Metodika vaspitno-obrazovnog rada 2

(Metodika matematičkog obrazovanja)

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _

POJAM, PREDMET I ZNAČAJ MATEMATIKE Poznavanje matematike je bitan uslov koncipiranja nastave ovog predmeta. Riječ matematika je grčkog porijekla i znači nauka o veličinama. Predmet ima različita određenja: najčešće se definiše kao izučavanje prostornih formi i količinskih odnosa realnog svijeta, a nemaju veze sa objektivnom realnošću. Pejović određuje: matematika je nauka o proučavanju prostornih formi i količinskih odnosa misaonih realnosti. Svi matematički pojmovi su navedeni iz realnog svijeta, ali su toliko matematički određeni da nemaju više svrhu u realnom svijetu. Matematiku karakteriše potpuno apstrahovanje kvalitativnih svojstava. Jedna je od najstarijih nauka ali je uvijek mlada zahvaljujući novim sadržajima. Definicije matematike zavise od vremena u kome se definiše: Grosman: ``Matematika je nauka o vezama među veličinama.`` Prvanović: ``Matematika proučava određena karakteristična svojstva i operacije i relacije realnog svijeta.`` Pinter: ``Matematika je apstraktna nauka koja deduktivnim putem proučava pojmove prostornih i vremenskih odnosa.`` Leksileon: ``Nauka o odnosu među veličinama i prostornim formama.`` Francuski matematičari Nikola Burbani (?) (pseudonim grupe: ``Matematika je nauka koja proučava matematičke strukture.`` Bekon: ``Kopija, ključ i nauka.`` Rasel: ``Matematika je nauka u kojoj nikada ne znamo da li je ono što govorimo tačno i znamo li šta govorimo.`` Matematika je značajna iz više razloga: 1. Primjenjuje se u svim prirodnim i društvenim naukama, u ličnom životu je dio kulture; 2. Omogućila je nauci da napravi veliki korak; 3. Za razvoj struke, zanimanja, umjetničkog izražavanja. Nastupila je era matematizacije i nauke i prakse. Lobačevski: ``Vjerovatno neće postojati ni jedna grana matematike koja neće biti nekad primjenjena u realnom svijetu.``

2

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ POJAM I PREDMET METODIKE MATEMATIKE OBRAZOVANJA Nekada se koristio termin didaktika nastave matematike, pa i pedagogija nastave matematike. Riječ metodika je grčkog porijekla i znači nauka o načinima. Metodika matematičkog obrazovanja (MMO) je relativno mlada naučna disciplina, ali je već afirmisana u većini zemalja svijeta. MMO, koju izučavamo, sastoji se iz 2 dijela: 1. MMO predškolske djece 2. Metodika nastave matematike Među njima postoje razlike u sadržajima, ciljevima i sl. 1. MMO predškolske djece proučava matematičko obrazovanje na tom nivou, ali ono obrazovanje koje se obavlja institucionalno; 2. Metodika nastave matematike proučava nastavu matematike od prvog razreda osnovne škole do fakulteta. MMO je proces matematičkog obrazovanja, tj. proces ovladavanja sadržajima i metodama matematike. MMO je naučna disciplina i ona je, s obzirom na predmet proučavanja, pedagoška disciplina i, s obzirom na način proučavanja, interdisciplinarna ali i autonomna, s obzirom na rezultate. Pedagoška je disciplina zato što proučava jedan pedagoški fenomen – vaspitanje i obrazovanje u nastavi matematike i predškolske djece. U predmet MMO ulaze: ciljevi, sadržaji, organizacija nastave, nastavni oblici i metode rada i vrednovanja. Predmet MMO široko se definiše i obuhvata sve ono što je posredno ili neposredno vezano za matematičko obrazovanje.

3

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ CILJ I ZADACI MMO Cilj je da: - omogući studentima da shvate MMO kao pedagošku disciplinu i nastavni predmet, - da studente osposobi teorijski i praktično da mogu nesmetano pratiti i unapređivati rad na matematičkom obrazovanju djece. Osnovno zadatak MMO je da: - utvrdi i objasni specifične zakonitosti koje se javljaju u vaspitanju i obrazovanju djece, na matematičkim sadržajima u nastavi matematike; - zadatak je i da utvrđuje ciljeve, zadatke i sadržaje matematičkog obrazovanja. Mora se rešavati za svaki nivo obrazovanja posebno; - zadatak je da, polazeći od rezultata pedagogije, psihologije i didaktike proučava i utvrđuje najuspješnije oblike i metode koji dovode do optimalne realizacije ciljeva nastave; - proučava praksu matematičkog obrazovanja i podiže nivo obrazovanja; - zadatak je i da pomogne u osposobljavanju učenika da samostalno misli.

PODJELA MMO Osnovna podjela MMO na:  MMO predškolske djece i  Metodika nastave matematike – takođe se dijeli na nekoliko djelova: 1. Metodika početne nastave matematike - proučava probleme matematičkog obrazovanja u prva 4 razreda osnovne škole; 2. Metodika opšteg matematičkog obrazovanja - proučava probleme obrazovanja od VVIII razreda osnovne škole i u svim srednjim školama opšteg usmjerenja; 3. Metodika profesionalne MO – proučava probleme matematike obrazovanja koja služi kao neposredna priprema za profesionalnu djelatnost; 4. Metodika uvođenja u naučni rad; 5. Metodika vanškolskog matematičkog obrazovanja – podrazumijeva učenje MO putem radija, TV, literature i sl.

4

p. Japanski učenici moraju i danas preći računanje na ABAK .je vertikalna ploča sa žljebovima u koje se ubacuju kamenčići.pitagorejske škole Platon .kroz tačku van prave se može postaviti proizvoljan broj tačaka koje su paralelne sa pravom. Sokrat . 1. Euklid . analiza i sinteza Za staru Grčku . imali su računsku mašinu ``ABAK``. razlomke.Metodika vaspitno .pitanjima dovodi učenike da shvate da nešto ne znaju i da dođu do odgovora majeutika. poznata je Talesova teorema. Tales od Mileta . Stariji su učili mlađe i učili su jedni od drugih. Javljaju se i jave škole. dupliranje kocke ( konstrukcija veće kocke) 2. Rind papirus . trisekcija ugla ( ugao se presječe na tri dijela) 3.u. Bila je još u vrijeme 19 v. Lobočevski . Njegov naslov je : Istrukcije za upoznavanje tajnih stvari. Pitagora .najstariji zapis otkriven tek u 19 v. Osim brojeva u epohi rađanja matematike poznavali su i mjere za dužinu.tri čuvena problema grčke matematike. ABAK .n.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO 1. EPOHA RAĐANJA MATEMATIKE Prvi matematički pojmovi su formirani spontano kroz rad i igru. Sve do prošlog vijeka to je bila jedina geometrija.e.je izmjenio samo jedan postulat . kvadratura kruga ( da se konstruiše krug i kvadrat koji ima zapreminu kao krug)? 5 . čuva se u Britanskom muzeju u Londonu smatra se da je nastao između 16 i 19 v. zapreminu.e. Poznata je Axmesova računica ( on je bio staroegipatski sveštenik). Prvi zapisi su bili u Rimu na papirusima i spomenicima.indukcija. napisao je egipatsku zbirku zadataka. On je nju deduktivno zasnivao i napisao je u knjizi Elementi.visina piramide ( pomoću sjenke).njegova geometrija. Stara grčka . u Egiptu. Oni su cjelokupno znnje civilizacije koje su im bile dostupne objedinili. Po horizontal i vertikali.pitagorejci .n.strari grci su bili prvi u prilici da sistematizuju i zabilježe ih više nego drugi.p.

n. Fridrih Frebel (njemac) .od 17 do 19 v.n. EPOHA ELEMENTARNE MATEMATIKE .e. Pripadao je racionalizmu . 1632 . sredozemng mora prešlo u Španiju pa onda u Francusku i na sjever Evrope. U učenju lakšeg ka težem.učenje napamet.e ( desilo se otkriće 0 (nule) u Indiji je prvi put pronađena nula) najveće otkriće u matematici. do17. Pestaloci je smatrao da se svi pojmovi moraju steći očiglednim putem.didaktika na češkom jeziku. Objedionio i sistematizovao znanja iz aritmetike.um. izučavala se u privatnim školama u kojima su predavali majstori računa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2.n.11. Svaka stvar ima BROJ. razumjevati stvari. 6 . Napisao je djelo``Rasprava o metodi.e.Racio . U postupku nastave učenik mora navoditi razloge.v.e. izreka racionalista .Mislim dakle postojim .1619. Pestaloci je osnivač matodike nastave matematike.Čulni svjet u slikama.Corgito ergo sum. U nastavi učenici moraju početi misliti.na latinskom jeziku. zašto radi baš tako.Metodika vaspitno . Da se ide korak po korak. OBLIK I RIJEČ. Da se računa napamet. 1643. Otkrićem nule stvarali su se uslovi za stvaranjem dekadnog sistema ( cifra ima apsolutnu i po mjestu pisanja)? U 8 v. Srednji vijek . matematika je uvedena kao obavezan predmet. senzualizam i racionalizam. Džon Lok .zalaganje za očiglednu nastavu Komenski . Mnogo se vodilo računa o matematičkim problemima i načinu na koji se predaje. sa neimenovanim brojevima. . bez razumjevanja. razumjevanju.n.Sve za druge za sebe ništa. 3. Sa stanovišta metodike nastave matematike je značajan Dekart. Počinje da se naglašava formalni zadatak nastave.`` Prvi koji je napravio spoj algebra i geomatrije bio je Dekart. Pestaloci . Važan trenutak je 3. Matematika još nije bila obavezan predmet u školama. Mnogo je važan način na koji se uči a ne sadržaj koji se uči.e.e.od 6 v. Komenski je napisao još jedno djelo .u nastavi . v. preko indijskih sveštenika. Insistirao je na očiglednosti .Didaktika magna. Počinje sa matematičarem Reneom Dekartom (Dekartov pravougli dekadni sistem) Noćio je u Ulnu (Njumački grad) 10.n.p. U 17 v.. usnio je ideju koja mu se javila u snu o analitičkoj geometriji. Učenik mora da bude kritičan o rješenju do kojeg je došao.n. EPOHA PROMJENLJIVIH VELIČINA . Insistirao je na provjeravanju koliko je to moiguće.( švajcarski pedagog) .blokovi brojeva. Povezao je saznanje na osnovu razuma. Matematika postaje dio opšte kulture.

došao je na ideju da uvede brojevne slike 3 ◦ ◦ ◦ 4 ◦ ◦ ◦ ◦ 5 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Disterveg .učitelj učitelja . Šta je to što iz korpusa matematike treba da se nađe u programu.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Buse je napravio veliki korak . Koja znanja treba da uđu u program a koja da se izbace. (Meranska konferencija) na kojoj su se okupili metodičari matematike i matematičari. Utrli su put od konkretnog do apstraktnog mišljenja od indukcije do dedukcije i tako je razbijena dilema. EPOHA SAVREMENE MATEMATIKE (danas) Konferencija u Meranu. godine u Rimu da uporede rezultate gdje se šta i kako uradilo.. Šta će ući u program? Kako da se uči? Koje metode da se koriste? Kako vrednovati?. Dogovorili su se da se za kratko vrijeme ponovo nađu 1908. 7 . u Italiji 1905.osposobljavao je učitelje. 4.. doprinjeli su svojim radovima u rasvjetljavanju mnogih problema.. Smatrao je da računanje napamet i pismeno računanje ne treba odvajati. Vigotski. Zaključeno je da se pokuša uraditi korelacija nastave i drugih predmeta. Kolmagorov. Da učenici u toku nastave treba da razvijaju intelektualne sposobnosti.Metodika vaspitno . Nastavu treba povezati sa praktičnim životom. Pijaže. Da se ukine granica između aritmetike i geometrije.

3. Epoha rađanja matematike – do VI Epoha elementarne metodike. epoha konstantnih veličina . Vaviloniji i naročito Staroj Grčkoj. 3. Prve početke imamo u najstarijoj fazi razvoja čovječanstva – to je bilo stihijsko prenošenje iskustva sa starijih na mlađe. do XVII v.od IV v.p.e. 2.p.n. Istorija MMO se dijeli na 3 dijela: 1. Klasični – od VI v. tj. Savremeni period – počinje sa analitičkom geometrijom.e. Epoha promjenljivih veličina – od XVII do XIX v. Matematičko obrazovanje je bilo usmjereno na područje geometara. O izvjesnoj organizovanosti govori se u Egiptu. konstrukcije i sl. Srednji vijek sa renesansom. 4. Kolmogorov daje sledeću periodizaciju: 1.Metodika vaspitno .n. 8 . 2. do završetka grčke vlade. Epoha savremene matematike – od XIX v.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO Matematika je jedna od najstarijih nauka.

Veoma veliki podsticaj za razvoj MMO dao je Pijaže. u manjoj mjeri. Od brojnih kongresa treba pomenuti IV kongres u Rimu 1908. god. uklanjanje granica između aritmetike i geometrije. OSCD i UNESKO danas vode brigu o svim problemima. . Iz nastave matematike proisticao je program vježbanja i škola je. Kinela – njegova shvatanja doprinijela su unapređivanju nastave koja je. Djeca treba da rade na očiglednom materijalu tako dugo dok ne budu u stanju da pređu na apstraktno mišljenje i računanje . kada se razvoj matematike strelovito odvijao. pod uticajem matematičara i psihologa. bila škola ``dila``. .Utvrđivanje oblika i metoda rada koji omogućavaju najefikasnije i najracionalnije matematičko obrazovanje. da se programi organizuju – razvijanje racionalnog mišljenja. insistiralo se na proučavanju psiholoških osnova nastave matematike. s jedne strane. matematičkih sposobnosti. a nastava matematike sama sebi svrha. U nastavi geometrije polazi se od posmatranja a tek onda da se zaključci izvode apstrakcijom. javlja se analitičko-sintetička koncepcija nastave matematike. već učenike treba dovesti u situaciju da sami uočavaju brojne odnose. Nastava matematike treba da bude zasnovana na dječijoj okolini i životnoj praksi i toj praksi i da služi. 6.Metodičare interesuje kakvo mjesto dati i na koji način odraziti tekovine matematike – šta unijeti u programe. godine. 5. Uvažavajući zakone razvoja u nastavi matematike ne smije se prerano početi sa apstrakcijama.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAVREMENI TOKOVI U MATEMATICI OBRAZOVANJA Savremeni period je od Dekarta. 3. U novije vrijeme. Treba razviti sposobnost funkcionalnog mišljenja. Najzaslužniji su Veber i Vitman.preuranjene apstraktne operacije vode formalizmu. 2. koje su to grane matematike neophodne za opšte matematičko obrazovanje.) – prvi put je dogovoreno da se iz svih nauka izbace jednostavna. Poslije Meranske konferencije pristupilo se promjenama i nastava matematike je postepeno bliža životu učenika. 9 . zasnovana na logici matematike. insistira se na praktičnoj primjeni sadržaja matematike. Na tom Kongresu insistiralo se na nekoliko stvari: 1. a s druge strane psihološkim zakonitostima djetinjstva. što se ne može postići verbalnim shemama. Matematika ne smije postati cilj. Važni su brojni događaji: Meranska konferencija (1905. korelaciji nastave matematike sa drugim predmetima. 4. parcijalna znanja.Metodika vaspitno . Nastava matematike treba da razvija kod učenika sposobnost matematičkog posmatranja i shvatanja.

Mnogi smatraju da je MMO pedagoška disciplina.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ODNOS MMO PREMA DRUGIM NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA MMO. Ovim shvatanjem se ukazuje na značaj matematike i pedagogije za MMO. MMO uspostavlja vezu sa matematikom. filosofiju. pedagogiju. i to onim dijelom koji je vezan za nastanak matematike. Ta veza sa psihološkim disciplinama daje psihološku podlogu za nastavu matematike i doprinosi da se proces učenja maksimalno racionalizuje. tj. tijesno je povezana sa velikim brojem drugih nauka i disciplina i ta veza je dvostruka. Od brojnih nauka treba pomenuti matematiku. MMO se oslanja na matematiku i pedagogiju dok je neki smatraju matematičkom. a) Odnos MMO i matematike Matematika je nauka o kvantitativnim i prostornim odnosima. Ta veza se označava vezom prvog reda.  MMO je povezana sa istorijom. didaktiku. predstavlja osnovu za svaki pojedinačni predmet – ukoliko je nastava razvijenija pruža osnovu za razvoj didaktike i matematičkog obrazovanja. Time se ukazuje na značajnu karakteristiku MMO koja predstavlja sintezu matematike i pedagogije ili metodičko obrazovanje predstavlja sintezu matematičkog i pedagoškog obrazovanja. dedukcija i sl. predškolsku pedagogiju. u zavisnosti od cilja i zadataka vaspitanja i obrazovanja. a neki pedagoškom disciplinom. prije svega radi izbora određenih matematičkih sadržaja.  Didaktika – iz MMO koristi praktično sve. nema dobre MMO koja ne polazi od psiholoških znanja i karakteristika učenika određenog uzrasta. vrste škole. uzrasta učenika.Metodika vaspitno . Opšta didaktička znanja se na poseban način koriste u vaspitnoj matematici. Danas u našoj zemlji preovladava shvatanje da je MMO pedagoška disciplina . etiku itd.). Sasvim jasno znamo da didaktika.  Predškolska pedagogija . Veza između MMO i didaktike izražava se kao odnos opšteg i posebnog. Iz ukupnog znanja matematike bira se jedan segment. kao opšta teorija nastave. I sopstvenim dostignućima MMO vrši povratni uticaj. organizacije matematičkih sadržaja na kojima se ostvaruje nastavni proces. logiku. kao i druge naučne discipline. b) MMO i pedagogija MMO u velikoj mjeri koristi rezultate pedagogije. Određeni sadržaji su uslov bez koga nema i ne može biti MMO. Predmet pedagogije je vaspitanje i obrazovanje mladih u najširem smislu riječi. najprije bez matematičke podloge koja omogućava postojanje MMO. Metodika nastave matematike je vezana sa matematikom. a zatim i korišćenja matematičkih metoda saznavanja (indukcija. Nastava matematike je proces vaspitanja i obrazovanja na matematičkim sadržajima. da odgovori na pitanje: zašto uvesti neku pojavu a ne nešto drugačije? 10 . Veza MMO sa psihološkim naukama omogućava MMO da objasni nastavnu praksu .danas je prisutna tendencija sve većeg obuhvatanja svih institucija pedagoško oblikovanim obrazovanjem. Rezultati do kojih dolazi MMO se uopštavaju i bitno utiču na didaktička saznanja. MMO je pedagoška disciplina koja ukazuje na način vaspitanja i obrazovanja putem nastave matematike.  Osim toga. S jedne strane MMO koristi saznanja do kojih su došle druge nauke i zahvaljujući korišćenju tih znanja povećava svoju djelatnost.

Preoperativna faza – dijete uči isključivo na osnovu manipulacije stvarima. već uticati da djeca manipulišu tim predmetima. nivo osjeta – do 6. već da se razvoj ne sputava i ne guši. 2. Dobro poznavanje psiholoških osnova djeteta nije da se uspješno stimuliše njegov razvoj. tj. od rođenja do zrelosti : 1. Dijete nije u stanju za grupisanje mentalnih operacija – ono zaključke slaže jedne pored drugih. što ne znači da je sebično. Savremena psihologija razlikuje 4 perioda. kako bi na osnovu tih saznanja mogli projektovati optimalni nastavni proces. .Metodika vaspitno . To praktično znači da se početno učenje mora shvatiti kao stvaranje uslova. već jednostavno usredsređeno prema sebi. kibernetičke i saznajne osnove Pedagoško-psihološke – što svi koji se bave MMO treba da znaju kakve su mogućnosti djece. razvija se simbolička sposobnost. godine) 4.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kao što se vidi. mladi su osposobljeni da zaključuju prema zakonima formalne logike. 3. kakvi su psihološki mehanizmi formiranja određenih pojmova. do 6. 1.nivo formalnih operacija – mišljenje se u potpunosti oslobađa konkretnosti. nivo – nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. . logičke. pedagoško-psihološke. postavlja pitanja.svim primjerima što manje nebitnih svojstava.) i 3. izabrana podsticajima koji će dovesti do formiranja matematičkih pojmova. dijete traži uzroke. Brojnim eksperimentima Pijaže je pokazao da je praktična i misaona aktivnost djeteta uslov izgrađivanja početnih matematičkih pojmova. . 11 . preoperaciona (faza pripreme konkretnih operacija. učenika određenog uzrasta. od 2. etapu Pijaže dijeli na dvije: simboličko i intuitivno mišljenje. ali nisu dovoljno samostalni. mora sebe motivisati na razvoj. 3. tj.12. godine) 3. oblikovanje sredine koja će biti bogata . Inteligencija djeteta je egocentrična. Ne samo pričati.Daju se brojni i raznovrsni primjeri. 4. faza konkretnih operacija (7. nezadovoljno je odgovorom.) – mišljenje je vezano za konkretne aktivnosti i predmete. nivo . MMO ima nekoliko osnova: 1.biraju se oni primjeri kod kojih su zajednička svojstva izražena i ta svojstva su u granicama pojma koji želimo formirati. godine do zrelosti) Skoro identičnu periodizaciju dao je Pijaže (tri nivoa razvoja djeteta): 1. godine 2. faza formalnih operacija (od 11. godine) 2. Osim toga. formira prve pojmove i predstave. 2.). 12. nego djelovati svim raspoloživim reakcijama. Saznati neki objekat ne znači slušati o njemu. nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. senzo-motorna faza (od rođenja do 2. nivo formalnih operacija (11 – 14 god. utvrdio je da predškolsko učenje djece nije učenje koje treba da se zasniva na verbalnom prenošenju znanja. ne povezujući ih. . MMO je povezana sa nizom naučnih disciplina pa govorimo o njoj kao o interdisciplinarnoj nauci.

Učenik u nastavi može da usvaja one pojmove za koje su već razvijene strukture ili je razvoj pri kraju. Kada je dijete steklo reverzibilnost u mišljenju postaje sposobno za niz drugih operacija. . Cjelina u kojoj se jedne operacije nalaze u simetriji sa drugim pomoću reverziboilnosti. Reverzibilnost povlači za sobom shvatanje invarijantnosti i konzervacije pojmova. inverzne operacije (+.Metodika vaspitno . misaona ali nikada se ne gubi predmetni karakter. Pijaže ističe da svaka mentalna radnja nije operacija.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Pijaže – razvoj mišljenja . Reverzibilnost omogućava da se.odlučijući preokret je 7 . Naredni razvoj je faza u kojoj dijete uz nečiju pomoć uspijeva da riješi zadatak. -). predmeta i znakova. Vigotski uzima u obzir uzrasne karakteristike učenika – moramo ih poznavati ali ih se ne smijemo slijepo pridržavati. Vigotski smatra zonu narednog razvoja važnijom za intelektualni razvoj nego aktivnu zonu. . Vigotski smatra da takva nastava kaska za razvojem. Kod nekih trajno ostaju dva odvojena procesa.posmatra se i upoznaje neposredna stvarnost.dužina (dvije žice). Pravci operacije su samo različite kategorije zadnje unutrašnje operacije koju karakteriše to što se ne obavlja pomoću realnih slika. Aktivni razvoj zahtijeva samostalno riješavanje i karakterističan je za već formalnu fazu. . najprije u jednom. Operacija je unutrašnja radnja. .izdvajaju se određena matematička obilježja stvarnosti.formira se matematički pojam i usvaja njegov nosilac. Učenje da prethodi razvoju. Reverzibilnost znači da za svaku operaciju postoji druga koja je simetrična i suprotna. . Na takvom shvatanju izgrađena je tradicionalna nastava – da se prilagodi razvojnim mogućnostima učenja. U saradnji sa odraslim. Vigotski.11. dijete se podiže na viši intelektualni nivo i prelazi sa onoga što ne umije – da umije. Metodički postupci – Vigotski predlaže sledeće etape: .Mišljenje i govor Korišćenje Pijažeovih za njegova shvatanja – razvoj čovjeka je usmjeren biološkim zakonima i na razvoj se ne može spolja uticati. god. invarijantnost – vraćanje valjka u kuglu). Ona će postati radanja kada se nađe u uzajamnoj povezanosti sa drugim radnjama – na tome da čini sistem. a zatim unutrašnja. Nastavnik treba da se orijentiše na procese koji se tek razvijaju a ne koji se završavaju. obrađuju istovremeno. vremenski i funkcionalno. Pijaže smatra da razvoj djeteta. Eksperimenti su pokazali da intenzivno usvajanje operacija predstavlja racionalniji. Reverzibilnost podrazumijeva osobinu mišljenja da pređe saznajni proces. prethodi usvajanju pojmova. 12 . ako napravimo valjak.unosa (dvije kugle od plastelina. Ova shvatanja su doprinijela koncepciji savremene nastave. radnja je najprije spoljašnja. U periodu konkretnih operacija. Vršenje tih operacija: .ekvivalentnost (u dva skupa ima isti broj elemenata). u nastavi matematike.usvaja se znak za matematički pojam. ispravniji put do njihovog odvojenog usvajanja – intenzivno usvajanje operacija omogućava da se između njih uspostavi funkcionalna veza.površina (dva pravougaonika). a zatim u drugom smjeru i tačno se vrati u početnu situaciju. koja polazi od rezultata prve i uspostavlja početni sistem. .

Bruner je utvrdio da najbolje rezultate u početnom matematičkom obrazovanjupostižu ona djeca koja manipulišu materijom. 13 . utvrde uzrasne mogućnosti učenika. 2. Ne postoji jedan put i postupak kojim se mogu rješavati zadaci. Davidov i dr. Nanovo se traži put.Metodika vaspitno . ta manipulacija se mora pratiti govorom. 3. Ovladavanje jezičkim formama je uslov za bavljenje matematičkim obrazovanjem – uslov za rješavanje matematičkih problema. Bruner smatra da nastavu treba tako organizovati da djeca što češće manipulišu odgovarajućim objektima i da se što češće govorno izražava. stvaraju zakonitosti mišljenja u nastavi matematike. Postavljena su 3 zadatka: 1. a u traženju tog puta služi se razumnim misaonim postupcima. da se odrede optimalni načini izgradnje nastavnog gradiva.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Osim Vigotskog u razvijanju i bogaćenju postavki doprinos su dali Galjperin. Bruner smatra da se mora krenuti od manipulacije predmetima. operisanje brojevima se izražava govorom.

Prvi od njih je 2 puta manji od drugog. broja. Generalizacija je misaoni postupak kojim se uočena svojstva skupa proširuju na najširi skup sa tim svojstvima. a sinteza spajanje u cjelinu. a dužina je 3 puta veća od širine. ravni. svi X analiza duž 3X 2) Zadatak: Zbir 3 prirodna broja iznosi 440. Mnogi se problemi rješavaju analizom i sintezom. a sva ostala se odbacuju. Analiza je rastavljanje na djelove. 1) Zadatak: Dužina obima pravougaonika 96m. Ova 4 pojma su relativno misaoni procesi. to isto radimo i sa skupom elemenata. Izračunaj površinu. I 7a II 14 a III a analiza 22 a = 440 sinteza od O = 2X + 6X = 96 X = 12 sinteza 14 . Specijalizacija je misaoni postupak prenošenja svojstava elemenata njegovog generalnog skupa na elemente njegovog pravog podskupa.Metodika vaspitno . a 7 puta veći trećeg. KONKRETIZACIJA I SPECIJALIZACIJA Konkretizacija je misaoni postupak kojim se identifikuju primjeri sa svojstvima nekog opšteg pojma. Analiza u matematici ima 2 koraka – rastavljanje i uočavanje odnosa među elementima. Mnogo primjera bi se moglo navesti ako hoćemo ilustrovati apstrakciju i generalizaciju. Time se omogućava formalizacija apstraktnog pojma – taj pojam osim posmatranih obuhvata i sve druge primjere sa zadržanim svojstvima. Pomoću apstrakcije i generalizacije formiramo pojam tačke. izvodimo formule itd.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ LOGIČKE OPERACIJE: APSTRAKCIJA I GENERALIZACIJA Apstrakcija je misaoni pstupak kojim se iz jednog ili više primjera (srodnih slučajeva) izdvajaju određena svojstva.

Imamo 2 broja 2X + 2 = 30 2X = 30 – 2 X = 28 X= 14. matematika može negativno da utiče na razvoj kreativnosti.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ANALOGIJA Analogija je zaključivanje po sličnosti. Analogija ipak omogućava da na ekonomičan način uvedemo učenike u nova saznanja. 3) ispravnost zaključivanja po analogiji se mora dokazati (naučno verifikovati) Zahvaljujući analogiji i učenici i učitelji mnogo griješe pa je neophodno biti oprezan. Analogija kod nevještog učitelja može suviše da afirmiše pamćenje kod učenika. Primjeri – zaključivanje po analogiji . Jedan od njih je za 2 veći od drugog.uslovi zaključivanja: 1) slična obilježja objekta moraju biti suštinska a njihov broj što veći.Metodika vaspitno . Zajednička svojstva utvrđena za dvije pojave nazivamo pozitivnom analogijom. Ukupnost svojstava po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo totalna negativna analogija. Ovakav zaključak je značajniji što je cjelokupno zaključivanje veoma prožeto analogijom pa je djeci lakše da zaključuju po analogiji. X+2=16 I X II X + 2 16 + 14 = 30 2) Milan i Dragan imaju 30 dinara. a Milan 14 dinara. 15 . 2) da različita svojstva objekata moraju biti nebitna i njihov broj minimalan. Izračunaj te brojeve. Tako. i to na osnovu djelimične sličnosti među predmetima. Iz jedne poznate činjenice izvodi se druga činjenica. Koliko ima svaki od njih? Milan X 2X= 30-2 Dragan X+2 2X= 28 X=14 Dragan ima 16. Njena slabost je što smisao ostaje na istom nivou opštosti. Kod definicija je često prisutno zaključivanje po analogiji. Primjer: 1) Zbir brojeva je 30. Zaključci do kojih dolazimo analogijom smisaono vjerovatno ne moraju biti apsolutno istiniti i njihovu istinitost možemo prihvatiti na osnovu provjere činjenica. Dragan ima 2 dinara više nego Milan. Ukupna zajednička svojstva nazivamo totalnom zajedničkom analogijom. Svojstva po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo negativna analogija.

81. 2. neekonomična. 4. suštinskih karakteristika. dedukcija mada po formi liči na indukciju. Ona nema posebni obrazovni značaj. zaključuje se da je ta okolnost posledica. zaključivanje je u izvjesnoj mjeri pouzdano. Indukcija se dijeli na potpunu i nepotpunu. Metoda propratnih pojava – iz uvida u to da se neka pojava na određeni način mijenja uvijek kada se na neki poseban način mijenjaneka druga pojava. a više slučajeva u kojima se ta pojava ne događa nemaju ništa zajedničko. Potpuna indukcija ima 2 odlike: 1) Zaključci izvedeni ovom indukcijom su tačni. 2. 2) Ako je veoma neproduktivna. ona je ekonomična. 0. u kome se istraživana pojava događa i u slučaju u kome se ne događa . Nepotpuna indukcija je indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni samo neki od pojedinačnih slučajeva. Opšti stav naziva se zaključak . posebna vrijednost je što se njome dolazi do novih zaključaka – taj zaključak ne sadrži samo poznate slučajeve . da budu zajedničke sve okolnosti osim jedne koja se događa samo u prvom slučaju. 9. Ti slučajevi nazivaju se premisama.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INDUKCIJA Indukcija je misaoni postupak kojim se opšti zaključak izvodi iz pojedinačnih slučajeva. uzrok ili neophodni dio uzroka te pojave. 49. 3. zavisi od broja pojedinih slučajeva – što je veći broj veća je pouzdanost. U tome je njena najveća obrazovna vrijednost. 36. Ona je potpuno siguran oblik zaključivanja. 3. To je. 64. 6. Odlike ove indukcije su: 1. 4. Milove metode: 1. Kombinovana . Potpuna indukcija rijetko se koristi u nastavi matematike. Metoda slaganja – ako više slučajeva istraživane pojave ima samo jednu zajedničku okolnost zaključuje se da je ta okolnost uzrok ili posledica te pojave. 4. 2. 8. kasnijem formiranju stavova i sl. zaključuje se da je ta okolnost posledica. Posebno je značajna metoda kauzalne indukcije – kojom se utvrđuju uzročno-posledične veze među pojavama. Postoji i teorijska matematička indukcija – koristi se isključivo u matematici.Metodika vaspitno . Primjer: Dokazati da se ni jedan kvadrat prirodnog broja ne završava cifrom 3 0. 16. 9. 1. 5. 1. zaključuje se da između te dvije pojave postoji kauzalna povezanost. Bez obzira na slabosti ova indukcija ima značajnu ulogu u nastavi matematike. Postavlja se pitanje od čega zavisi stepen pouzdanosti? 1. u suštini. Ova indukcija služi jasnijem sagledavanju nekog problema. već i one nepoznate.slaganja i razlike – ako više slučajeva u kojima se istraživana pojava događa imaju jednu zajedničku okolnost. 3. reprezentativnost slučajeva – reprezentativniji pojedinačni slučajevi rezultiraju većom pouzdanošću uzorka. 16 . 3. 2. da li je zaključak izveden iz bitnih. Njeno postojanje dugujemo Bekonu i Milu. Potpuna je takva indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni svi mogući slučajevi opšteg. rijetki su primjeri u kojima je moguće izvesti te premise da bi se došlo do zaključka. uzrok ili neophodan dio uzroka te pojave. 7. Metoda razlike – ako u slučaju. 25.

Značaj i vrijednost dedukcije je u tome što se iz stava o opštem dolazi do stava o posebnom. 2. Svaki zaključak izvodi se iz ranije prihvaćenih karakteristika.posredno zaključivanje je takvo koje se izvodi iz dvije ili više premisa. Matematika kao nauka je deduktivno zasnovana. ono što važi u opštem slučaju. Međutim. znači.neposredno je ono koje se izvodi iz jedne premise: a = b.  Svi paralelogrami su četvorougli. Ako su tvrdnje. važi i za pojedinačno. 3. Kraj je poseban zaključak. Suština lokalne dedukcije – preko deduktivnog zaključivanja možemo doći do zakona.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DEDUKCIJA Dedukcija je misaona operacija ili niz misaonih operacija kojima se istinitost nekog tvrđenja izvodi iz istinitosti prihvaćenih i ranije utvrđenih istina. Pravila deduktivnog zaključivanja: I Pravilo odvajanja II Pravilo kontrapozicije Ako je x => y onda je x => y ┐p => ┐r p => r III Tranzitivnost implikacije x => y y => z x => z Karakteristike deduktivnog zaključivanja: 1. Zaključivanje po dedukciji može biti neposredno i posredno: .Metodika vaspitno . Svi zaključci su logički povezani u niz i taj niz ima kraj. ali se pri tom i opšte obogaćuje. svi rombovi su paralelogrami. svi pravougaonici sa jednakim stranicama su kvadrati (neposredno). iz kojih se izvodi zaključak (premise) tačne. Deduktivni oblik zaključivanja najčešće se sastoji u tome da. 17 . Primjeri:  Svi kvadrati su pravougaonici sa jednakim stranicama. Zato se ovdje pribjegava lokalnoj dedukciji. a2 = b2 . na uzrastu od I do IV razreda nije moguća opšta dedukcija. svi rombovi su četvorougli (posredno). onda je i zakljkučak tačan.

......... Intuicija se može zasnivati i na čulnom i na umnom saznanju..... Postupak dokazivanja mora biti rigorozan i doprinositi razvoju matematike razmišljanja. Učenike treba osposobiti da koriste intuiciju u rešavanju zadataka... Primjeri:  Kojom cifrom se završava proizvod u kome se broj 7 pojavljuje kao činilac 100 puta? 7 x 7 x 7 ....... završava se brojem 1. Intuiciju shvatamo kao skraćeni vid zaključivanja...... 49 x 49 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INTUICIJA Intuicija je naslućivanje da se konkretni zadatak može riješiti na određeni način.2401 1 Proizvod u kome se broj 7 pojavljuje 100 puta... Rešenja do kojih se dolazi intuicijom su problematična...  I niz 1 + 3 + 5 + 99 II niz 2 + 4 + 6 + 100 Koji je zbir veći i za koliko? Veći je zbir II i to za 50.. 49 x 49 2901 x 25 18 . 7 x 7 x 7 49 x 50 2401. nepouzdana i moraju se dokazivati....Metodika vaspitno ....

oblici rada. Program upravljanja znači. Kibernetički pristup u početnoj nastavi matematike obuhvata cjelinu nastavnog procesa. upravljački sistem i upravljani sistem. Mnogi. da se tačno zna kako će se djelovati u datoj situaciji. S obzirom da je nastava matematike sistem. Tu se javljaju problemi jer. u suštini. UPRAVLJAČKI SISTEM CILJ UPRAVLJANI SISTEM SREDINA Da bi sistem efikasno funkcionisao kibernetičari smatraju da cilj mora biti jasno definisan. Ako je cilj jasno definisan onda je lakše napraviti program upravljanja. 19 . s pravom smatraju. u nastavi matematike. sastoji iz 4 elementa. Cilj upravljanja definiše društvo kroz zakonske propise. Ima svoj cilj. sredstva. nego svaki nastavnik definiše cilj za svaki čas. Opšti procesi upravljanja u svim oblastima nauke.Metodika vaspitno . teče i program predavanja. Prema shvatanju kibernetičara. nije moguće definisati program upravljanja. zavisno od nje. samo to nije dovoljno jer nedostaje povratna informacija. moraju se poštovati ova pravila. Takvim pristupima se znatno obogaćuje nastava matematike i njen kvalitet podiže na viši nivo. svaki sistem se. Mora imati razvojni sistem upravljanja. sastaviti uputstvo na koji način će rad na času biti organizovan. jasnost cilja i upravljanje. sredinu u kojoj se realizuje. Kroz ovaj pristup je mnogo lakše ostvariti obrazovne nego vaspitne zadatke. metode.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KIBERNETIČKE OSNOVE NASTAVE MATEMATIKE Kibernetika je nauka o upravljanju. Mora postojati stalna informacija u upravljačkom sistemu o stanju u upravljanom sistemu i mora se upravljački sistem prilagođavati upravljanom sistemu na način na koji to zahtijeva povratna informacija. da nema nastave matematike ako joj jedna od osnova nije kibernetička osnova. Ali. vrijeme korišćenja i sl. Da bi rad bio uspješan mora postojati povratna informacija jer. ali se tu definicija ne zaustavlja. ali naglasak daje na njegovu kontrolu.

Pojam je misao o suštini nekog stvarnog ili zamišljenog predmeta. Razumijevanje uključuje mnoštvo misaonih aktivnosti. nezavisne od načina saznavanja.Metodika vaspitno . a usvajanje pojmova rezultat racionalnog saznavanja. Nekada je kod učenika lakše formirati složen nego jednostavan pojam. Tako je usvajanje činjenica rezultat empirijskog. a složeni oni koji imaju dvije ili više oznaka. Iz takve prirode činjenica i pojmova proizilazi razlika o načinu njihovog usvajanja.jednostavne i . Činjenice se mogu učiti bez razumijevanja a pojmovi ne mogu. Pojmovi koje djeca stiču u nastavi matematike mogu se podijeliti na: . Činjenica je iskustveno utvrđen ili utvrdljiv . Jednostavni pojmovi su oni koji imaju jednu oznaku. Ona ne govori o težini tih pojmova. objektivno postojeći odnos među predmetima (neki predmet ili podatak). 20 . nije dostupan čulnoj aktivnosti.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAZNAJNE OSNOVE MMO Osnovna razlika između matematike obrazovanja i obrazovanja u okviru drugih disciplina je u tome što djeca u procesu matematičkog obrazovanja usvajaju pojmove. Ova podjela je samo uslovna.složene pojmove. Tako je pojam prirodnog broja jednostavan pojam. a pojam nije realno postojeći objekat. Razlika između činjenica i pojmova postoji i u razumijevanju. a u okviru većine drugih nastavnih disciplina usvajaju činjenice. Razlika između činjenice i pojma ogleda se u tome što su činjenice empirijskog porijekla.

Metodika vaspitno . Često se koristi pojam pretpostavka od koje se polazi. Leonov sistem aksioma (aritmetika): I II III IV V broj 1 je prirodan broj. Prvi sistem aksioma je postavio Euklid – Euklidov sistem aksioma (Euklidova geometrija). i prema oznakama koje nemaju nikakvo značenje. uopšte. svaki skup koji sadrži broj 1. Ne postoji dar za rad u nastavi matematike. nego četiri dimenzije. Inteligencija se ne donosi rođenjem. maksimalno skraćuje i proširuje spontan razvojni put njegove inteligencije. intenzivira učenikov intelektualni razvoj. Matematičko obrazovanje je dužno da ubrzava. . Savremeni matematičari kažu da aksiomi nisu tako ’jednostavni’. svaki prirodan broj ima svog sledbenika tako da je P = P + 1. 2. osim teško mentalno zaostalih. svi pravi uglovi su međusobno jednaki. Prvanović je postavio i postulate: 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ AKSIOMI I POSTULATI METODIKE NASTAVE MATEMATIKE Hilbertova definicija matematike je igra koja se. Aksiomi su istine koje se ne dokazuju.spontana i jaka težnja za stvaranjem i stvaralačkim radom. da od njih nema jednostavnijih. Bez napornog rada nema ni obimnih ni genijalnih matematičkih otkrića. postoje samo ’jače’ ili ’slabije’ obrazovnomatematičke dispozicije. da se iz proizvoljnog centra sa proizvoljnim prečnicima uvijek može opisati kružnica. Voditi učenika kroz kontinuiran niz adekvatnih aktivnosti koje ga ne skreću sa razvojnog puta njegove inteligencije. 21 . otkriva činjenice. 3. dvije prave presječene trćom sijeku se na onoj strani na kojoj je zbir tako dobijenih uglova manji od dva prava ugla. i koji za svako P sadrži P + 1 sadrži sve prirodne brojeve. Dopustiti učeniku slobodu da sam izgrađuje pojmove. sam rešava problem i da stvaralački radi. postoje: .spontana i vrlo jaka težnja za saznavanjem onoga što ga okružuje. Prvanović ističe 3 aksioma ( u MMO): 1. Lobočeski je napravio novu geometriju gdje prostor nema tri. U svakom djetetu. pravila i. 3. ako je m’ = n’ onda je m = n. prema jednostavnim pravilima igra. I II III IV V da se kroz svake dvije tačke može postaviti prava. Sistem aksioma mora biti potpun i neprotivuriječan. urođen je njen razvojni put. da se svaki pravac može neograničeno produžavati. Matematika je igra koja se igra po pravilima koje određuju aksiomi. 2. broj 1 nije sledbenik nijednog prirodnog broja.

Djeca na ranom uzrastu spontano formiraju neke pojmove koji su vezani za bića i predmete iz njihove okoline. tj. Sva ta svojstva. npr. Spontano i postepeno se njihovi senzori koncentrišu oko neprocjenjivih karakteristika pojma i oni stiču neku opštu predstavu o tom pojmu i prodiru u suštinu tog pojma. da bez prisustva objekta. Kompleti karakteristika vezanih za misli. projektujući unutrašnje na objektivno i spoljašnje. I ovdje mentalna slika zavisi od geografskog područja. ali koja ima tendencije da se projektuje smo na najvažnije karakteristike. Sam pojam ne posjeduje šum.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMOVA Pojam je opšta ideja. mada su invarijantna svojstva slična. sticanje mentalne slike. što je štetno za nastavu. jer je njihovo formiranje u većini slučajeva nemoguće kroz spontano izražavanje učenika. NAZIV. Ta trajnost unutar predstava omogućuje kasnije procese prepoznavanja. PRIMJERI U praksi je čest slučaj da se pojam izjednači sa jednom od komponenti. stvori sliku tog objekta u svojoj glavi. Crteži koje djeca prave na ranom uzrastu najbolje pokazuju tu mentalnu sliku. Uočavajući što djeca stiču različite predstave o uglovima. Matematički pojmovi formiraju se po jednostavnoj shemi. npr. Crteži koji ilustruju mentalnu sliku mogu biti različiti. ali se vezuju za njega kako nazivamo u metodici šumom.Metodika vaspitno . Oni se ne mogu formirati odjednom. Uporedo teče i drugi proces odbacivanja nebitnih svojstava. 22 . njihovo značenje je složenije. šum kod prave je njen položaj kako je nacrtana. MENTALNA SLIKA 3. Matematički pojmovi. Nju ne treba poistovjećivati ni sa jednom slikom koju realizujemo. ZNAK 1. a često se aktivno povezuje sa pojmovima van nastave. koso ili pravo i sl. Važno je istaći da je mentalna slika kvalitetnija ukoliko je u individualnom iskustvu više primjera. koja nisu bitna za jedan pojam. jer klasifikuje sve stolove u jednu mentalnu sliku. To je pojednostavljeno realna slika. IME. gledajući razne vrste drveća dijete uočava njihove zajedničke karakteristike. formira mentalnu sliku i nauči njihova imena). nego da crtanjem treba vidjeti samo način na koji se u procesu formiranja pojmova djeca spretno snalaze. Šum u našem životu označava sve ono što ometa dolazak i formiranje pojma. Matematički pojam ima 3 komponente (Marjanović) 2. Mentalna slika se odnosi na spontanost djeteta. taj proces je često dugotrajan. Takvim određenjem jedna riječ se prebacuje na drugu riječ. – predstava o stolu u nekom zabačenom selu je drugačija od predstave koju ima dijete u nekoj velikoj sredini (npr. veličini itd. Niz senzornih utisaka o tom predmetu stiču spontano. npr. Jednu takvu predstavu prati ime sto koje se veže za sve stolove koje je vidjelo ili nije i to doprinosi izdvajanju pojmova u jedinstvenu klasu. a ono se može smatrati osnovnim vidom klasifikovanja.

Da bi bila što jasnija mentalna slika bira se primjer sa što manje šuma (skup od 3 tačke). dok. kroz rimske. Pojam 3: primjeri su svi skupovi koji sadrže 3 lica. arapske cifre oblikom ne sugerišu brojeve koji omogućavaju. Drugi simboli su proizvoljna forma čije je značenje dogovorom utvrđeno i nazivaju se konvencionalnim simbolima. npr. Ime je riječ iz prirodnog jezika. simbol je oznaka imena.Metodika vaspitno . Ne treba zanemariti ni pozitivna svojstva slike kao simbola.. Mi dajemo naziv svim riječima i uvidimo simbol. Međutim. slova. pojmovi se često označavaju dvojako: kako riječima iz prirodnog jezika tako i konvencionalnim simbolima: brojevi. Simboličko označavanje je značajnije zbog toga što povećava brzinu manipulisanja i mišljenja. matematički znaci. npr. manje ili više vjerne grafičke interpretacije objekata i tada se zovu slikovna ili ikonička. 23 . Pojam je rezultat misaone aktivnosti i kao takav nije dostojan čulnom saznavanju. bez obzira da li je izgovorena ili napisana.. Većina pojmova se omogućava konvencionalnim simbolima koji ničim ne podsjećaju na suštinu pojma koji omogućavaju. jedna fotografija – iz slike se mogu naučiti mnogi važni detalji jednim pogledom. elementa i sl. jer su neki simboli. Kod simbola se mogu javiti razne nedoumice. predmeta.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Svi matematički pojmovi se formiraju po navedenoj shemi i to je najvažnije. ta veza postoji donekle. a to je 3.

4) eksperimentima je dokazano. Razlozi za uvođenje skupova su: 1) pojam prirodnog broja se može izvesti na primjeru skupova. pri tom.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SKUP KAO NAJOPŠTIJI POJAM KLASIČNE MATEMATIKE Pojam skupa je stara tekovina materijalne kulture čovjeka. Pri izdvajanju skupova vodi se računa o tome da učenicima bude jasan ključ po kome je izvršeno izdvajanje elemenata u neki skup. a i praktično provjereno. . podskup i elementi. a Hesman Vaje je teoriju skupova nazvao maglom nad maglama. Njime su se ljudi služili i prije nego što su znali za pojam broja. vjerovatno. ali se traži da navedu skup nejednačine.Sadržaji iz oblasti skupova prisutni su i u III i IV razredu. 2) operacije nad skupovima . učenici se brže osposobljavaju u apstraktnom mišljenju sagledavanjem cjeline itd.U I razredu zadatak je da učenici uočavaju razne primjere skupova. I pored tako duge tradicije. Tvorac teorije skupova je danski trgovac Kantor. 5) zahvaljujući slikovnoj interpretaciji sadržaja. da već u početnoj nastavi matematike učenici sa lakoćom usvajaju određene pojmove u teoriji skupova. Ona je podređena izučavanju drugih sadržaja i koristi se u formiranju drugih pojmova.Metodika vaspitno . 6) Teorija skupova omogućava lakše uopštavanje i elastičniju obradu mnogih sadržaja u matematici. pripadnost elemenata skupova i usvoje termine: skup.omogućavaju da se rad sa brojevima očigledno zasniva. pri čemu treba aktivno koristiti riječ skup ili element skupa. podskupova. pridruživanje elemenate i razlikovanje skupova sa istim ili različitim brojem elemenata. Anri Penkavc je sarkastično izjavio da je Kantorova bolest od koje treba liječiti matematičare. odnosno intuitivno posjeduju mnoge pojmove o skupu.god.Tu teoriju savremenici su različito dočekali. najveće otkriće nove epohe. On je svoje prve radove i prva istraživanja iz ove oblasti počeo 1879. teorija skupova se počela razvijati tek u drugoj polovini XIX v. Rasel je smatrao da je teorija skupova. Teorija skupova postaje metodološki i metodički princip. a Hilbert je rekao da nas niko ne može istjerati iz raja koji je Kantor napravio. zasniva na igri i praktičnim aktivnostima učenika na konkretnim primjerima. Njeno uvođenje u program približava nastavu matematike matematici kao nauci. Aktuelni program predviđa obradu materije iz teorije skupova (I . Danas se smatra da pojava teorije skupova označava početak moderne matematike.IV razreda): . Olakšava se put kojim se formira pojam broja. 3) teorija skupova – predstavlja osnovni rečnik savremene matematike. navođenjem članova ili svojstava.U II razredu sadržaji se proširuju i traži se da učenici moraju da koriste znak za skup i pripadnost elemenate skupu. mada nisu eksplicitno navedeni u programu. Formiranje pojmova iz teorije skupova se. Moraju znati da opšti skup. 24 . Ako se posmatra ili analizira program matematike ne može se zamisliti bez prisustva pojava iz teorije skupova. Cilj je da se skupovi koriste kao didaktički materijali za formiranje drugih pojmova. .

u njihovoj svijesti postoji donekle izgrađen pojam koji se uslovno može nazvati skupom. objekte iz neposredne okoline. Jednostavno. Neprirodno bi bilo da kažemo jato cvijeća. ptica i sl. Istovremeno sa usvajanjem termina skup usvojeno je u program i termin elementi. u matematici nije. a to nije skup u matematici zato što se ne može tvrditi ko čini taj skup. a matematički skup mogu činiti planete sunčevog sistema . jer učenici još nisu njima dovoljno ovladali pa im to pravi dodatne probleme. odjeljenja. govori o raznovrsnim i istovrsnim skupovima. ali. a to su riječi koje proizilaze iz svakodnevnog govora i tražimo od učenika da imenuju elemente. ali nije neprirodno reći skup ptica. Svaka riječ ide prirodno uz određene elemente. Najvažnije za učenike je da shvate skup kao tvorevinu proisteklu iz realnosti a ne kao vještačku tvorevinu. Možemo posmatrati razne slike. metodički je opravdano da se taj pojam izvede iz prirodne situacije i jezika. Kad god je moguće prvo navoditi primjere iz porodice. S obzirom da je skup osnovni pojam teorije skupova. Tek poslije realnih primjera prelazi se na misaono formiranje skupova prema datim svojstvima. u udžbenicima i literaturi se može naći da je skup množina objekata sa nekim zajedničkim svojstvima.) dok u matematici skup može biti sastavljen i od različitih elemenata. Npr. Ne treba mnogo navoditi skupove čiji su elementi brojevi ili slova. 2) razlika je u tome što se. igračke i namještaj u kući ili školi. Pitamo djecu koliko ima cvjetova. svežanj ptica i sl. Ali.. 25 . u običnom govoru. ispred zgrade filozofskog fakulteta je skup studenata. a onda pitamo koliko taj skup ima elemenata.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OZNAČAVANJE SKUPOVA Učenici u svakodnevnom životu termin skup ne čuju tako često. Što više različitih primjera da se dobije mentalna slika šta je to skup i elementi skupa. skup može imati i elemente koji nemaju zajedničko svopjstvo. od skupa ne možemo naći jednostavniji pojam. ono što je u običnom govoru skup. Ispravno je navoditi one skupove čiji su elementi oni o kojima učenici već imaju neko iskustvo i sa kojima su u dodiru. Zato je pogrešno da neko. Matematičari o skupu govore samo onda ako utvrde da li neki elementi pripadaju ili ne pripadaju određenom skupu. pod skupom podrazumijeva samo ono što ima iste elemente (skup ljudi. sasvim spontano. 3) razlika je i u tome što. Kada je riječ o formiranju pojma skupa. djeca prihvataju riječ skup. a matematički skup označava i ono što je mnogo i ono što ima samo 1 element ili jedan (prazan) skup.Metodika vaspitno . interpretirajući pojam skupa. a skup je određen samo ako se odrede njegovi elementi. iako su prostorno udaljeni: 4) razlika je u tome što ponekad. riječ skup uglavnom označava predmete koji su jedan uz drugi. to nas oslobađa obaveze da ga definišemo. ali treba biti oprezan pri navođenju svojstava. Međutim. skup cvijeća i sl.: 1) razlika je u tome što u običnom govoru skup označava nešto što je mnogo. jer. glavni gradovi država. i pored toga. Taj pojam ima malo zajedničkog sa skupom u metematici. u običnom govoru. Taj proces formiranja pojmova je dugotrajan.

Opisivanje elemenata – takav način se primjenjuje u situacijama kada skup ne možemo izraziti navođenjem svih elemenata. zato prilikom zadavanja zadataka treba praviti različit raspored. . 3. Kada se skup predstavi slikom insistira se na tome da li pojedini elementi pripadaju ili ne . {2. skupovi se mogu obilježiti slikom. Skupovi se obilježavaju velikim slovima. 2}. Slovo nije element skupa. njegovi elementi nisu djelovi tog skupa (npr. mogu se obilježavati navođenjem elemenata skupa. b}. mogu se obilježavati navođenjem osobina koje imaju elementi skupa. a njihovi elementi malim. Da li je broj 2 element skupa? – Ne pripada ovom skupi jer je ovo skup skupova Prazan skup { } ili Ø ili { Ø } Skup koji ima 1 element skupa naziva se jednočlani ili jedinični skup. kako bi učenici shvatili da on nije važan. bicikl – točak nije element tog skupa) A = {D. a pripadaju skupu A . Skup ne zavisi od rasporeda elemenata. Pažnju treba posvetiti redosledu grafičkog prikazivanja. pa tek onda liniju oko tih elemenata.b C . 26 . Navođenjem elemenata skup se označava: A = {a. {2}} – skup ima 3 elementa.Metodika vaspitno . c} – skup ima 3 elementa A = {A. D}– skup ima samo 1 element A = {a. 3. b. a. Prvo treba nacrtati elemente skupa. Primjer: A = {{1. 4}. nego tačka. D} – skup ima 2 elementa Zadatak: Koliko elemenata ima riječ matematika? Ima 6 elemenata. 2. Njime se samo označava skup.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Postoje 3 načina obilježavanja skupa: 1. Ako je neki objekat element skupa. već ga moramo zadati opisno: A = {x/4 ili y?? ≤ 1 000 000} A ={sve djevojčice naše škole} Koji će se način primjeniti zavisi od konkretne situacije.

3} 27 .{2}. 2}. skup dječaka u .{ Ø }.{3}. 2. Suština je da učenici shvate da je ovaj skup ujedno i element skupa dječaka u odjeljenju.odjeljenju.podskupu toga skupa. Ili npr. a drugo da je prazan skup podskup svakog skupa. porodica skup djece.{2. . 3}. 2. Primjer: A = {1.Metodika vaspitno . a to su 7 dječaci koji sjede do prozora. Očigledno je da je ovaj skup sastavljen od 2 skupa a oni dalje naglašavaju da je riječ o podskupu skupa krušaka – on je samo podskup voća. z Kada se ovako formira pojam podskupa onda učenicima damo jedan skup i tražimo da potraže sve moguće podskupove toga skupa. Česta je grška učitelja: A .{1. 3} Podskupovi: {1}. . A 3 . Važno je da učenici uoče da je svaki skup podskup sam sebi. 3}. Slučaj da su elementi jednog skupa ujedno i elementi nekog drugog skupa onda govorimo2o .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM PODSKUPA Posmatra se npr.{1.{1. a zatim se posmatra drugi skup.

Treba im primjerima u svijest ugrađivati da je ekvivalentnost relacijaekvivalencije i da ima 3 osobine: refleksivnost. više putnika nego sjedišta u autobusu).. . Prvi korak je uočiti dve ekvivalentna skupa a zatim 3.simetričnost – ako je skup A ekvivalentan sa skupom B. Pridruživanje se može pokazati riječima. onda je i skup B ekvivalentan sa skupom A.tranzitivnost – ako je skup A ekvivalentan skupu B. 5). Treba pronaći više primjera (npr. U tom cilju se razgovara sa učenicima o realnim situacijama u kojima se pridruživanje javlja kroz igru (stolice 20. stvarima. onda je i skup A ekvivalentan skupu C. A ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ B . da se izbjegne mehaničko pridruživanje 28 .važno je u ekvivalentnosti da sve ide redom i da se strelice ne poklapaju. Ne treba ići na preskok (2. a skup B ekvivalentan skupu C. 5.onda trba uvoditi pridruživanje koje nije po redu. ali tako da ostane nepridruženih elemenataPridruživanja treba da proizilaze iz neposredne okoline i učenikovog iskustva (svaki učenik ima stolicu. . 4. simetričnost i tranzitivnost.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UPOREĐIVANJE SKUPOVA Može se vršiti na 3 načina: 1) pogledom 2) prebrojavanjem i 3) upoređivanje pridruživanjem Treći način je najčešći i tako se dobija odgovor na pitanje da li dva skupa imaju jednak broj elemenata ili jedan ima više ili manje. Treba nastojati da svaki učenik što više puta izgovori te riječi. Ako se utvrdi da se dva skupa mogu uzajamno jednoznačno preslikati onda za nih kažemo da su ekvivalentni ili istobrojni. Da bi mogli upoređivati skupove pridruživanjem. Tek kada učenici do kraja upoznaju ekvivalentne skupove treba ih upoznati sa neekvivalentnim.refleksivnost – znači da je svaki skup ekvivalentan sam sa sobom. učenici prvo moraju upoznati sam postupak pridruživanja. Upoznavanje sa neekvivalentnim skupovima takođe se vrši pridruživanjem. . A B ▲ ■ ■ ♥ . učenici 19 – pridruži učenicima stolice). aktivnostima i gramatičkim putem. Pirtanja treba postavljati tako da ova svojstva dođu do izražaja.Metodika vaspitno . ali svaka stolica nema učenika).. Kada navedete primjere treba pitati i učenike da navedu neki primjer.

simetrična i tranzitivna. Beograd je glavni grad SCG. Nova relacija je relacija ekvivalencije što znači da je refleksivna. Ako su dva skupa ekvivalentna. Imamo 3 dječaka koji se igraju u dvorištu i ta 3 dječaka uđu u učionicu. oni ne moraju biti isti. Zadatak: Učenici treba da izdvoje crvene i žute žetone i naprave 2 skupa. nož} Napomena: u skupu su ovi predmeti nacrtani! Dva skupa su jednaka samo ako su oba sastavljena od istih elemenata . ključ. 29 . Svaki skup je jednak samom sebi. Redosled navođenja elemenata je irelevantan zajednakost skupova. R:A=A S : A = B = >B = A T: A = BČ B = C = >A = C Ove termine ne upotrebljabamo. Treba početi sa primjerima. Jednakost skupova se označava znakom =. a ako su jednaki onda moraju biti ekvivalentni. To su dva ista skupa ili: ◦makaze ◦ključ ◦nož = {makaze.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM JEDNAKOSTI SKUPOVA Teže je uvesti ovaj pojam nego upoređivanje. ali navodimo primjere da bi učenici shvatili ove relacije. I brojno i realno elementi moraju biti jednaki. npr.Metodika vaspitno .

Svi elementi prvog skupa u A U B = {1. U jednom odjeljenju ima 30 učenika. 2. 2. CBA = {4. 3. b) članovi samo literarne sekcije. 4. Odrediti kojiko učenika su:a) članovi obje sekcije. a nisu u prvom. Presjek čine svi elementi zajednički u oba skupa AČ B = {3} Razlika skupova: A\ B = {1. B \ A = {4. 5}. 5}.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OPERACIJE SA SKUPOVIMA Unija dva skupa (U). 5} Z℮ A CAB = {1. 2} Z℮∕ B Zadatak. R L 7 11 12 30 . c) članovi recitatorske sekcije. A B ◦1 AUB ◦1 ◦2 ◦3 ◦3 ◦4 ◦5 ◦2 ◦3 ◦4 ◦5 Ako dva skupa nemaju ništa zajedničko onda su: disjunktivni skupovi. A = {1. 5} KOMPLEKSNOST SKUPA CBA – kompleksnost skupa A u odnosu na skup B su oni elementi koji ga dopunjuju do unije. 3}. oni koji su iz drugog skupa. 4.Metodika vaspitno . 18 su članovi recitatorske a 23 članovi literarne sekcije. B = {3. 2}.

Pet je pristupa: 1) verbalni. Može se zaključiti da su brojevi 1 i 2 nastali isključivo neposrednim zaključivanjem. Riječ je samo ime broja. Nila i dr. Treću fazu karakteriše nastanak pojma . karakteristika mnogo vezuje se za broj 7. Zasnovan je na senzualističkoj filozofiji Loka. Prednosti nad verbalnim pristupom su što unosi očiglednost 31 . Smatralo se da se. Sastavljene su iz kružića čiji se sadržaj može jednim pogledom obuhvatiti: Bornove slike: ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Bitno obilježje ovog pristupa je što više posmatranja. Razvoj prirodnog broja je prošao kroz 3 faze: 1. Senzualisti smatraju da je porijeklo pojma u našim čulima. Se javlja drugi pristup koji se zasniva na shvatanju po kome su percepcije i predstave osnove za formiranje pojma prirodnog broja. nastanak pojma broja koji je za jedan veći od prethodnog. 2) perceptivni. Njih su konstituisali Born (???) i dr.Metodika vaspitno . 3) brojevni. Ostali brojevi su rezultati brojeva i računanja. za broj 2 na oči. U prvoj fazi razvoja sve skupove ljudi smatraju i podvode pod pojam – mnogo. shvata njihovo značenje. kroz manipulisanje oznakama. Brojevi od 3 do 6 nastali su neposrednom opservacijom i sledbenikom. Zajedničko obilježje za prve dvije faze je upotreba karakterističnih skupova. slike tih objekata i ono što je karakteristično. krila ptice. za broj 1 pokazati na Sunce. formiranje brojeva do 6 3. noge. kako bi se stekle predstave o nekom broju i apstrakcijom došlo do opšteg pojma. 1) Verbalni – pristup dominira u srednjovjekovnoj nastavi i periodu renesanse. Prirodni broj je osnova za dalji rad u matematici.sledbenik. U tom periodu se smatralo da se pojam prirodnog broja može izraziti izgovorenom ili napisanom riječi.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA PRIRODNOG BROJA To je jedan od najvažnijih zadataka početne nastave matematike. ruke. Pristalice perceptivnog pristupa smatraju da se posmatranjem uspostavlja veza između fizičke strukture objekta i mentalne strukture koje se formiraju na osnovu posmatranja. prije svega sabiranja. formiranje broja 1 i 2 2. za broj 5 prsti ruke itd. mogle su biti posmatrane i brojevne slike čiji su elementi jednostavni. formiranje beskonačnog niza prirodnih brojeva. 4)skupovni i 5) kombinovani. Ovaj pristup je neodgovarajući jer brojevi nisu riječi. U drugoj fazi. 2) U XIX v. za boj 4 kandže ptice. Metodika matematike pokazuje različite pristupe formiranju pojma prirodnog broja. Sledbenik je onaj činilac koji je omogućio da se od neposrednog posmatranja može formirati beskonačan niz. Npr. Kao predmet posmatranja mogli su se uzeti različiti objekti raspoređeni u prostor. Ostaci toga vjerovanja su intenzivno prisutni i danas u narodnim predavanjima (???). za broj 3 nojeva šapa.

a koordinatni broj praznog skupa je 0. klasu ekvivalentnih skupova – zajedničko svojstvo te klase je izraženo koordinativnim brojem. ovako formirani pojam. otežano primjenjuje u realnosti i otežano se formiraju odnosi među brojevima. u suštini. Tako npr. Najveća slabost je što su brojevne slike statične. Zasnovan je na Peonovim (Leonovim???) aksiomama. Brojevna prava je očigledan pristup: ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 Ovaj pristup je.očigledna podloga za brojanje je brojevna osa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ u nastavu matematike. Apstraktno mišljenje se ostvaruje u procesu odbacivanja nevažnih pojmova i prednost je što on uvažava uzrasne razlike učenika i omogućava im da svoje mišljenje podkrepljuju operacijama sa konkretnim objektima. Prednost ovog pristupa je: omogućava da se pojam broja izvede iz objektivne realnosti – osnovna ideja mu je da objektivnom broju nađemo odgovarajući primjer iz realnosti. Zbog toga se. Treba računati na to da se broj 1 uzme dovoljan broj puta kao dobrojenik.Metodika vaspitno . apstrahujući nevažna i generalizujući važna svojstav.broj se poistovjećuje sa brojevnom riječi. aksiomatski. ako dijete već poznaje pojam broja.pojam broja izvodi se iz realnosti i lako se u njoh primjenjuje.broj se ne vezuje za realnost.do pojma broja dolazi se brojanjem. . i potiče od Fregela (?) i Rasela.brojevne riječi dobijaju ispravno tumačenje. Polazi se od pretpostavke da većina djece već zna da broji i da to manje treba uzeti za osnovu. matematičkog karaktera. odnosno pomoćuekvivalentnog skupa. Obilježja ovog pristupa su: . 3) Brojevni pristup – pojma broja se izgrađuje brojanjem i aktivnostima sa brojevima. 4) Skupovni pristup je zasnovan na shvatanju da se pojam broja može izvoditi radom sa skupovima. kocke. a brojevne slike ne omogućavaju to shvatanje.da se broj shvata kao svojstvo konačnih skupova. U istom su rasporedu pa se tada broj poistovjećuje. Ako se promijeni raspored slike to više nije taj broj. Živo opžanje se ostvaruje u procesu posmatranja i manipulisanja. . ali nije dovoljno za formiranje pravih brojeva. 32 . Metodičari ovoga pristupa smatraju. . Pristalice ovog pristupa smatraju da međusobno ekvivalentni skupovi čine tzv. da se brojanjem može formirati pojam svakog prirodnog broja. Javlja se početkom XX v. Nedostatak je što se pojam broja formira posmatranjem statičnih brojevnih slika. i zajednički im je koordinatni broj 2. Glavna obilježja su: . ne uspostavlja se veza sa skupom. Ovaj pristup je. plodovi i sl. .do broja se dolazi polazeći od skupova. . .koriste se različiti didaktički materijali. a zanemaruje se aktivnost kao što je učenikovo manipulisanje skupovima. ovaj pristup je usklađen sa dijalektičkim putem sticanja znanja. Koordinatni broj jediničnih skupova je 1. označavaju svojstvo brojevnih skupova. zahvaljujući brojevnoj pravoj. . kuglice. ako posmatramo skup od 2 elementa i sve moguće skupove koji su njima elementi. Osim toga. Otežano je i razumijevanjeinvarijantnosti broja elemenata u skupu. stavra bolje uslove za usvajanje pojma prirodnog broja.

Do datog broja se koriste razne vježbe u kojima učenike stimulišemo da. a ostale brojevnim. prema zadatom broju. 5) Kombinovani pristup – metodičari matematike danas smatraju da pojmove prvih brojeva treba formirati skupovnim. Može se ići i do 10 ako je sastav odjejlenja takav u razvijanju sposobnosti učenika.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . Taj rad ima za cilj da učenicima omogući prelaz iz područja čulnog u područje racionalnog saznanja. a ostale brojevnim pristupom. a neki. a misaona aktivnost postaje veća. Skupovnim se stvaraju uporišne tačke za dalje formiranje pojmova. Neki metodičari smatraju da je dovoljno prvih 5 brojeva uvesti skupovnim pristupom. i da brojeve do 20 treba tako uvesti.skupovni pristup obezbjeđuje materijalističko shvatanje pojma broja. . Poznajući naše učenike. postepeno smanjujemo. prva varijanta je dovoljna (brojevi do 5).Metodika vaspitno .skupovi se formiraju iz didaktičkih materijala. 33 . jednostavno odvoje određeni broj predmeta koji kasnije. Drugi smatraju da prvih 10 brojeva treba uvesti skupovnim pristupom.

Kada je riječ o upoređivanju početnih blokova brojeva.. metodičari su jedinstveni. Jedino neslaganje nastaje kada je u pitanju prvi blok. do 1000 000. Obraditi ovaj blok znači: . .sledeći korak je kada uz sliku pišemo odgovarajući broj 34 . BLOK BROJEVA DO 5 Prvi kontakt sa učenicima koristimo da steknemo predstavu o tome šta imaju učenici.. . Drugi korak je pokazivanje slika. do 5 i do 10. Tražimo od učenika da sami pronađu takve primjere. do 1000. do 20. po analigiji prenosimo na sledeći i samo ih proširujemo.... jednako. slika. Formiranje pojma broja 1 uočavamo skupom koji ima 1 element (učitelj. Traži se da učenici u govoru stalno potenciraju riječ – jedan. skupova koji imaju 1 element. .jedna vaza .ovaj pristup obavezuje učitelja da održi 5 časova iz ove oblasti. knjiga i sl. Blokovi se uvode u sadržaje matematike koje obradimo u jednom bloku. Oni pogledom razlikuju i one skupove 3+1. 4+1 a to je osnova za računske operacije. Drugi opet smatraju da to treba da ostane blok brojeva do 10. do 100.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POČETNI BLOKOVI BROJEVA To su neki okviri u kojima nastavnik na datom uzrastu treba da se kreće. .. a osnova za uvođenje znakova relacija i uvažava prethodno znanje i aktivnost učenika. zalažu se za podjelu ovog bloka na 2.. Zalažući se za blok brojeva do 5 Marojević ističe da djeca pogledom razlikuju 1 član. .naučiti učenika da broji. 3+2. 2 člana i 5 članova skupa.. U svakom sledećem bloku primjenjuju se prethodna znanja i dalje proširuju.osposobiti učenike da rešavaju zadatke u okviru ovog bloka.). oduzimanja i znakova za njih. kao Marojević. Oni koji se zalažu za blok do 10 ističu da je to u skljadu sa matematičkom sistematikom i da je on dovoljno širok za početno upoznavanje sabiranja i oduzimanja.. Ti blokovi su: blok brojeva do 10.formirati pojam svakog broja od 1 do 5.. . 1.. . kroz razgovor sa svakim pojedinačno. 10 je i prirodna cjelina za dekadni brojevni sistem. do 10.upoznati značenje znaka za relaciju veće.formiranje brojeva.mora se poštovati opšta shema. .naučiti učenika da piše brojeve. U tim prvim koracima akcenat nije na računskim operacijama već uvježbavanje pisanja brojeva i formiranja pojma broja.Metodika vaspitno . Tako neki metodičari.1 . manje.upoznati operacije sabiranja. .

treba im dati predmete koji se ne mogu pomijerati da ne bi došlo do slučaja da ponovo pomjere predmet. razlika je što se kasnije ne mora navoditi toliki broj primjera. Mogu se koristiti i drugi didaktički materijali (štapići. Pri prebrojavanju elemenata važno je insistirati da učenici spoznaju koliko ukupno ima elemenata. to je najlakši način koji obezbjeđuje vizuelnu.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Onda učenici shvataju da brojem 1 označavamo apstraktni pojam. Kasnije se prelazi na primjere koji nisu prirodno vezani. Isto je i brojanje dodirivanjem. tekstualnu i kinestetičku percepciju predmeta. Učenici tako stiču znanja o povezanosti riječi i broja elemenata. žetoni i sl. Kada je u pitanju broj 2. po prirodi. Na isti način se formiraju i prvih pet pojmova broja u predškolskim ustanivama. predmeti se ne pomjeraju. Istraživana je i fizička aktivnost.).Metodika vaspitno . 35 . 4 i 5 treba koristiti određene brojevne slike: ◦ ◦ ◦ 2+1=3 ◦ ◦ 2+2=4 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ 3+2=5 Ujedno se stvaraju osnove za upoznavanje operacije sabiranja. 2) Naučiti učenike da broje – brojanje po redosledu dolazi onda kada učenici steknu pojam broja. Od učenika se traži da sami daju primjere. Pored opšte sheme za brojeve 3. najbolje je početi sa primjerima skupova koji su u paru (cipele. rukavice i sl. Učenici potpunije shvataju suštinu brojeva.) Didaktički materijali omogućavaju vizuelizaciju matematičkih objekata koji su. Opšta metodička shema u svim slučajevima je ista. apstraktni. Prilikom osposobljavanja učenika za brojanje treba se pridržavati sledećeg postupka – brojanje predmete pomicanjem.

broj 4 je veći od broja 3 ili 2 3 2< 3 Kada se prevaziće faza skupova prelazi se na brojevnu polupravu. To mogu biti razni didaktički materijali ali se bira ono što je učenicima blisko. < i >. Drugi korak je upoređivanje brojevakoji su karakteristični za te skupove. ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 Relacija jednakosti se uvodi tek poslije relacije jednaka broju 2.Metodika vaspitno . ■ ◦ Treći korak je upoznavanje relacijskih znakova >. Rezultat treba da bude shvatanje činjenice da je broj na polupravoj sa lijeve strane uvijek manji od broja sa desne strane.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RELACIJE BROJEVA DO 5 Uvijek se po nivou razredne nastavepolazi od upoređivanja skupova konkretnih predmeta. Treba insistirati na tome da je riječ dva 36 . = ■ ■ ■ ◦ ◦ 4> 3 3 I korak II korak III korak 4 Insistira se da učenici izgovore npr. To treba i govorom ovladati: ’’Broj 1 je manji od broja 4 jer je sa lijeve strane na brojevnoj skali’’. <.

Ovdje je važnije da se do zbira dva broja ne dolazi zapamćivanjem. To je prva računska operacija koja se usvaja. skupa i podskupa. Na osnovu toga izvodimo zapis za zbir i uvodimo znak za operaciju. uniju. Rastavljanje skupova na podskupove radi se zato da se učenici osposobe da kasnije mogu brojeve rastavljati na njihove cjeline. moramo doći na taj način što ćemo stvarati konkretne situacije koje nam daju povod da operišemo. tj. sabirajući..Metodika vaspitno . Kada je riječ o združivanju dva skupa karakteristično je da. a to je da do pojma sabiranja u bloku brojeva do 5. tj. suprotne računske operacije. b) brojevne odnose – npr. odrede se njihovi koordinatni brojevi. nago zbrajanjem 2 broja. Danas se u većini zemalja istovremeno uvodi pojam sabiranja i oduzimanja ili množenja i dijeljenja. skup jabuka. Ponekad je korisno da. Skup na podskupove možemo rastavljati s obzirom na: a) logičke odnos – npr skup djevojčica. Kad stvorimo takvu situaciju organizujemo manipulisanje sa skupovima.. a nepoznata je unija i zbir tih brojeva. To daje bolje rezultate kada se radi odvojeno. U tom smislu učenici shvataju da je 4 = 3 + 1 i obrnutozdruživanje 3 + 1 = 4. tj. skup 5 olovaka. ako imamo dva disjunktivna skupa. a drugi rastavljanje elemenata iste vrste. Postoje dvije etape u uvođenju sabiranja: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I Etapa implicira osnovno metodičko pravilo. Treći korak se odnosi na objedinjavanje ova 2 disjunktivna skupa i koristi se znak jednakosti. Osnovni cilj je da osposobimo učenike da razumiju odnos između cjeline i djelova te cjeline. Manipulisanje može biti dvojako: a) rastavljanje skupova na njegove podskupove. ▲ ▲ 2 1 3 2 1 37 . zatim slijedi zapis a + b i tek na kraju iznalaženje zbira a + b = c.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA SABIRANJA PRIRODNIH BROJEVA Uvodi se tek poslije uvođenja relacija. nakon rastavljanja skupa ’C’ obzirom na brojevne odnose > ponovo vršimo združivanje elemenata i na taj način se vraćamo na početni položaj. Novija shvatanja pokazuju da je izgleda djelotvorniji prvi postupak. Prvi znači rastavljanje različitih vrsta elemenata. b) imamo dva skupa i vršimo njihovo združivanje.

nema velikih problema. iznalaženje sledbenika nekom broju. 2 + 1. za koliko je više na prvoj nego na drugoj? FORMIRANJE BROJA ’’0’’ (’NULA) Obrađuje se na kraju obrade bloka brojeva do 5. Ovdje je računaljka nezaobilazno sredstvo. 5 – 2 = 3 jer je 2 + 3 = 5. nekoliko ih je otišlo a ostalo je 2. Zadaci za oduzimanje mogu se davati u 2 varijante: zadaje skupove i elemente u skupovima i zadaci. umanjilac i razlika. npr. u suštini. dodavanje po 1. Zadaci pogodni za sabiranje i oduzimanje su brojanje unaprijed i brojanje unazad. tj. kod ovog dodavanja. Ovdje se teškoće javljaju kada treba dodati 2. 2) Na igralištu igra 5-oro djece. nepoznata je njihova razlika A\B i njen koordinatni broj. Koliko je djece otišlo? 3) Na tacni je 5 jabuka. Važno je da učenici shvate da se 0 uvijek dobije kada se oduzimaju dva jednaka broja. Ovo je dobar uvod u misaono sabiranje. Broj 0 se prirodno javlja sa oduzimanjem kao koordinatnim brojem skupa. POJAM ODUZIMANJA PRIRODNIH BROJEVA Polazi kroz etapu konkretnih i apstraktnih operacija. 1) Zečiću su date 5 šargarepa. Tek pošto shvate pojam oduzimanja. Koliko je jabuka na dvije tacne. po pravilu. pri čemu je podskup skupa A i njihov koordinatni broj. 38 . uvode se pojmovi umanjenik.i. npr. II etapa – kada učenici shvate pojam oduzimanja onda se to znanje povezuje u cjelinu sa sabiranjem. I etapa – data su 2 skupa A i B. a na drugoj 1. Metodičari zaj postupak treba da osmisle da učenici zbir 3 + 2 shvate kao traženje sledbenika. 1 + 1.Metodika vaspitno . 3 + 2 = (3 + 1) + 1 ili 4 + 2 = (4 + 1) + 1. pojeo je 3 a ostale su 2. npr. Kod oduzimanja treba uvažavati određenu postupnost u pogledu zahtjeva..obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2+1=3 2+1=3 II Etapa – smisao sabiranja u apstraktnoj etapi je.. npr.

Broj 10 treba shvatiti kao osnovu za formiranjedesetke koja nije ništa drugo nego broj. npr. a broj 10 sa dvije cifre. Sa uvođenjem broja 10 otvaraju se 2 problema: problem razlike između cifre i broja i problem pozicionog struktuisanja i zapisivanja niza prirodnih brojeva. 2. 4. osim broja 10 zapisuju jednom cifrom. Dva su zakona: 1) Komutativni zakon za sabiranje 2) Asocijativni zakon za sabiranje 39 . učenike smo već uveli u određene brojeve.Metodika vaspitno . 9 i 10 – možemo na 2 načina: skupovni i brojevni pristup. 8. Kako formiramo brojeve 6. =. Brojevi u bloku do 10 imaju elemente čijim kombinovanjem nastaju svi drugi prirodni brojevi.operacije + i – Metodička obrada brojeva od 6 do 10 je ista kao i kod brojeva od 1 do 5. <. jedinica drugog reda. 3. 2. 8 + 2 = 10 i 6 + 4 =10.relacije >.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ BLOK BROJEVA DO 10 Karakteristike ovog bloka su: 1. FORMIRANJE BROJA 10 Pojam broja 10 treba shvatiti kao sledbenikbroja 9. npr. ali pojam broja 10 treba shvatiti i kao zbir dva broja. 5. U tom bloku. U bloku brojeva do 10 prvo se obrađuju: . . 7. 0. Ovaj blok je karakterističan što se u njemu svi brojevi. 1.

ali je različit redosled sabiranja. 2+3=5 4+3=7 3+2=5 3+4=7 Treći način više se koristi na brojevnoj pravoj ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Na komutativnost upozoravamo kao na oblast koja ima praktičnu stranu ili dimenziju. Ukupan broj je isti.Metodika vaspitno . 2) upoređivanjem brojevnih jednakosti 3) upoređivanjem zbira dužina 1) Prvi način – analizira se situacija i utvrđuje šta je u datim primjerima isto i različito. 2) Drugi način – primjer: 4 žetona 6 žetona 4 + 6 = 10 6 + 4 = 10 Rezultat je isti bez obzira na rezultat sabiraka.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST SABIRANJA Postoje 3 načina: 1) na osnovu operacija sa skupovima. 40 .

2. operacijama sa skupovima. 2 + 3 + 4 tj. Drugi način – upoređivanje brojevne jednakosti ili nepotpuna indukcija. što mi postavimo zadatak. npr. 4 crvena žetona 2+3+4=9 Napomena:združivanje učenici označavaju zagradama: 2 + (3 + 4) = (2 + 3) + 4 Redosled združivanja ne utiče na rezultat i to učenici treba da shvate. 3. Prvi način – polazimo od operacija sa skupovima i podskupovima. na stolu imamo 2 žuta. da izračunaju zbir 3 sabirka. A U (B U C) = (A U B) U C Npr. 2 + 3 + 4 = ( _______ + _______ ) + 4 = Asocijativnost nam omogućava da učenici shvate dvije važne činjenice u MMO: 41 . praktičnu dimenziju. 3 zelena. da se ne ostaje na planu teorijskog. npr. (2 + 3) + 4 = 9 2 + (3 + 4) = 9 Treći način – preko brojevne duži ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Ovdje je važno da asocijativni zakon nije sam sebi cilj. Problem se rešava na 2 načina (ili 3): 1. Asocijativni zakon značajan je što se prvo upotrebljava zagrada. već treba da mu damo tzv.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ASOCIJATIVNOST SABIRANJA Pravimo problem. u smislu.Metodika vaspitno . upoređivanjem brojevnih jednakosti. upoređivanjem dužina.

Učenici uočavaju i stiču prve pojmove o dekadnom brojevnom sistemu. Osnovna pretpostavka za upoznavanje bloka brojeva do 20 su svi sadržaji koji su obrađeni u bloku brojeva do 10. U skupovnom pristupu treba uzimati predmete iz neposrednog okruženja. Kada je riječ o brojanju može se dati zadatak da se broji do datog broja po 2. u pogledu načina izvođenja. Pri formiranju brojeva do 20 može se koristiti ibrojevni i skupovni pristup. 13 i 14.Komutativni zakon a+b=b+a . Kad upoređujemo brojeve. a brojanje da bude realno. 3) sabiranje jednocifrenog i dvocifrenog bloka. kada je zbir u okviru bloka brojeva do 20. 4) sabiranje sa prelaskom preko desetice. SABIRANJE DO 20 Ima svoj metodički redosled: 1) sabiranje broja 10 i nekog jednocifrenog broja (10 + 3). umanjenik i umanjilac. 1) 2) 3) 4) 5) Obraditi blok brojeva do 20 znači: . završavaju u drugoj desetici. a može se brojiti unazad. 2) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja čiji je zbir 20.upoznati brojeve do 20 . Redosled je bitan i zasnovan na Distevergovim pravilima: od poznatog ka nepoznatom.Metodika vaspitno . predmetima. npr. od jednostavnog ka složenom. Sabiranje i oduzimanje sa prirodnim brojevima se. U bloku brojeva do 20 počinje i obrada tablice množenja. kažemo da je 13 < 14 ili 14 > 13. 2) Da način združivanja ne utiče na rezultate sabiranja: . npr.Asocijativni zakon (a + b) + c = a + ( b + c) BLOK BROJEVA DO 20 Zašto se obrađuje ovaj blok brojeva? Zato što postoji velika razlika između prve i druge desetice.naučiti i odrediti nepoznati sabirak. Najpogodiniji didaktički materijal su štapići: 42 . Prvi put se upoznaju desetice kao jedinice brojeva.obrađivati brojeve do 20 .naučiti sabirati i oduzimati . 13 + 7 = 20.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1) Da je sabiranje binarna operacija (to znači da možemo samo 2 broja sabrati).

4) Sabiranje sa prelaskom preko desetice: 8 + 5 = ( 8+ 2) + 3 . a Bojan 8 olovaka. (14 – 9). prvo zahtijevati da učenici broje koliko su već prethodno naučili.za sabiranje: . npr. 2) oduzimanje jednocifrenog broja od 20 (20 – 6). Kada je u pitanju sabiranje 2 broja sa prelaskom preko desetice mehanizuje se efikasnom sabiranju sa grupisanjem sabiraka koji su jednaki. . zasniva se na prethodno stečenom znanju da je 4 + 6 = 10 i odgovarajućoj očiglednoj podlozi.. (20 – 3). (16 – 6).kombinovani zadaci.polazi se bez didaktičkih materijala. npr. a Dunja 2 puta više od njega.polazi se od realne situacije. 10 + 3 . Kada je u pitanju sadržaj u bloku brojeva do 20. npr.zadaci upoređivanja. npr.radi se sa imenovanim i neimenovanim brojevima. ako dječak ima 5 kifli... Oni moraju: 1) znati dopunjavati brojeve. (13 – 2).zadaci promjene... Mentalne sheme za svaki slučaj: 1) 15 – 5 = 10 + (5 – 5) = 10 + 0 = 10 2) 20 – 6 = 10 + (10 – 6) = 10 + 4 = 14 3) 18 – 5 = 10 + (8 – 5) = 10 + 3 = 13 43 . Zadaci koji se mogu zadavati .. . 3) znati kojiko je ostalo kod broja koji smo uzeli. Koliko olovaka imaju zajedno? . ako Marko ima 7.. 14 + 6. 3) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja kada je zbir u okviru do 20 (14 + 3) 14 + 3 = 10 + (4 + 3) = 10 + 7 = 17. npr. Koliko ima ukupno kifli? .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ METODIČKI REDOSLED SABIRANJA 1) Kada imamo deseticu i jednocifren broj.Metodika vaspitno . Vlado ima 5 sličica. Koliko sličica ima Dunja? ODUZIMANJE U BLOKU DO 20 Važi isto i kod sabiranja: . onda taj sadržaj treba rasporediti na sledeće slučajeve: 1) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog. 8 + 5 = 3 + (5 + 5) To je veliki broj operacija za učenike ovog uzrasta. 3) broju 10 treba dodavati ostale brojeve. tako da razlika bude 10 (15 – 5). 3) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog u okviru druge desetice (18 – 5).. npr... majka mu da još 5.. ne treba biti problema (štapići) 2) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja. 14 + 6 = 10 + (4 + 6) = 10 + 10 = 20. 4) oduzimanje sa prelazom preko desetice (15 – 8).

Ako se koristi didaktički materijal. 80 + 20 = 100. 3) da potpuno ovladaju terminom usmenog sabiranja i oduzimanja do 100.Metodika vaspitno . Učenici treba da shvate da npr. broj 84 ima 8 desetica i 4 jedinice. 2) suštinu dekadnog sistema. drugi jedinica – npr. primjenjujući najcjelishodnije računske postupke i služeći se tablicom sabiranja i oduzimanja. 20 + 7 = 27 3) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog broja 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 Kod sabiranja bez prelazapreko desetice su 3 slučaja: 1) 20 + 7 = 27 2) 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 3) 28 + 2 = 20 + (8 + 2) = 20 + 10 = 30 Kod oduzimanja su 2 slučaja: 1) bez prelaza preko desetice: 28 – 8 = 20 + ( 8 – 8) = 20 + 0 = 20 67 – 3 = 60 + (7 – 3) = 60 + 4 = 64 44 . Brojevi iz bloka do 100 sastoje se iz 2 dijela: jedan dio je desetica. prisutan je brojevni pristup i za neke od brojeva se rijetko može koristiti brojevna prava. SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 100 Ove dvije operacije do 100 vrše se po sledećem redosledu: 1) sabiranje i oduzimanje desetica (4 + 3 = 7 => 40 + 30 = 70. 4) da potpuno savladaju tablicu množenja i dijeljenja. učenici broje štapiće do 10.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 4) I 15 – 8 = 7 + (8 – 8) = 7 + 0 = 7 II 15 – 8 = (15 – 5) – (8 – 5) = 10 – 3 = 7 III 15 – 8 = (15 + 5) – (8 + 5) = 20 – 13 = 7 Potrebno je što više tekstualnih zadataka jer ima više praktičnih problema. 5) da se upoznaju sa postupcima množenja i dijeljenja koji nisu obuhvaćeni tablicama. vezuju ih u skupove i onda broje desetice. Veliku pažnju treba posvetiti analizi broja. U bloku brojeva do 100 imamo slične ciljeve kao i kod ostalih blokova i slične metodičke postupke. 24 (dvadesetčetiri). 8 + 2 =10) 2) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog i jednocifrenog broja sa i bez prelaza 10. Kada je riječ o formiranju pojmova do 100. ali i da istovremeno znaju da se 5 desetica i 8 jedinica zapisuje kao 58. 36 ( tridesetšest). BLOK BROJEVA DO 100 Učenici teba da shvate sledeće: 1) deseticu kao brojevnu jedinicu drugog reda. Razlika je u tome što se očiglednost koristi sve manje.

2) upoznavanje sa tablicom množenja i dijeljenja. 45 .Metodika vaspitno . razredu. npr. polazimo od situacije koja daje povod množenju ali te situacije možemo opisati kao disjunktivne unije jednako broju skupova. u 3 koraka: 1. Množenje i dijeljenje posmatramo sa sledećeg aspekta: 1) formiranje pojmova množenja i dijeljenja.karakteriše je to da se pojam množenja izvodi izvodi iz realnosti.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2) sa prelazom preko desetice: 74 – 7 = 74 – (4 + 3) = (74 – 4) – 3 = 70 – 3 = 67 Treći slučaj kod sabiranja. na 3 bicikla ima po 2 točka. POJAM MNOŽENJA Prirodne brojeve obrađujemo u 2 faze: I etapa konkretnih operacija II etapa apstraktnih operacije I etapa . na 2 ruke imamo po 5 prstiju. 3) dijeljenje sa ostatkom. 1) bez prelaza preko desetice: 30 + 27 = 30 + 20 + 7 = 50 + 7 = 57 46 + 32 = 40 + 6 + 32 = 40 + 38 = 40 + 30 + 8 = 70 + 8 = 78 47 + 23 = 40 + 7 + 23 = 40 + 30 = 70 40 + 7 + 20 + 3 = 60 + 10 = 70 2) sa prelazom preko desetice: 45 + 38 = 40 + 5 + 38 = 40 + 43 = 83 Oduzimanje: 1) bez prelaza desetice: 48 – 20 = 40 + 8 – 20 = (40 – 20) + 8 = 20 + 8 = 28 89 – 32 = (80 – 30) + (9 – 2) = 50 + 7 = 57 60 – 23 = 60 – (20 + 3) = (60 – 20) + 3 = 47 3) sa prelazom: 63 – 35 = 63 – (30 + 5) = 63 – 30 – 5 = 28 MNOŽENJE I DIJELJENJE Učenici se sa množenjem i dijeljenjem susreću u 3. na 2 kola ima po 4 točka.

prebrojavanjem (2 x 5 = 10). tj. 5). (2. drugi činilac i proizvod. 4).pomoću sabiranja. kada se odvojio od realne podloge. (3. B = {4. koraku formira izraz a x b.Metodika vaspitno . kao reakcija na unaprijed navedene primjere u 1. Združivanje se mora govorno pratiti. II etapa – počinje tek nakon formiranja pojma množenja. . 3. misaono područje. 4). Potom se uvode sledeći pojmovi: prvi činilac. izračunavanje vrijednosti izraza a i b na sledeće načine: . . 2 x 5 a) na 3 bicikla po 2 točka 3x2 b) na 3 auta po 4 točka 3x4 3. 4). npr. Može se grafički predstaviti i formulisati pomoću tablica. tj. (3. 5} A x B = { (1. i to 3 tipa: 1. 2. Savremenu nastavu matematike karakteriše uvođenje pojma množenja na osnovu Dekartovog proizvoda skupova A = {1. 5). združivanja. zadaci tipa direktnog (Dekartovog) proizvoda.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. zadaci tipa poređenja.korišćenjem tablice množenja. (1. počinje u trenutku kada se težište aktivnog rada sa učenicima prenosi na broj. Pojam množenja uvodimo da bi se mogli rešavati zadaci. 46 . tj. na x mjesta po ’’y’’ elemenata. 3}. (2. 2. 5) } Dekartov skup je skup uređenih parova. Najjednostavniji je prvi tip.

Asocijativno svojstvo množenja ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ .Zakon distributivnosti je prvi zakon koji uspostavlja vezu između 2 računske operacije.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST MNOŽENJA a) u 2 reda po 4 elementa. brojevna slika 3 x (4 + 2) = 3 x 4 + 3 x 2 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Osim distributivnih zakona sabiranja i množenja uvodi se i distributivni zakon odnosa množenja i oduzimanja d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ 3 x (6 – 2) = 3 x 6 – 3 x 2 47 .Metodika vaspitno . Npr. sabiranja i množenja. b) u 4 reda po 2 elementa .

u suštini. zapisom x : y.Metodika vaspitno . Prelaz sa I na II etapu. može se tražiti broj elemenata tih podskupova . X. 10 : 2 = 5 Vrijednost x : y se može odrediti: . Korisno je rastavljeni skup predstaviti grafičkim putem. ali taj skup vidimo razvijenog na ’’Y’’ jednakobrojnih skupova.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIJELJENJE Pojam dijeljenja se izvodi iz realnosti. Ono je uvijek identično. II etapa – nastaje kada se dobro usvoji pojam dijeljenja i pređe se na misaono područje. 2) Rastavljanje na navedene situacije izvedene iz realnosti. 15 klupa na 3 učenika 15 : 3 3) Određivanje vrijednosti x : y = z npr. može se tražiti broj tih podskupova. Kada rastavljamo skup na jednake brojevne podskupove imamo 2 mogućnosti: 1. Na kraju uvidimo pojam dijeljenja. 2. tj. ide postepeno. npr. 10 prstiju na 2 ruke 10 : 2. Ne prelazi se odmah na brojeve. Prolazi kroz 2 etape: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I etapa sastoji se iz 3 koraka: 1) Svodi se na uočavanje sheme koja čini skup čiju vrijednost znamo npr.prebrojavanjem i putem veze množenja i dijeljenja. djelilac i količnik i prelazimo na rešavanje zadataka koji su istog tipa kao i kod množenja samo što je ovdje dijeljenje u pitanju. 15 : 3 = 5. uvijek se razlikuje po vizuelnoj strukturi. 48 .

a : 1 = a.četvrti nivo je broj 7. tako da količnik bude jednocifreni broj. 3. Zabilježeno je da je Pitagora u IV v. Savremena matematika zahtijeva da učenici trajno usvoje tablicu množenja i dijeljenja. brojevi 2. 5. 6. 2.Metodika vaspitno .prvo se obrazuje tablica množenja. a x 0 = 0. Učenik stvara tablicu množenja. Učenik mehanizuje tablicu množenja. navike moraju da se sprovedu. 0 : a = a. 2) brojevi 2. 6 i 9. postupak – pravilno uveden pojam množenja i dijeljenja. Kada učenik stvara tablicu polazi se od realnih i jednostavnih primjera. 3. 7. 8. Jedna od varijanti sastoji se u udvostručavanju brojeva: . mehanički. 8 i 9. ali svjesno. Tabličko dijeljenje podrazumijeva dijeljenje jednocifrenog ili dvocifrenog broja jednocifrenim. . tj. je kojim redom stvarati tablicu ( od 1 do 10 ili ne). kada je riječ o stvaranju tablice. 4. 6. 4. 10.vantabličko Tabličko množenje podrazumijeva množenje jednocifrenog broja i opet jednocifrenog i množenje jednocifrenog broja brojem 10. Da bi se tablica množenja i dijeljenja usvojila. Vrlo važno pitanje. načinio jednu takvu tablicu. . Ima metodičara koji smatraju da treba poštovati tablicu množenja ovim redom: 1) broj 10 i 5 (kao najlakši slučajevi).drugi nivo su brojevi 5 i 10. 9 3) Danas se smatra da se tablica množenja i dijeljenja kod nas usvaja sledećim redosledom: 2. Postoje 3 etape: 1. U prošlosti se tablica množenja i dijeljenja učila napamet. 1.p. Različiti su pristupi usvajanja množenja i dijeljenja.tabličko i .n. 3 x 1 = 3.e. Nema brojeva 0 i 1 jer autori smatraju da množenje tih brojeva predstavlja lakoću. 4. 3. 8. 3 x 0 = 0. a≠ 0 a x 1 = a. Tabličko množenje i dijeljenje je osnova cjelokupne računske nastave. Učenik uči tablicu množenja. Svi ostali slučajevi množenja i dijeljenja su vantablički. 3:1=3 Tablica množenja se može sastaviti na 2 načina: 49 . 7.treći nivo su brojevi 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ TABLICA MNOŽENJA I DIJELJENJA Metodičari razlikuju 2 oblika množenja i dijeljenja : . .

završna faza izučavanja dijeljenja u bloku brojeva do 100.. . 76 : 2 = 38 2) dijeljenje dvocifrenog broja dvocifrenim i imamo 2 slučaja: .. . 2) množenje koje prelazi preko desetice. 3 x 4. 3 x 3. 3. VANTABLIČKO MNOŽENJE I DIJELJENJE U bloku brojeva do 100 razlikujemo 2 slučaja vantabličkog množenja: 1) množenje bez prelaza preko desetice. a to znači da možemo usmeno kratko ponavljati tablicu redom i preko reda. npr.. 28 x 3 = 84. 20 x 2 = 40. 8 x 6 = 48..bez rastavljanja desetica – 80 : 20.bez rastavljanja desetica – 40 : 2 = 20. 69 : 3 = (60 + 9) : 3 = 60 : 3 + 9 : 3 = 20 + 3 = 23 80 : 2 = (70 + 10) : 2 = 70 : 2 + 10 : 2 = 35 + 5 =40 76 : 2 = ( 60 + 16) : 2 = 60 : 2 + 16 : 2 = 30 + 8 = 38 88 : 22.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1.. Stalan je prvi činilac. i to: . možemo pismeno i pomoću testova. razlikujemo sledeće slučajeve: 1) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim. 11 : 3 = 3 (ostatak 2) 25 : 4 = 6 ( ostatak 1).. DIJELJENJE SA OSTATKOM To je.. . 2. mora biti dinamičan i raznovran... postupak – učenik treba da nauči tablicu koju je sastavio. 55 : 11.. pomoću tekstualnih zadataka. 3 x 6 = 18.redom – 2 x 6 = 12. redom ili preko reda.sa rastavljanjem desetica – 50 : 2 = 25.. 3 x 2... npr. postupak – mehanizovanje tablice je mulotrpan posao i težak..Metodika vaspitno . 59 : 7 = 8 (ostatak 3). usmeno rešavati zadatke.sa rastavljanjem desetica – 60 : 15. Kada je riječ o vantabličkom dijeljenju. Ne smije se dozvoliti odmah prelaz na pismeno množenje .. 59 = 7 x 8 + 3 50 . 23 x 2 = 46. 30 x 2 = 60.. npr. 69 : 3 = 23 . 2 x 3. 4 x 6 = 24. u suštini. 3 x 3.preko reda – 6 x 6 = 36. Koristi se najčešće kod utvrđivanja i ponavljanja. npr.. npr. Stalan je drugi činilac.. 4 x 3. Koristi se najčešće kod sastavljanja tablice 2. 15 : 2 = 7 (ostatak 1). 56 : 14.

.pokaže se model kocke. Čulni nivo 2.učitelj pokaže pravu.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIDAKTIČKI PRINCIPI U NASTAVI MATEMATIKE PRINCIP NAUČNOSTI PRINCIP VASPITNOSTI (iz didaktike) PRINCIP SVJESNE AKTIVNOSTI (iz didaktike) PRINNCIP ODMJERENOSTI I INDIVIDUALNOSTI PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI PRINCIP OČIGLEDNOSTI  PRINCIP OČIGLEDNOSTI Specifičnost u očiglednosti u matematici obrazovanja je da su matematički objekti apstraktni. Logički nivo Očiglednost u matematici možemo podijeliti na:  prirodnu  vještačku i  simboličku Drugi način je da učitelj dođe sa unaprijed pripremljenim materijalom. moramo imati u vidu da očiglednost u nastavi matematikeima ograničenu ulogu. učenici ne identifikuju model i pojam. Greške u nastavi: . radi sa učenicima a oni uviđaju. a kad ga formiraju prestaje očiglednost.Metodika vaspitno . Pojam se formira na 2 načina: 1. Na njih se u nastavi matematike oslanjamo dotle dok učenici ne formiraju pojam. Očiglednost se posebno primjenjuje u procesu formiranja pojmova.’’ 51       . Mnogi smatraju da je to razlog što učenici teško shvataju pojedine matematičke pojmove. Kada je u pitanju ovaj princip u nastavi matematike svodi de na sledeće: 1. ovdje se poistovjećuju pojam i model. koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. što je greška. 2. ’’Nema ništa u našem razumu što prije toga nije bilo u čulima’’ (senzualistička teorija). otvori krake na šestaru i kaže: ’’Ovo je ugao. Značaj očiglednosti u matematici obrazovanja u suštini proizilazi iz načina saznanja. Matematika operiše apstraktnim objektima i cilj je da ih učenici shvate i njima operišu.

Metodika vaspitno . Moguće greške: Ako nastavnik napiše 8+6=14 (jer je sabrao dva neimenovana broja i dobio imenovani) 3 + 6 – 4 + 9 – 2 = 9 – 4 = 5 + 9 = 14 – 2 = 12 5–2+4=3+4=7 Kod ovih zadataka insistira se da se računske operacije odvijaju redom. Da sadržaj koji učenici usvajaju bude naučno zasnovan.. Te pojmove mi izgrađujemo na odeređenim nivoima složenosti. metode. Ovaj princip nas stavlja na najveći problem u oblasti matematike. a s druge strane sa uzrastom učenika.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP NAUČNOSTI Ovaj princip se u matematici dvojno tumači: 1. 2. 5 + 2 x 4 = 7 x 4 = 28 => netačno Kada se formira skup prirodnih brojeva i kaže se da je 0 prirodan broj ’’0’’ nije prirodan broj. da prihvatimo činjenicu da nastavno gradivo matematikeobrazovanja sadrži značajne i manje bitne elemente. a ne osa Pokaži strane trougla! Paralelne su prave koje nemaju zajedničkih tačaka (greška) Koliko je prirodnih brojeva između 2 i 5? (3 i 4) Posebne greške u ovom slučaju dolaze kada nevješt učitelj daje definicije: Duž je prava sa dvije tačke (prava nije ograničena). s jedne strane sa strogo naučnim pojmovima. Da se u nastavi primjenjuju samo naučno provjereni postupci. To je moguće na 2 načina: 1. Poluprava je prava ograničena sa jedne strane. Kada se uči osa simetrije Ovo je duž. nastava matematike treba biti usklađena. 2.. ◦ ◦ duž ◦ poluprava 52 . zbog toga što sadržaje treba realizovati prema uzrastu učenika. Sam tok nastave nas tjera da pojednostavimo određene sadržaje.

dodatna. programirani materijal.Metodika vaspitno . Važno je da se do pojedinih matematičkih pojmova dolazi preko više pojedinačnih slučajeva. Zadatak učitelja je da što bolje upozna mogućnosti učenika da djelovanje može prilagoditi tim mogućnostima. Sistematičnost i postupnost nas osigurava od rizika da istovremeno obrađujemo sadržaje koji nisu usko povezani ili sadržaja koje učenici nisu prethodno obrađivali. sekcije i takmičenja. 4. u procesu obrade tih sadržaja. 3. postepeno.  PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI Riječ je o ova dva zahtjeva: . prilikom izbora u planiranju sadržaja. 53 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE Njegova suština u matematici obrazovanja u tome da se u procesu nastave matematike poštuju individualne mogućnosti svakog učenika. nalaže se da se prvo odrede pojmovi.Tehnike za primjenu ovog principa su: nastavni listići. . Sistematičnost i postupnost u nastavi matematike dolazi do izražaja: 1. Za realizaciju ovog principa posebno su pogodni: • individualizovana nastana • individualna nastava • problemska nastava . Iz tog proizilazi zahtjev da sposobnijim učenicima treba davati složenije zadatke i zahtjeve. dolazi do izražaja u svakoj nastavnoj jedinici.Organizacioni oblici nastave po ovom principu: dopunska. učenici tako gube strpljenje. svakom nastavnom času. pa termini. onda su najbolji učenici pasivni a loši se priključuju. radni listići i udžbenici.za sistematičnošću. Greške kod ovog principa: . 2. Ako se u nastavi matematike ne vodi računa o individualizaciji.za postupnošću i .na početku časa se da složen zadatak.

po dvije grupe imaju iste sadržaje. Grupe mogu biti trajne i privremene. Najčešće se koristi pri obradi novih sadržaja kada svim učenicima treba dati iste informacije. dvije grupe rade na istom sadržaju b. 4. od jednostavnih ka složenim. lako se priprema.treba zadavati zadatke. 6. po mjestu stanovanja. ekonomično korišćenje sredstava. Prednosti grupnog oblika rada: doprinosi deformalizaciji standardnih odnosa.Metodika vaspitno . posebno na časovima vježbanja i ponavljanja. Nije dobro da se grupe stalno mijenjaju. Ovdje je indirektno rukovođenje. ostvaruje se komunikacija sa svima. Varijente grupnog rada su: a. Grupni oblik rada – učenici ojeljenja se dijele na više grupa od kojih svaka samostalno radi pod rukovodstvom nastavnika. ali ni da budu uvijek iste. 2. krutost organizacije razbija se i povećava angažovanje učenika makar u jednom dijelu časa. Grupe se mogu formirati po: 1. isto gradivo se obrađuje. vrlo je ekonomičan. 5. zapostavljeni su i bolji i slabiji učenici. prisiljava učenike da rade istim tempom i na isti način. mjestu sjedenja. Osnovna karakteristika ovog oblika rada je što je sinteza individualnog rada članova grupe. 3. po polu. Kako organizovati čas sa ovakvim oblikom rada? 1) Frontalnim radom se učenici upoznaju sa ciljem i formiraju se grupe 2) Dijele se zadaci po grupama 3) Individualni rad po grupama 4) Članovi grupe pomažu jedni drugima 5) Izvještavanje grupe 6) Sinteza svih izvještaja u cjelini.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . po slobodnom izboru učenika. pod rukovodstvom nastavnika. Pozitivne strane su: nastavnik u takvoj situaciji može istovremeno da se obraća svim učenicima. doprinosi 54 . Slabosti se otklanjaju kombinacijom sa drugim oblicima rada. Bitna obilježja frontalnog oblika rada su: istovremeni rad sa svima u odjeljenju. Ne postoji strogo utvrđen kriterijum koliko učenika treba da broji jedna grupa – efikasnim se pokazala grupa od 3 do 6 učenika. nastavnikovo rukovođenje i jedna ista metoda koja se koristi u radu. težini zadatka. zajedničkom interesu. dvije grupe rade na različitom sadržaju c. OBLICI RADA U PROCESU MATEMATIKE OBRAZOVANJA Frontalni oblik rada – podrazumijeva pojedinačni simultani rad svih učenika jednog odjeljenja na istom gradivu. Negativne strane su: nastavni proces je podešen prema prosječnom učeniku.

Čas. uputstva). Obavezno je za nastavnika da pripremi dodatne zadatke za one parove koji svoje zadatke riješe prije kraja vremena. Ovim radom se uspješno provjeravaju domaći zadaci. povećava se aktivbnost učenika. atmosfera za rad je prijatna. Nedostaci su: učenici dosta vremena mogu utrošiti na nepotrebne stvari. ili jedan dio treba na jednim a drugi dio na drugim zadacima. ima 3 faze: 1. Nedostaci su: teško se priprema. 3. 55 . Uspješnost ovog oblika u prvom redu zavisi od adekvatne pripreme. podjela zadataka. teško je pripremiti ovaj oblik rada. razvija se takmičarski duh. Prednosti su: kompenziraju se nedostaci frontalnog i grupnog oblika. Najviše se ostvaruje primjenom nastavnih listića. 2. ako je potrebno da se izvrši integracija individualnog rada pojedinih učenika. nejednaka aktivnost svih članova grpe.Metodika vaspitno . 2. Karakteristike ovog oblika rada su: samostalan rad učenika na istim sadržajima. Novi sadržaji se rijetko ovako obrađuju jer postoji veliki broj parova pa je teško utvrditi sintezu i podijeliti sadržaje na veliki broj djelova. Rad u parovima – je takav oblik nastavnog rada u kome po dva učenika rade na nastavnom zadatku. individualni rad sa diferenciranim zahtjevima. po pravilu. svi na različitim zadacima. traži punu koncentraciju od svakog pojedinca. Vrlo uspješno se kombinuje sa frontalnim i grupnim oblikom rada. U literaturi nalazimo 2 vrste shvatanja individualnog oblika rada: 1. isticanje cilja časa. frontalni oblik rada (uvod. udžbenika. Individualni oblik rada – učenik u okviru odjeljenja samostalno radi. troši se relativno dosta vremena. samostalan rad učenika. Uloga nastavnika je posrednička. Parovi mogu raditi svi na istim zadacima. ali je značajna kod davanja uputa. nije na pravi način riješen transfer znanja iz jedne u drugu grupu ili ga je teško obezbijediti. sam provjerava tačnost svoga rada. nastavnik mora stalno pratiti rad učenika da bi smanjio njihovo lutanje. Prednosti ovog oblika rada su: maksimalno aktivan je učenik. nije uvijek ekonomičan. individualni rad sa nediferenciranim zahtjevima. Više se primjenjuje na časovima obnavljanja i vježbanja. podstiče učenika da odradi svoj dio posla.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ individualizaciji i socijalizaciji. teško se obezbjeđuje materijal.

vršimo analizu gradiva. Bitno je da damo uputstvo nastavnicima da izrade programske materijale: 1. obezbijeđena je stalna povratna informacija.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PROGRAMIRANA NASTAVA Ova nastava predstavlja novi prilaz nastavi matematike obrazovanja. 3. omogućena je individualizacija nastave. često se ova dva pojma upotrebljavaju zajedno. napredovanje zavisi od usvojenosti prethodnog gradiva. izlaganje gradiva vrši se u malim elementarnim dozama. određivanje potrebnog početnog nivoa znanja učenika da bi prešao na programsko učenje. Pojava ove nastave je rezultat potrebe da se nastava matematike podigne na najviši nivo efikasnosti. gradivo sistematično razrađeno. Članak je osnovni dio gradiva. aktivnost učenika. 2.’’ Programirana nastava je spoljni oblik koji obuhvata neki matematički sadržaj (udžbenik. 56 . traka). Program je sadržaj programske matematike. 5. 4. organizacija i sistematizacija gradiva. zbirka. operativno određivanje zadataka programa. Zadatke programa treba izraditi na što više nivoa operativnosti.Metodika vaspitno . Sekvenca je određena logička i sadržajna cjelina. 6. osigurana je njena egzaktno dokazana uspješnost. sastaviti instrumente za kontrolu uspjeha. Mužić: ’’Zadatak programirane nastave je precizno određen. korak – izbor gradiva koje će se programirati. Program se sastoji iz dvije ili više programskih sekvenci a svaka sekvenca je sastavljena od određenog broja članaka.

neposredne – podrazumijeva analizu cilja pripremanja sadržaja. Pisana priprema može biti: . Pripremanje je aktivnost nastavnika koja se odnosi na projektovanje rada na samom času. da se utvrdi količina i složenost gradiva. Makro-planiranje (godišnji i mjesečni plan rada): 1. korelaciju među različitim nastavnim predmetimam blagovremenu pripremu nastavnih objekata i sredstava. Makro-planiranje podrazumijeva izradu godišnjeg plana. Pri tom mora poštovati određene zaključke: 1. vremenska struktura časa. Planiranje obezbjeđuje obradu cjelokupnog gradiva.. 2. uslovi su specifični). svi mjeseci nisu jednako produktivni. nastavni plan i program 2. interesovanja.Metodika vaspitno . ravnomjernost obrade. MOGUĆI MODEL PRIPREME ZA ČAS MATEMATIKE I strana: Univerzitet u Istočnom Sarajevu Filozofski fakultet – Pale Studijski predmet – Metodika matematičkog obrazovanja 57 . Mikro-planiranje je pripremanjekonkretne vaspitne jedinice.. plan mora biti realan i ostvariv (mora biti saglasan sa uslovima u kojima će se realizovati i mogućnosti učenika na koje se odnosi. godišnji plan i program škole 3. Pravilnik određuje 50% vremen aza pripremu. didaktičko-metodička priprema. znanja. PRIPREMA ZA ČAS MATEMATIKE U ČISTOM ODJELJENJU Zakon obavezuje svakog nastavnika da se priprema. redosled obrade . Godišnji plan rada mora da sačini svaki nastavnik. vaspitne mjere i postupke. 4. 3.mora se imati u vidu princip postupnosti. .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PLANIRANJE I PRIPREMANJE U PROCESU MATEMATIČKOG OBRAZOVANJA Planiranje podrazumijeva aktivnost nastavnika na obradi godišnjeg i mjesečnog plana rada.posredna – prethodno upoznavanje nastavnika. godišnji plan rada.

II strana: 1. Opšti podaci Škola Datum Vrijeme Razred Mentor 2. 2006. funkcionalni Nastavna sredstva Oblici rada Nastavne metode III strana Plan rada na času Djelovi časa Uvodni dio Glavni dio Završni dio Faze rada Nastavne metode Oblik rada Mjere Student.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Priprema za čas matematike Profesor. IV strana: list podijeliti na dva dijela Uvodni dio Glavni dio Završni dio U naznakama razraditi pitanja za učenike i očekivane odgovore 58 . utvrđivanje) Zadaci časa: obrazovni. vaspitni. ________________________ ________________________ Pale. Operativni podaci Nastavna jedinica Tip časa (obrada.

II RAZRED III IV Direktni rad Samostalni rad 59 . pripreme se pišu po principu – jedan čas. 8 min. 3. 6. 5.Metodika vaspitno . min.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ V strana: Izvodi za pripremanje (literatura) VI strana: Prilozi VII strana: Napomena PRIPREMA ČASA U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Zahtjeve koje treba da ispuni planu kombinovanom odjeljenju: 1. u prvom redu mora biti vidljiva smjena direktne i indirektne nastave. mora biti sadržajna i pregledna da bi je mogao koristiti učitelj na času. mora biti u pripremi tačno određeno trajanje pojedinih etapa časa. mora biti vidljiva artikulacija velikog nastavnog časa. 2. piše se tako da je vidljiva relativna samostalnost svakog nastavnog časa. jedna priprema DATUM I Nastavni predmet Nastavna jedinica Tip časa Nastavna sredstva Cilj i zadaci Tok časa 2 min. 4.

Usmjerena aktivnost kod djece – mogući model pripreme – Priprema za aktivnost formiranja matematičkih pojmova: I Opšti podaci: Predškolska ustanova Datum Vrijeme Grupa djece Vaspitač II Operativni podaci Tema aktivnosti III Tok aktivnosti SLOBODNA AKTIVNOST Tok slobodnih aktivnosti Vaspitno-obrazovni zadaci slobodne aktivnosti Nastavna Nastavne metode sredstva Oblik rada Vrijeme USMJERENA AKTIVNOST ZADACI: Materijalni 1) OBRAZOVNI Formalni 2) VASPITNI 60 . I tu se prave godišnji i mjesečni plan.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PRIPREMA ZA AKTIVNOST U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI Predškolska ustanova je karakteristična po tome što se u njoj vrše pripreme za aktivnost.

povezuju i sl.zavisi od režima u obdaništu. . Ponavljanjem stičemo uvid u njihovo stečeno znanje. 5. Radna faza – dramatizacija pjesama gdje se i na druge načine mogu istaći zadaci aktivnosti uz spominjanje pojmova u okviru te aktivnosti. Djeca treba na kraju da osjete zadovoljstvo i radost saznavanja. izaziva njihov interes za ono što će raditi u usmjerenoj fazi. Oni određuju trajanje aktivnosti. Pripremaju se didaktička sredstva i kutak u kome će se aktivnost organizovati. Mogu se dovesti u situaciju da konstruišu nove pojmove. . Analiza – treba da pokaže da li su ostvareni zadaci. Treba nastojati da planiranje vremena bude što realnije. mimikom isl. Vrijeme – je usmjereno na nekoliko faktora: . 3. 2. u 2 smjera – bilo da se može skratiti ili produžiti. Vrijeme se postavlja elastično. Sve ove aktivnosti ponavljamo tako da se što veći broj djece uključi u razgovor. Pripremna faza – pretpostavlja da se na interesantan način. oblikuju.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VEZA SA DRUGIM AKTIVNOSTIMA 1) Pripremna Nastavna faza Nastavne metode blik rada sredstva Vrijeme 2) Radna. šta bi trebalo mijenjati ili navesti razloge neuspjeha. ponove usvojeni pojmovi vezani za temu usmjerene aktivnosti. Zatim se daju informacije o pojmu. takmičenjem. operativna faza 3)Verifikativna faza ANALIZA NAPOMENE 1. 4. Stvara se radna atmosfera – što se ovdje postiže pričom. nego u sat. U ovoj fazi se djeca motivišu. Pri organizaciji neke aktivnosti više treba gledati u djecu. Djeci treba pustiti na volju da slobodno smišljaju. 61 . Verifikativna faza – djeca treba da povežu tek naučeno sa prethodno naučenim pojmovima.zavisi od postavljenih zadataka. razgovorom o pojmu podstičemo misaonu aktivnost. igrom.Metodika vaspitno .prirode sadržaja i sadržaja drugih aktivnosti. uz organizovanu igru.

jedan cvijet) 62 .Dijaloška metoda . takmičarskog duha.Frontalni . kolektivnog duha. rezonovanje. prijatne i radne atmosfere.Metodika vaspitno . Aktivnosti:uviđanje. otkrivanje Tok usmjerene aktivnosti PRIPREMNA FAZA Pokaže se velika slika na kojoj su svi oblici prikazani po jedan METODA RADA .Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Crtež Razgovor o slici vodi se sledećim pitanjima: Šta vidimo na slici?Imenujemo sve što vidimo (jedan potok.Ilustarativna metoda OBLIK RADA .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PISANA PRIPREMA ZA AKTIVNOST FORMIRANJA METEMATIČKIH POJMOVA Predškolska ustanova: Grupa: Broj djece u grupi: Tema aktivnosti: Formiranje broja 10 Materijalni: Funkcionalni:Razvijanje sposobnosti shvatanja kvantitativnog odnosa i sposobnost apstrahovanja Vaspitni zadaci: Razvijanje estetskih sposobosti.

. pticu koja igra vaterpolo. jedan poljski cvijet igra rukomet 63 . jedno ptiče golo igra vaterpolo.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RADNA METODA RADA OBLIK RADA DIDAKTIČKA (OPERATIVNA) SREDSTVA FAZA Zadatak: formiranje pojma broja 1 tako što ćemo učenicima staviti plakat s 4 slike koje predstavljaju broj Sliku ’’jedan’’ Vodimo razgovor o slikama: Šta vidimo na slikama? (ovcu koja pliva. jedan hrabri slon trči maraton. slona koji trči.Metodika vaspitno .) Šta je to maraton? (Ako djeca ne znaju onda objasniti) Šta je to vaterpolo? JEDAN – jedna ovca u bazenu pliva. slon trči i sl..) Šta je tu neobično? ( To što ovca pliva.

Postavljamo pitanje: .Koliko ima djece sa ljubičastim džemperom? Konstatujemo da je odgovor na ova 3 pitanja 1. zatim od drugog djeteta tražimo da formira skup djevojčica koje imaju mašnu u kosi (samo jedna je ima). Pri uvježbavanju pokazujemo u brojevne note (trajanje tonova).Koliko ima djevojčica sa mašnama? . To ćemo uraditi na sledeći način: ispred nas se nalaze 3 obruča i zahtijevamo od jednog djeteta da formira skupove od djece koja nose naočare (uočavamo da samo jedno dijete ima naočare). Nakon izvođenja. pokušaćemo da formiramo skup od jednog elementa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SLIKOVNE NOTE Prvo vaspitač izvadi brojalicu udarajući u rimu brojalice. to znači da se pred nama nalaze 3 skupa od po 1 elementa.Koliko ima djece sa naočarima? . od trećeg djeteta da formira skup od djece koja imaju ljubičasti džemper (uočavamo da ga samo jedno dijete nosi).Metodika vaspitno . ILUSTRATIVNODEMONSTRATIVNA METODA FRONTALNI I INDIVIDUALNI RAD ILUSTRACIJA BROJALICE 64 .

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VERIFIKATIVNA FAZA .) Zastupljene su i sve 4 faze usvajanja znanja: 1. 1. njegovanje estetskih osjećaja i ljubavi za muziku. 2. 4. 4. Primjena misaonih operacija – nakon odgledane slike djeca odgovaraju na pitanje. 2. jedan poljski cvijet i sl. jedan slon. 65 . u radnoj fazi i predstavljen sam sadržaj aktivnosti. izvođenje i doživljaj pomaže razvijanju muzičkog pamćenja. npr. Utvrđivanje stečenih znanja – djeca formiraju skup sa po jednim elementom.Svakom djetetu se podijeli papir sa skupovima. Koliko ima drveća? 3. Muzički zadatak – usvajanje osjećaja za ritam u četvrtinskom taktu. 3. što su djeca ranije usvojila. Ponavljanje – vršimo ponovnim nabrajanjem i imenovanjem elemenata sa slike. pored njega nacrtani cvjetić Analiza: u aktivnosti su zastupljen 4 faze u okviru znanja. Formiranje matematičkog pojma – pojam broja jedan formira se putem brojalice ’’Jedan’’ i skupova od jednog elementa.Metodika vaspitno . gdje se nalazi METODA RADA Metoda rešavanja ◦◦problema OBLIK RADA Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Ilustracija: crteži ♂ ♣ ☺ ♣ samo 1 element u kvadratiću. Povezivanje stečenih pojmova sa ranije stečenim – ogleda se u formiranju pojma broja 1 putem skupa od 1 elementa. Muzički trenutak – ovdje je predstavljen kao brojalica. Provjera – vršimo je prebrojavanjem elemenata ilustracijama (jedna ovca. Davanje informacija – vrši se prikazivanje slike na kojo su svi oblici prikazani po jedan. Primjena – primjena stečenih pojmova se ogleda upisivanjem cvjetića u kvadrat skupa. razlike u izgovoru kratkih i dugih slogova.

srednji cikljus (11 – 15 god.) 2.11 god. ali teško uvide zajedničko svojstvo tih figura. Dovoljno je da ih razumiju po spoljašnjem obliku.Metodika vaspitno . Postoje 3 ciklusa značajna za geometriju: 1. Prvi ciklus – je ciklus u kome se geometrijski objekti otkrivaju preko fizičkih tijela u realnom okružanju.) 3. Neke elemente učenik može uočiti i iskazati retorički i kroz aktivnost crtanja.) Karakteristike ovih ciklusa sa stanovišta geometrije su: 1. početni ciklus ( 7 . modeliranja. Oni lako razlikuju kocku. a ne analiza. Ono što je sa stanovišta nastave najvažnije to je da nastavnik poznaje mogućnosti učenika datog uzrasta. Osim fizičkih tijela geometrijske objekte učenici otkrivaju putem didaktičkog materijala. loptu i sl. modela. ali je opažanje u prvom planu.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE GEOMETRIJSKIH POJMOVA Uvođenje djece u probleme geometrijskih zadataka za nastavnike i vaspitače je prilično složeno. Ti didaktički objekti se shvataju kao cjeline koje se poznaju po obliku. a ne poizdvojenim elementima i njihovim svojstvima. romb. što učenicima nije teško da nauče. Ta tijela materjalizuju geometrijske pojmove. viši ciklus (15 – 19 god. Kada je u pitanju prvi razred ne treba insistirati da učenici prepoznaju elemente od kojih su sastavljeni. 66 . slika kojim se geometrijski objekti predstavljaju.

KUPE. duž. 3. Isti postupak se može upotrijebiti i kod drugih predmeta s tim. poluprava.geometriji mjerenja. tačka. zatim valjak. pravougaonika. kad god je moguće. kojim redosledom uočavati navedene predmete i 2. logička klasifikacija objekata. Sekundarni cilj bi bio osposobiti učenike da zapažaju svojstva tih predmeta. 67 . te linije: prava. Metodički je opravdano geometrijske sadržaje. Pokaže se lopta i zahtijeva od učenika da izaberu sve predmete istog oblika i. po čemu se razlikuju? Slične su po obliku i tako uvodimo termin. Tada je učenik sposoban za tzv. UOČAVANJE PREDMETA. povezivati sa drugim sadržajima početne matematike. kad izdvoje sve lopte. lokalne dedukcije.Metodika vaspitno . onda se razgovara o loptama: po čemu su slične. KOCKE. Za MMO su važna 2 pitanja: 1. VALJKA. te da ih iskazuju definicijama. Drugi ciklus – karakteriše tzv. Razgovara se o materijalu od kog je napravljena. Činjenice se shvataju izolovano. a ne kao polazni stav složenijih činjenica. Malo ćemo se igrati sa tim predmetima. Osnovni geometrijski objekti su formirani. Pijaže ističe da djeca geometrijske pojmove shvataju redom koji je obrnut istorijskom redu njihovog nastanka. zaključivanje. Osnovna intencija našeg programa je da insistira na dvije stvari: . položaje unutar ili izvan. Sa kvadratom ne treba odmah početi zato što je to za njih malo teži termin. pojam lopte. kupa i na kraju piramida. pitanje metodičkog pristupa izučavanja tih predmeta.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ To tek u drugom i trećem razredu uočavaju. PIRAMIDE I KVADRATA Primarno je da učenici budu osposobljeni da uočavaju oblike pojedinih predmeta. Treći ciklus – učenici shvataju dedukciju. te ravne i krive površine. Ističe da djeca na uzrastu do 3 godine mogu da razlikuju otvorene od zatvorenih linija. prvo se usvajaju oblici geometrijskih tijela. Kako to upoznavanje izvesti? Jedno od mogućih riješenja je da nastavnik na sto stavi predmete raznih oblika od različitih materijala. smisao dokaza i sl. Četvrti razred dozvoljava da uspostavi vezu između neke figure i njenih svojstava. Kad su shvatili termin lopta traži se od učenika da kažu gdje su sve vidjeli taj oblik. ulogu aksioma. OBLIKA: LOPTE. Odgovor na prvo pitanje je: Za prve predmete treba birati loptu i kocku. zato što ih učenici bolje poznaju jer se sa njima češće srijeću. zatim ugao a tek onda svojstva nekih geometrijskih tijela i figura. Na početku ne govorimo da je to lopta. 2.geometriji oblika i . što proces ide sve brže. Dobro je da među njima bude najveći broj predmeta oblika lopte i kocke. Poslije lopte i kocke se upoznaje kvadrat. predmeti oblika kruga. Kada je u pitanju redosled izučavanja geometrijskih sadržaja. ali o njima imaju intuitivno značenje.

trougao. Površ shvatamo kao granicu koja odvaja tijelo od ostalog prostora. da se lopta i valjak mogu kotrljati a kocka. U prvoj fazi upoznavanja oblika nije preporučljivo prikazivanje slika. koja odvaja tijelo od prostora.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kada su pojmovi dobro uočeni i shvaćeni onda se postepeno traži da učenici zapažaju i iskazuju svojstva tih geometrijskih tijela npr. osim vizuelnog i tjelesno uočavaju. sa stanovišta metodike. PRAVOUGAONIK I KVADRAT Ove figure se. Tako učenici uočavaju ravne i krive površi.Metodika vaspitno . da znaju reći da je kupa i valjak ograničena i sa ravnim i sa krivim površima te da prebroje te površi. odbacuju nepotrebne stvari. na taj način. Vježbe koje su moguće: 68 . mogu se uočavati kao samostalni geometrijski objekti. usvaja pojam. Tek kad učenici budu dobro osposobljeni da razlikuju predmete mogu se koristiti i slike. sto) 2. mogu uočavati na nekoliko načina: 1. kvadrat i kupa ne mogu. modeli geometrijskih tijela 3. Ako je u pitanju uočavanje na geometrijskim tijelima paralelno sa uočavanjem. učenici treba da ih uočavaju povlačeći prstima po konturi površina. usvaja se termin. pravougaonik i kvadrat uočavamo kao samostalne objekte. fizičke aktivnosti. Ako krug. predmeti iz okoline (predmeti. sličnosti. Kasnije se uvodi pojam površi. TROUGAO. Uočavaju se razlike. Pojam tijela se formira na osnovu modela. UOČAVANJE GEOMETRIJSKIH FIGURA: KRUG. metodički postupak je sledeći: pripreme se modeli i učenici izdvajaju jedan pokazani.

Kad je u pitanju prava linija do njenog pojma može se doći presavijanjem papira. Program zahtijeva. Problem je u tome da učenik izgradi kriterij po kome može tvrditi da je jedna linija otvorena ili zatvorena.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Koliko trouglova ima na slici? Koliko ima pravougaonaika na slici? Ovi zadaci su korisni za razvijanje fluentnosti kao komponente stvaralačkog mišljenja. Na sličan način uočavamo i krive linije. ona nije ništa drugo ne go putanja jedne ravni.jednakostranične i . Ispitivanja su pokazala npr. konac sa zanemarivanjem debljine. Da je upoznavanje predmeta navedenog oblika olakšano ako učenik crta te predmete. Ako bi strogo matematički posmatrali liniju. ali je možemo proučavati kao granicu neke oblasti. Veliki broj metodičara smatra da se do pojma linije može doći korišćenjem didaktičkih materijalakao što su: žica. Naročitu teškoću predstavlja crtanje kvadrata i pravougaonika.različitostranične.Metodika vaspitno .jednakokrake. Zategnut konac asocira na pravu liniju. Linije imaju još jedan kriterij a to je da određenu oblast 69 . LINIJE Linija je granica između dvije površi. Formira se pojam izlomljene i neizlomljene krive linije. Kada je riječ o trouglovima treba insistirati na imenovanju trouglova po osobinama njihovih stranica. a nezategnut na krivu liniju. stavi se kliker i traži da izvade kliker bez dodirivanja konca. da se steknu i pojmovi otvorena i zatvorena kriva linija. kada se obrađuju krive linije. Za učenike je prihvatljivo da je shvate kao trag olovke na papiru pod uslovom da se zanemari debljina traga. Jedan kriterij – od konopca se napravi zatvorena linija. Metodički je pravilno upoznati . .

insistira se na njenom obilježavanju A. . Poslije pojma linije formira se pojam tačke. To crtanje mora biti slobodnom rukom. crtati liniju jednim potezom. Kada je riječ o didaktičkom pristupu. . ugao nastaje obrtanjem poluprave oko početne tačke. vidimo da prava nema krajnjih tačaka. a tek na kraju se koristi lenjir i krivulja za krive. B.ako duž produžimo preko tjemena A i B.kod duži treba insistirati na tome da učenici shvate da i krajnje tačke duži pripadaju duži. C . da i tačke određuju duž. pritisak olovke na papir 4. Tačka se shvata kao presjek dvije linije. nagib pod kojim olovka treba da stoji 3. tj.spajanjem dvije tačke dobijamo duž. Pojam poluprave na modelu  A Prava ima početnu tačku ali je neograničena. 70 . položaj lenjira i olovke (uvijek iznad lenjira) 5.Metodika vaspitno . Kad se steknu ti pojmovi treba zahtijevati da se crtaju modeli. Kad je u pitanju crtanje onda je nastavnik dužan da skrene pažnju na: 1. POJAM UGLA Možemo formirati statički i dinamički. Kod formiranja pojma tačke moraju biti prisutna 3 slučaja: . .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ dijele na unutrašnjost i spoljašnjost. pripremljenost olobvke 2. Dolazimo do pojma ugla – dvije prave se sijeku u jednoj tački Nakon toga se traži da učenici nacrtaju što više različitih uglova.poslije duži formira se pojam prave.

4. da obavljaju računske operacije sa imenovanim brojevima.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Upoređivanje uglova vrši se izrezivanjem i nanošenjem jedan na drugi da se poklope tjemena i jedan krak. Karakteristika je kada su sva 4 ugla jednaka. 71 . Treba izdvojiti slučaj pravih koje se sijeku i uglova koji nastaju. Značaj ovih sadržaja je u tome što težimo da nastavu matematike stavimo u funkciju rešavanja životnih problema. površine. 3. Jedan od zaključaka je da su svi pravi uglovi međusobno jednaki i presjek su dvije poluprave. da izražavaju rezultate različitim jedinicama.Metodika vaspitno . zapremine. da ovladaju postupcima mjerenja. MJERENJE I MJERE U POČETNOJ NASAVI MATEMATIKE Program predviđa mjere dužine. mase i vremena. Učenici treba da steknu konkretne pojmove o jedinicama mjera. Zadatak učitelja ovdje je: 1. Prvo upoznamo pravi ugao a zatim oštri i tupi. 2.

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Na osnovu svojstva zbira otkrivamo važno svojstvo mjerenja – zbirni broj neke veličine jednak je zbiru mjernih brojeva njenih djelova. Mjerenje ja proces kojim se nekom prirodnom objektu dodjeljuje odgovarajući broj. Kako se mjeri? Mjeri se tako što se izabere objekat iste prirode kome se dodaje broj 1 i nativa jedinica mjerenja, pa se ona i objekat upoređuju. Što je rezultat mjerenja? To je mjerni broj veličine koji pokazuje koliko se puta jedinična veličina mjeri. Mjerenje je preciznije ako je jedinica mjere manja. U principu, mjerenje može biti direktno i indirektno.

MJERENJE DUŽINE To je prvi susret učenika sa mjerenjem veličina. Prvi korak u formiranju pojma dužine je dovođenje učenika u situaciju u kojoj imaju potrebu da mjere. Metodički postupak za izgrađivanje pojma dužine može uključiti sledeće faze: 1. Mjerenje dužine relativnim jediničnim dužinama; 2. mjerenje dužine konstantnim dužinama; 3. mjerenje dužine jediničnim dužinama od 1 cm, 1 dm, 1m. Mjerenjem se upoređuju dvije dužine – ona koja se mjeri i ona kojom se mjeri. Problemska situacija – Šta da učinimo da odredimo dužinu učionice? Da li bi neko, ko nije vidio učionicu, imao predstavu kolika je dužina te učionice? Javlja se potreba da se istakne da postoji jedna jedinična dužina – 1m pa 1km...

MJERENJE POVRŠINE Može biti direktno i indirektno. Osnovni zahtjev – učenici se dovode u situaciju da osjete potrebu da znaju neku površinu. Prvo dajemo površine za koje učenici mogu da odrede koja je od površi manja a koja veća. - Fizičko manipulisanje; - Dajemo im 2 figure da ih uporede.

MJERENJE VREMENA 72

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Djeca vrijeme shvataju uzročno-periodično. Najpogodniji primjer je od izlaska do zalaska sunca. Polazi se oda dana u sedmici. Najteže je djeci da poistovjete dan sa 24 časa.

TIPOLOGIJA ČASOVA Osnovni kriterij za određivanje tipa časa – kriterij je dominirajući cilj časa. Pinter razlikuje kombinovani čas, čas obrade novog gradiva, čas utvrđivanja i ponavljanja, čas provjeravanja znanja, vještina i navika. M. Nikolić razlikuje čas obrade novog gradiva, čas vježbanja, čas provjeravanja, kombinovani čas. Treba biti oprezan kod utvrđivanja tipa časa – kombinovani (ako postoji više ravnopravnih ciljeva – a to je rijetko). 1. Obrada novog gradiva – Novo gradivo je metodički cilj. Pri tom su sve etape časa podređene i stavljene u funkciju novog gradiva. Kada je u pitanju čas obrade novog gradiva u početnoj nastavi matematike nema časova koji su u potpunosti posvećeni obradi novog gradiva, 73

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ jer se učenici ne moraju koncentrisati tako dug period, niti mogu usvojiti toliko gradiva. Iz tog razloga, početnu nastavu matematike karakteriše obrada gradiva u manjim porcijama, segmentima, intervalima ali su ti intervali prisutni na svakom času. 2. Čas utvrđivanja i ponavljanja – Znanje se može utvrđivati vježbanjem i ponavljanjem (primjera naučenog i rješavanja određenih konkretnih problema sprečava se zaboravljanje naučenog i osigurava trajnost zananja). Ponavljanje i vježbanje su neodvojivi dio svakog časa. Neki metodičari govore o tzv. pripremi ponavljanja. tj. o ponavljanju koje se obavlja na početku školske godine, početku drugog polugodišta, kao i prije početka obrade neke nove nastavne cjeline. Najmanje problema ima kod strukture časa obrade ali svi se teže snalaze kada treba da odrede strukturu časa utvrđivanja. Ta struktura bi mogla da ima sledeće etape: a. obnavlja se znanje i provjeravaju umjeća i navike potrebne za rešavanje zadataka; b. vrši se ponavljanje i vježbanje; c. provjeravanje rešenja i izvođenje zaključaka; d. zadavanje domaćih zadataka. Na ovom tipu časa potrebno je obezbijediti što više samostalnog rada učenika. U ovu grupu časova spadaju i tzv. časovi sistematizacije gradiva. Sistematizacija se organizuje nakon obrade jedne ili nekoliko srodnih nastavnih tema i na kraju prvog i drugog polugodišta. Čas utvrđivanja i ponavljanja pruža izuzetne prilike i mogućnosti da se gradivo iz različitih oblasti osmišljeno povezuje. Posebna opasnost kod vježbanja i ponavljanja je u tome što nevješt nastavnik nastoji da doslovno reprodukuje ono što je urađeno na prethodnom času. To je svojevrsna metodička diverzija koja nanosi posebnu štetu. Nastavnik mora provjeriti kako će stečeno znanje iskoristiti u situacijama koje se razlikuju od onih kod kojih je već korišteno. S obzirom na činjenicu da je ovdje dominantan oblik rada individualni, onda je neophodno obezbijediti kontrolu tog rada. Drugi aspekt je osposobiti učenike da sami vrše kontrolu svog rada, jer matematički sadržaji su, po svojoj prirodi, takvi da pružaju šansu učeniku da provjeri svoje rešenje. Bolje je riješiti manje zadataka na više različitih načina, nego veći broj zadataka na brzinu. U tome se ogleda didaktičko-metodička vrijednost zadataka. 3. Čas provjeravanja znanja, vještina i navika – osnovni aksiom je da, provjeravanje u početnoj nastavi matematike bude nepredvidivo. To je kontinuirani proces i sastavni dio matematike obrazovanja. Provjeravanje je prisutno, manje-više, na svakom času. Učenik ne smije biti stavljen direktno u situaciju da odgovora za ocjenu pet minuta. Provjeravanje se, po pravilu, organizuje na kraju časa. Može se pristupiti na više načina. Može i na kraju časa, blic pitanjima iz bilo koje teme, dijagnostifikovati stanje, da vidi ima li problema u toj temi. Posebno je efikasno ako će nam sadržaji te teme biti osnova za pripremanje novih sadržaja. Možemo vršiti provjeru i pismenim putem. Učenici se stave u situaciju da rešavaju individualno zadatke. 4. Kombinovani čas – prisutanje samo onda ako nanjemu treba realizovati nekoliko ravnopravnih metodičkih ciljeva. Njega karakteriše i približno isto vrijeme trajanja etapa na kojima se ciljevi realizuju. Treba izbjegavati korišćenje kombinovanog tipa časa. - Razviti sposobnost zaključivanja putem analogije; - uvježbati primjenu analize u rješavanju matematičkih zadataka; - jačati sposobnost za generalizaciju. - usavršavati zaključivanje nepotpunom indukcijom; - vaspitni ciljevi.

74

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ VASPITNO-OBRAZOVNI ZADACI ČASA Polazna osnova je sadržana u programu matematike za konkretni razred. Program matematike ima definisan cilj, zadatke, sadržaje, didaktička uputstva. Značajne su mnoge taksonomije, npr. Blumova taksonomija klasifikuje sledeće: znanje, shvatanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija.

ETAPE NASTAVNOG ČASA U klasičnom sistemu etape nastavnog časa su: 1. priprema i 2. obrada novog gradiva, ponavljanje, vježbanje. Čas se može raščlaniti na sledeće elemente: a) uvodni dio b) glavni dio c) završni dio S obzirom da čas trake 45’, važno je pitanje trajanja etapa. Ne postoje stroga pravila, sve zavisi od sadržaja, uzrasta, didaktičko-metodičkih sredstava, kulture nastavnika.... Uvodni dio (5-10 min.), glavni dio (25-30 min.) i završni dio ( 10-15 min.). Uvodni dio časa – Osnovni cilj je da se učenici pripreme za aktivnost u glavnom dijelu časa. Priprema obuhvata: - sadržajni aspekt – ponavljanje matematičkog znanja koje će poslužiti kao osnova za dalji rad u glavnom dijelu; - psihološki aspekt – motivacija učenika za aktivnosti u radu, podsticanje interesa za učenje, ohrabrivanje i podsticanje učenika, stvaranje prijatne atmosfere u odjeljenju. Obavezan elemenat psihološke pripreme je upisivanje nastavne jedinice na tabli. - tehnički aspekt – sastoji se u izdvajanju i pripremi neophodnih izvora znanja i tehničkih uređaja koji će biti korišćeni na času. Aktivnost uvodnog dijela časa: a) pregledanje domaćih zadataka, koji predpostavljaju komentar tačnih i netačnih rešenja za rad u glavnom dijelu časa; b) postavljanje par pitanja, da se učenici ucvedu u problem; c) zadaci se mogu i, u pismenoj formi postaviti učenicima. Sadržaj rada u uvodnom dijelu časa treba postaviti tako da iz njega prirodno proističe nastavna jedinica koja će biti obrađena u glavnom dijelu časa. Glavni dio časa – Ovdje se, u najvećoj mejeri ostvaruju, cilj i zadaci časa. Ovdje je osnovni zadatak, kada je u pitanju obrada novih sadržaja, da sve aktivnosti budu usmjerene u jednom pravcu. Tek kad usvojimo ideju idemo ka povezivanju sadrtžaja, učenici polaze od konkretnih primjera i trba ići postupno. Završni dio časa – U suštini zavisi od projektovanih aktivnosti u uvodnom i glavnom dijelu časa. Još jednom skrećemo pažnju učenicima na činjenice, sadržaje... Nastojimo da sadržaje sažmemo u jednu cjelinu. Časovi bez ovog dijela se smatraju nedovršenim. Uzrok što nema ovog dijela je što se nastavnik nije pripremio. Mnogi nastavnici smatraju da ovaj dio časa nije važan, zaboravljajući da je to sinteza i, sadržinski i psihološki važno, kao i za aktavnosti u glavnom dijelu časa. 75

Vrijeme treba rasporediti tako da se usvim razredima realizuje ono što se u istom odjeljenju realizuje za 45 min. Nema racionalne organizacije časa u ovakvom ojeljenju 76 . elastični mjesečni plan rada i adekvatna priprema za čas. Biramo metode u zavisnostai od sadržaja. primorava učitelja da više forsira samostalni rad učenika ali to ima i pozitivan efekat na učenje.Metodika vaspitno . ali se trebaju kombinovati oblici rada. ciljeve i zadatke realizujemo u manjem obimu. cilja i uzrasta. Potrebno je birati one sadržaje koji najviše doprinose ostvarivanju cilja časa. Organizacija rada. da mu to bude razumljivo. U matematici obrazovanja izvori znanja u učenju su sve ono do čega učenik može doći. sama po sebi. Izvori znanja i tehnički uređaji – Treba razmišljati o cilju upotrebe. Da bi organizacija časa bila uspješna potrebne su neke pretpostavke a to su: fleksibilan raspored časova. Pri matematičkom oblikobanju vodi se računa o obliku rada. vrijeme upotrebe i način. Dominira frontalni oblik rada.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UČENIČKE AKTIVNOSTI One se biraju tako da se njima najbolje ostvari cilj časa. ORGANIZACIJA ČASA MATEMATIKE U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Ovdje je osnovni problem u obezbjeđivanju istovremene kombinacije sa više razreda. Potrebno je da učenici samostalnim aktivnostima stiču znanja i da ih primjenjuju. vrsti sredstava koja ćemo koristiti. Ali. Na prvom času koristi se više metoda. kod realizacije časa moramo biti svjesni sledećeg: da to što mi nastavni program realizujemo u specifičnim uslovima ne daje nam za pravo da sadržaje.

Istovremeno održavanje nastave matematike u svim razredima planira se unaprijed. tako i u djelovima – najvažnije je da se ne gubi vrijeme. a ne formalizam. Kada pravimo mjesečni plan. to bolje). to je element koji treba da doprinosi potpunijem shvatanju i dubljem poimanju suštine vaspitno-obrazovnog procesa u cjelini. Pri izradi mjesečnog plana rada polazimo od mjesečnog plana časova i pazimo da se obrada u jednom razredu odvija paralelno sa utvrđivanjem u drugom razredu. u neposrednom radu. Najefikasnija je kombinacija kada se rad u jednom razredu može organizovati tako da bude dominantan jedan oblik rada. Neprihvatljiva je praksa da učitelj piše pripreme za kombinovano odjeljenje u različitim sveskama. Priprema se piše po principu – jedan čas. U toj organizaciji rada imamo 2 varijante: 1. . iz dva razloga: 1. Sadržaj rada treba da određuje strukturu rasporeda. jedna priprema. .više vremena posvetiti učenicima koji usvajaju novo gradivo. Neophodno ja da nastavnik postane svjestan i da ih. Analiza se vrši radi kritičkog utvrđivanja vaspitno-obrazovnog efekta nastavnog časa i uvijek slijedi nakon održanog časa (što prije. planiramo da slične ili iste teme istovremeno angažujemo. da utvrdi dobre strane. da učenici jednog razreda imaju matematiku. a ne obrnuto. Dobar nastavnik se izgrađuje u procesu u kome je ona sam sebi najveći kritičar.više vremena. u procesu u kome će biti neophodna griža 77 . otkloni. posvetiti mlađim učenicima. . po principu vertikalne integracije sadržaja. U instrukcijama se uvijek mora dati uputstvo koliko vremena imaju: . Samo takva priprema je korisna i obezbjeđuje svrsishodnu didaktičko-metodičku strukturu i vremensku ekonomičnost.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ statičnim rasporedom. kako u cjelini. Analiza treba da doprinese povezivanju teorije i prakse. da identifikuje slabosti i 2. Svoje viđenje nastavnik obavezno zapisuje u pripremi. u pvom pogodnom trenutku.rad u smjeni i po. da svi u isto vrijeme imaju matematiku 2. Vrste analize: a) Samoanaliza – vrši je nastavnik. ANALIZA ČASA U suštini.Metodika vaspitno . a ostalih razreda druge časove.ni jedan minut bez pripremljenih zadataka. Bitna je efikasnost.

Ne mora biti samo dijaloška metoda ako nastavnik pita a učenik odgovara. kako. kroz razgovor. Analiza treba da obuhvati sve elemente značajne za organizaciju časa: cilj i zadaci (da li su ostvareni) – ali ne prozaično. ukaže onima koji posmatraju čas na ono što se može primjeniti. direktor. pitanja i odgovore interpretira nastavni sadržaj. c) nije bilo dobrog pristupa. Cilj je da. da samostalno formulišu pitanja itd. nego navesti argumente. nadzornici. nego sve varijante mogu doći u obzir. jednostavna itd. koliko? 78 . onda nastavnik ne smije trošiti vrijeme na neka pitanja koja nisu cilj ovog časa. Cilj je da se nastavnicima ukaže na dobre i loše strane njihovog rada. zbog čega.Metodika vaspitno . DIJALOŠKA METODA Njena karakteristika je u tome što.cilj je ostvaren jer je dobra atmosfera i ostvarena je aktivnost učenika. Pitanja počinju: zašto. precizna. Osnovna pretpostavka jeste da učenici raspolažu određenim fondom znaja o sadržaju o kome se razgovara. . d) Analiza časova koje drže studenti – ima za cilj da se oni uvedu u nastavni rad i pomogne im se u osamostaljivanju. . Za svaku teškoću u radu treba tražiti uzrok – i to prvo kod sebe pa tek onda u učenicima ili drugim okolnostima. Ova analiza sre vrši u formi dijaloga. b) Iinstinktivna analiza – vrše je stručni saradnici. sintezu nastav i sl. radi ukazivanja na bitne karakteristike. da samostalno dođu do zaključka. b) nije dobro metodički pripremljen. Ako želimo da je ova metoda ekonomična. za svoje kolege. Pitanja nastavnika treba da budu tako usmjerena da podstiču učenike da shvate suštinu onoga o čemu je riječ. c) Analiza oglednih časova – drže stručnjaci. da im se ukaže na mogućnosti za poboljšanje toga rada. odakle. Samokritičnost je uslov sopstvenog uzdizanja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ savjest u radu. onaj ko drži čas. Grupna je diskusija onih koji su učestvovali na času. Pitanja moraju biti jasna.razlozi neostvarivanja cilja: a) nije se dobro pripremio. nastavnici na različitim skupovima i seminarima. primjenu očiglednih sredstava.

Zatim nastavnik preformuliše pitanje i ponovo se vrši isti postupak.ne može se veliki broj nastavnih jedinica obraditi.prvo treba odabrati tekst. pa tek onda odluči da li treba dati odgovor. 79 .učenici se osposobljavaju da stiču kulturu komuniciranja.priprema je složena. da se služi udžbenikom. TEKST METODA To je postupak kojim učenici stiču znanja korišćenjem pisanih ili štampanih tekstova. . Korišćenjem tekst metoda učenik se stavlja u situaciju da sam radi. pa onda od trećeg i sve dok nastavnik ne shvati da oni ne mogu odgovoriti. suština metode demonstracije jeste da se matematički pojmovi transformišu u vizuelni postupak i taj način bude dostupan čulnom saznanju. . do kojih saznanja treba da dođe itd. .činom stavljanja učenika u situaciju da koristi tekst.učenici se osposobljavaju da samostalno koriste tekst.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Važno je: pitanje se prvo postavlja cijelom odjeljenju. .Metodika vaspitno . poznati sa nepoznatim sadržajem povezivati. učenici misle po diktatu nastavnika. . poznavanje nekog obrasca i rešavanje različitih zadataka. knjigom. Moguće greške: dati tekst bez objašnjenja nije tekst metoda.gubi se vrijeme u postavljanju pitanja.određeni pojmovi se mogu više puta ponoviti u istom obliku. Pitanje postaviti jednom i glasno. na šta treba da obrate pažnju: . Zato učenicima treba dati uputstva šta je važno u tekstu. mora da zna šta je u tekstu bitno. ILUSTRATIVNA METODA To je nastavni postupak kojim učenici stiču znanja putem grafičkih ilustracija. Dobre strane: .da nastavnik postavi pitanja na koja učenik treba da odgovara.treba odabrati vrijeme koje učenici imaju za obradu teksta. ako jedan učenik ne može odgovoriti treba tražiti odgovor od drugog. Rad teksta može biti različit: izvođenje računske operacije. bilo kojim pisanim izdanjem. Ne treba prozivati učenika koji će da daodgovor a još nismo postavili pitanje. Dobre strane: . frontalni i individualni rad povezivati Loše strane: . .znanja su sistematična.pitanje treba da usmjerava rad učenika. da uoče ono što je bitno itd.proučiti tok teksta. mogu biti pasivne aktivnosti. raščlaniti na etape. crtanje nekog crteža. .vrlo je važno da li je neki tekst pogodan za korišćenje ove metode . Cilj je da se učenici osposobe da koriste tekst. odgovara samo jedan učenik. Problemi: . Loše strane: .

Osnovni zahtjevi demonstracije: . Pri demonstriranju imamo dvije aktivnosti: pokazivanja i posmatranja. METODA DEMONSTRACIJE To je postupak kojim informacije učeniku dajemo preko manipulisanja određenim predmetom. lako se priprema. objašnjavanja i dokazivanja. služi kao sredstvo nekim drugim matematičkim sadržajima. Posebna vrijednost je u tome što postoji jako veliki broj učenika što pojmove formira na osnovu vizuelnih aktivnosti. . podstiče verbalizam itd. 80 . opisivanja. 2. Najčešće se primjenjuje u uvodnom dijelu časa. crtati slobodnom rukom.Metodika vaspitno . preko demonstriranja određenog predmeta. sama je predmet proučavanja. matematička misao se ne prenosi riječima.ilustracije mogu biti u vidu crteža. Uspješnost časa je veća kada više pričaučenik a manje nastavnik. ekonomična je. a rijetko na ostalim tipovima časova.možemo crtati na času ili donijeti gotove crteže. Lakše i jednostavnije je crteže crtati na času jer učenici vide kako taj crtež nastaje. nema povratne informacije. Koristimo je onda kada učenici nemaju nikakvo znanje od prije. mora što manje da se govori. Metodu ilustracije može koristiti dvostruko: . Ovdje se istovremeno izdvajaju dva procesa: 1. dijagrama i tabela. Ne poštuje se individualnost. primanje znanja od strane učenika. Ona se rijetko koristi samostalno. Može biti u vidu predavanja. koristiti krede u boji. Loše strane.da su takvi da pobuđuju interes za rad kod učenika.da su predmeti pogodni za formiranje određenih pojmova. Dobre strane: Prenose se sistematizovana znanja. Ovom metodom nastavnik nastoji da očiglednim učini apstraktne matematičke sadržaje. uglavnom se koristi kao dopuna drugim metodama. pripovijedanja. pružanje znanja od strane nastavnika 2. MONOLOŠKA METODA (metoda usmenog izlaganja) Nastavnik izlaže nastavni sadržaj a učenik sluša nastavnika i uči ono što čuje. Ona se koristi na časovima obrade gradiva.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Ima dvije funkcije: 1. koristi se u kombinaciji sa ostalim metodama i kod objašnjenja nepoznatih riječi. .

kad god je moguće. .poželjno je uključiti učenike.da su pogodni za manipulisanje. nego jedan po jedan.da se ne skreće sa bitnih na sporedne stvari. .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ .ne treba pokazivati više predmeta odjednom. higijenske zahtjeve.da zadovoljavaju estetske.Metodika vaspitno . . u demonstrativnu metodu. 81 . .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful