program upravljanja. Ima svoj cilj.

objektivno postojeći odnos među predmetima (neki predmet ili podatak). Razumijevanje uključuje mnoštvo misaonih aktivnosti. Pojmovi koje djeca stiču u nastavi matematike mogu se podijeliti na: .složene pojmove. Tako je pojam prirodnog broja jednostavan pojam. Pojam je misao o suštini nekog stvarnog ili zamišljenog predmeta. nezavisne od načina saznavanja. 20 . Nekada je kod učenika lakše formirati složen nego jednostavan pojam. Razlika između činjenica i pojmova postoji i u razumijevanju. Činjenice se mogu učiti bez razumijevanja a pojmovi ne mogu.Metodika vaspitno . Iz takve prirode činjenica i pojmova proizilazi razlika o načinu njihovog usvajanja. Ona ne govori o težini tih pojmova.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAZNAJNE OSNOVE MMO Osnovna razlika između matematike obrazovanja i obrazovanja u okviru drugih disciplina je u tome što djeca u procesu matematičkog obrazovanja usvajaju pojmove. a u okviru većine drugih nastavnih disciplina usvajaju činjenice. Ova podjela je samo uslovna. a usvajanje pojmova rezultat racionalnog saznavanja. a složeni oni koji imaju dvije ili više oznaka.jednostavne i . Jednostavni pojmovi su oni koji imaju jednu oznaku. Razlika između činjenice i pojma ogleda se u tome što su činjenice empirijskog porijekla. Tako je usvajanje činjenica rezultat empirijskog. nije dostupan čulnoj aktivnosti. a pojam nije realno postojeći objekat. Činjenica je iskustveno utvrđen ili utvrdljiv .

osim teško mentalno zaostalih. da od njih nema jednostavnijih. Prvi sistem aksioma je postavio Euklid – Euklidov sistem aksioma (Euklidova geometrija). uopšte. prema jednostavnim pravilima igra. Često se koristi pojam pretpostavka od koje se polazi. Leonov sistem aksioma (aritmetika): I II III IV V broj 1 je prirodan broj.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ AKSIOMI I POSTULATI METODIKE NASTAVE MATEMATIKE Hilbertova definicija matematike je igra koja se. i prema oznakama koje nemaju nikakvo značenje. Voditi učenika kroz kontinuiran niz adekvatnih aktivnosti koje ga ne skreću sa razvojnog puta njegove inteligencije. Prvanović je postavio i postulate: 1. 2. 2. U svakom djetetu. Sistem aksioma mora biti potpun i neprotivuriječan. Dopustiti učeniku slobodu da sam izgrađuje pojmove. postoje samo ’jače’ ili ’slabije’ obrazovnomatematičke dispozicije. Lobočeski je napravio novu geometriju gdje prostor nema tri. ako je m’ = n’ onda je m = n. I II III IV V da se kroz svake dvije tačke može postaviti prava. broj 1 nije sledbenik nijednog prirodnog broja. Matematičko obrazovanje je dužno da ubrzava. dvije prave presječene trćom sijeku se na onoj strani na kojoj je zbir tako dobijenih uglova manji od dva prava ugla. sam rešava problem i da stvaralački radi. otkriva činjenice. svi pravi uglovi su međusobno jednaki. . Matematika je igra koja se igra po pravilima koje određuju aksiomi.Metodika vaspitno . i koji za svako P sadrži P + 1 sadrži sve prirodne brojeve. Inteligencija se ne donosi rođenjem. da se svaki pravac može neograničeno produžavati. Aksiomi su istine koje se ne dokazuju. maksimalno skraćuje i proširuje spontan razvojni put njegove inteligencije. nego četiri dimenzije. urođen je njen razvojni put. pravila i. 3. Prvanović ističe 3 aksioma ( u MMO): 1. Ne postoji dar za rad u nastavi matematike. svaki prirodan broj ima svog sledbenika tako da je P = P + 1. 3. Savremeni matematičari kažu da aksiomi nisu tako ’jednostavni’.spontana i jaka težnja za stvaranjem i stvaralačkim radom.spontana i vrlo jaka težnja za saznavanjem onoga što ga okružuje. Bez napornog rada nema ni obimnih ni genijalnih matematičkih otkrića. intenzivira učenikov intelektualni razvoj. da se iz proizvoljnog centra sa proizvoljnim prečnicima uvijek može opisati kružnica. svaki skup koji sadrži broj 1. 21 . postoje: .

sticanje mentalne slike. Sam pojam ne posjeduje šum. koso ili pravo i sl. Spontano i postepeno se njihovi senzori koncentrišu oko neprocjenjivih karakteristika pojma i oni stiču neku opštu predstavu o tom pojmu i prodiru u suštinu tog pojma. jer je njihovo formiranje u većini slučajeva nemoguće kroz spontano izražavanje učenika. ZNAK 1. Uočavajući što djeca stiču različite predstave o uglovima. stvori sliku tog objekta u svojoj glavi. da bez prisustva objekta. Matematički pojmovi. nego da crtanjem treba vidjeti samo način na koji se u procesu formiranja pojmova djeca spretno snalaze. I ovdje mentalna slika zavisi od geografskog područja. Crteži koje djeca prave na ranom uzrastu najbolje pokazuju tu mentalnu sliku. gledajući razne vrste drveća dijete uočava njihove zajedničke karakteristike. Nju ne treba poistovjećivati ni sa jednom slikom koju realizujemo.Metodika vaspitno . Takvim određenjem jedna riječ se prebacuje na drugu riječ. njihovo značenje je složenije. veličini itd. Matematički pojam ima 3 komponente (Marjanović) 2. Kompleti karakteristika vezanih za misli. 22 . projektujući unutrašnje na objektivno i spoljašnje. Ta trajnost unutar predstava omogućuje kasnije procese prepoznavanja. Šum u našem životu označava sve ono što ometa dolazak i formiranje pojma. taj proces je često dugotrajan. šum kod prave je njen položaj kako je nacrtana. ali se vezuju za njega kako nazivamo u metodici šumom. npr. IME. To je pojednostavljeno realna slika. Važno je istaći da je mentalna slika kvalitetnija ukoliko je u individualnom iskustvu više primjera. jer klasifikuje sve stolove u jednu mentalnu sliku. Niz senzornih utisaka o tom predmetu stiču spontano. Djeca na ranom uzrastu spontano formiraju neke pojmove koji su vezani za bića i predmete iz njihove okoline. tj. koja nisu bitna za jedan pojam. formira mentalnu sliku i nauči njihova imena). Crteži koji ilustruju mentalnu sliku mogu biti različiti. ali koja ima tendencije da se projektuje smo na najvažnije karakteristike. što je štetno za nastavu. NAZIV. npr. Mentalna slika se odnosi na spontanost djeteta. a ono se može smatrati osnovnim vidom klasifikovanja. Matematički pojmovi formiraju se po jednostavnoj shemi. Uporedo teče i drugi proces odbacivanja nebitnih svojstava. Oni se ne mogu formirati odjednom. npr. Sva ta svojstva.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMOVA Pojam je opšta ideja. Jednu takvu predstavu prati ime sto koje se veže za sve stolove koje je vidjelo ili nije i to doprinosi izdvajanju pojmova u jedinstvenu klasu. – predstava o stolu u nekom zabačenom selu je drugačija od predstave koju ima dijete u nekoj velikoj sredini (npr. a često se aktivno povezuje sa pojmovima van nastave. MENTALNA SLIKA 3. mada su invarijantna svojstva slična. PRIMJERI U praksi je čest slučaj da se pojam izjednači sa jednom od komponenti.

ta veza postoji donekle. a to je 3. arapske cifre oblikom ne sugerišu brojeve koji omogućavaju. elementa i sl. Većina pojmova se omogućava konvencionalnim simbolima koji ničim ne podsjećaju na suštinu pojma koji omogućavaju. Drugi simboli su proizvoljna forma čije je značenje dogovorom utvrđeno i nazivaju se konvencionalnim simbolima. npr. simbol je oznaka imena. matematički znaci.Metodika vaspitno . predmeta. dok.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Svi matematički pojmovi se formiraju po navedenoj shemi i to je najvažnije. bez obzira da li je izgovorena ili napisana. Ne treba zanemariti ni pozitivna svojstva slike kao simbola. manje ili više vjerne grafičke interpretacije objekata i tada se zovu slikovna ili ikonička. pojmovi se često označavaju dvojako: kako riječima iz prirodnog jezika tako i konvencionalnim simbolima: brojevi. jedna fotografija – iz slike se mogu naučiti mnogi važni detalji jednim pogledom. 23 . Ime je riječ iz prirodnog jezika. npr. Mi dajemo naziv svim riječima i uvidimo simbol. Da bi bila što jasnija mentalna slika bira se primjer sa što manje šuma (skup od 3 tačke). jer su neki simboli. slova. Međutim. Pojam je rezultat misaone aktivnosti i kao takav nije dostojan čulnom saznavanju. Pojam 3: primjeri su svi skupovi koji sadrže 3 lica. kroz rimske... Kod simbola se mogu javiti razne nedoumice. Simboličko označavanje je značajnije zbog toga što povećava brzinu manipulisanja i mišljenja.

Danas se smatra da pojava teorije skupova označava početak moderne matematike. Moraju znati da opšti skup. Aktuelni program predviđa obradu materije iz teorije skupova (I . Anri Penkavc je sarkastično izjavio da je Kantorova bolest od koje treba liječiti matematičare. Razlozi za uvođenje skupova su: 1) pojam prirodnog broja se može izvesti na primjeru skupova.god. podskup i elementi. vjerovatno. pripadnost elemenata skupova i usvoje termine: skup.Sadržaji iz oblasti skupova prisutni su i u III i IV razredu.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SKUP KAO NAJOPŠTIJI POJAM KLASIČNE MATEMATIKE Pojam skupa je stara tekovina materijalne kulture čovjeka. a Hesman Vaje je teoriju skupova nazvao maglom nad maglama. Ona je podređena izučavanju drugih sadržaja i koristi se u formiranju drugih pojmova. navođenjem članova ili svojstava. a i praktično provjereno. . Pri izdvajanju skupova vodi se računa o tome da učenicima bude jasan ključ po kome je izvršeno izdvajanje elemenata u neki skup. On je svoje prve radove i prva istraživanja iz ove oblasti počeo 1879. Teorija skupova postaje metodološki i metodički princip.U I razredu zadatak je da učenici uočavaju razne primjere skupova.Metodika vaspitno . ali se traži da navedu skup nejednačine.omogućavaju da se rad sa brojevima očigledno zasniva. 24 . najveće otkriće nove epohe. da već u početnoj nastavi matematike učenici sa lakoćom usvajaju određene pojmove u teoriji skupova. Tvorac teorije skupova je danski trgovac Kantor. 2) operacije nad skupovima . I pored tako duge tradicije. 5) zahvaljujući slikovnoj interpretaciji sadržaja.U II razredu sadržaji se proširuju i traži se da učenici moraju da koriste znak za skup i pripadnost elemenate skupu. pridruživanje elemenate i razlikovanje skupova sa istim ili različitim brojem elemenata. Ako se posmatra ili analizira program matematike ne može se zamisliti bez prisustva pojava iz teorije skupova. Olakšava se put kojim se formira pojam broja. Njime su se ljudi služili i prije nego što su znali za pojam broja. učenici se brže osposobljavaju u apstraktnom mišljenju sagledavanjem cjeline itd. 4) eksperimentima je dokazano. Formiranje pojmova iz teorije skupova se. teorija skupova se počela razvijati tek u drugoj polovini XIX v. podskupova. pri tom. zasniva na igri i praktičnim aktivnostima učenika na konkretnim primjerima. Rasel je smatrao da je teorija skupova.Tu teoriju savremenici su različito dočekali. Njeno uvođenje u program približava nastavu matematike matematici kao nauci. 6) Teorija skupova omogućava lakše uopštavanje i elastičniju obradu mnogih sadržaja u matematici. 3) teorija skupova – predstavlja osnovni rečnik savremene matematike. . pri čemu treba aktivno koristiti riječ skup ili element skupa.IV razreda): . Cilj je da se skupovi koriste kao didaktički materijali za formiranje drugih pojmova. mada nisu eksplicitno navedeni u programu. odnosno intuitivno posjeduju mnoge pojmove o skupu. a Hilbert je rekao da nas niko ne može istjerati iz raja koji je Kantor napravio.

Kada je riječ o formiranju pojma skupa. jer. ispred zgrade filozofskog fakulteta je skup studenata. Matematičari o skupu govore samo onda ako utvrde da li neki elementi pripadaju ili ne pripadaju određenom skupu. Pitamo djecu koliko ima cvjetova. Što više različitih primjera da se dobije mentalna slika šta je to skup i elementi skupa. a matematički skup mogu činiti planete sunčevog sistema . Jednostavno. a to nije skup u matematici zato što se ne može tvrditi ko čini taj skup. Međutim.. Ne treba mnogo navoditi skupove čiji su elementi brojevi ili slova. jer učenici još nisu njima dovoljno ovladali pa im to pravi dodatne probleme. 2) razlika je u tome što se. Svaka riječ ide prirodno uz određene elemente. Istovremeno sa usvajanjem termina skup usvojeno je u program i termin elementi. Taj proces formiranja pojmova je dugotrajan. ali treba biti oprezan pri navođenju svojstava. u matematici nije. pod skupom podrazumijeva samo ono što ima iste elemente (skup ljudi. i pored toga. djeca prihvataju riječ skup. igračke i namještaj u kući ili školi. to nas oslobađa obaveze da ga definišemo. ptica i sl. u njihovoj svijesti postoji donekle izgrađen pojam koji se uslovno može nazvati skupom. od skupa ne možemo naći jednostavniji pojam. Najvažnije za učenike je da shvate skup kao tvorevinu proisteklu iz realnosti a ne kao vještačku tvorevinu. govori o raznovrsnim i istovrsnim skupovima. Taj pojam ima malo zajedničkog sa skupom u metematici.) dok u matematici skup može biti sastavljen i od različitih elemenata. ali. u običnom govoru. a skup je određen samo ako se odrede njegovi elementi. 25 .: 1) razlika je u tome što u običnom govoru skup označava nešto što je mnogo. Možemo posmatrati razne slike. iako su prostorno udaljeni: 4) razlika je u tome što ponekad. svežanj ptica i sl. riječ skup uglavnom označava predmete koji su jedan uz drugi. 3) razlika je i u tome što. ono što je u običnom govoru skup. sasvim spontano. Kad god je moguće prvo navoditi primjere iz porodice. interpretirajući pojam skupa. metodički je opravdano da se taj pojam izvede iz prirodne situacije i jezika. glavni gradovi država. a onda pitamo koliko taj skup ima elemenata. Npr. u običnom govoru. Neprirodno bi bilo da kažemo jato cvijeća. S obzirom da je skup osnovni pojam teorije skupova. Ispravno je navoditi one skupove čiji su elementi oni o kojima učenici već imaju neko iskustvo i sa kojima su u dodiru. Zato je pogrešno da neko. skup može imati i elemente koji nemaju zajedničko svopjstvo.Metodika vaspitno . a to su riječi koje proizilaze iz svakodnevnog govora i tražimo od učenika da imenuju elemente. u udžbenicima i literaturi se može naći da je skup množina objekata sa nekim zajedničkim svojstvima. Ali. skup cvijeća i sl. objekte iz neposredne okoline. a matematički skup označava i ono što je mnogo i ono što ima samo 1 element ili jedan (prazan) skup. odjeljenja. Tek poslije realnih primjera prelazi se na misaono formiranje skupova prema datim svojstvima. ali nije neprirodno reći skup ptica.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OZNAČAVANJE SKUPOVA Učenici u svakodnevnom životu termin skup ne čuju tako često.

3. njegovi elementi nisu djelovi tog skupa (npr. a pripadaju skupu A . Opisivanje elemenata – takav način se primjenjuje u situacijama kada skup ne možemo izraziti navođenjem svih elemenata. Slovo nije element skupa. mogu se obilježavati navođenjem osobina koje imaju elementi skupa. zato prilikom zadavanja zadataka treba praviti različit raspored. Da li je broj 2 element skupa? – Ne pripada ovom skupi jer je ovo skup skupova Prazan skup { } ili Ø ili { Ø } Skup koji ima 1 element skupa naziva se jednočlani ili jedinični skup. D}– skup ima samo 1 element A = {a. c} – skup ima 3 elementa A = {A. Primjer: A = {{1. bicikl – točak nije element tog skupa) A = {D. Skup ne zavisi od rasporeda elemenata. a. skupovi se mogu obilježiti slikom. Njime se samo označava skup. Prvo treba nacrtati elemente skupa. {2. b}. 4}. D} – skup ima 2 elementa Zadatak: Koliko elemenata ima riječ matematika? Ima 6 elemenata.Metodika vaspitno . nego tačka. Skupovi se obilježavaju velikim slovima. {2}} – skup ima 3 elementa. a njihovi elementi malim. b. 2. Kada se skup predstavi slikom insistira se na tome da li pojedini elementi pripadaju ili ne . mogu se obilježavati navođenjem elemenata skupa. 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Postoje 3 načina obilježavanja skupa: 1. Pažnju treba posvetiti redosledu grafičkog prikazivanja.b C . 2}. . 26 . već ga moramo zadati opisno: A = {x/4 ili y?? ≤ 1 000 000} A ={sve djevojčice naše škole} Koji će se način primjeniti zavisi od konkretne situacije. kako bi učenici shvatili da on nije važan. pa tek onda liniju oko tih elemenata. Navođenjem elemenata skup se označava: A = {a. Ako je neki objekat element skupa.

odjeljenju. porodica skup djece. a zatim se posmatra drugi skup. a drugo da je prazan skup podskup svakog skupa. z Kada se ovako formira pojam podskupa onda učenicima damo jedan skup i tražimo da potraže sve moguće podskupove toga skupa. Suština je da učenici shvate da je ovaj skup ujedno i element skupa dječaka u odjeljenju.Metodika vaspitno . 2}.{1.{3}.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM PODSKUPA Posmatra se npr.{1. Važno je da učenici uoče da je svaki skup podskup sam sebi. . 3}.{ Ø }. A 3 . 2. 3} Podskupovi: {1}.{2}. Primjer: A = {1. skup dječaka u . 3}. 3} 27 .podskupu toga skupa. . Ili npr. 2. Česta je grška učitelja: A . Slučaj da su elementi jednog skupa ujedno i elementi nekog drugog skupa onda govorimo2o .{2. a to su 7 dječaci koji sjede do prozora.{1. Očigledno je da je ovaj skup sastavljen od 2 skupa a oni dalje naglašavaju da je riječ o podskupu skupa krušaka – on je samo podskup voća.

onda trba uvoditi pridruživanje koje nije po redu. simetričnost i tranzitivnost. Treba pronaći više primjera (npr. A B ▲ ■ ■ ♥ . 5). Prvi korak je uočiti dve ekvivalentna skupa a zatim 3. učenici prvo moraju upoznati sam postupak pridruživanja. Treba nastojati da svaki učenik što više puta izgovori te riječi. Pirtanja treba postavljati tako da ova svojstva dođu do izražaja. A ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ B .tranzitivnost – ako je skup A ekvivalentan skupu B. . Tek kada učenici do kraja upoznaju ekvivalentne skupove treba ih upoznati sa neekvivalentnim. 4. onda je i skup A ekvivalentan skupu C. aktivnostima i gramatičkim putem. U tom cilju se razgovara sa učenicima o realnim situacijama u kojima se pridruživanje javlja kroz igru (stolice 20. Pridruživanje se može pokazati riječima. da se izbjegne mehaničko pridruživanje 28 . a skup B ekvivalentan skupu C. Ne treba ići na preskok (2. . više putnika nego sjedišta u autobusu). Ako se utvrdi da se dva skupa mogu uzajamno jednoznačno preslikati onda za nih kažemo da su ekvivalentni ili istobrojni. ali tako da ostane nepridruženih elemenataPridruživanja treba da proizilaze iz neposredne okoline i učenikovog iskustva (svaki učenik ima stolicu. onda je i skup B ekvivalentan sa skupom A. Upoznavanje sa neekvivalentnim skupovima takođe se vrši pridruživanjem. učenici 19 – pridruži učenicima stolice).važno je u ekvivalentnosti da sve ide redom i da se strelice ne poklapaju.simetričnost – ako je skup A ekvivalentan sa skupom B. Da bi mogli upoređivati skupove pridruživanjem. 5. ..refleksivnost – znači da je svaki skup ekvivalentan sam sa sobom.. ali svaka stolica nema učenika). Treba im primjerima u svijest ugrađivati da je ekvivalentnost relacijaekvivalencije i da ima 3 osobine: refleksivnost. Kada navedete primjere treba pitati i učenike da navedu neki primjer. stvarima.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UPOREĐIVANJE SKUPOVA Može se vršiti na 3 načina: 1) pogledom 2) prebrojavanjem i 3) upoređivanje pridruživanjem Treći način je najčešći i tako se dobija odgovor na pitanje da li dva skupa imaju jednak broj elemenata ili jedan ima više ili manje.Metodika vaspitno .

I brojno i realno elementi moraju biti jednaki. Redosled navođenja elemenata je irelevantan zajednakost skupova. ali navodimo primjere da bi učenici shvatili ove relacije. Jednakost skupova se označava znakom =. Nova relacija je relacija ekvivalencije što znači da je refleksivna. simetrična i tranzitivna.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM JEDNAKOSTI SKUPOVA Teže je uvesti ovaj pojam nego upoređivanje.Metodika vaspitno . nož} Napomena: u skupu su ovi predmeti nacrtani! Dva skupa su jednaka samo ako su oba sastavljena od istih elemenata . a ako su jednaki onda moraju biti ekvivalentni. Imamo 3 dječaka koji se igraju u dvorištu i ta 3 dječaka uđu u učionicu. R:A=A S : A = B = >B = A T: A = BČ B = C = >A = C Ove termine ne upotrebljabamo. To su dva ista skupa ili: ◦makaze ◦ključ ◦nož = {makaze. npr. Zadatak: Učenici treba da izdvoje crvene i žute žetone i naprave 2 skupa. oni ne moraju biti isti. Treba početi sa primjerima. Beograd je glavni grad SCG. Ako su dva skupa ekvivalentna. 29 . Svaki skup je jednak samom sebi. ključ.

c) članovi recitatorske sekcije.Metodika vaspitno . R L 7 11 12 30 . 5} KOMPLEKSNOST SKUPA CBA – kompleksnost skupa A u odnosu na skup B su oni elementi koji ga dopunjuju do unije. oni koji su iz drugog skupa. Presjek čine svi elementi zajednički u oba skupa AČ B = {3} Razlika skupova: A\ B = {1. 2. B = {3. Svi elementi prvog skupa u A U B = {1. 5} Z℮ A CAB = {1. 5}. 5}.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OPERACIJE SA SKUPOVIMA Unija dva skupa (U). 2. Odrediti kojiko učenika su:a) članovi obje sekcije. b) članovi samo literarne sekcije. 3. 2} Z℮∕ B Zadatak. U jednom odjeljenju ima 30 učenika. 3}. a nisu u prvom. 18 su članovi recitatorske a 23 članovi literarne sekcije. B \ A = {4. A B ◦1 AUB ◦1 ◦2 ◦3 ◦3 ◦4 ◦5 ◦2 ◦3 ◦4 ◦5 Ako dva skupa nemaju ništa zajedničko onda su: disjunktivni skupovi. 4. 4. A = {1. 2}. CBA = {4.

Riječ je samo ime broja. kroz manipulisanje oznakama. nastanak pojma broja koji je za jedan veći od prethodnog. Sastavljene su iz kružića čiji se sadržaj može jednim pogledom obuhvatiti: Bornove slike: ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Bitno obilježje ovog pristupa je što više posmatranja. za broj 2 na oči. krila ptice. mogle su biti posmatrane i brojevne slike čiji su elementi jednostavni. U tom periodu se smatralo da se pojam prirodnog broja može izraziti izgovorenom ili napisanom riječi. za broj 3 nojeva šapa. Ostali brojevi su rezultati brojeva i računanja. za boj 4 kandže ptice. Treću fazu karakteriše nastanak pojma . formiranje brojeva do 6 3. Senzualisti smatraju da je porijeklo pojma u našim čulima. Pet je pristupa: 1) verbalni. shvata njihovo značenje. Pristalice perceptivnog pristupa smatraju da se posmatranjem uspostavlja veza između fizičke strukture objekta i mentalne strukture koje se formiraju na osnovu posmatranja. noge. Zasnovan je na senzualističkoj filozofiji Loka. za broj 5 prsti ruke itd. Se javlja drugi pristup koji se zasniva na shvatanju po kome su percepcije i predstave osnove za formiranje pojma prirodnog broja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA PRIRODNOG BROJA To je jedan od najvažnijih zadataka početne nastave matematike. Ovaj pristup je neodgovarajući jer brojevi nisu riječi. Kao predmet posmatranja mogli su se uzeti različiti objekti raspoređeni u prostor. 4)skupovni i 5) kombinovani. karakteristika mnogo vezuje se za broj 7. formiranje beskonačnog niza prirodnih brojeva.Metodika vaspitno . prije svega sabiranja. 3) brojevni. Ostaci toga vjerovanja su intenzivno prisutni i danas u narodnim predavanjima (???). Brojevi od 3 do 6 nastali su neposrednom opservacijom i sledbenikom. Njih su konstituisali Born (???) i dr. Sledbenik je onaj činilac koji je omogućio da se od neposrednog posmatranja može formirati beskonačan niz. Prednosti nad verbalnim pristupom su što unosi očiglednost 31 . 1) Verbalni – pristup dominira u srednjovjekovnoj nastavi i periodu renesanse.sledbenik. slike tih objekata i ono što je karakteristično. U drugoj fazi. Može se zaključiti da su brojevi 1 i 2 nastali isključivo neposrednim zaključivanjem. Npr. 2) U XIX v. Smatralo se da se. formiranje broja 1 i 2 2. Zajedničko obilježje za prve dvije faze je upotreba karakterističnih skupova. Metodika matematike pokazuje različite pristupe formiranju pojma prirodnog broja. U prvoj fazi razvoja sve skupove ljudi smatraju i podvode pod pojam – mnogo. Prirodni broj je osnova za dalji rad u matematici. kako bi se stekle predstave o nekom broju i apstrakcijom došlo do opšteg pojma. 2) perceptivni. ruke. za broj 1 pokazati na Sunce. Nila i dr. Razvoj prirodnog broja je prošao kroz 3 faze: 1.

Pristalice ovog pristupa smatraju da međusobno ekvivalentni skupovi čine tzv. da se brojanjem može formirati pojam svakog prirodnog broja. ako dijete već poznaje pojam broja. a zanemaruje se aktivnost kao što je učenikovo manipulisanje skupovima.broj se ne vezuje za realnost. ne uspostavlja se veza sa skupom. a koordinatni broj praznog skupa je 0. Otežano je i razumijevanjeinvarijantnosti broja elemenata u skupu. Ovaj pristup je. apstrahujući nevažna i generalizujući važna svojstav.broj se poistovjećuje sa brojevnom riječi. Javlja se početkom XX v.očigledna podloga za brojanje je brojevna osa. 4) Skupovni pristup je zasnovan na shvatanju da se pojam broja može izvoditi radom sa skupovima. ovako formirani pojam. klasu ekvivalentnih skupova – zajedničko svojstvo te klase je izraženo koordinativnim brojem. Metodičari ovoga pristupa smatraju. matematičkog karaktera. odnosno pomoćuekvivalentnog skupa. otežano primjenjuje u realnosti i otežano se formiraju odnosi među brojevima. kocke.pojam broja izvodi se iz realnosti i lako se u njoh primjenjuje. Treba računati na to da se broj 1 uzme dovoljan broj puta kao dobrojenik.da se broj shvata kao svojstvo konačnih skupova.do broja se dolazi polazeći od skupova. aksiomatski.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ u nastavu matematike. U istom su rasporedu pa se tada broj poistovjećuje. u suštini. Osim toga. označavaju svojstvo brojevnih skupova. a brojevne slike ne omogućavaju to shvatanje. Koordinatni broj jediničnih skupova je 1. . zahvaljujući brojevnoj pravoj. . ovaj pristup je usklađen sa dijalektičkim putem sticanja znanja. Tako npr. Nedostatak je što se pojam broja formira posmatranjem statičnih brojevnih slika. i potiče od Fregela (?) i Rasela. Brojevna prava je očigledan pristup: ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 Ovaj pristup je. Apstraktno mišljenje se ostvaruje u procesu odbacivanja nevažnih pojmova i prednost je što on uvažava uzrasne razlike učenika i omogućava im da svoje mišljenje podkrepljuju operacijama sa konkretnim objektima. plodovi i sl. 32 . 3) Brojevni pristup – pojma broja se izgrađuje brojanjem i aktivnostima sa brojevima.koriste se različiti didaktički materijali. . Živo opžanje se ostvaruje u procesu posmatranja i manipulisanja. Glavna obilježja su: . ali nije dovoljno za formiranje pravih brojeva. .Metodika vaspitno . ako posmatramo skup od 2 elementa i sve moguće skupove koji su njima elementi. i zajednički im je koordinatni broj 2. stavra bolje uslove za usvajanje pojma prirodnog broja. Prednost ovog pristupa je: omogućava da se pojam broja izvede iz objektivne realnosti – osnovna ideja mu je da objektivnom broju nađemo odgovarajući primjer iz realnosti. kuglice. Obilježja ovog pristupa su: . Polazi se od pretpostavke da većina djece već zna da broji i da to manje treba uzeti za osnovu. Zbog toga se. .do pojma broja dolazi se brojanjem. .brojevne riječi dobijaju ispravno tumačenje. Zasnovan je na Peonovim (Leonovim???) aksiomama. Najveća slabost je što su brojevne slike statične. . Ako se promijeni raspored slike to više nije taj broj.

Poznajući naše učenike.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . a misaona aktivnost postaje veća. i da brojeve do 20 treba tako uvesti. a ostale brojevnim. Taj rad ima za cilj da učenicima omogući prelaz iz područja čulnog u područje racionalnog saznanja. 5) Kombinovani pristup – metodičari matematike danas smatraju da pojmove prvih brojeva treba formirati skupovnim. prva varijanta je dovoljna (brojevi do 5). . a neki.skupovi se formiraju iz didaktičkih materijala. Neki metodičari smatraju da je dovoljno prvih 5 brojeva uvesti skupovnim pristupom. jednostavno odvoje određeni broj predmeta koji kasnije. prema zadatom broju. Drugi smatraju da prvih 10 brojeva treba uvesti skupovnim pristupom. 33 . Može se ići i do 10 ako je sastav odjejlenja takav u razvijanju sposobnosti učenika. a ostale brojevnim pristupom. Skupovnim se stvaraju uporišne tačke za dalje formiranje pojmova.Metodika vaspitno . Do datog broja se koriste razne vježbe u kojima učenike stimulišemo da.skupovni pristup obezbjeđuje materijalističko shvatanje pojma broja. postepeno smanjujemo.

naučiti učenika da broji.osposobiti učenike da rešavaju zadatke u okviru ovog bloka. 3+2.upoznati operacije sabiranja. Blokovi se uvode u sadržaje matematike koje obradimo u jednom bloku.. . oduzimanja i znakova za njih.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POČETNI BLOKOVI BROJEVA To su neki okviri u kojima nastavnik na datom uzrastu treba da se kreće... .. Obraditi ovaj blok znači: .. . knjiga i sl. 4+1 a to je osnova za računske operacije. Formiranje pojma broja 1 uočavamo skupom koji ima 1 element (učitelj. po analigiji prenosimo na sledeći i samo ih proširujemo. do 1000 000.).ovaj pristup obavezuje učitelja da održi 5 časova iz ove oblasti. Oni pogledom razlikuju i one skupove 3+1.upoznati značenje znaka za relaciju veće. . jednako. . slika.. a osnova za uvođenje znakova relacija i uvažava prethodno znanje i aktivnost učenika.Metodika vaspitno . 1.1 .formirati pojam svakog broja od 1 do 5. . 2 člana i 5 članova skupa.naučiti učenika da piše brojeve. skupova koji imaju 1 element..mora se poštovati opšta shema. Ti blokovi su: blok brojeva do 10.formiranje brojeva. 10 je i prirodna cjelina za dekadni brojevni sistem. do 1000. . Tražimo od učenika da sami pronađu takve primjere. kao Marojević. do 20... zalažu se za podjelu ovog bloka na 2. do 10. Drugi opet smatraju da to treba da ostane blok brojeva do 10. U svakom sledećem bloku primjenjuju se prethodna znanja i dalje proširuju. Jedino neslaganje nastaje kada je u pitanju prvi blok. manje. Zalažući se za blok brojeva do 5 Marojević ističe da djeca pogledom razlikuju 1 član. BLOK BROJEVA DO 5 Prvi kontakt sa učenicima koristimo da steknemo predstavu o tome šta imaju učenici. do 5 i do 10.sledeći korak je kada uz sliku pišemo odgovarajući broj 34 . Oni koji se zalažu za blok do 10 ističu da je to u skljadu sa matematičkom sistematikom i da je on dovoljno širok za početno upoznavanje sabiranja i oduzimanja. Kada je riječ o upoređivanju početnih blokova brojeva. Drugi korak je pokazivanje slika. kroz razgovor sa svakim pojedinačno. Tako neki metodičari.jedna vaza . Traži se da učenici u govoru stalno potenciraju riječ – jedan. U tim prvim koracima akcenat nije na računskim operacijama već uvježbavanje pisanja brojeva i formiranja pojma broja. . . do 100.. metodičari su jedinstveni..

Kasnije se prelazi na primjere koji nisu prirodno vezani. najbolje je početi sa primjerima skupova koji su u paru (cipele. Od učenika se traži da sami daju primjere.Metodika vaspitno . razlika je što se kasnije ne mora navoditi toliki broj primjera. apstraktni. tekstualnu i kinestetičku percepciju predmeta. predmeti se ne pomjeraju. Učenici tako stiču znanja o povezanosti riječi i broja elemenata. Opšta metodička shema u svim slučajevima je ista. po prirodi. Pored opšte sheme za brojeve 3. Kada je u pitanju broj 2. Mogu se koristiti i drugi didaktički materijali (štapići. treba im dati predmete koji se ne mogu pomijerati da ne bi došlo do slučaja da ponovo pomjere predmet. žetoni i sl. Na isti način se formiraju i prvih pet pojmova broja u predškolskim ustanivama. Istraživana je i fizička aktivnost. Pri prebrojavanju elemenata važno je insistirati da učenici spoznaju koliko ukupno ima elemenata. 2) Naučiti učenike da broje – brojanje po redosledu dolazi onda kada učenici steknu pojam broja.). Prilikom osposobljavanja učenika za brojanje treba se pridržavati sledećeg postupka – brojanje predmete pomicanjem.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Onda učenici shvataju da brojem 1 označavamo apstraktni pojam. 4 i 5 treba koristiti određene brojevne slike: ◦ ◦ ◦ 2+1=3 ◦ ◦ 2+2=4 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ 3+2=5 Ujedno se stvaraju osnove za upoznavanje operacije sabiranja. to je najlakši način koji obezbjeđuje vizuelnu.) Didaktički materijali omogućavaju vizuelizaciju matematičkih objekata koji su. 35 . Isto je i brojanje dodirivanjem. Učenici potpunije shvataju suštinu brojeva. rukavice i sl.

■ ◦ Treći korak je upoznavanje relacijskih znakova >. To treba i govorom ovladati: ’’Broj 1 je manji od broja 4 jer je sa lijeve strane na brojevnoj skali’’. = ■ ■ ■ ◦ ◦ 4> 3 3 I korak II korak III korak 4 Insistira se da učenici izgovore npr. Rezultat treba da bude shvatanje činjenice da je broj na polupravoj sa lijeve strane uvijek manji od broja sa desne strane.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RELACIJE BROJEVA DO 5 Uvijek se po nivou razredne nastavepolazi od upoređivanja skupova konkretnih predmeta.Metodika vaspitno . ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 Relacija jednakosti se uvodi tek poslije relacije jednaka broju 2. < i >. <. broj 4 je veći od broja 3 ili 2 3 2< 3 Kada se prevaziće faza skupova prelazi se na brojevnu polupravu. Drugi korak je upoređivanje brojevakoji su karakteristični za te skupove. To mogu biti razni didaktički materijali ali se bira ono što je učenicima blisko. Treba insistirati na tome da je riječ dva 36 .

Treći korak se odnosi na objedinjavanje ova 2 disjunktivna skupa i koristi se znak jednakosti. odrede se njihovi koordinatni brojevi. b) imamo dva skupa i vršimo njihovo združivanje. Kad stvorimo takvu situaciju organizujemo manipulisanje sa skupovima. U tom smislu učenici shvataju da je 4 = 3 + 1 i obrnutozdruživanje 3 + 1 = 4. Ovdje je važnije da se do zbira dva broja ne dolazi zapamćivanjem. skupa i podskupa. zatim slijedi zapis a + b i tek na kraju iznalaženje zbira a + b = c. skup jabuka. ▲ ▲ 2 1 3 2 1 37 . Ponekad je korisno da. nago zbrajanjem 2 broja. Rastavljanje skupova na podskupove radi se zato da se učenici osposobe da kasnije mogu brojeve rastavljati na njihove cjeline. b) brojevne odnose – npr. a to je da do pojma sabiranja u bloku brojeva do 5. tj. tj.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA SABIRANJA PRIRODNIH BROJEVA Uvodi se tek poslije uvođenja relacija. Skup na podskupove možemo rastavljati s obzirom na: a) logičke odnos – npr skup djevojčica. suprotne računske operacije. ako imamo dva disjunktivna skupa.. a drugi rastavljanje elemenata iste vrste. uniju. Manipulisanje može biti dvojako: a) rastavljanje skupova na njegove podskupove.Metodika vaspitno . skup 5 olovaka.. Prvi znači rastavljanje različitih vrsta elemenata. sabirajući. Osnovni cilj je da osposobimo učenike da razumiju odnos između cjeline i djelova te cjeline. Danas se u većini zemalja istovremeno uvodi pojam sabiranja i oduzimanja ili množenja i dijeljenja. To daje bolje rezultate kada se radi odvojeno. Na osnovu toga izvodimo zapis za zbir i uvodimo znak za operaciju. Postoje dvije etape u uvođenju sabiranja: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I Etapa implicira osnovno metodičko pravilo. moramo doći na taj način što ćemo stvarati konkretne situacije koje nam daju povod da operišemo. tj. Kada je riječ o združivanju dva skupa karakteristično je da. nakon rastavljanja skupa ’C’ obzirom na brojevne odnose > ponovo vršimo združivanje elemenata i na taj način se vraćamo na početni položaj. a nepoznata je unija i zbir tih brojeva. Novija shvatanja pokazuju da je izgleda djelotvorniji prvi postupak. To je prva računska operacija koja se usvaja.

2 + 1. Metodičari zaj postupak treba da osmisle da učenici zbir 3 + 2 shvate kao traženje sledbenika. 38 . a na drugoj 1. kod ovog dodavanja.. POJAM ODUZIMANJA PRIRODNIH BROJEVA Polazi kroz etapu konkretnih i apstraktnih operacija. Zadaci pogodni za sabiranje i oduzimanje su brojanje unaprijed i brojanje unazad. npr. po pravilu. 2) Na igralištu igra 5-oro djece. 1) Zečiću su date 5 šargarepa.i. Broj 0 se prirodno javlja sa oduzimanjem kao koordinatnim brojem skupa. Važno je da učenici shvate da se 0 uvijek dobije kada se oduzimaju dva jednaka broja. npr. Kod oduzimanja treba uvažavati određenu postupnost u pogledu zahtjeva. iznalaženje sledbenika nekom broju. npr. Zadaci za oduzimanje mogu se davati u 2 varijante: zadaje skupove i elemente u skupovima i zadaci. I etapa – data su 2 skupa A i B. nema velikih problema.. Tek pošto shvate pojam oduzimanja. dodavanje po 1. Koliko je jabuka na dvije tacne. za koliko je više na prvoj nego na drugoj? FORMIRANJE BROJA ’’0’’ (’NULA) Obrađuje se na kraju obrade bloka brojeva do 5. nekoliko ih je otišlo a ostalo je 2. 1 + 1. pojeo je 3 a ostale su 2. 5 – 2 = 3 jer je 2 + 3 = 5. u suštini. tj.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2+1=3 2+1=3 II Etapa – smisao sabiranja u apstraktnoj etapi je. npr. Koliko je djece otišlo? 3) Na tacni je 5 jabuka. Ovo je dobar uvod u misaono sabiranje. 3 + 2 = (3 + 1) + 1 ili 4 + 2 = (4 + 1) + 1. pri čemu je podskup skupa A i njihov koordinatni broj. uvode se pojmovi umanjenik. II etapa – kada učenici shvate pojam oduzimanja onda se to znanje povezuje u cjelinu sa sabiranjem. umanjilac i razlika.Metodika vaspitno . Ovdje se teškoće javljaju kada treba dodati 2. Ovdje je računaljka nezaobilazno sredstvo. nepoznata je njihova razlika A\B i njen koordinatni broj.

učenike smo već uveli u određene brojeve. FORMIRANJE BROJA 10 Pojam broja 10 treba shvatiti kao sledbenikbroja 9. U bloku brojeva do 10 prvo se obrađuju: . ali pojam broja 10 treba shvatiti i kao zbir dva broja. 3.relacije >. =. npr. Kako formiramo brojeve 6. npr. 1. . 0. Sa uvođenjem broja 10 otvaraju se 2 problema: problem razlike između cifre i broja i problem pozicionog struktuisanja i zapisivanja niza prirodnih brojeva. a broj 10 sa dvije cifre.operacije + i – Metodička obrada brojeva od 6 do 10 je ista kao i kod brojeva od 1 do 5. U tom bloku. 5. 8 + 2 = 10 i 6 + 4 =10. jedinica drugog reda.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ BLOK BROJEVA DO 10 Karakteristike ovog bloka su: 1. Dva su zakona: 1) Komutativni zakon za sabiranje 2) Asocijativni zakon za sabiranje 39 . 2. <. Ovaj blok je karakterističan što se u njemu svi brojevi.Metodika vaspitno . 9 i 10 – možemo na 2 načina: skupovni i brojevni pristup. 4. 7. 2. osim broja 10 zapisuju jednom cifrom. Brojevi u bloku do 10 imaju elemente čijim kombinovanjem nastaju svi drugi prirodni brojevi. 8. Broj 10 treba shvatiti kao osnovu za formiranjedesetke koja nije ništa drugo nego broj.

ali je različit redosled sabiranja. Ukupan broj je isti. 2) upoređivanjem brojevnih jednakosti 3) upoređivanjem zbira dužina 1) Prvi način – analizira se situacija i utvrđuje šta je u datim primjerima isto i različito.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST SABIRANJA Postoje 3 načina: 1) na osnovu operacija sa skupovima. 2+3=5 4+3=7 3+2=5 3+4=7 Treći način više se koristi na brojevnoj pravoj ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Na komutativnost upozoravamo kao na oblast koja ima praktičnu stranu ili dimenziju. 40 . 2) Drugi način – primjer: 4 žetona 6 žetona 4 + 6 = 10 6 + 4 = 10 Rezultat je isti bez obzira na rezultat sabiraka.Metodika vaspitno .

3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ASOCIJATIVNOST SABIRANJA Pravimo problem. Problem se rešava na 2 načina (ili 3): 1. Prvi način – polazimo od operacija sa skupovima i podskupovima. što mi postavimo zadatak. da se ne ostaje na planu teorijskog. 2 + 3 + 4 = ( _______ + _______ ) + 4 = Asocijativnost nam omogućava da učenici shvate dvije važne činjenice u MMO: 41 . na stolu imamo 2 žuta. već treba da mu damo tzv.Metodika vaspitno . u smislu. (2 + 3) + 4 = 9 2 + (3 + 4) = 9 Treći način – preko brojevne duži ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Ovdje je važno da asocijativni zakon nije sam sebi cilj. praktičnu dimenziju. upoređivanjem brojevnih jednakosti. 2 + 3 + 4 tj. upoređivanjem dužina. operacijama sa skupovima. Asocijativni zakon značajan je što se prvo upotrebljava zagrada. 2. Drugi način – upoređivanje brojevne jednakosti ili nepotpuna indukcija. 3 zelena. npr. 4 crvena žetona 2+3+4=9 Napomena:združivanje učenici označavaju zagradama: 2 + (3 + 4) = (2 + 3) + 4 Redosled združivanja ne utiče na rezultat i to učenici treba da shvate. npr. A U (B U C) = (A U B) U C Npr. da izračunaju zbir 3 sabirka.

npr. od jednostavnog ka složenom. Osnovna pretpostavka za upoznavanje bloka brojeva do 20 su svi sadržaji koji su obrađeni u bloku brojeva do 10. U skupovnom pristupu treba uzimati predmete iz neposrednog okruženja. Prvi put se upoznaju desetice kao jedinice brojeva. U bloku brojeva do 20 počinje i obrada tablice množenja. npr. kažemo da je 13 < 14 ili 14 > 13. Učenici uočavaju i stiču prve pojmove o dekadnom brojevnom sistemu. Najpogodiniji didaktički materijal su štapići: 42 . 4) sabiranje sa prelaskom preko desetice. predmetima. 13 i 14. 2) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja čiji je zbir 20.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1) Da je sabiranje binarna operacija (to znači da možemo samo 2 broja sabrati). Redosled je bitan i zasnovan na Distevergovim pravilima: od poznatog ka nepoznatom. a brojanje da bude realno. završavaju u drugoj desetici. Kad upoređujemo brojeve.naučiti i odrediti nepoznati sabirak. 2) Da način združivanja ne utiče na rezultate sabiranja: . Pri formiranju brojeva do 20 može se koristiti ibrojevni i skupovni pristup. Kada je riječ o brojanju može se dati zadatak da se broji do datog broja po 2. 1) 2) 3) 4) 5) Obraditi blok brojeva do 20 znači: .naučiti sabirati i oduzimati . u pogledu načina izvođenja.Komutativni zakon a+b=b+a . 3) sabiranje jednocifrenog i dvocifrenog bloka.Metodika vaspitno . SABIRANJE DO 20 Ima svoj metodički redosled: 1) sabiranje broja 10 i nekog jednocifrenog broja (10 + 3). a može se brojiti unazad. 13 + 7 = 20.obrađivati brojeve do 20 .upoznati brojeve do 20 . umanjenik i umanjilac.Asocijativni zakon (a + b) + c = a + ( b + c) BLOK BROJEVA DO 20 Zašto se obrađuje ovaj blok brojeva? Zato što postoji velika razlika između prve i druge desetice. Sabiranje i oduzimanje sa prirodnim brojevima se. kada je zbir u okviru bloka brojeva do 20.

. .zadaci promjene. npr.radi se sa imenovanim i neimenovanim brojevima. 3) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog u okviru druge desetice (18 – 5). npr.. a Dunja 2 puta više od njega... 2) oduzimanje jednocifrenog broja od 20 (20 – 6).kombinovani zadaci. (16 – 6). Koliko olovaka imaju zajedno? . Kada je u pitanju sadržaj u bloku brojeva do 20. Oni moraju: 1) znati dopunjavati brojeve. . Mentalne sheme za svaki slučaj: 1) 15 – 5 = 10 + (5 – 5) = 10 + 0 = 10 2) 20 – 6 = 10 + (10 – 6) = 10 + 4 = 14 3) 18 – 5 = 10 + (8 – 5) = 10 + 3 = 13 43 . 3) broju 10 treba dodavati ostale brojeve. majka mu da još 5. a Bojan 8 olovaka. 3) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja kada je zbir u okviru do 20 (14 + 3) 14 + 3 = 10 + (4 + 3) = 10 + 7 = 17. ako Marko ima 7. 3) znati kojiko je ostalo kod broja koji smo uzeli. tako da razlika bude 10 (15 – 5). 10 + 3 . prvo zahtijevati da učenici broje koliko su već prethodno naučili. zasniva se na prethodno stečenom znanju da je 4 + 6 = 10 i odgovarajućoj očiglednoj podlozi.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ METODIČKI REDOSLED SABIRANJA 1) Kada imamo deseticu i jednocifren broj. 4) Sabiranje sa prelaskom preko desetice: 8 + 5 = ( 8+ 2) + 3 .. 4) oduzimanje sa prelazom preko desetice (15 – 8)..Metodika vaspitno . npr. 14 + 6 = 10 + (4 + 6) = 10 + 10 = 20.polazi se bez didaktičkih materijala. Kada je u pitanju sabiranje 2 broja sa prelaskom preko desetice mehanizuje se efikasnom sabiranju sa grupisanjem sabiraka koji su jednaki.polazi se od realne situacije.. onda taj sadržaj treba rasporediti na sledeće slučajeve: 1) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog.. npr. (20 – 3).za sabiranje: . Koliko ima ukupno kifli? . Vlado ima 5 sličica. Koliko sličica ima Dunja? ODUZIMANJE U BLOKU DO 20 Važi isto i kod sabiranja: . 14 + 6.zadaci upoređivanja. npr. (13 – 2). (14 – 9).. ne treba biti problema (štapići) 2) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja. npr. 8 + 5 = 3 + (5 + 5) To je veliki broj operacija za učenike ovog uzrasta. Zadaci koji se mogu zadavati .. ako dječak ima 5 kifli..

Razlika je u tome što se očiglednost koristi sve manje. 80 + 20 = 100. 4) da potpuno savladaju tablicu množenja i dijeljenja. 20 + 7 = 27 3) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog broja 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 Kod sabiranja bez prelazapreko desetice su 3 slučaja: 1) 20 + 7 = 27 2) 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 3) 28 + 2 = 20 + (8 + 2) = 20 + 10 = 30 Kod oduzimanja su 2 slučaja: 1) bez prelaza preko desetice: 28 – 8 = 20 + ( 8 – 8) = 20 + 0 = 20 67 – 3 = 60 + (7 – 3) = 60 + 4 = 64 44 . 8 + 2 =10) 2) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog i jednocifrenog broja sa i bez prelaza 10. broj 84 ima 8 desetica i 4 jedinice. 2) suštinu dekadnog sistema. Ako se koristi didaktički materijal. prisutan je brojevni pristup i za neke od brojeva se rijetko može koristiti brojevna prava. BLOK BROJEVA DO 100 Učenici teba da shvate sledeće: 1) deseticu kao brojevnu jedinicu drugog reda.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 4) I 15 – 8 = 7 + (8 – 8) = 7 + 0 = 7 II 15 – 8 = (15 – 5) – (8 – 5) = 10 – 3 = 7 III 15 – 8 = (15 + 5) – (8 + 5) = 20 – 13 = 7 Potrebno je što više tekstualnih zadataka jer ima više praktičnih problema. učenici broje štapiće do 10. SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 100 Ove dvije operacije do 100 vrše se po sledećem redosledu: 1) sabiranje i oduzimanje desetica (4 + 3 = 7 => 40 + 30 = 70. drugi jedinica – npr. Brojevi iz bloka do 100 sastoje se iz 2 dijela: jedan dio je desetica. Veliku pažnju treba posvetiti analizi broja. 36 ( tridesetšest). Učenici treba da shvate da npr. 5) da se upoznaju sa postupcima množenja i dijeljenja koji nisu obuhvaćeni tablicama. primjenjujući najcjelishodnije računske postupke i služeći se tablicom sabiranja i oduzimanja. vezuju ih u skupove i onda broje desetice. U bloku brojeva do 100 imamo slične ciljeve kao i kod ostalih blokova i slične metodičke postupke. 3) da potpuno ovladaju terminom usmenog sabiranja i oduzimanja do 100. 24 (dvadesetčetiri). Kada je riječ o formiranju pojmova do 100. ali i da istovremeno znaju da se 5 desetica i 8 jedinica zapisuje kao 58.

2) upoznavanje sa tablicom množenja i dijeljenja. na 2 kola ima po 4 točka. Množenje i dijeljenje posmatramo sa sledećeg aspekta: 1) formiranje pojmova množenja i dijeljenja. polazimo od situacije koja daje povod množenju ali te situacije možemo opisati kao disjunktivne unije jednako broju skupova. razredu. na 3 bicikla ima po 2 točka. npr. na 2 ruke imamo po 5 prstiju. 1) bez prelaza preko desetice: 30 + 27 = 30 + 20 + 7 = 50 + 7 = 57 46 + 32 = 40 + 6 + 32 = 40 + 38 = 40 + 30 + 8 = 70 + 8 = 78 47 + 23 = 40 + 7 + 23 = 40 + 30 = 70 40 + 7 + 20 + 3 = 60 + 10 = 70 2) sa prelazom preko desetice: 45 + 38 = 40 + 5 + 38 = 40 + 43 = 83 Oduzimanje: 1) bez prelaza desetice: 48 – 20 = 40 + 8 – 20 = (40 – 20) + 8 = 20 + 8 = 28 89 – 32 = (80 – 30) + (9 – 2) = 50 + 7 = 57 60 – 23 = 60 – (20 + 3) = (60 – 20) + 3 = 47 3) sa prelazom: 63 – 35 = 63 – (30 + 5) = 63 – 30 – 5 = 28 MNOŽENJE I DIJELJENJE Učenici se sa množenjem i dijeljenjem susreću u 3. 3) dijeljenje sa ostatkom.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2) sa prelazom preko desetice: 74 – 7 = 74 – (4 + 3) = (74 – 4) – 3 = 70 – 3 = 67 Treći slučaj kod sabiranja. u 3 koraka: 1.Metodika vaspitno . POJAM MNOŽENJA Prirodne brojeve obrađujemo u 2 faze: I etapa konkretnih operacija II etapa apstraktnih operacije I etapa . 45 .karakteriše je to da se pojam množenja izvodi izvodi iz realnosti.

Združivanje se mora govorno pratiti. 2 x 5 a) na 3 bicikla po 2 točka 3x2 b) na 3 auta po 4 točka 3x4 3. tj. (1. kada se odvojio od realne podloge. npr. B = {4. kao reakcija na unaprijed navedene primjere u 1.korišćenjem tablice množenja. (2. 3. 5). tj. izračunavanje vrijednosti izraza a i b na sledeće načine: . Potom se uvode sledeći pojmovi: prvi činilac. i to 3 tipa: 1. počinje u trenutku kada se težište aktivnog rada sa učenicima prenosi na broj.Metodika vaspitno .pomoću sabiranja. 46 . Najjednostavniji je prvi tip. II etapa – počinje tek nakon formiranja pojma množenja. 5} A x B = { (1. 5). 4). Može se grafički predstaviti i formulisati pomoću tablica. (3. (2. (3. 2. 5) } Dekartov skup je skup uređenih parova. Savremenu nastavu matematike karakteriše uvođenje pojma množenja na osnovu Dekartovog proizvoda skupova A = {1. . zadaci tipa poređenja. združivanja. 4). misaono područje. tj.prebrojavanjem (2 x 5 = 10). 3}. zadaci tipa direktnog (Dekartovog) proizvoda. koraku formira izraz a x b.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. 2. . drugi činilac i proizvod. na x mjesta po ’’y’’ elemenata. Pojam množenja uvodimo da bi se mogli rešavati zadaci. 4).

sabiranja i množenja. Npr.Asocijativno svojstvo množenja ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ .Metodika vaspitno . brojevna slika 3 x (4 + 2) = 3 x 4 + 3 x 2 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Osim distributivnih zakona sabiranja i množenja uvodi se i distributivni zakon odnosa množenja i oduzimanja d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ 3 x (6 – 2) = 3 x 6 – 3 x 2 47 . b) u 4 reda po 2 elementa .Zakon distributivnosti je prvi zakon koji uspostavlja vezu između 2 računske operacije.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST MNOŽENJA a) u 2 reda po 4 elementa.

prebrojavanjem i putem veze množenja i dijeljenja. ide postepeno. 10 prstiju na 2 ruke 10 : 2.Metodika vaspitno . Na kraju uvidimo pojam dijeljenja. ali taj skup vidimo razvijenog na ’’Y’’ jednakobrojnih skupova. 2. 10 : 2 = 5 Vrijednost x : y se može odrediti: . može se tražiti broj elemenata tih podskupova . X. Prelaz sa I na II etapu. 2) Rastavljanje na navedene situacije izvedene iz realnosti. 48 . npr. uvijek se razlikuje po vizuelnoj strukturi. može se tražiti broj tih podskupova. II etapa – nastaje kada se dobro usvoji pojam dijeljenja i pređe se na misaono područje. Korisno je rastavljeni skup predstaviti grafičkim putem. Prolazi kroz 2 etape: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I etapa sastoji se iz 3 koraka: 1) Svodi se na uočavanje sheme koja čini skup čiju vrijednost znamo npr. 15 klupa na 3 učenika 15 : 3 3) Određivanje vrijednosti x : y = z npr. zapisom x : y. 15 : 3 = 5. djelilac i količnik i prelazimo na rešavanje zadataka koji su istog tipa kao i kod množenja samo što je ovdje dijeljenje u pitanju. Ne prelazi se odmah na brojeve.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIJELJENJE Pojam dijeljenja se izvodi iz realnosti. tj. Ono je uvijek identično. u suštini. Kada rastavljamo skup na jednake brojevne podskupove imamo 2 mogućnosti: 1.

prvo se obrazuje tablica množenja. a x 0 = 0.drugi nivo su brojevi 5 i 10. 3. 6 i 9. 4.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ TABLICA MNOŽENJA I DIJELJENJA Metodičari razlikuju 2 oblika množenja i dijeljenja : . tako da količnik bude jednocifreni broj. a≠ 0 a x 1 = a. tj. Da bi se tablica množenja i dijeljenja usvojila. 2) brojevi 2.četvrti nivo je broj 7. 1. 6. 3 x 0 = 0. Svi ostali slučajevi množenja i dijeljenja su vantablički. kada je riječ o stvaranju tablice. ali svjesno. Kada učenik stvara tablicu polazi se od realnih i jednostavnih primjera. navike moraju da se sprovedu. 8. brojevi 2. 3. U prošlosti se tablica množenja i dijeljenja učila napamet. Nema brojeva 0 i 1 jer autori smatraju da množenje tih brojeva predstavlja lakoću. Postoje 3 etape: 1. Zabilježeno je da je Pitagora u IV v.n. 6. a : 1 = a.Metodika vaspitno .tabličko i . Vrlo važno pitanje. 3 x 1 = 3. mehanički. Učenik mehanizuje tablicu množenja.e. 4. postupak – pravilno uveden pojam množenja i dijeljenja. Tabličko dijeljenje podrazumijeva dijeljenje jednocifrenog ili dvocifrenog broja jednocifrenim. Ima metodičara koji smatraju da treba poštovati tablicu množenja ovim redom: 1) broj 10 i 5 (kao najlakši slučajevi). Različiti su pristupi usvajanja množenja i dijeljenja. 3:1=3 Tablica množenja se može sastaviti na 2 načina: 49 . je kojim redom stvarati tablicu ( od 1 do 10 ili ne).p. . Jedna od varijanti sastoji se u udvostručavanju brojeva: . 0 : a = a. 7. . . Savremena matematika zahtijeva da učenici trajno usvoje tablicu množenja i dijeljenja. 8. 3. 8 i 9. Učenik stvara tablicu množenja.treći nivo su brojevi 3. 7. 9 3) Danas se smatra da se tablica množenja i dijeljenja kod nas usvaja sledećim redosledom: 2. načinio jednu takvu tablicu. Učenik uči tablicu množenja. Tabličko množenje i dijeljenje je osnova cjelokupne računske nastave. 4.vantabličko Tabličko množenje podrazumijeva množenje jednocifrenog broja i opet jednocifrenog i množenje jednocifrenog broja brojem 10. 10. 2. 5.

20 x 2 = 40. 69 : 3 = (60 + 9) : 3 = 60 : 3 + 9 : 3 = 20 + 3 = 23 80 : 2 = (70 + 10) : 2 = 70 : 2 + 10 : 2 = 35 + 5 =40 76 : 2 = ( 60 + 16) : 2 = 60 : 2 + 16 : 2 = 30 + 8 = 38 88 : 22.redom – 2 x 6 = 12.. 23 x 2 = 46. postupak – mehanizovanje tablice je mulotrpan posao i težak. 15 : 2 = 7 (ostatak 1). Kada je riječ o vantabličkom dijeljenju. npr.. 3.. i to: . 55 : 11. .. u suštini.. 2. 3 x 4. pomoću tekstualnih zadataka. . usmeno rešavati zadatke. možemo pismeno i pomoću testova. razlikujemo sledeće slučajeve: 1) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim. npr.sa rastavljanjem desetica – 50 : 2 = 25.. 3 x 6 = 18... Koristi se najčešće kod utvrđivanja i ponavljanja. 11 : 3 = 3 (ostatak 2) 25 : 4 = 6 ( ostatak 1). 59 = 7 x 8 + 3 50 . 3 x 2. npr. 4 x 6 = 24. DIJELJENJE SA OSTATKOM To je... a to znači da možemo usmeno kratko ponavljati tablicu redom i preko reda. . 4 x 3. završna faza izučavanja dijeljenja u bloku brojeva do 100. 69 : 3 = 23 . 30 x 2 = 60. 76 : 2 = 38 2) dijeljenje dvocifrenog broja dvocifrenim i imamo 2 slučaja: ..preko reda – 6 x 6 = 36. 3 x 3. mora biti dinamičan i raznovran. Stalan je prvi činilac. 59 : 7 = 8 (ostatak 3). VANTABLIČKO MNOŽENJE I DIJELJENJE U bloku brojeva do 100 razlikujemo 2 slučaja vantabličkog množenja: 1) množenje bez prelaza preko desetice. 3 x 3... 28 x 3 = 84.. 8 x 6 = 48. npr.bez rastavljanja desetica – 80 : 20. Ne smije se dozvoliti odmah prelaz na pismeno množenje . Koristi se najčešće kod sastavljanja tablice 2. 56 : 14.. npr. Stalan je drugi činilac. postupak – učenik treba da nauči tablicu koju je sastavio.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1.. 2 x 3. 2) množenje koje prelazi preko desetice.bez rastavljanja desetica – 40 : 2 = 20. redom ili preko reda.sa rastavljanjem desetica – 60 : 15.Metodika vaspitno ...

Kada je u pitanju ovaj princip u nastavi matematike svodi de na sledeće: 1. Logički nivo Očiglednost u matematici možemo podijeliti na:  prirodnu  vještačku i  simboličku Drugi način je da učitelj dođe sa unaprijed pripremljenim materijalom. ovdje se poistovjećuju pojam i model. . učenici ne identifikuju model i pojam.’’ 51       . a kad ga formiraju prestaje očiglednost. 2. Mnogi smatraju da je to razlog što učenici teško shvataju pojedine matematičke pojmove.pokaže se model kocke. Greške u nastavi: . moramo imati u vidu da očiglednost u nastavi matematikeima ograničenu ulogu. Očiglednost se posebno primjenjuje u procesu formiranja pojmova.Metodika vaspitno . ’’Nema ništa u našem razumu što prije toga nije bilo u čulima’’ (senzualistička teorija). Matematika operiše apstraktnim objektima i cilj je da ih učenici shvate i njima operišu. Značaj očiglednosti u matematici obrazovanja u suštini proizilazi iz načina saznanja. što je greška. Na njih se u nastavi matematike oslanjamo dotle dok učenici ne formiraju pojam. koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. otvori krake na šestaru i kaže: ’’Ovo je ugao. Pojam se formira na 2 načina: 1. Čulni nivo 2.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIDAKTIČKI PRINCIPI U NASTAVI MATEMATIKE PRINCIP NAUČNOSTI PRINCIP VASPITNOSTI (iz didaktike) PRINCIP SVJESNE AKTIVNOSTI (iz didaktike) PRINNCIP ODMJERENOSTI I INDIVIDUALNOSTI PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI PRINCIP OČIGLEDNOSTI  PRINCIP OČIGLEDNOSTI Specifičnost u očiglednosti u matematici obrazovanja je da su matematički objekti apstraktni.učitelj pokaže pravu. radi sa učenicima a oni uviđaju.

Moguće greške: Ako nastavnik napiše 8+6=14 (jer je sabrao dva neimenovana broja i dobio imenovani) 3 + 6 – 4 + 9 – 2 = 9 – 4 = 5 + 9 = 14 – 2 = 12 5–2+4=3+4=7 Kod ovih zadataka insistira se da se računske operacije odvijaju redom. metode. 2. Da sadržaj koji učenici usvajaju bude naučno zasnovan.Metodika vaspitno . Te pojmove mi izgrađujemo na odeređenim nivoima složenosti. Poluprava je prava ograničena sa jedne strane. Ovaj princip nas stavlja na najveći problem u oblasti matematike. Sam tok nastave nas tjera da pojednostavimo određene sadržaje. Kada se uči osa simetrije Ovo je duž.. da prihvatimo činjenicu da nastavno gradivo matematikeobrazovanja sadrži značajne i manje bitne elemente. zbog toga što sadržaje treba realizovati prema uzrastu učenika. 2. ◦ ◦ duž ◦ poluprava 52 . s jedne strane sa strogo naučnim pojmovima.. nastava matematike treba biti usklađena. To je moguće na 2 načina: 1. 5 + 2 x 4 = 7 x 4 = 28 => netačno Kada se formira skup prirodnih brojeva i kaže se da je 0 prirodan broj ’’0’’ nije prirodan broj. a s druge strane sa uzrastom učenika.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP NAUČNOSTI Ovaj princip se u matematici dvojno tumači: 1. Da se u nastavi primjenjuju samo naučno provjereni postupci. a ne osa Pokaži strane trougla! Paralelne su prave koje nemaju zajedničkih tačaka (greška) Koliko je prirodnih brojeva između 2 i 5? (3 i 4) Posebne greške u ovom slučaju dolaze kada nevješt učitelj daje definicije: Duž je prava sa dvije tačke (prava nije ograničena).

za postupnošću i . prilikom izbora u planiranju sadržaja. svakom nastavnom času. .Organizacioni oblici nastave po ovom principu: dopunska. u procesu obrade tih sadržaja. sekcije i takmičenja. postepeno. radni listići i udžbenici. 2. Iz tog proizilazi zahtjev da sposobnijim učenicima treba davati složenije zadatke i zahtjeve. Greške kod ovog principa: . 53 . Važno je da se do pojedinih matematičkih pojmova dolazi preko više pojedinačnih slučajeva. Ako se u nastavi matematike ne vodi računa o individualizaciji. dodatna. Zadatak učitelja je da što bolje upozna mogućnosti učenika da djelovanje može prilagoditi tim mogućnostima. onda su najbolji učenici pasivni a loši se priključuju. nalaže se da se prvo odrede pojmovi. pa termini. programirani materijal.  PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI Riječ je o ova dva zahtjeva: . Za realizaciju ovog principa posebno su pogodni: • individualizovana nastana • individualna nastava • problemska nastava .za sistematičnošću. Sistematičnost i postupnost u nastavi matematike dolazi do izražaja: 1. Sistematičnost i postupnost nas osigurava od rizika da istovremeno obrađujemo sadržaje koji nisu usko povezani ili sadržaja koje učenici nisu prethodno obrađivali. 4. dolazi do izražaja u svakoj nastavnoj jedinici.Tehnike za primjenu ovog principa su: nastavni listići.Metodika vaspitno .na početku časa se da složen zadatak. učenici tako gube strpljenje.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE Njegova suština u matematici obrazovanja u tome da se u procesu nastave matematike poštuju individualne mogućnosti svakog učenika. 3.

Nije dobro da se grupe stalno mijenjaju. od jednostavnih ka složenim. Pozitivne strane su: nastavnik u takvoj situaciji može istovremeno da se obraća svim učenicima. po polu. pod rukovodstvom nastavnika. Grupe mogu biti trajne i privremene. krutost organizacije razbija se i povećava angažovanje učenika makar u jednom dijelu časa. Kako organizovati čas sa ovakvim oblikom rada? 1) Frontalnim radom se učenici upoznaju sa ciljem i formiraju se grupe 2) Dijele se zadaci po grupama 3) Individualni rad po grupama 4) Članovi grupe pomažu jedni drugima 5) Izvještavanje grupe 6) Sinteza svih izvještaja u cjelini.Metodika vaspitno . zajedničkom interesu. težini zadatka. 2. Slabosti se otklanjaju kombinacijom sa drugim oblicima rada. Najčešće se koristi pri obradi novih sadržaja kada svim učenicima treba dati iste informacije. dvije grupe rade na različitom sadržaju c.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . Grupe se mogu formirati po: 1. po slobodnom izboru učenika. Osnovna karakteristika ovog oblika rada je što je sinteza individualnog rada članova grupe. Grupni oblik rada – učenici ojeljenja se dijele na više grupa od kojih svaka samostalno radi pod rukovodstvom nastavnika. ali ni da budu uvijek iste. Negativne strane su: nastavni proces je podešen prema prosječnom učeniku. vrlo je ekonomičan. zapostavljeni su i bolji i slabiji učenici. 3. po dvije grupe imaju iste sadržaje. posebno na časovima vježbanja i ponavljanja. Ne postoji strogo utvrđen kriterijum koliko učenika treba da broji jedna grupa – efikasnim se pokazala grupa od 3 do 6 učenika. OBLICI RADA U PROCESU MATEMATIKE OBRAZOVANJA Frontalni oblik rada – podrazumijeva pojedinačni simultani rad svih učenika jednog odjeljenja na istom gradivu. Ovdje je indirektno rukovođenje. Varijente grupnog rada su: a. 4. 6. isto gradivo se obrađuje. lako se priprema. Bitna obilježja frontalnog oblika rada su: istovremeni rad sa svima u odjeljenju. ekonomično korišćenje sredstava. prisiljava učenike da rade istim tempom i na isti način. 5. nastavnikovo rukovođenje i jedna ista metoda koja se koristi u radu. doprinosi 54 .treba zadavati zadatke. Prednosti grupnog oblika rada: doprinosi deformalizaciji standardnih odnosa. dvije grupe rade na istom sadržaju b. ostvaruje se komunikacija sa svima. po mjestu stanovanja. mjestu sjedenja.

nije uvijek ekonomičan. individualni rad sa nediferenciranim zahtjevima. 3. Vrlo uspješno se kombinuje sa frontalnim i grupnim oblikom rada. razvija se takmičarski duh. 55 . Individualni oblik rada – učenik u okviru odjeljenja samostalno radi. nije na pravi način riješen transfer znanja iz jedne u drugu grupu ili ga je teško obezbijediti. udžbenika. Nedostaci su: teško se priprema.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ individualizaciji i socijalizaciji. U literaturi nalazimo 2 vrste shvatanja individualnog oblika rada: 1. ili jedan dio treba na jednim a drugi dio na drugim zadacima. teško se obezbjeđuje materijal. samostalan rad učenika. troši se relativno dosta vremena. individualni rad sa diferenciranim zahtjevima. Čas. Novi sadržaji se rijetko ovako obrađuju jer postoji veliki broj parova pa je teško utvrditi sintezu i podijeliti sadržaje na veliki broj djelova. povećava se aktivbnost učenika. Uspješnost ovog oblika u prvom redu zavisi od adekvatne pripreme. Karakteristike ovog oblika rada su: samostalan rad učenika na istim sadržajima. nastavnik mora stalno pratiti rad učenika da bi smanjio njihovo lutanje. frontalni oblik rada (uvod. Više se primjenjuje na časovima obnavljanja i vježbanja. po pravilu. ali je značajna kod davanja uputa. Obavezno je za nastavnika da pripremi dodatne zadatke za one parove koji svoje zadatke riješe prije kraja vremena.Metodika vaspitno . ima 3 faze: 1. podjela zadataka. traži punu koncentraciju od svakog pojedinca. podstiče učenika da odradi svoj dio posla. teško je pripremiti ovaj oblik rada. Parovi mogu raditi svi na istim zadacima. isticanje cilja časa. Rad u parovima – je takav oblik nastavnog rada u kome po dva učenika rade na nastavnom zadatku. svi na različitim zadacima. Prednosti ovog oblika rada su: maksimalno aktivan je učenik. uputstva). 2. Najviše se ostvaruje primjenom nastavnih listića. sam provjerava tačnost svoga rada. Nedostaci su: učenici dosta vremena mogu utrošiti na nepotrebne stvari. Prednosti su: kompenziraju se nedostaci frontalnog i grupnog oblika. nejednaka aktivnost svih članova grpe. 2. ako je potrebno da se izvrši integracija individualnog rada pojedinih učenika. Ovim radom se uspješno provjeravaju domaći zadaci. atmosfera za rad je prijatna. Uloga nastavnika je posrednička.

zbirka. vršimo analizu gradiva. 3. sastaviti instrumente za kontrolu uspjeha. Članak je osnovni dio gradiva. 56 . određivanje potrebnog početnog nivoa znanja učenika da bi prešao na programsko učenje. Zadatke programa treba izraditi na što više nivoa operativnosti. traka). Program je sadržaj programske matematike. 5. Mužić: ’’Zadatak programirane nastave je precizno određen. obezbijeđena je stalna povratna informacija. 6.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PROGRAMIRANA NASTAVA Ova nastava predstavlja novi prilaz nastavi matematike obrazovanja. omogućena je individualizacija nastave. Program se sastoji iz dvije ili više programskih sekvenci a svaka sekvenca je sastavljena od određenog broja članaka. Sekvenca je određena logička i sadržajna cjelina. često se ova dva pojma upotrebljavaju zajedno. napredovanje zavisi od usvojenosti prethodnog gradiva. osigurana je njena egzaktno dokazana uspješnost. aktivnost učenika. 4. gradivo sistematično razrađeno. operativno određivanje zadataka programa. organizacija i sistematizacija gradiva. Bitno je da damo uputstvo nastavnicima da izrade programske materijale: 1.Metodika vaspitno . Pojava ove nastave je rezultat potrebe da se nastava matematike podigne na najviši nivo efikasnosti.’’ Programirana nastava je spoljni oblik koji obuhvata neki matematički sadržaj (udžbenik. 2. korak – izbor gradiva koje će se programirati. izlaganje gradiva vrši se u malim elementarnim dozama.

Mikro-planiranje je pripremanjekonkretne vaspitne jedinice. Pri tom mora poštovati određene zaključke: 1. da se utvrdi količina i složenost gradiva.neposredne – podrazumijeva analizu cilja pripremanja sadržaja. nastavni plan i program 2.. Pripremanje je aktivnost nastavnika koja se odnosi na projektovanje rada na samom času.Metodika vaspitno . PRIPREMA ZA ČAS MATEMATIKE U ČISTOM ODJELJENJU Zakon obavezuje svakog nastavnika da se priprema. Godišnji plan rada mora da sačini svaki nastavnik. Pravilnik određuje 50% vremen aza pripremu. MOGUĆI MODEL PRIPREME ZA ČAS MATEMATIKE I strana: Univerzitet u Istočnom Sarajevu Filozofski fakultet – Pale Studijski predmet – Metodika matematičkog obrazovanja 57 . godišnji plan i program škole 3. Makro-planiranje (godišnji i mjesečni plan rada): 1. 2. plan mora biti realan i ostvariv (mora biti saglasan sa uslovima u kojima će se realizovati i mogućnosti učenika na koje se odnosi. redosled obrade . Pisana priprema može biti: .mora se imati u vidu princip postupnosti. 3. 4.posredna – prethodno upoznavanje nastavnika.. . svi mjeseci nisu jednako produktivni. godišnji plan rada. vremenska struktura časa. Makro-planiranje podrazumijeva izradu godišnjeg plana. znanja. uslovi su specifični).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PLANIRANJE I PRIPREMANJE U PROCESU MATEMATIČKOG OBRAZOVANJA Planiranje podrazumijeva aktivnost nastavnika na obradi godišnjeg i mjesečnog plana rada. interesovanja. Planiranje obezbjeđuje obradu cjelokupnog gradiva. ravnomjernost obrade. vaspitne mjere i postupke. korelaciju među različitim nastavnim predmetimam blagovremenu pripremu nastavnih objekata i sredstava. didaktičko-metodička priprema.

funkcionalni Nastavna sredstva Oblici rada Nastavne metode III strana Plan rada na času Djelovi časa Uvodni dio Glavni dio Završni dio Faze rada Nastavne metode Oblik rada Mjere Student.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Priprema za čas matematike Profesor. Opšti podaci Škola Datum Vrijeme Razred Mentor 2.Metodika vaspitno . II strana: 1. vaspitni. Operativni podaci Nastavna jedinica Tip časa (obrada. ________________________ ________________________ Pale. 2006. IV strana: list podijeliti na dva dijela Uvodni dio Glavni dio Završni dio U naznakama razraditi pitanja za učenike i očekivane odgovore 58 . utvrđivanje) Zadaci časa: obrazovni.

4. min. mora biti u pripremi tačno određeno trajanje pojedinih etapa časa. mora biti sadržajna i pregledna da bi je mogao koristiti učitelj na času. 3. 2. pripreme se pišu po principu – jedan čas. 8 min. 6. mora biti vidljiva artikulacija velikog nastavnog časa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ V strana: Izvodi za pripremanje (literatura) VI strana: Prilozi VII strana: Napomena PRIPREMA ČASA U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Zahtjeve koje treba da ispuni planu kombinovanom odjeljenju: 1. jedna priprema DATUM I Nastavni predmet Nastavna jedinica Tip časa Nastavna sredstva Cilj i zadaci Tok časa 2 min. u prvom redu mora biti vidljiva smjena direktne i indirektne nastave.Metodika vaspitno . piše se tako da je vidljiva relativna samostalnost svakog nastavnog časa. II RAZRED III IV Direktni rad Samostalni rad 59 . 5.

I tu se prave godišnji i mjesečni plan.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PRIPREMA ZA AKTIVNOST U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI Predškolska ustanova je karakteristična po tome što se u njoj vrše pripreme za aktivnost. Usmjerena aktivnost kod djece – mogući model pripreme – Priprema za aktivnost formiranja matematičkih pojmova: I Opšti podaci: Predškolska ustanova Datum Vrijeme Grupa djece Vaspitač II Operativni podaci Tema aktivnosti III Tok aktivnosti SLOBODNA AKTIVNOST Tok slobodnih aktivnosti Vaspitno-obrazovni zadaci slobodne aktivnosti Nastavna Nastavne metode sredstva Oblik rada Vrijeme USMJERENA AKTIVNOST ZADACI: Materijalni 1) OBRAZOVNI Formalni 2) VASPITNI 60 .Metodika vaspitno .

Pri organizaciji neke aktivnosti više treba gledati u djecu. u 2 smjera – bilo da se može skratiti ili produžiti. Verifikativna faza – djeca treba da povežu tek naučeno sa prethodno naučenim pojmovima. Analiza – treba da pokaže da li su ostvareni zadaci. mimikom isl. Oni određuju trajanje aktivnosti.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VEZA SA DRUGIM AKTIVNOSTIMA 1) Pripremna Nastavna faza Nastavne metode blik rada sredstva Vrijeme 2) Radna. povezuju i sl.zavisi od režima u obdaništu. Zatim se daju informacije o pojmu. 4. izaziva njihov interes za ono što će raditi u usmjerenoj fazi. uz organizovanu igru. Treba nastojati da planiranje vremena bude što realnije. Vrijeme – je usmjereno na nekoliko faktora: . igrom. . Vrijeme se postavlja elastično. Ponavljanjem stičemo uvid u njihovo stečeno znanje. oblikuju. U ovoj fazi se djeca motivišu. Djeca treba na kraju da osjete zadovoljstvo i radost saznavanja. Sve ove aktivnosti ponavljamo tako da se što veći broj djece uključi u razgovor. Pripremaju se didaktička sredstva i kutak u kome će se aktivnost organizovati.Metodika vaspitno . Stvara se radna atmosfera – što se ovdje postiže pričom. Pripremna faza – pretpostavlja da se na interesantan način. ponove usvojeni pojmovi vezani za temu usmjerene aktivnosti. šta bi trebalo mijenjati ili navesti razloge neuspjeha. operativna faza 3)Verifikativna faza ANALIZA NAPOMENE 1. Djeci treba pustiti na volju da slobodno smišljaju. Mogu se dovesti u situaciju da konstruišu nove pojmove.prirode sadržaja i sadržaja drugih aktivnosti. . 3. takmičenjem. Radna faza – dramatizacija pjesama gdje se i na druge načine mogu istaći zadaci aktivnosti uz spominjanje pojmova u okviru te aktivnosti.zavisi od postavljenih zadataka. 2. 61 . 5. nego u sat. razgovorom o pojmu podstičemo misaonu aktivnost.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PISANA PRIPREMA ZA AKTIVNOST FORMIRANJA METEMATIČKIH POJMOVA Predškolska ustanova: Grupa: Broj djece u grupi: Tema aktivnosti: Formiranje broja 10 Materijalni: Funkcionalni:Razvijanje sposobnosti shvatanja kvantitativnog odnosa i sposobnost apstrahovanja Vaspitni zadaci: Razvijanje estetskih sposobosti. prijatne i radne atmosfere. Aktivnosti:uviđanje. takmičarskog duha. rezonovanje.Ilustarativna metoda OBLIK RADA .Metodika vaspitno .Dijaloška metoda . kolektivnog duha.Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Crtež Razgovor o slici vodi se sledećim pitanjima: Šta vidimo na slici?Imenujemo sve što vidimo (jedan potok. jedan cvijet) 62 .Frontalni . otkrivanje Tok usmjerene aktivnosti PRIPREMNA FAZA Pokaže se velika slika na kojoj su svi oblici prikazani po jedan METODA RADA .

Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RADNA METODA RADA OBLIK RADA DIDAKTIČKA (OPERATIVNA) SREDSTVA FAZA Zadatak: formiranje pojma broja 1 tako što ćemo učenicima staviti plakat s 4 slike koje predstavljaju broj Sliku ’’jedan’’ Vodimo razgovor o slikama: Šta vidimo na slikama? (ovcu koja pliva. jedan hrabri slon trči maraton. pticu koja igra vaterpolo.) Šta je to maraton? (Ako djeca ne znaju onda objasniti) Šta je to vaterpolo? JEDAN – jedna ovca u bazenu pliva. slona koji trči. jedno ptiče golo igra vaterpolo... slon trči i sl. jedan poljski cvijet igra rukomet 63 .) Šta je tu neobično? ( To što ovca pliva.

Nakon izvođenja.Koliko ima djevojčica sa mašnama? . Pri uvježbavanju pokazujemo u brojevne note (trajanje tonova). To ćemo uraditi na sledeći način: ispred nas se nalaze 3 obruča i zahtijevamo od jednog djeteta da formira skupove od djece koja nose naočare (uočavamo da samo jedno dijete ima naočare).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SLIKOVNE NOTE Prvo vaspitač izvadi brojalicu udarajući u rimu brojalice. ILUSTRATIVNODEMONSTRATIVNA METODA FRONTALNI I INDIVIDUALNI RAD ILUSTRACIJA BROJALICE 64 .Koliko ima djece sa ljubičastim džemperom? Konstatujemo da je odgovor na ova 3 pitanja 1. Postavljamo pitanje: . od trećeg djeteta da formira skup od djece koja imaju ljubičasti džemper (uočavamo da ga samo jedno dijete nosi).Koliko ima djece sa naočarima? . to znači da se pred nama nalaze 3 skupa od po 1 elementa. pokušaćemo da formiramo skup od jednog elementa. zatim od drugog djeteta tražimo da formira skup djevojčica koje imaju mašnu u kosi (samo jedna je ima).Metodika vaspitno .

Koliko ima drveća? 3. jedan poljski cvijet i sl.Metodika vaspitno . 4. 1. Davanje informacija – vrši se prikazivanje slike na kojo su svi oblici prikazani po jedan. gdje se nalazi METODA RADA Metoda rešavanja ◦◦problema OBLIK RADA Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Ilustracija: crteži ♂ ♣ ☺ ♣ samo 1 element u kvadratiću. Muzički zadatak – usvajanje osjećaja za ritam u četvrtinskom taktu. Provjera – vršimo je prebrojavanjem elemenata ilustracijama (jedna ovca. Utvrđivanje stečenih znanja – djeca formiraju skup sa po jednim elementom.) Zastupljene su i sve 4 faze usvajanja znanja: 1. 2. Primjena – primjena stečenih pojmova se ogleda upisivanjem cvjetića u kvadrat skupa. Ponavljanje – vršimo ponovnim nabrajanjem i imenovanjem elemenata sa slike.Svakom djetetu se podijeli papir sa skupovima. izvođenje i doživljaj pomaže razvijanju muzičkog pamćenja. što su djeca ranije usvojila. 65 . razlike u izgovoru kratkih i dugih slogova. pored njega nacrtani cvjetić Analiza: u aktivnosti su zastupljen 4 faze u okviru znanja. 4. Formiranje matematičkog pojma – pojam broja jedan formira se putem brojalice ’’Jedan’’ i skupova od jednog elementa. Povezivanje stečenih pojmova sa ranije stečenim – ogleda se u formiranju pojma broja 1 putem skupa od 1 elementa. 2. npr. Primjena misaonih operacija – nakon odgledane slike djeca odgovaraju na pitanje. 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VERIFIKATIVNA FAZA . njegovanje estetskih osjećaja i ljubavi za muziku. jedan slon. u radnoj fazi i predstavljen sam sadržaj aktivnosti. Muzički trenutak – ovdje je predstavljen kao brojalica.

romb. modeliranja. loptu i sl. a ne analiza. modela. ali teško uvide zajedničko svojstvo tih figura. srednji cikljus (11 – 15 god.) 3.) 2. Ono što je sa stanovišta nastave najvažnije to je da nastavnik poznaje mogućnosti učenika datog uzrasta. slika kojim se geometrijski objekti predstavljaju. Prvi ciklus – je ciklus u kome se geometrijski objekti otkrivaju preko fizičkih tijela u realnom okružanju. Ta tijela materjalizuju geometrijske pojmove. Neke elemente učenik može uočiti i iskazati retorički i kroz aktivnost crtanja. 66 . Ti didaktički objekti se shvataju kao cjeline koje se poznaju po obliku. što učenicima nije teško da nauče. a ne poizdvojenim elementima i njihovim svojstvima.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE GEOMETRIJSKIH POJMOVA Uvođenje djece u probleme geometrijskih zadataka za nastavnike i vaspitače je prilično složeno.) Karakteristike ovih ciklusa sa stanovišta geometrije su: 1. ali je opažanje u prvom planu.11 god. Kada je u pitanju prvi razred ne treba insistirati da učenici prepoznaju elemente od kojih su sastavljeni. viši ciklus (15 – 19 god. Osim fizičkih tijela geometrijske objekte učenici otkrivaju putem didaktičkog materijala. početni ciklus ( 7 . Dovoljno je da ih razumiju po spoljašnjem obliku.Metodika vaspitno . Postoje 3 ciklusa značajna za geometriju: 1. Oni lako razlikuju kocku.

te da ih iskazuju definicijama. Dobro je da među njima bude najveći broj predmeta oblika lopte i kocke. pitanje metodičkog pristupa izučavanja tih predmeta. lokalne dedukcije. položaje unutar ili izvan. Osnovni geometrijski objekti su formirani. onda se razgovara o loptama: po čemu su slične. Tada je učenik sposoban za tzv. te ravne i krive površine. pravougaonika. 67 . Kada je u pitanju redosled izučavanja geometrijskih sadržaja. ali o njima imaju intuitivno značenje. zato što ih učenici bolje poznaju jer se sa njima češće srijeću.Metodika vaspitno . Kad su shvatili termin lopta traži se od učenika da kažu gdje su sve vidjeli taj oblik. 3. kupa i na kraju piramida. Ističe da djeca na uzrastu do 3 godine mogu da razlikuju otvorene od zatvorenih linija.geometriji oblika i . smisao dokaza i sl. Četvrti razred dozvoljava da uspostavi vezu između neke figure i njenih svojstava. 2. kad izdvoje sve lopte. logička klasifikacija objekata. Osnovna intencija našeg programa je da insistira na dvije stvari: . Na početku ne govorimo da je to lopta. Za MMO su važna 2 pitanja: 1. PIRAMIDE I KVADRATA Primarno je da učenici budu osposobljeni da uočavaju oblike pojedinih predmeta. povezivati sa drugim sadržajima početne matematike. Činjenice se shvataju izolovano. Sa kvadratom ne treba odmah početi zato što je to za njih malo teži termin. Malo ćemo se igrati sa tim predmetima. poluprava. te linije: prava. UOČAVANJE PREDMETA.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ To tek u drugom i trećem razredu uočavaju. Treći ciklus – učenici shvataju dedukciju. Kako to upoznavanje izvesti? Jedno od mogućih riješenja je da nastavnik na sto stavi predmete raznih oblika od različitih materijala. Pokaže se lopta i zahtijeva od učenika da izaberu sve predmete istog oblika i. Isti postupak se može upotrijebiti i kod drugih predmeta s tim. zaključivanje. kad god je moguće. Razgovara se o materijalu od kog je napravljena. a ne kao polazni stav složenijih činjenica. ulogu aksioma. pojam lopte. što proces ide sve brže. Drugi ciklus – karakteriše tzv. zatim valjak. Metodički je opravdano geometrijske sadržaje. KOCKE. OBLIKA: LOPTE. Pijaže ističe da djeca geometrijske pojmove shvataju redom koji je obrnut istorijskom redu njihovog nastanka.geometriji mjerenja. predmeti oblika kruga. KUPE. tačka. Odgovor na prvo pitanje je: Za prve predmete treba birati loptu i kocku. kojim redosledom uočavati navedene predmete i 2. VALJKA. Poslije lopte i kocke se upoznaje kvadrat. Sekundarni cilj bi bio osposobiti učenike da zapažaju svojstva tih predmeta. po čemu se razlikuju? Slične su po obliku i tako uvodimo termin. zatim ugao a tek onda svojstva nekih geometrijskih tijela i figura. prvo se usvajaju oblici geometrijskih tijela. duž.

predmeti iz okoline (predmeti. U prvoj fazi upoznavanja oblika nije preporučljivo prikazivanje slika. učenici treba da ih uočavaju povlačeći prstima po konturi površina. sa stanovišta metodike. Uočavaju se razlike.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kada su pojmovi dobro uočeni i shvaćeni onda se postepeno traži da učenici zapažaju i iskazuju svojstva tih geometrijskih tijela npr. sto) 2. mogu se uočavati kao samostalni geometrijski objekti. Kasnije se uvodi pojam površi. odbacuju nepotrebne stvari. TROUGAO. usvaja pojam. osim vizuelnog i tjelesno uočavaju. Ako je u pitanju uočavanje na geometrijskim tijelima paralelno sa uočavanjem. da znaju reći da je kupa i valjak ograničena i sa ravnim i sa krivim površima te da prebroje te površi. modeli geometrijskih tijela 3. mogu uočavati na nekoliko načina: 1. kvadrat i kupa ne mogu. metodički postupak je sledeći: pripreme se modeli i učenici izdvajaju jedan pokazani. Pojam tijela se formira na osnovu modela. Tako učenici uočavaju ravne i krive površi.Metodika vaspitno . pravougaonik i kvadrat uočavamo kao samostalne objekte. Površ shvatamo kao granicu koja odvaja tijelo od ostalog prostora. na taj način. sličnosti. koja odvaja tijelo od prostora. UOČAVANJE GEOMETRIJSKIH FIGURA: KRUG. trougao. fizičke aktivnosti. Vježbe koje su moguće: 68 . da se lopta i valjak mogu kotrljati a kocka. Tek kad učenici budu dobro osposobljeni da razlikuju predmete mogu se koristiti i slike. PRAVOUGAONIK I KVADRAT Ove figure se. Ako krug. usvaja se termin.

Formira se pojam izlomljene i neizlomljene krive linije. Program zahtijeva. Veliki broj metodičara smatra da se do pojma linije može doći korišćenjem didaktičkih materijalakao što su: žica. Ako bi strogo matematički posmatrali liniju. Za učenike je prihvatljivo da je shvate kao trag olovke na papiru pod uslovom da se zanemari debljina traga.različitostranične. Ispitivanja su pokazala npr. da se steknu i pojmovi otvorena i zatvorena kriva linija. Kad je u pitanju prava linija do njenog pojma može se doći presavijanjem papira. Zategnut konac asocira na pravu liniju. stavi se kliker i traži da izvade kliker bez dodirivanja konca. . kada se obrađuju krive linije. LINIJE Linija je granica između dvije površi. ali je možemo proučavati kao granicu neke oblasti. konac sa zanemarivanjem debljine. ona nije ništa drugo ne go putanja jedne ravni.Metodika vaspitno . Jedan kriterij – od konopca se napravi zatvorena linija.jednakostranične i .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Koliko trouglova ima na slici? Koliko ima pravougaonaika na slici? Ovi zadaci su korisni za razvijanje fluentnosti kao komponente stvaralačkog mišljenja. Linije imaju još jedan kriterij a to je da određenu oblast 69 . Na sličan način uočavamo i krive linije. a nezategnut na krivu liniju. Problem je u tome da učenik izgradi kriterij po kome može tvrditi da je jedna linija otvorena ili zatvorena. Kada je riječ o trouglovima treba insistirati na imenovanju trouglova po osobinama njihovih stranica. Metodički je pravilno upoznati .jednakokrake. Naročitu teškoću predstavlja crtanje kvadrata i pravougaonika. Da je upoznavanje predmeta navedenog oblika olakšano ako učenik crta te predmete.

Kada je riječ o didaktičkom pristupu.spajanjem dvije tačke dobijamo duž. Poslije pojma linije formira se pojam tačke.Metodika vaspitno . a tek na kraju se koristi lenjir i krivulja za krive. B. Tačka se shvata kao presjek dvije linije. ugao nastaje obrtanjem poluprave oko početne tačke. Pojam poluprave na modelu  A Prava ima početnu tačku ali je neograničena. . . .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ dijele na unutrašnjost i spoljašnjost. pripremljenost olobvke 2. nagib pod kojim olovka treba da stoji 3. To crtanje mora biti slobodnom rukom. tj.poslije duži formira se pojam prave. položaj lenjira i olovke (uvijek iznad lenjira) 5.kod duži treba insistirati na tome da učenici shvate da i krajnje tačke duži pripadaju duži. pritisak olovke na papir 4. vidimo da prava nema krajnjih tačaka.insistira se na njenom obilježavanju A. Kad se steknu ti pojmovi treba zahtijevati da se crtaju modeli.ako duž produžimo preko tjemena A i B. crtati liniju jednim potezom. Dolazimo do pojma ugla – dvije prave se sijeku u jednoj tački Nakon toga se traži da učenici nacrtaju što više različitih uglova. C . da i tačke određuju duž. Kad je u pitanju crtanje onda je nastavnik dužan da skrene pažnju na: 1. Kod formiranja pojma tačke moraju biti prisutna 3 slučaja: . POJAM UGLA Možemo formirati statički i dinamički. 70 .

da izražavaju rezultate različitim jedinicama.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Upoređivanje uglova vrši se izrezivanjem i nanošenjem jedan na drugi da se poklope tjemena i jedan krak. mase i vremena. Učenici treba da steknu konkretne pojmove o jedinicama mjera. Zadatak učitelja ovdje je: 1. 71 . 2. Karakteristika je kada su sva 4 ugla jednaka. Prvo upoznamo pravi ugao a zatim oštri i tupi. da obavljaju računske operacije sa imenovanim brojevima. zapremine. površine. 4. Treba izdvojiti slučaj pravih koje se sijeku i uglova koji nastaju.Metodika vaspitno . 3. Značaj ovih sadržaja je u tome što težimo da nastavu matematike stavimo u funkciju rešavanja životnih problema. Jedan od zaključaka je da su svi pravi uglovi međusobno jednaki i presjek su dvije poluprave. MJERENJE I MJERE U POČETNOJ NASAVI MATEMATIKE Program predviđa mjere dužine. da ovladaju postupcima mjerenja.

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Na osnovu svojstva zbira otkrivamo važno svojstvo mjerenja – zbirni broj neke veličine jednak je zbiru mjernih brojeva njenih djelova. Mjerenje ja proces kojim se nekom prirodnom objektu dodjeljuje odgovarajući broj. Kako se mjeri? Mjeri se tako što se izabere objekat iste prirode kome se dodaje broj 1 i nativa jedinica mjerenja, pa se ona i objekat upoređuju. Što je rezultat mjerenja? To je mjerni broj veličine koji pokazuje koliko se puta jedinična veličina mjeri. Mjerenje je preciznije ako je jedinica mjere manja. U principu, mjerenje može biti direktno i indirektno.

MJERENJE DUŽINE To je prvi susret učenika sa mjerenjem veličina. Prvi korak u formiranju pojma dužine je dovođenje učenika u situaciju u kojoj imaju potrebu da mjere. Metodički postupak za izgrađivanje pojma dužine može uključiti sledeće faze: 1. Mjerenje dužine relativnim jediničnim dužinama; 2. mjerenje dužine konstantnim dužinama; 3. mjerenje dužine jediničnim dužinama od 1 cm, 1 dm, 1m. Mjerenjem se upoređuju dvije dužine – ona koja se mjeri i ona kojom se mjeri. Problemska situacija – Šta da učinimo da odredimo dužinu učionice? Da li bi neko, ko nije vidio učionicu, imao predstavu kolika je dužina te učionice? Javlja se potreba da se istakne da postoji jedna jedinična dužina – 1m pa 1km...

MJERENJE POVRŠINE Može biti direktno i indirektno. Osnovni zahtjev – učenici se dovode u situaciju da osjete potrebu da znaju neku površinu. Prvo dajemo površine za koje učenici mogu da odrede koja je od površi manja a koja veća. - Fizičko manipulisanje; - Dajemo im 2 figure da ih uporede.

MJERENJE VREMENA 72

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Djeca vrijeme shvataju uzročno-periodično. Najpogodniji primjer je od izlaska do zalaska sunca. Polazi se oda dana u sedmici. Najteže je djeci da poistovjete dan sa 24 časa.

TIPOLOGIJA ČASOVA Osnovni kriterij za određivanje tipa časa – kriterij je dominirajući cilj časa. Pinter razlikuje kombinovani čas, čas obrade novog gradiva, čas utvrđivanja i ponavljanja, čas provjeravanja znanja, vještina i navika. M. Nikolić razlikuje čas obrade novog gradiva, čas vježbanja, čas provjeravanja, kombinovani čas. Treba biti oprezan kod utvrđivanja tipa časa – kombinovani (ako postoji više ravnopravnih ciljeva – a to je rijetko). 1. Obrada novog gradiva – Novo gradivo je metodički cilj. Pri tom su sve etape časa podređene i stavljene u funkciju novog gradiva. Kada je u pitanju čas obrade novog gradiva u početnoj nastavi matematike nema časova koji su u potpunosti posvećeni obradi novog gradiva, 73

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ jer se učenici ne moraju koncentrisati tako dug period, niti mogu usvojiti toliko gradiva. Iz tog razloga, početnu nastavu matematike karakteriše obrada gradiva u manjim porcijama, segmentima, intervalima ali su ti intervali prisutni na svakom času. 2. Čas utvrđivanja i ponavljanja – Znanje se može utvrđivati vježbanjem i ponavljanjem (primjera naučenog i rješavanja određenih konkretnih problema sprečava se zaboravljanje naučenog i osigurava trajnost zananja). Ponavljanje i vježbanje su neodvojivi dio svakog časa. Neki metodičari govore o tzv. pripremi ponavljanja. tj. o ponavljanju koje se obavlja na početku školske godine, početku drugog polugodišta, kao i prije početka obrade neke nove nastavne cjeline. Najmanje problema ima kod strukture časa obrade ali svi se teže snalaze kada treba da odrede strukturu časa utvrđivanja. Ta struktura bi mogla da ima sledeće etape: a. obnavlja se znanje i provjeravaju umjeća i navike potrebne za rešavanje zadataka; b. vrši se ponavljanje i vježbanje; c. provjeravanje rešenja i izvođenje zaključaka; d. zadavanje domaćih zadataka. Na ovom tipu časa potrebno je obezbijediti što više samostalnog rada učenika. U ovu grupu časova spadaju i tzv. časovi sistematizacije gradiva. Sistematizacija se organizuje nakon obrade jedne ili nekoliko srodnih nastavnih tema i na kraju prvog i drugog polugodišta. Čas utvrđivanja i ponavljanja pruža izuzetne prilike i mogućnosti da se gradivo iz različitih oblasti osmišljeno povezuje. Posebna opasnost kod vježbanja i ponavljanja je u tome što nevješt nastavnik nastoji da doslovno reprodukuje ono što je urađeno na prethodnom času. To je svojevrsna metodička diverzija koja nanosi posebnu štetu. Nastavnik mora provjeriti kako će stečeno znanje iskoristiti u situacijama koje se razlikuju od onih kod kojih je već korišteno. S obzirom na činjenicu da je ovdje dominantan oblik rada individualni, onda je neophodno obezbijediti kontrolu tog rada. Drugi aspekt je osposobiti učenike da sami vrše kontrolu svog rada, jer matematički sadržaji su, po svojoj prirodi, takvi da pružaju šansu učeniku da provjeri svoje rešenje. Bolje je riješiti manje zadataka na više različitih načina, nego veći broj zadataka na brzinu. U tome se ogleda didaktičko-metodička vrijednost zadataka. 3. Čas provjeravanja znanja, vještina i navika – osnovni aksiom je da, provjeravanje u početnoj nastavi matematike bude nepredvidivo. To je kontinuirani proces i sastavni dio matematike obrazovanja. Provjeravanje je prisutno, manje-više, na svakom času. Učenik ne smije biti stavljen direktno u situaciju da odgovora za ocjenu pet minuta. Provjeravanje se, po pravilu, organizuje na kraju časa. Može se pristupiti na više načina. Može i na kraju časa, blic pitanjima iz bilo koje teme, dijagnostifikovati stanje, da vidi ima li problema u toj temi. Posebno je efikasno ako će nam sadržaji te teme biti osnova za pripremanje novih sadržaja. Možemo vršiti provjeru i pismenim putem. Učenici se stave u situaciju da rešavaju individualno zadatke. 4. Kombinovani čas – prisutanje samo onda ako nanjemu treba realizovati nekoliko ravnopravnih metodičkih ciljeva. Njega karakteriše i približno isto vrijeme trajanja etapa na kojima se ciljevi realizuju. Treba izbjegavati korišćenje kombinovanog tipa časa. - Razviti sposobnost zaključivanja putem analogije; - uvježbati primjenu analize u rješavanju matematičkih zadataka; - jačati sposobnost za generalizaciju. - usavršavati zaključivanje nepotpunom indukcijom; - vaspitni ciljevi.

74

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ VASPITNO-OBRAZOVNI ZADACI ČASA Polazna osnova je sadržana u programu matematike za konkretni razred. Program matematike ima definisan cilj, zadatke, sadržaje, didaktička uputstva. Značajne su mnoge taksonomije, npr. Blumova taksonomija klasifikuje sledeće: znanje, shvatanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija.

ETAPE NASTAVNOG ČASA U klasičnom sistemu etape nastavnog časa su: 1. priprema i 2. obrada novog gradiva, ponavljanje, vježbanje. Čas se može raščlaniti na sledeće elemente: a) uvodni dio b) glavni dio c) završni dio S obzirom da čas trake 45’, važno je pitanje trajanja etapa. Ne postoje stroga pravila, sve zavisi od sadržaja, uzrasta, didaktičko-metodičkih sredstava, kulture nastavnika.... Uvodni dio (5-10 min.), glavni dio (25-30 min.) i završni dio ( 10-15 min.). Uvodni dio časa – Osnovni cilj je da se učenici pripreme za aktivnost u glavnom dijelu časa. Priprema obuhvata: - sadržajni aspekt – ponavljanje matematičkog znanja koje će poslužiti kao osnova za dalji rad u glavnom dijelu; - psihološki aspekt – motivacija učenika za aktivnosti u radu, podsticanje interesa za učenje, ohrabrivanje i podsticanje učenika, stvaranje prijatne atmosfere u odjeljenju. Obavezan elemenat psihološke pripreme je upisivanje nastavne jedinice na tabli. - tehnički aspekt – sastoji se u izdvajanju i pripremi neophodnih izvora znanja i tehničkih uređaja koji će biti korišćeni na času. Aktivnost uvodnog dijela časa: a) pregledanje domaćih zadataka, koji predpostavljaju komentar tačnih i netačnih rešenja za rad u glavnom dijelu časa; b) postavljanje par pitanja, da se učenici ucvedu u problem; c) zadaci se mogu i, u pismenoj formi postaviti učenicima. Sadržaj rada u uvodnom dijelu časa treba postaviti tako da iz njega prirodno proističe nastavna jedinica koja će biti obrađena u glavnom dijelu časa. Glavni dio časa – Ovdje se, u najvećoj mejeri ostvaruju, cilj i zadaci časa. Ovdje je osnovni zadatak, kada je u pitanju obrada novih sadržaja, da sve aktivnosti budu usmjerene u jednom pravcu. Tek kad usvojimo ideju idemo ka povezivanju sadrtžaja, učenici polaze od konkretnih primjera i trba ići postupno. Završni dio časa – U suštini zavisi od projektovanih aktivnosti u uvodnom i glavnom dijelu časa. Još jednom skrećemo pažnju učenicima na činjenice, sadržaje... Nastojimo da sadržaje sažmemo u jednu cjelinu. Časovi bez ovog dijela se smatraju nedovršenim. Uzrok što nema ovog dijela je što se nastavnik nije pripremio. Mnogi nastavnici smatraju da ovaj dio časa nije važan, zaboravljajući da je to sinteza i, sadržinski i psihološki važno, kao i za aktavnosti u glavnom dijelu časa. 75

vrijeme upotrebe i način.Metodika vaspitno . cilja i uzrasta. Ali. Na prvom času koristi se više metoda. kod realizacije časa moramo biti svjesni sledećeg: da to što mi nastavni program realizujemo u specifičnim uslovima ne daje nam za pravo da sadržaje. Izvori znanja i tehnički uređaji – Treba razmišljati o cilju upotrebe. Da bi organizacija časa bila uspješna potrebne su neke pretpostavke a to su: fleksibilan raspored časova. Nema racionalne organizacije časa u ovakvom ojeljenju 76 . Organizacija rada. Vrijeme treba rasporediti tako da se usvim razredima realizuje ono što se u istom odjeljenju realizuje za 45 min.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UČENIČKE AKTIVNOSTI One se biraju tako da se njima najbolje ostvari cilj časa. Potrebno je birati one sadržaje koji najviše doprinose ostvarivanju cilja časa. da mu to bude razumljivo. ORGANIZACIJA ČASA MATEMATIKE U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Ovdje je osnovni problem u obezbjeđivanju istovremene kombinacije sa više razreda. U matematici obrazovanja izvori znanja u učenju su sve ono do čega učenik može doći. vrsti sredstava koja ćemo koristiti. ciljeve i zadatke realizujemo u manjem obimu. Potrebno je da učenici samostalnim aktivnostima stiču znanja i da ih primjenjuju. elastični mjesečni plan rada i adekvatna priprema za čas. Biramo metode u zavisnostai od sadržaja. sama po sebi. primorava učitelja da više forsira samostalni rad učenika ali to ima i pozitivan efekat na učenje. Dominira frontalni oblik rada. ali se trebaju kombinovati oblici rada. Pri matematičkom oblikobanju vodi se računa o obliku rada.

više vremena posvetiti učenicima koji usvajaju novo gradivo. posvetiti mlađim učenicima. da učenici jednog razreda imaju matematiku. Pri izradi mjesečnog plana rada polazimo od mjesečnog plana časova i pazimo da se obrada u jednom razredu odvija paralelno sa utvrđivanjem u drugom razredu. Kada pravimo mjesečni plan.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ statičnim rasporedom. Istovremeno održavanje nastave matematike u svim razredima planira se unaprijed. to bolje).više vremena. . otkloni. tako i u djelovima – najvažnije je da se ne gubi vrijeme. a ne formalizam. U toj organizaciji rada imamo 2 varijante: 1. Priprema se piše po principu – jedan čas. da svi u isto vrijeme imaju matematiku 2. to je element koji treba da doprinosi potpunijem shvatanju i dubljem poimanju suštine vaspitno-obrazovnog procesa u cjelini. ANALIZA ČASA U suštini. Svoje viđenje nastavnik obavezno zapisuje u pripremi. a ne obrnuto. a ostalih razreda druge časove. Bitna je efikasnost. Analiza treba da doprinese povezivanju teorije i prakse. Neprihvatljiva je praksa da učitelj piše pripreme za kombinovano odjeljenje u različitim sveskama. da identifikuje slabosti i 2. u pvom pogodnom trenutku. U instrukcijama se uvijek mora dati uputstvo koliko vremena imaju: . da utvrdi dobre strane. Samo takva priprema je korisna i obezbjeđuje svrsishodnu didaktičko-metodičku strukturu i vremensku ekonomičnost. Sadržaj rada treba da određuje strukturu rasporeda. Vrste analize: a) Samoanaliza – vrši je nastavnik. Najefikasnija je kombinacija kada se rad u jednom razredu može organizovati tako da bude dominantan jedan oblik rada. . planiramo da slične ili iste teme istovremeno angažujemo.ni jedan minut bez pripremljenih zadataka. . iz dva razloga: 1. u neposrednom radu.Metodika vaspitno .rad u smjeni i po. Analiza se vrši radi kritičkog utvrđivanja vaspitno-obrazovnog efekta nastavnog časa i uvijek slijedi nakon održanog časa (što prije. Dobar nastavnik se izgrađuje u procesu u kome je ona sam sebi najveći kritičar. jedna priprema. po principu vertikalne integracije sadržaja. u procesu u kome će biti neophodna griža 77 . Neophodno ja da nastavnik postane svjestan i da ih. kako u cjelini.

Samokritičnost je uslov sopstvenog uzdizanja. Grupna je diskusija onih koji su učestvovali na času.Metodika vaspitno . Pitanja počinju: zašto. jednostavna itd. b) nije dobro metodički pripremljen. direktor. kroz razgovor. Za svaku teškoću u radu treba tražiti uzrok – i to prvo kod sebe pa tek onda u učenicima ili drugim okolnostima. nastavnici na različitim skupovima i seminarima. Ako želimo da je ova metoda ekonomična. da samostalno formulišu pitanja itd. Cilj je da.razlozi neostvarivanja cilja: a) nije se dobro pripremio. b) Iinstinktivna analiza – vrše je stručni saradnici. precizna. sintezu nastav i sl. nego sve varijante mogu doći u obzir. pitanja i odgovore interpretira nastavni sadržaj. radi ukazivanja na bitne karakteristike. nadzornici. . za svoje kolege. c) nije bilo dobrog pristupa. zbog čega. odakle. onaj ko drži čas. Pitanja moraju biti jasna.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ savjest u radu. koliko? 78 . ukaže onima koji posmatraju čas na ono što se može primjeniti. da samostalno dođu do zaključka. Analiza treba da obuhvati sve elemente značajne za organizaciju časa: cilj i zadaci (da li su ostvareni) – ali ne prozaično. c) Analiza oglednih časova – drže stručnjaci. Ova analiza sre vrši u formi dijaloga. Cilj je da se nastavnicima ukaže na dobre i loše strane njihovog rada. kako. d) Analiza časova koje drže studenti – ima za cilj da se oni uvedu u nastavni rad i pomogne im se u osamostaljivanju. Pitanja nastavnika treba da budu tako usmjerena da podstiču učenike da shvate suštinu onoga o čemu je riječ. da im se ukaže na mogućnosti za poboljšanje toga rada.cilj je ostvaren jer je dobra atmosfera i ostvarena je aktivnost učenika. onda nastavnik ne smije trošiti vrijeme na neka pitanja koja nisu cilj ovog časa. Ne mora biti samo dijaloška metoda ako nastavnik pita a učenik odgovara. primjenu očiglednih sredstava. nego navesti argumente. DIJALOŠKA METODA Njena karakteristika je u tome što. . Osnovna pretpostavka jeste da učenici raspolažu određenim fondom znaja o sadržaju o kome se razgovara.

učenici se osposobljavaju da samostalno koriste tekst.pitanje treba da usmjerava rad učenika.priprema je složena.prvo treba odabrati tekst. Pitanje postaviti jednom i glasno. Korišćenjem tekst metoda učenik se stavlja u situaciju da sam radi. ako jedan učenik ne može odgovoriti treba tražiti odgovor od drugog.učenici se osposobljavaju da stiču kulturu komuniciranja.određeni pojmovi se mogu više puta ponoviti u istom obliku. poznavanje nekog obrasca i rešavanje različitih zadataka. mora da zna šta je u tekstu bitno.gubi se vrijeme u postavljanju pitanja.Metodika vaspitno . Cilj je da se učenici osposobe da koriste tekst. crtanje nekog crteža. Loše strane: . . učenici misle po diktatu nastavnika. Zatim nastavnik preformuliše pitanje i ponovo se vrši isti postupak. Problemi: . Ne treba prozivati učenika koji će da daodgovor a još nismo postavili pitanje. .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Važno je: pitanje se prvo postavlja cijelom odjeljenju. Dobre strane: . .činom stavljanja učenika u situaciju da koristi tekst.vrlo je važno da li je neki tekst pogodan za korišćenje ove metode . .treba odabrati vrijeme koje učenici imaju za obradu teksta. pa tek onda odluči da li treba dati odgovor. Moguće greške: dati tekst bez objašnjenja nije tekst metoda. bilo kojim pisanim izdanjem. suština metode demonstracije jeste da se matematički pojmovi transformišu u vizuelni postupak i taj način bude dostupan čulnom saznanju. do kojih saznanja treba da dođe itd.ne može se veliki broj nastavnih jedinica obraditi. poznati sa nepoznatim sadržajem povezivati. frontalni i individualni rad povezivati Loše strane: .proučiti tok teksta. na šta treba da obrate pažnju: . TEKST METODA To je postupak kojim učenici stiču znanja korišćenjem pisanih ili štampanih tekstova. Dobre strane: . knjigom. da se služi udžbenikom. mogu biti pasivne aktivnosti. Zato učenicima treba dati uputstva šta je važno u tekstu. odgovara samo jedan učenik. .da nastavnik postavi pitanja na koja učenik treba da odgovara. da uoče ono što je bitno itd. 79 . ILUSTRATIVNA METODA To je nastavni postupak kojim učenici stiču znanja putem grafičkih ilustracija. . pa onda od trećeg i sve dok nastavnik ne shvati da oni ne mogu odgovoriti. . raščlaniti na etape.znanja su sistematična. Rad teksta može biti različit: izvođenje računske operacije.

2. opisivanja. dijagrama i tabela. preko demonstriranja određenog predmeta. uglavnom se koristi kao dopuna drugim metodama. služi kao sredstvo nekim drugim matematičkim sadržajima. Može biti u vidu predavanja. koristiti krede u boji.da su predmeti pogodni za formiranje određenih pojmova. Dobre strane: Prenose se sistematizovana znanja. a rijetko na ostalim tipovima časova. koristi se u kombinaciji sa ostalim metodama i kod objašnjenja nepoznatih riječi. pružanje znanja od strane nastavnika 2. Ne poštuje se individualnost. lako se priprema. Ovom metodom nastavnik nastoji da očiglednim učini apstraktne matematičke sadržaje. Loše strane. ekonomična je.ilustracije mogu biti u vidu crteža. Ona se rijetko koristi samostalno. Ona se koristi na časovima obrade gradiva.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Ima dvije funkcije: 1. Koristimo je onda kada učenici nemaju nikakvo znanje od prije. sama je predmet proučavanja. crtati slobodnom rukom.Metodika vaspitno . METODA DEMONSTRACIJE To je postupak kojim informacije učeniku dajemo preko manipulisanja određenim predmetom. Uspješnost časa je veća kada više pričaučenik a manje nastavnik. 80 . matematička misao se ne prenosi riječima. podstiče verbalizam itd. . objašnjavanja i dokazivanja. Pri demonstriranju imamo dvije aktivnosti: pokazivanja i posmatranja. Metodu ilustracije može koristiti dvostruko: . Posebna vrijednost je u tome što postoji jako veliki broj učenika što pojmove formira na osnovu vizuelnih aktivnosti. pripovijedanja.možemo crtati na času ili donijeti gotove crteže.da su takvi da pobuđuju interes za rad kod učenika. Lakše i jednostavnije je crteže crtati na času jer učenici vide kako taj crtež nastaje. . mora što manje da se govori. Najčešće se primjenjuje u uvodnom dijelu časa. nema povratne informacije. primanje znanja od strane učenika. Osnovni zahtjevi demonstracije: . Ovdje se istovremeno izdvajaju dva procesa: 1. MONOLOŠKA METODA (metoda usmenog izlaganja) Nastavnik izlaže nastavni sadržaj a učenik sluša nastavnika i uči ono što čuje.

da se ne skreće sa bitnih na sporedne stvari. . 81 . . nego jedan po jedan. .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ .da zadovoljavaju estetske. kad god je moguće.da su pogodni za manipulisanje. . u demonstrativnu metodu.Metodika vaspitno . higijenske zahtjeve.poželjno je uključiti učenike.ne treba pokazivati više predmeta odjednom.