Metodika vaspitno-obrazovnog rada 2

(Metodika matematičkog obrazovanja)

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _

POJAM, PREDMET I ZNAČAJ MATEMATIKE Poznavanje matematike je bitan uslov koncipiranja nastave ovog predmeta. Riječ matematika je grčkog porijekla i znači nauka o veličinama. Predmet ima različita određenja: najčešće se definiše kao izučavanje prostornih formi i količinskih odnosa realnog svijeta, a nemaju veze sa objektivnom realnošću. Pejović određuje: matematika je nauka o proučavanju prostornih formi i količinskih odnosa misaonih realnosti. Svi matematički pojmovi su navedeni iz realnog svijeta, ali su toliko matematički određeni da nemaju više svrhu u realnom svijetu. Matematiku karakteriše potpuno apstrahovanje kvalitativnih svojstava. Jedna je od najstarijih nauka ali je uvijek mlada zahvaljujući novim sadržajima. Definicije matematike zavise od vremena u kome se definiše: Grosman: ``Matematika je nauka o vezama među veličinama.`` Prvanović: ``Matematika proučava određena karakteristična svojstva i operacije i relacije realnog svijeta.`` Pinter: ``Matematika je apstraktna nauka koja deduktivnim putem proučava pojmove prostornih i vremenskih odnosa.`` Leksileon: ``Nauka o odnosu među veličinama i prostornim formama.`` Francuski matematičari Nikola Burbani (?) (pseudonim grupe: ``Matematika je nauka koja proučava matematičke strukture.`` Bekon: ``Kopija, ključ i nauka.`` Rasel: ``Matematika je nauka u kojoj nikada ne znamo da li je ono što govorimo tačno i znamo li šta govorimo.`` Matematika je značajna iz više razloga: 1. Primjenjuje se u svim prirodnim i društvenim naukama, u ličnom životu je dio kulture; 2. Omogućila je nauci da napravi veliki korak; 3. Za razvoj struke, zanimanja, umjetničkog izražavanja. Nastupila je era matematizacije i nauke i prakse. Lobačevski: ``Vjerovatno neće postojati ni jedna grana matematike koja neće biti nekad primjenjena u realnom svijetu.``

2

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ POJAM I PREDMET METODIKE MATEMATIKE OBRAZOVANJA Nekada se koristio termin didaktika nastave matematike, pa i pedagogija nastave matematike. Riječ metodika je grčkog porijekla i znači nauka o načinima. Metodika matematičkog obrazovanja (MMO) je relativno mlada naučna disciplina, ali je već afirmisana u većini zemalja svijeta. MMO, koju izučavamo, sastoji se iz 2 dijela: 1. MMO predškolske djece 2. Metodika nastave matematike Među njima postoje razlike u sadržajima, ciljevima i sl. 1. MMO predškolske djece proučava matematičko obrazovanje na tom nivou, ali ono obrazovanje koje se obavlja institucionalno; 2. Metodika nastave matematike proučava nastavu matematike od prvog razreda osnovne škole do fakulteta. MMO je proces matematičkog obrazovanja, tj. proces ovladavanja sadržajima i metodama matematike. MMO je naučna disciplina i ona je, s obzirom na predmet proučavanja, pedagoška disciplina i, s obzirom na način proučavanja, interdisciplinarna ali i autonomna, s obzirom na rezultate. Pedagoška je disciplina zato što proučava jedan pedagoški fenomen – vaspitanje i obrazovanje u nastavi matematike i predškolske djece. U predmet MMO ulaze: ciljevi, sadržaji, organizacija nastave, nastavni oblici i metode rada i vrednovanja. Predmet MMO široko se definiše i obuhvata sve ono što je posredno ili neposredno vezano za matematičko obrazovanje.

3

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ CILJ I ZADACI MMO Cilj je da: - omogući studentima da shvate MMO kao pedagošku disciplinu i nastavni predmet, - da studente osposobi teorijski i praktično da mogu nesmetano pratiti i unapređivati rad na matematičkom obrazovanju djece. Osnovno zadatak MMO je da: - utvrdi i objasni specifične zakonitosti koje se javljaju u vaspitanju i obrazovanju djece, na matematičkim sadržajima u nastavi matematike; - zadatak je i da utvrđuje ciljeve, zadatke i sadržaje matematičkog obrazovanja. Mora se rešavati za svaki nivo obrazovanja posebno; - zadatak je da, polazeći od rezultata pedagogije, psihologije i didaktike proučava i utvrđuje najuspješnije oblike i metode koji dovode do optimalne realizacije ciljeva nastave; - proučava praksu matematičkog obrazovanja i podiže nivo obrazovanja; - zadatak je i da pomogne u osposobljavanju učenika da samostalno misli.

PODJELA MMO Osnovna podjela MMO na:  MMO predškolske djece i  Metodika nastave matematike – takođe se dijeli na nekoliko djelova: 1. Metodika početne nastave matematike - proučava probleme matematičkog obrazovanja u prva 4 razreda osnovne škole; 2. Metodika opšteg matematičkog obrazovanja - proučava probleme obrazovanja od VVIII razreda osnovne škole i u svim srednjim školama opšteg usmjerenja; 3. Metodika profesionalne MO – proučava probleme matematike obrazovanja koja služi kao neposredna priprema za profesionalnu djelatnost; 4. Metodika uvođenja u naučni rad; 5. Metodika vanškolskog matematičkog obrazovanja – podrazumijeva učenje MO putem radija, TV, literature i sl.

4

u. Lobočevski . imali su računsku mašinu ``ABAK``. trisekcija ugla ( ugao se presječe na tri dijela) 3.strari grci su bili prvi u prilici da sistematizuju i zabilježe ih više nego drugi. 1.pitagorejci . Njegov naslov je : Istrukcije za upoznavanje tajnih stvari. Bila je još u vrijeme 19 v. Osim brojeva u epohi rađanja matematike poznavali su i mjere za dužinu. razlomke.tri čuvena problema grčke matematike. napisao je egipatsku zbirku zadataka.p. čuva se u Britanskom muzeju u Londonu smatra se da je nastao između 16 i 19 v. u Egiptu. ABAK . Euklid .je izmjenio samo jedan postulat .pitagorejske škole Platon . Sokrat .n.indukcija.kroz tačku van prave se može postaviti proizvoljan broj tačaka koje su paralelne sa pravom. Pitagora .pitanjima dovodi učenike da shvate da nešto ne znaju i da dođu do odgovora majeutika. Po horizontal i vertikali.njegova geometrija. EPOHA RAĐANJA MATEMATIKE Prvi matematički pojmovi su formirani spontano kroz rad i igru.Metodika vaspitno . Prvi zapisi su bili u Rimu na papirusima i spomenicima. kvadratura kruga ( da se konstruiše krug i kvadrat koji ima zapreminu kao krug)? 5 .e.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO 1. Poznata je Axmesova računica ( on je bio staroegipatski sveštenik). Japanski učenici moraju i danas preći računanje na ABAK . Stariji su učili mlađe i učili su jedni od drugih. Oni su cjelokupno znnje civilizacije koje su im bile dostupne objedinili. Sve do prošlog vijeka to je bila jedina geometrija.e. Stara grčka . analiza i sinteza Za staru Grčku .najstariji zapis otkriven tek u 19 v. Javljaju se i jave škole.n. Tales od Mileta . zapreminu. On je nju deduktivno zasnivao i napisao je u knjizi Elementi. Rind papirus . poznata je Talesova teorema.je vertikalna ploča sa žljebovima u koje se ubacuju kamenčići.p. dupliranje kocke ( konstrukcija veće kocke) 2.visina piramide ( pomoću sjenke).

Počinje sa matematičarem Reneom Dekartom (Dekartov pravougli dekadni sistem) Noćio je u Ulnu (Njumački grad) 10. Pestaloci je osnivač matodike nastave matematike. EPOHA PROMJENLJIVIH VELIČINA .e. Mnogo je važan način na koji se uči a ne sadržaj koji se uči. Napisao je djelo``Rasprava o metodi.blokovi brojeva.od 17 do 19 v. Objedionio i sistematizovao znanja iz aritmetike. senzualizam i racionalizam.um.učenje napamet.Metodika vaspitno . do17. Srednji vijek .e ( desilo se otkriće 0 (nule) u Indiji je prvi put pronađena nula) najveće otkriće u matematici. . Da se ide korak po korak. Mnogo se vodilo računa o matematičkim problemima i načinu na koji se predaje.Racio . Počinje da se naglašava formalni zadatak nastave. Svaka stvar ima BROJ.didaktika na češkom jeziku. Povezao je saznanje na osnovu razuma. Učenik mora da bude kritičan o rješenju do kojeg je došao.Didaktika magna. Insistirao je na očiglednosti . EPOHA ELEMENTARNE MATEMATIKE .od 6 v.v. U učenju lakšeg ka težem. Pripadao je racionalizmu .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2.u nastavi .n. U nastavi učenici moraju početi misliti. 1643. Važan trenutak je 3.1619. razumjevati stvari. matematika je uvedena kao obavezan predmet.( švajcarski pedagog) .e.Corgito ergo sum. Pestaloci . Da se računa napamet. usnio je ideju koja mu se javila u snu o analitičkoj geometriji. preko indijskih sveštenika. Džon Lok . v.e. 3. Matematika postaje dio opšte kulture.n. izučavala se u privatnim školama u kojima su predavali majstori računa. U postupku nastave učenik mora navoditi razloge. razumjevanju. Komenski je napisao još jedno djelo .. sa neimenovanim brojevima.e.Čulni svjet u slikama.11.na latinskom jeziku. sredozemng mora prešlo u Španiju pa onda u Francusku i na sjever Evrope.n.`` Prvi koji je napravio spoj algebra i geomatrije bio je Dekart. bez razumjevanja.p. Sa stanovišta metodike nastave matematike je značajan Dekart.e. zašto radi baš tako.n.Mislim dakle postojim . 6 .n. Otkrićem nule stvarali su se uslovi za stvaranjem dekadnog sistema ( cifra ima apsolutnu i po mjestu pisanja)? U 8 v. OBLIK I RIJEČ.n.zalaganje za očiglednu nastavu Komenski . Matematika još nije bila obavezan predmet u školama. Insistirao je na provjeravanju koliko je to moiguće. Fridrih Frebel (njemac) . U 17 v. izreka racionalista . 1632 .Sve za druge za sebe ništa. Pestaloci je smatrao da se svi pojmovi moraju steći očiglednim putem.

.osposobljavao je učitelje. doprinjeli su svojim radovima u rasvjetljavanju mnogih problema.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Buse je napravio veliki korak . 4. 7 . EPOHA SAVREMENE MATEMATIKE (danas) Konferencija u Meranu.učitelj učitelja . u Italiji 1905. (Meranska konferencija) na kojoj su se okupili metodičari matematike i matematičari. Utrli su put od konkretnog do apstraktnog mišljenja od indukcije do dedukcije i tako je razbijena dilema. Šta je to što iz korpusa matematike treba da se nađe u programu. Vigotski.. Zaključeno je da se pokuša uraditi korelacija nastave i drugih predmeta.došao je na ideju da uvede brojevne slike 3 ◦ ◦ ◦ 4 ◦ ◦ ◦ ◦ 5 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Disterveg . Da učenici u toku nastave treba da razvijaju intelektualne sposobnosti. Koja znanja treba da uđu u program a koja da se izbace. Kolmagorov. Nastavu treba povezati sa praktičnim životom. Šta će ući u program? Kako da se uči? Koje metode da se koriste? Kako vrednovati?. Dogovorili su se da se za kratko vrijeme ponovo nađu 1908.Metodika vaspitno . Da se ukine granica između aritmetike i geometrije. Pijaže. godine u Rimu da uporede rezultate gdje se šta i kako uradilo.. Smatrao je da računanje napamet i pismeno računanje ne treba odvajati.

2. 4.n. 8 .Metodika vaspitno . O izvjesnoj organizovanosti govori se u Egiptu. Vaviloniji i naročito Staroj Grčkoj. Savremeni period – počinje sa analitičkom geometrijom. Epoha savremene matematike – od XIX v. Matematičko obrazovanje je bilo usmjereno na područje geometara.e. Istorija MMO se dijeli na 3 dijela: 1. 3. Prve početke imamo u najstarijoj fazi razvoja čovječanstva – to je bilo stihijsko prenošenje iskustva sa starijih na mlađe. Klasični – od VI v. Epoha promjenljivih veličina – od XVII do XIX v.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO Matematika je jedna od najstarijih nauka. tj. Srednji vijek sa renesansom.p. do XVII v.n.e. Epoha rađanja matematike – do VI Epoha elementarne metodike.od IV v. 3.p. konstrukcije i sl. epoha konstantnih veličina . do završetka grčke vlade. 2. Kolmogorov daje sledeću periodizaciju: 1.

već učenike treba dovesti u situaciju da sami uočavaju brojne odnose. Iz nastave matematike proisticao je program vježbanja i škola je. a nastava matematike sama sebi svrha. Poslije Meranske konferencije pristupilo se promjenama i nastava matematike je postepeno bliža životu učenika. god. Uvažavajući zakone razvoja u nastavi matematike ne smije se prerano početi sa apstrakcijama. 6. koje su to grane matematike neophodne za opšte matematičko obrazovanje. bila škola ``dila``. a s druge strane psihološkim zakonitostima djetinjstva. s jedne strane. insistiralo se na proučavanju psiholoških osnova nastave matematike. insistira se na praktičnoj primjeni sadržaja matematike. Matematika ne smije postati cilj. 9 . uklanjanje granica između aritmetike i geometrije. 5. zasnovana na logici matematike. parcijalna znanja. 2. Nastava matematike treba da razvija kod učenika sposobnost matematičkog posmatranja i shvatanja. Treba razviti sposobnost funkcionalnog mišljenja. Nastava matematike treba da bude zasnovana na dječijoj okolini i životnoj praksi i toj praksi i da služi. 3. Kinela – njegova shvatanja doprinijela su unapređivanju nastave koja je.Utvrđivanje oblika i metoda rada koji omogućavaju najefikasnije i najracionalnije matematičko obrazovanje. Važni su brojni događaji: Meranska konferencija (1905. U novije vrijeme. što se ne može postići verbalnim shemama. matematičkih sposobnosti. Veoma veliki podsticaj za razvoj MMO dao je Pijaže. korelaciji nastave matematike sa drugim predmetima. .Metodika vaspitno . Najzaslužniji su Veber i Vitman. OSCD i UNESKO danas vode brigu o svim problemima.) – prvi put je dogovoreno da se iz svih nauka izbace jednostavna.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAVREMENI TOKOVI U MATEMATICI OBRAZOVANJA Savremeni period je od Dekarta. javlja se analitičko-sintetička koncepcija nastave matematike. pod uticajem matematičara i psihologa. U nastavi geometrije polazi se od posmatranja a tek onda da se zaključci izvode apstrakcijom.preuranjene apstraktne operacije vode formalizmu. 4. u manjoj mjeri. . da se programi organizuju – razvijanje racionalnog mišljenja.Metodičare interesuje kakvo mjesto dati i na koji način odraziti tekovine matematike – šta unijeti u programe. godine. kada se razvoj matematike strelovito odvijao. Od brojnih kongresa treba pomenuti IV kongres u Rimu 1908. Djeca treba da rade na očiglednom materijalu tako dugo dok ne budu u stanju da pređu na apstraktno mišljenje i računanje . Na tom Kongresu insistiralo se na nekoliko stvari: 1.

pedagogiju. organizacije matematičkih sadržaja na kojima se ostvaruje nastavni proces. Ovim shvatanjem se ukazuje na značaj matematike i pedagogije za MMO. uzrasta učenika.  Predškolska pedagogija . S jedne strane MMO koristi saznanja do kojih su došle druge nauke i zahvaljujući korišćenju tih znanja povećava svoju djelatnost. Ta veza sa psihološkim disciplinama daje psihološku podlogu za nastavu matematike i doprinosi da se proces učenja maksimalno racionalizuje. tijesno je povezana sa velikim brojem drugih nauka i disciplina i ta veza je dvostruka. a neki pedagoškom disciplinom. Ta veza se označava vezom prvog reda.danas je prisutna tendencija sve većeg obuhvatanja svih institucija pedagoško oblikovanim obrazovanjem. logiku. Mnogi smatraju da je MMO pedagoška disciplina. Sasvim jasno znamo da didaktika.  MMO je povezana sa istorijom. MMO se oslanja na matematiku i pedagogiju dok je neki smatraju matematičkom. I sopstvenim dostignućima MMO vrši povratni uticaj. Time se ukazuje na značajnu karakteristiku MMO koja predstavlja sintezu matematike i pedagogije ili metodičko obrazovanje predstavlja sintezu matematičkog i pedagoškog obrazovanja. Metodika nastave matematike je vezana sa matematikom. najprije bez matematičke podloge koja omogućava postojanje MMO. Rezultati do kojih dolazi MMO se uopštavaju i bitno utiču na didaktička saznanja. vrste škole. da odgovori na pitanje: zašto uvesti neku pojavu a ne nešto drugačije? 10 . filosofiju.  Didaktika – iz MMO koristi praktično sve. kao i druge naučne discipline. nema dobre MMO koja ne polazi od psiholoških znanja i karakteristika učenika određenog uzrasta. Veza MMO sa psihološkim naukama omogućava MMO da objasni nastavnu praksu . Iz ukupnog znanja matematike bira se jedan segment. etiku itd. Danas u našoj zemlji preovladava shvatanje da je MMO pedagoška disciplina . predškolsku pedagogiju. a) Odnos MMO i matematike Matematika je nauka o kvantitativnim i prostornim odnosima.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ODNOS MMO PREMA DRUGIM NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA MMO. MMO uspostavlja vezu sa matematikom. a zatim i korišćenja matematičkih metoda saznavanja (indukcija. didaktiku. predstavlja osnovu za svaki pojedinačni predmet – ukoliko je nastava razvijenija pruža osnovu za razvoj didaktike i matematičkog obrazovanja. prije svega radi izbora određenih matematičkih sadržaja. Od brojnih nauka treba pomenuti matematiku.Metodika vaspitno . kao opšta teorija nastave. Veza između MMO i didaktike izražava se kao odnos opšteg i posebnog. tj.  Osim toga. MMO je pedagoška disciplina koja ukazuje na način vaspitanja i obrazovanja putem nastave matematike. Predmet pedagogije je vaspitanje i obrazovanje mladih u najširem smislu riječi. Određeni sadržaji su uslov bez koga nema i ne može biti MMO. i to onim dijelom koji je vezan za nastanak matematike.). u zavisnosti od cilja i zadataka vaspitanja i obrazovanja. b) MMO i pedagogija MMO u velikoj mjeri koristi rezultate pedagogije. Opšta didaktička znanja se na poseban način koriste u vaspitnoj matematici. Nastava matematike je proces vaspitanja i obrazovanja na matematičkim sadržajima. dedukcija i sl.

faza formalnih operacija (od 11. utvrdio je da predškolsko učenje djece nije učenje koje treba da se zasniva na verbalnom prenošenju znanja. godine do zrelosti) Skoro identičnu periodizaciju dao je Pijaže (tri nivoa razvoja djeteta): 1. već uticati da djeca manipulišu tim predmetima.nivo formalnih operacija – mišljenje se u potpunosti oslobađa konkretnosti. nivo – nivo konkretnih operacija (7 – 11 god.).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kao što se vidi. 4. . logičke. MMO je povezana sa nizom naučnih disciplina pa govorimo o njoj kao o interdisciplinarnoj nauci. godine) 2. pedagoško-psihološke. Preoperativna faza – dijete uči isključivo na osnovu manipulacije stvarima. postavlja pitanja. . 2. oblikovanje sredine koja će biti bogata . učenika određenog uzrasta. Inteligencija djeteta je egocentrična. 11 . Saznati neki objekat ne znači slušati o njemu. kako bi na osnovu tih saznanja mogli projektovati optimalni nastavni proces. Savremena psihologija razlikuje 4 perioda. godine 2. mora sebe motivisati na razvoj. godine) 4. nivo . ali nisu dovoljno samostalni. Dobro poznavanje psiholoških osnova djeteta nije da se uspješno stimuliše njegov razvoj. nivo konkretnih operacija (7 – 11 god.) i 3. kibernetičke i saznajne osnove Pedagoško-psihološke – što svi koji se bave MMO treba da znaju kakve su mogućnosti djece. 3. mladi su osposobljeni da zaključuju prema zakonima formalne logike. kakvi su psihološki mehanizmi formiranja određenih pojmova. Dijete nije u stanju za grupisanje mentalnih operacija – ono zaključke slaže jedne pored drugih.12.Metodika vaspitno . izabrana podsticajima koji će dovesti do formiranja matematičkih pojmova. 3.Daju se brojni i raznovrsni primjeri. nezadovoljno je odgovorom. ne povezujući ih. MMO ima nekoliko osnova: 1. do 6.biraju se oni primjeri kod kojih su zajednička svojstva izražena i ta svojstva su u granicama pojma koji želimo formirati. tj. nivo osjeta – do 6. tj. 1. nego djelovati svim raspoloživim reakcijama.svim primjerima što manje nebitnih svojstava. od rođenja do zrelosti : 1. već jednostavno usredsređeno prema sebi. nivo formalnih operacija (11 – 14 god. godine) 3. 12. To praktično znači da se početno učenje mora shvatiti kao stvaranje uslova. već da se razvoj ne sputava i ne guši. Brojnim eksperimentima Pijaže je pokazao da je praktična i misaona aktivnost djeteta uslov izgrađivanja početnih matematičkih pojmova. 2.) – mišljenje je vezano za konkretne aktivnosti i predmete. od 2. etapu Pijaže dijeli na dvije: simboličko i intuitivno mišljenje. . . formira prve pojmove i predstave. razvija se simbolička sposobnost. faza konkretnih operacija (7. Osim toga. preoperaciona (faza pripreme konkretnih operacija. dijete traži uzroke. što ne znači da je sebično. senzo-motorna faza (od rođenja do 2. Ne samo pričati.

Kod nekih trajno ostaju dva odvojena procesa. ispravniji put do njihovog odvojenog usvajanja – intenzivno usvajanje operacija omogućava da se između njih uspostavi funkcionalna veza. Cjelina u kojoj se jedne operacije nalaze u simetriji sa drugim pomoću reverziboilnosti. Pravci operacije su samo različite kategorije zadnje unutrašnje operacije koju karakteriše to što se ne obavlja pomoću realnih slika. a zatim u drugom smjeru i tačno se vrati u početnu situaciju. . prethodi usvajanju pojmova.Metodika vaspitno . Vigotski smatra da takva nastava kaska za razvojem. Ona će postati radanja kada se nađe u uzajamnoj povezanosti sa drugim radnjama – na tome da čini sistem. radnja je najprije spoljašnja.formira se matematički pojam i usvaja njegov nosilac. invarijantnost – vraćanje valjka u kuglu). Kada je dijete steklo reverzibilnost u mišljenju postaje sposobno za niz drugih operacija. Učenje da prethodi razvoju. Vršenje tih operacija: . koja polazi od rezultata prve i uspostavlja početni sistem.Mišljenje i govor Korišćenje Pijažeovih za njegova shvatanja – razvoj čovjeka je usmjeren biološkim zakonima i na razvoj se ne može spolja uticati. -). inverzne operacije (+. Aktivni razvoj zahtijeva samostalno riješavanje i karakterističan je za već formalnu fazu.posmatra se i upoznaje neposredna stvarnost. Pijaže ističe da svaka mentalna radnja nije operacija.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Pijaže – razvoj mišljenja .ekvivalentnost (u dva skupa ima isti broj elemenata).usvaja se znak za matematički pojam. Vigotski uzima u obzir uzrasne karakteristike učenika – moramo ih poznavati ali ih se ne smijemo slijepo pridržavati. Naredni razvoj je faza u kojoj dijete uz nečiju pomoć uspijeva da riješi zadatak. Vigotski smatra zonu narednog razvoja važnijom za intelektualni razvoj nego aktivnu zonu.dužina (dvije žice).unosa (dvije kugle od plastelina. misaona ali nikada se ne gubi predmetni karakter. god. a zatim unutrašnja. Reverzibilnost povlači za sobom shvatanje invarijantnosti i konzervacije pojmova. Na takvom shvatanju izgrađena je tradicionalna nastava – da se prilagodi razvojnim mogućnostima učenja. predmeta i znakova. Reverzibilnost znači da za svaku operaciju postoji druga koja je simetrična i suprotna. . U periodu konkretnih operacija. dijete se podiže na viši intelektualni nivo i prelazi sa onoga što ne umije – da umije. . Operacija je unutrašnja radnja. ako napravimo valjak.površina (dva pravougaonika). Ova shvatanja su doprinijela koncepciji savremene nastave. Vigotski. vremenski i funkcionalno. U saradnji sa odraslim. Nastavnik treba da se orijentiše na procese koji se tek razvijaju a ne koji se završavaju. Eksperimenti su pokazali da intenzivno usvajanje operacija predstavlja racionalniji. 12 .izdvajaju se određena matematička obilježja stvarnosti. Reverzibilnost podrazumijeva osobinu mišljenja da pređe saznajni proces.odlučijući preokret je 7 . najprije u jednom. . Metodički postupci – Vigotski predlaže sledeće etape: . obrađuju istovremeno. .11. . Učenik u nastavi može da usvaja one pojmove za koje su već razvijene strukture ili je razvoj pri kraju. u nastavi matematike. Pijaže smatra da razvoj djeteta. Reverzibilnost omogućava da se.

3. utvrde uzrasne mogućnosti učenika. 2. Postavljena su 3 zadatka: 1. Bruner smatra da nastavu treba tako organizovati da djeca što češće manipulišu odgovarajućim objektima i da se što češće govorno izražava. da se odrede optimalni načini izgradnje nastavnog gradiva. a u traženju tog puta služi se razumnim misaonim postupcima.Metodika vaspitno . Ovladavanje jezičkim formama je uslov za bavljenje matematičkim obrazovanjem – uslov za rješavanje matematičkih problema. operisanje brojevima se izražava govorom. ta manipulacija se mora pratiti govorom. Davidov i dr. Bruner je utvrdio da najbolje rezultate u početnom matematičkom obrazovanjupostižu ona djeca koja manipulišu materijom.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Osim Vigotskog u razvijanju i bogaćenju postavki doprinos su dali Galjperin. stvaraju zakonitosti mišljenja u nastavi matematike. Ne postoji jedan put i postupak kojim se mogu rješavati zadaci. Bruner smatra da se mora krenuti od manipulacije predmetima. Nanovo se traži put. 13 .

Izračunaj površinu. Analiza je rastavljanje na djelove. a sinteza spajanje u cjelinu. izvodimo formule itd. a sva ostala se odbacuju. to isto radimo i sa skupom elemenata. I 7a II 14 a III a analiza 22 a = 440 sinteza od O = 2X + 6X = 96 X = 12 sinteza 14 . Time se omogućava formalizacija apstraktnog pojma – taj pojam osim posmatranih obuhvata i sve druge primjere sa zadržanim svojstvima.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ LOGIČKE OPERACIJE: APSTRAKCIJA I GENERALIZACIJA Apstrakcija je misaoni pstupak kojim se iz jednog ili više primjera (srodnih slučajeva) izdvajaju određena svojstva. ravni.Metodika vaspitno . Mnogo primjera bi se moglo navesti ako hoćemo ilustrovati apstrakciju i generalizaciju. a dužina je 3 puta veća od širine. KONKRETIZACIJA I SPECIJALIZACIJA Konkretizacija je misaoni postupak kojim se identifikuju primjeri sa svojstvima nekog opšteg pojma. broja. Generalizacija je misaoni postupak kojim se uočena svojstva skupa proširuju na najširi skup sa tim svojstvima. Ova 4 pojma su relativno misaoni procesi. 1) Zadatak: Dužina obima pravougaonika 96m. Mnogi se problemi rješavaju analizom i sintezom. a 7 puta veći trećeg. Prvi od njih je 2 puta manji od drugog. Specijalizacija je misaoni postupak prenošenja svojstava elemenata njegovog generalnog skupa na elemente njegovog pravog podskupa. svi X analiza duž 3X 2) Zadatak: Zbir 3 prirodna broja iznosi 440. Analiza u matematici ima 2 koraka – rastavljanje i uočavanje odnosa među elementima. Pomoću apstrakcije i generalizacije formiramo pojam tačke.

a Milan 14 dinara. i to na osnovu djelimične sličnosti među predmetima. Zajednička svojstva utvrđena za dvije pojave nazivamo pozitivnom analogijom. Jedan od njih je za 2 veći od drugog. Izračunaj te brojeve. Zaključci do kojih dolazimo analogijom smisaono vjerovatno ne moraju biti apsolutno istiniti i njihovu istinitost možemo prihvatiti na osnovu provjere činjenica. Analogija ipak omogućava da na ekonomičan način uvedemo učenike u nova saznanja. Ukupnost svojstava po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo totalna negativna analogija. Analogija kod nevještog učitelja može suviše da afirmiše pamćenje kod učenika. matematika može negativno da utiče na razvoj kreativnosti. X+2=16 I X II X + 2 16 + 14 = 30 2) Milan i Dragan imaju 30 dinara.Metodika vaspitno . Ukupna zajednička svojstva nazivamo totalnom zajedničkom analogijom. Imamo 2 broja 2X + 2 = 30 2X = 30 – 2 X = 28 X= 14. Primjer: 1) Zbir brojeva je 30.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ANALOGIJA Analogija je zaključivanje po sličnosti. Iz jedne poznate činjenice izvodi se druga činjenica. 2) da različita svojstva objekata moraju biti nebitna i njihov broj minimalan. Njena slabost je što smisao ostaje na istom nivou opštosti. Svojstva po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo negativna analogija. Tako. Primjeri – zaključivanje po analogiji . 3) ispravnost zaključivanja po analogiji se mora dokazati (naučno verifikovati) Zahvaljujući analogiji i učenici i učitelji mnogo griješe pa je neophodno biti oprezan.uslovi zaključivanja: 1) slična obilježja objekta moraju biti suštinska a njihov broj što veći. Dragan ima 2 dinara više nego Milan. Ovakav zaključak je značajniji što je cjelokupno zaključivanje veoma prožeto analogijom pa je djeci lakše da zaključuju po analogiji. Kod definicija je često prisutno zaključivanje po analogiji. Koliko ima svaki od njih? Milan X 2X= 30-2 Dragan X+2 2X= 28 X=14 Dragan ima 16. 15 .

Odlike ove indukcije su: 1. 4. posebna vrijednost je što se njome dolazi do novih zaključaka – taj zaključak ne sadrži samo poznate slučajeve . zaključuje se da je ta okolnost posledica. zavisi od broja pojedinih slučajeva – što je veći broj veća je pouzdanost. Postoji i teorijska matematička indukcija – koristi se isključivo u matematici. 2. već i one nepoznate. 7. 8. dedukcija mada po formi liči na indukciju. 2. Nepotpuna indukcija je indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni samo neki od pojedinačnih slučajeva. 16. Ti slučajevi nazivaju se premisama. Posebno je značajna metoda kauzalne indukcije – kojom se utvrđuju uzročno-posledične veze među pojavama. Indukcija se dijeli na potpunu i nepotpunu. Milove metode: 1. 3. 25. Kombinovana . 4. 1. reprezentativnost slučajeva – reprezentativniji pojedinačni slučajevi rezultiraju većom pouzdanošću uzorka. 0.Metodika vaspitno . da budu zajedničke sve okolnosti osim jedne koja se događa samo u prvom slučaju. da li je zaključak izveden iz bitnih. u kome se istraživana pojava događa i u slučaju u kome se ne događa . Ona nema posebni obrazovni značaj. 3. kasnijem formiranju stavova i sl. 16 . 3. 2. To je. Opšti stav naziva se zaključak . 36.slaganja i razlike – ako više slučajeva u kojima se istraživana pojava događa imaju jednu zajedničku okolnost. 3. 9. suštinskih karakteristika. Metoda razlike – ako u slučaju. 5. U tome je njena najveća obrazovna vrijednost. Potpuna indukcija rijetko se koristi u nastavi matematike. 2.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INDUKCIJA Indukcija je misaoni postupak kojim se opšti zaključak izvodi iz pojedinačnih slučajeva. Metoda slaganja – ako više slučajeva istraživane pojave ima samo jednu zajedničku okolnost zaključuje se da je ta okolnost uzrok ili posledica te pojave. uzrok ili neophodan dio uzroka te pojave. Primjer: Dokazati da se ni jedan kvadrat prirodnog broja ne završava cifrom 3 0. 49. Njeno postojanje dugujemo Bekonu i Milu. 1. zaključuje se da je ta okolnost posledica. rijetki su primjeri u kojima je moguće izvesti te premise da bi se došlo do zaključka. uzrok ili neophodni dio uzroka te pojave. zaključuje se da između te dvije pojave postoji kauzalna povezanost. Ona je potpuno siguran oblik zaključivanja. Metoda propratnih pojava – iz uvida u to da se neka pojava na određeni način mijenja uvijek kada se na neki poseban način mijenjaneka druga pojava. zaključivanje je u izvjesnoj mjeri pouzdano. 2) Ako je veoma neproduktivna. Ova indukcija služi jasnijem sagledavanju nekog problema. 64. 6. neekonomična. Potpuna je takva indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni svi mogući slučajevi opšteg. 4. a više slučajeva u kojima se ta pojava ne događa nemaju ništa zajedničko. 81. 9. Postavlja se pitanje od čega zavisi stepen pouzdanosti? 1. u suštini. Potpuna indukcija ima 2 odlike: 1) Zaključci izvedeni ovom indukcijom su tačni. Bez obzira na slabosti ova indukcija ima značajnu ulogu u nastavi matematike. ona je ekonomična.

važi i za pojedinačno. na uzrastu od I do IV razreda nije moguća opšta dedukcija. svi rombovi su paralelogrami.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DEDUKCIJA Dedukcija je misaona operacija ili niz misaonih operacija kojima se istinitost nekog tvrđenja izvodi iz istinitosti prihvaćenih i ranije utvrđenih istina. ali se pri tom i opšte obogaćuje. Pravila deduktivnog zaključivanja: I Pravilo odvajanja II Pravilo kontrapozicije Ako je x => y onda je x => y ┐p => ┐r p => r III Tranzitivnost implikacije x => y y => z x => z Karakteristike deduktivnog zaključivanja: 1. a2 = b2 . 3. svi rombovi su četvorougli (posredno). Suština lokalne dedukcije – preko deduktivnog zaključivanja možemo doći do zakona. 17 . Kraj je poseban zaključak. onda je i zakljkučak tačan. Svaki zaključak izvodi se iz ranije prihvaćenih karakteristika. Svi zaključci su logički povezani u niz i taj niz ima kraj. znači.posredno zaključivanje je takvo koje se izvodi iz dvije ili više premisa. Zato se ovdje pribjegava lokalnoj dedukciji. svi pravougaonici sa jednakim stranicama su kvadrati (neposredno). Ako su tvrdnje. Zaključivanje po dedukciji može biti neposredno i posredno: . iz kojih se izvodi zaključak (premise) tačne.  Svi paralelogrami su četvorougli.neposredno je ono koje se izvodi iz jedne premise: a = b. 2. Matematika kao nauka je deduktivno zasnovana. Međutim. Deduktivni oblik zaključivanja najčešće se sastoji u tome da. Primjeri:  Svi kvadrati su pravougaonici sa jednakim stranicama.Metodika vaspitno . ono što važi u opštem slučaju. Značaj i vrijednost dedukcije je u tome što se iz stava o opštem dolazi do stava o posebnom.

... Postupak dokazivanja mora biti rigorozan i doprinositi razvoju matematike razmišljanja..... nepouzdana i moraju se dokazivati.. Rešenja do kojih se dolazi intuicijom su problematična... 7 x 7 x 7 49 x 50 2401.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INTUICIJA Intuicija je naslućivanje da se konkretni zadatak može riješiti na određeni način.. 49 x 49 2901 x 25 18 ... završava se brojem 1. Intuiciju shvatamo kao skraćeni vid zaključivanja......  I niz 1 + 3 + 5 + 99 II niz 2 + 4 + 6 + 100 Koji je zbir veći i za koliko? Veći je zbir II i to za 50... Intuicija se može zasnivati i na čulnom i na umnom saznanju. Primjeri:  Kojom cifrom se završava proizvod u kome se broj 7 pojavljuje kao činilac 100 puta? 7 x 7 x 7 ......Metodika vaspitno . Učenike treba osposobiti da koriste intuiciju u rešavanju zadataka.. 49 x 49 ..........2401 1 Proizvod u kome se broj 7 pojavljuje 100 puta...

Tu se javljaju problemi jer. Opšti procesi upravljanja u svim oblastima nauke. sastoji iz 4 elementa. Mora imati razvojni sistem upravljanja. Mnogi. samo to nije dovoljno jer nedostaje povratna informacija. nego svaki nastavnik definiše cilj za svaki čas. u nastavi matematike. 19 . moraju se poštovati ova pravila. oblici rada. zavisno od nje. sastaviti uputstvo na koji način će rad na času biti organizovan. ali se tu definicija ne zaustavlja. teče i program predavanja. ali naglasak daje na njegovu kontrolu. upravljački sistem i upravljani sistem. UPRAVLJAČKI SISTEM CILJ UPRAVLJANI SISTEM SREDINA Da bi sistem efikasno funkcionisao kibernetičari smatraju da cilj mora biti jasno definisan.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KIBERNETIČKE OSNOVE NASTAVE MATEMATIKE Kibernetika je nauka o upravljanju. Cilj upravljanja definiše društvo kroz zakonske propise. da nema nastave matematike ako joj jedna od osnova nije kibernetička osnova. Ima svoj cilj. Ako je cilj jasno definisan onda je lakše napraviti program upravljanja. Da bi rad bio uspješan mora postojati povratna informacija jer.Metodika vaspitno . sredstva. metode. svaki sistem se. jasnost cilja i upravljanje. Kibernetički pristup u početnoj nastavi matematike obuhvata cjelinu nastavnog procesa. sredinu u kojoj se realizuje. Prema shvatanju kibernetičara. Ali. nije moguće definisati program upravljanja. da se tačno zna kako će se djelovati u datoj situaciji. Kroz ovaj pristup je mnogo lakše ostvariti obrazovne nego vaspitne zadatke. S obzirom da je nastava matematike sistem. s pravom smatraju. u suštini. Takvim pristupima se znatno obogaćuje nastava matematike i njen kvalitet podiže na viši nivo. Program upravljanja znači. Mora postojati stalna informacija u upravljačkom sistemu o stanju u upravljanom sistemu i mora se upravljački sistem prilagođavati upravljanom sistemu na način na koji to zahtijeva povratna informacija. vrijeme korišćenja i sl.

Činjenica je iskustveno utvrđen ili utvrdljiv . Iz takve prirode činjenica i pojmova proizilazi razlika o načinu njihovog usvajanja. Razlika između činjenice i pojma ogleda se u tome što su činjenice empirijskog porijekla. a u okviru većine drugih nastavnih disciplina usvajaju činjenice. Tako je pojam prirodnog broja jednostavan pojam. 20 . nezavisne od načina saznavanja. Jednostavni pojmovi su oni koji imaju jednu oznaku. Činjenice se mogu učiti bez razumijevanja a pojmovi ne mogu. Razlika između činjenica i pojmova postoji i u razumijevanju.složene pojmove. Razumijevanje uključuje mnoštvo misaonih aktivnosti.Metodika vaspitno . Pojmovi koje djeca stiču u nastavi matematike mogu se podijeliti na: . a složeni oni koji imaju dvije ili više oznaka. Nekada je kod učenika lakše formirati složen nego jednostavan pojam.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAZNAJNE OSNOVE MMO Osnovna razlika između matematike obrazovanja i obrazovanja u okviru drugih disciplina je u tome što djeca u procesu matematičkog obrazovanja usvajaju pojmove. a pojam nije realno postojeći objekat.jednostavne i . a usvajanje pojmova rezultat racionalnog saznavanja. Pojam je misao o suštini nekog stvarnog ili zamišljenog predmeta. Tako je usvajanje činjenica rezultat empirijskog. nije dostupan čulnoj aktivnosti. Ova podjela je samo uslovna. objektivno postojeći odnos među predmetima (neki predmet ili podatak). Ona ne govori o težini tih pojmova.

sam rešava problem i da stvaralački radi. Ne postoji dar za rad u nastavi matematike. Prvi sistem aksioma je postavio Euklid – Euklidov sistem aksioma (Euklidova geometrija). intenzivira učenikov intelektualni razvoj. ako je m’ = n’ onda je m = n. Savremeni matematičari kažu da aksiomi nisu tako ’jednostavni’. U svakom djetetu. broj 1 nije sledbenik nijednog prirodnog broja. Često se koristi pojam pretpostavka od koje se polazi. svaki skup koji sadrži broj 1. 2. prema jednostavnim pravilima igra. I II III IV V da se kroz svake dvije tačke može postaviti prava. svaki prirodan broj ima svog sledbenika tako da je P = P + 1. nego četiri dimenzije. uopšte. Inteligencija se ne donosi rođenjem. svi pravi uglovi su međusobno jednaki. Sistem aksioma mora biti potpun i neprotivuriječan. otkriva činjenice. postoje: . Bez napornog rada nema ni obimnih ni genijalnih matematičkih otkrića. 3. i koji za svako P sadrži P + 1 sadrži sve prirodne brojeve. Aksiomi su istine koje se ne dokazuju. 2. 3. . Matematičko obrazovanje je dužno da ubrzava.Metodika vaspitno . 21 . postoje samo ’jače’ ili ’slabije’ obrazovnomatematičke dispozicije. Dopustiti učeniku slobodu da sam izgrađuje pojmove. Leonov sistem aksioma (aritmetika): I II III IV V broj 1 je prirodan broj.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ AKSIOMI I POSTULATI METODIKE NASTAVE MATEMATIKE Hilbertova definicija matematike je igra koja se. da se iz proizvoljnog centra sa proizvoljnim prečnicima uvijek može opisati kružnica. da od njih nema jednostavnijih. pravila i. Prvanović je postavio i postulate: 1. Prvanović ističe 3 aksioma ( u MMO): 1.spontana i vrlo jaka težnja za saznavanjem onoga što ga okružuje. dvije prave presječene trćom sijeku se na onoj strani na kojoj je zbir tako dobijenih uglova manji od dva prava ugla. Lobočeski je napravio novu geometriju gdje prostor nema tri. urođen je njen razvojni put. da se svaki pravac može neograničeno produžavati. maksimalno skraćuje i proširuje spontan razvojni put njegove inteligencije. i prema oznakama koje nemaju nikakvo značenje. osim teško mentalno zaostalih. Voditi učenika kroz kontinuiran niz adekvatnih aktivnosti koje ga ne skreću sa razvojnog puta njegove inteligencije.spontana i jaka težnja za stvaranjem i stvaralačkim radom. Matematika je igra koja se igra po pravilima koje određuju aksiomi.

npr. I ovdje mentalna slika zavisi od geografskog područja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMOVA Pojam je opšta ideja. Matematički pojmovi. nego da crtanjem treba vidjeti samo način na koji se u procesu formiranja pojmova djeca spretno snalaze. tj. veličini itd. projektujući unutrašnje na objektivno i spoljašnje. Šum u našem životu označava sve ono što ometa dolazak i formiranje pojma. Mentalna slika se odnosi na spontanost djeteta. IME. Spontano i postepeno se njihovi senzori koncentrišu oko neprocjenjivih karakteristika pojma i oni stiču neku opštu predstavu o tom pojmu i prodiru u suštinu tog pojma. koso ili pravo i sl. Uporedo teče i drugi proces odbacivanja nebitnih svojstava. ali koja ima tendencije da se projektuje smo na najvažnije karakteristike. jer klasifikuje sve stolove u jednu mentalnu sliku. njihovo značenje je složenije. Sam pojam ne posjeduje šum. a često se aktivno povezuje sa pojmovima van nastave. koja nisu bitna za jedan pojam. Niz senzornih utisaka o tom predmetu stiču spontano. Nju ne treba poistovjećivati ni sa jednom slikom koju realizujemo. jer je njihovo formiranje u većini slučajeva nemoguće kroz spontano izražavanje učenika. Kompleti karakteristika vezanih za misli. Uočavajući što djeca stiču različite predstave o uglovima. gledajući razne vrste drveća dijete uočava njihove zajedničke karakteristike. a ono se može smatrati osnovnim vidom klasifikovanja. PRIMJERI U praksi je čest slučaj da se pojam izjednači sa jednom od komponenti. npr. ZNAK 1. Matematički pojmovi formiraju se po jednostavnoj shemi. Važno je istaći da je mentalna slika kvalitetnija ukoliko je u individualnom iskustvu više primjera. ali se vezuju za njega kako nazivamo u metodici šumom. – predstava o stolu u nekom zabačenom selu je drugačija od predstave koju ima dijete u nekoj velikoj sredini (npr. formira mentalnu sliku i nauči njihova imena). Sva ta svojstva. Jednu takvu predstavu prati ime sto koje se veže za sve stolove koje je vidjelo ili nije i to doprinosi izdvajanju pojmova u jedinstvenu klasu.Metodika vaspitno . Takvim određenjem jedna riječ se prebacuje na drugu riječ. stvori sliku tog objekta u svojoj glavi. mada su invarijantna svojstva slična. npr. taj proces je često dugotrajan. Crteži koje djeca prave na ranom uzrastu najbolje pokazuju tu mentalnu sliku. Ta trajnost unutar predstava omogućuje kasnije procese prepoznavanja. 22 . MENTALNA SLIKA 3. sticanje mentalne slike. Oni se ne mogu formirati odjednom. To je pojednostavljeno realna slika. Matematički pojam ima 3 komponente (Marjanović) 2. što je štetno za nastavu. Crteži koji ilustruju mentalnu sliku mogu biti različiti. šum kod prave je njen položaj kako je nacrtana. NAZIV. Djeca na ranom uzrastu spontano formiraju neke pojmove koji su vezani za bića i predmete iz njihove okoline. da bez prisustva objekta.

slova. predmeta. Pojam je rezultat misaone aktivnosti i kao takav nije dostojan čulnom saznavanju. elementa i sl. bez obzira da li je izgovorena ili napisana. jer su neki simboli. Simboličko označavanje je značajnije zbog toga što povećava brzinu manipulisanja i mišljenja. a to je 3.. simbol je oznaka imena. Drugi simboli su proizvoljna forma čije je značenje dogovorom utvrđeno i nazivaju se konvencionalnim simbolima. ta veza postoji donekle. matematički znaci.. Pojam 3: primjeri su svi skupovi koji sadrže 3 lica.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Svi matematički pojmovi se formiraju po navedenoj shemi i to je najvažnije. Da bi bila što jasnija mentalna slika bira se primjer sa što manje šuma (skup od 3 tačke). arapske cifre oblikom ne sugerišu brojeve koji omogućavaju. jedna fotografija – iz slike se mogu naučiti mnogi važni detalji jednim pogledom. npr. Ne treba zanemariti ni pozitivna svojstva slike kao simbola. Međutim. kroz rimske. Većina pojmova se omogućava konvencionalnim simbolima koji ničim ne podsjećaju na suštinu pojma koji omogućavaju. Kod simbola se mogu javiti razne nedoumice. 23 . dok. manje ili više vjerne grafičke interpretacije objekata i tada se zovu slikovna ili ikonička. Mi dajemo naziv svim riječima i uvidimo simbol. pojmovi se često označavaju dvojako: kako riječima iz prirodnog jezika tako i konvencionalnim simbolima: brojevi. Ime je riječ iz prirodnog jezika. npr.

Anri Penkavc je sarkastično izjavio da je Kantorova bolest od koje treba liječiti matematičare. Njeno uvođenje u program približava nastavu matematike matematici kao nauci. Olakšava se put kojim se formira pojam broja. Aktuelni program predviđa obradu materije iz teorije skupova (I . Teorija skupova postaje metodološki i metodički princip. podskupova.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SKUP KAO NAJOPŠTIJI POJAM KLASIČNE MATEMATIKE Pojam skupa je stara tekovina materijalne kulture čovjeka. a Hesman Vaje je teoriju skupova nazvao maglom nad maglama. Formiranje pojmova iz teorije skupova se. pripadnost elemenata skupova i usvoje termine: skup. Tvorac teorije skupova je danski trgovac Kantor. učenici se brže osposobljavaju u apstraktnom mišljenju sagledavanjem cjeline itd. Razlozi za uvođenje skupova su: 1) pojam prirodnog broja se može izvesti na primjeru skupova. I pored tako duge tradicije.Sadržaji iz oblasti skupova prisutni su i u III i IV razredu. zasniva na igri i praktičnim aktivnostima učenika na konkretnim primjerima. Njime su se ljudi služili i prije nego što su znali za pojam broja. vjerovatno. Danas se smatra da pojava teorije skupova označava početak moderne matematike. pridruživanje elemenate i razlikovanje skupova sa istim ili različitim brojem elemenata. navođenjem članova ili svojstava.god. odnosno intuitivno posjeduju mnoge pojmove o skupu.omogućavaju da se rad sa brojevima očigledno zasniva. najveće otkriće nove epohe. pri čemu treba aktivno koristiti riječ skup ili element skupa.IV razreda): . a i praktično provjereno. Ako se posmatra ili analizira program matematike ne može se zamisliti bez prisustva pojava iz teorije skupova. 6) Teorija skupova omogućava lakše uopštavanje i elastičniju obradu mnogih sadržaja u matematici. Pri izdvajanju skupova vodi se računa o tome da učenicima bude jasan ključ po kome je izvršeno izdvajanje elemenata u neki skup. da već u početnoj nastavi matematike učenici sa lakoćom usvajaju određene pojmove u teoriji skupova. 3) teorija skupova – predstavlja osnovni rečnik savremene matematike.U II razredu sadržaji se proširuju i traži se da učenici moraju da koriste znak za skup i pripadnost elemenate skupu. Ona je podređena izučavanju drugih sadržaja i koristi se u formiranju drugih pojmova. . mada nisu eksplicitno navedeni u programu. teorija skupova se počela razvijati tek u drugoj polovini XIX v.Metodika vaspitno . Cilj je da se skupovi koriste kao didaktički materijali za formiranje drugih pojmova. a Hilbert je rekao da nas niko ne može istjerati iz raja koji je Kantor napravio. Moraju znati da opšti skup. pri tom. 24 . 2) operacije nad skupovima . podskup i elementi. On je svoje prve radove i prva istraživanja iz ove oblasti počeo 1879. 5) zahvaljujući slikovnoj interpretaciji sadržaja. . Rasel je smatrao da je teorija skupova. 4) eksperimentima je dokazano.U I razredu zadatak je da učenici uočavaju razne primjere skupova. ali se traži da navedu skup nejednačine.Tu teoriju savremenici su različito dočekali.

a onda pitamo koliko taj skup ima elemenata. a matematički skup mogu činiti planete sunčevog sistema . u njihovoj svijesti postoji donekle izgrađen pojam koji se uslovno može nazvati skupom. u običnom govoru. iako su prostorno udaljeni: 4) razlika je u tome što ponekad.. svežanj ptica i sl. sasvim spontano. Matematičari o skupu govore samo onda ako utvrde da li neki elementi pripadaju ili ne pripadaju određenom skupu. a matematički skup označava i ono što je mnogo i ono što ima samo 1 element ili jedan (prazan) skup. ispred zgrade filozofskog fakulteta je skup studenata. jer učenici još nisu njima dovoljno ovladali pa im to pravi dodatne probleme. odjeljenja. govori o raznovrsnim i istovrsnim skupovima. Ispravno je navoditi one skupove čiji su elementi oni o kojima učenici već imaju neko iskustvo i sa kojima su u dodiru.: 1) razlika je u tome što u običnom govoru skup označava nešto što je mnogo. u matematici nije.Metodika vaspitno . skup može imati i elemente koji nemaju zajedničko svopjstvo. ali treba biti oprezan pri navođenju svojstava.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OZNAČAVANJE SKUPOVA Učenici u svakodnevnom životu termin skup ne čuju tako često. S obzirom da je skup osnovni pojam teorije skupova.) dok u matematici skup može biti sastavljen i od različitih elemenata. Ali. u običnom govoru. ono što je u običnom govoru skup. 25 . a to nije skup u matematici zato što se ne može tvrditi ko čini taj skup. riječ skup uglavnom označava predmete koji su jedan uz drugi. objekte iz neposredne okoline. Što više različitih primjera da se dobije mentalna slika šta je to skup i elementi skupa. a skup je određen samo ako se odrede njegovi elementi. Taj pojam ima malo zajedničkog sa skupom u metematici. Svaka riječ ide prirodno uz određene elemente. Najvažnije za učenike je da shvate skup kao tvorevinu proisteklu iz realnosti a ne kao vještačku tvorevinu. interpretirajući pojam skupa. Ne treba mnogo navoditi skupove čiji su elementi brojevi ili slova. 3) razlika je i u tome što. Jednostavno. Istovremeno sa usvajanjem termina skup usvojeno je u program i termin elementi. Međutim. Zato je pogrešno da neko. i pored toga. ptica i sl. 2) razlika je u tome što se. Možemo posmatrati razne slike. Neprirodno bi bilo da kažemo jato cvijeća. u udžbenicima i literaturi se može naći da je skup množina objekata sa nekim zajedničkim svojstvima. Npr. Kad god je moguće prvo navoditi primjere iz porodice. od skupa ne možemo naći jednostavniji pojam. skup cvijeća i sl. a to su riječi koje proizilaze iz svakodnevnog govora i tražimo od učenika da imenuju elemente. igračke i namještaj u kući ili školi. Tek poslije realnih primjera prelazi se na misaono formiranje skupova prema datim svojstvima. Taj proces formiranja pojmova je dugotrajan. ali. glavni gradovi država. Kada je riječ o formiranju pojma skupa. jer. ali nije neprirodno reći skup ptica. Pitamo djecu koliko ima cvjetova. to nas oslobađa obaveze da ga definišemo. metodički je opravdano da se taj pojam izvede iz prirodne situacije i jezika. pod skupom podrazumijeva samo ono što ima iste elemente (skup ljudi. djeca prihvataju riječ skup.

Skup ne zavisi od rasporeda elemenata. 3. 3. a pripadaju skupu A . Opisivanje elemenata – takav način se primjenjuje u situacijama kada skup ne možemo izraziti navođenjem svih elemenata. b}. mogu se obilježavati navođenjem elemenata skupa. Prvo treba nacrtati elemente skupa. pa tek onda liniju oko tih elemenata.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Postoje 3 načina obilježavanja skupa: 1. 2}. Skupovi se obilježavaju velikim slovima. {2}} – skup ima 3 elementa. D} – skup ima 2 elementa Zadatak: Koliko elemenata ima riječ matematika? Ima 6 elemenata. c} – skup ima 3 elementa A = {A. 4}. {2. mogu se obilježavati navođenjem osobina koje imaju elementi skupa. već ga moramo zadati opisno: A = {x/4 ili y?? ≤ 1 000 000} A ={sve djevojčice naše škole} Koji će se način primjeniti zavisi od konkretne situacije. Njime se samo označava skup. b. 2. 26 . Ako je neki objekat element skupa. zato prilikom zadavanja zadataka treba praviti različit raspored. bicikl – točak nije element tog skupa) A = {D. nego tačka. D}– skup ima samo 1 element A = {a. Kada se skup predstavi slikom insistira se na tome da li pojedini elementi pripadaju ili ne . Da li je broj 2 element skupa? – Ne pripada ovom skupi jer je ovo skup skupova Prazan skup { } ili Ø ili { Ø } Skup koji ima 1 element skupa naziva se jednočlani ili jedinični skup. skupovi se mogu obilježiti slikom.b C . a njihovi elementi malim. . Slovo nije element skupa. njegovi elementi nisu djelovi tog skupa (npr. Pažnju treba posvetiti redosledu grafičkog prikazivanja. a. Navođenjem elemenata skup se označava: A = {a.Metodika vaspitno . Primjer: A = {{1. kako bi učenici shvatili da on nije važan.

3}.{2}.{ Ø }. a zatim se posmatra drugi skup. a to su 7 dječaci koji sjede do prozora.{2. 2. . 3}. Slučaj da su elementi jednog skupa ujedno i elementi nekog drugog skupa onda govorimo2o . A 3 .odjeljenju.{1. Očigledno je da je ovaj skup sastavljen od 2 skupa a oni dalje naglašavaju da je riječ o podskupu skupa krušaka – on je samo podskup voća. 3} Podskupovi: {1}. Česta je grška učitelja: A . porodica skup djece.Metodika vaspitno .{1. z Kada se ovako formira pojam podskupa onda učenicima damo jedan skup i tražimo da potraže sve moguće podskupove toga skupa.{1.podskupu toga skupa. Ili npr. Važno je da učenici uoče da je svaki skup podskup sam sebi.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM PODSKUPA Posmatra se npr. Primjer: A = {1. Suština je da učenici shvate da je ovaj skup ujedno i element skupa dječaka u odjeljenju. skup dječaka u . 2. a drugo da je prazan skup podskup svakog skupa. 3} 27 .{3}. . 2}.

simetričnost – ako je skup A ekvivalentan sa skupom B. aktivnostima i gramatičkim putem. Tek kada učenici do kraja upoznaju ekvivalentne skupove treba ih upoznati sa neekvivalentnim. simetričnost i tranzitivnost.tranzitivnost – ako je skup A ekvivalentan skupu B.. stvarima. Pridruživanje se može pokazati riječima.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UPOREĐIVANJE SKUPOVA Može se vršiti na 3 načina: 1) pogledom 2) prebrojavanjem i 3) upoređivanje pridruživanjem Treći način je najčešći i tako se dobija odgovor na pitanje da li dva skupa imaju jednak broj elemenata ili jedan ima više ili manje.onda trba uvoditi pridruživanje koje nije po redu. učenici 19 – pridruži učenicima stolice). . učenici prvo moraju upoznati sam postupak pridruživanja.Metodika vaspitno . Treba im primjerima u svijest ugrađivati da je ekvivalentnost relacijaekvivalencije i da ima 3 osobine: refleksivnost. Ako se utvrdi da se dva skupa mogu uzajamno jednoznačno preslikati onda za nih kažemo da su ekvivalentni ili istobrojni. Da bi mogli upoređivati skupove pridruživanjem. Ne treba ići na preskok (2. Upoznavanje sa neekvivalentnim skupovima takođe se vrši pridruživanjem. . onda je i skup B ekvivalentan sa skupom A. Pirtanja treba postavljati tako da ova svojstva dođu do izražaja. onda je i skup A ekvivalentan skupu C. Prvi korak je uočiti dve ekvivalentna skupa a zatim 3. A B ▲ ■ ■ ♥ .važno je u ekvivalentnosti da sve ide redom i da se strelice ne poklapaju.. da se izbjegne mehaničko pridruživanje 28 . više putnika nego sjedišta u autobusu). . 5. a skup B ekvivalentan skupu C. ali tako da ostane nepridruženih elemenataPridruživanja treba da proizilaze iz neposredne okoline i učenikovog iskustva (svaki učenik ima stolicu.refleksivnost – znači da je svaki skup ekvivalentan sam sa sobom. Kada navedete primjere treba pitati i učenike da navedu neki primjer. 4. A ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ B . Treba pronaći više primjera (npr. Treba nastojati da svaki učenik što više puta izgovori te riječi. U tom cilju se razgovara sa učenicima o realnim situacijama u kojima se pridruživanje javlja kroz igru (stolice 20. ali svaka stolica nema učenika). 5).

simetrična i tranzitivna. R:A=A S : A = B = >B = A T: A = BČ B = C = >A = C Ove termine ne upotrebljabamo. Svaki skup je jednak samom sebi. npr. Zadatak: Učenici treba da izdvoje crvene i žute žetone i naprave 2 skupa. ključ. Jednakost skupova se označava znakom =. Nova relacija je relacija ekvivalencije što znači da je refleksivna. I brojno i realno elementi moraju biti jednaki. ali navodimo primjere da bi učenici shvatili ove relacije.Metodika vaspitno . nož} Napomena: u skupu su ovi predmeti nacrtani! Dva skupa su jednaka samo ako su oba sastavljena od istih elemenata . a ako su jednaki onda moraju biti ekvivalentni.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM JEDNAKOSTI SKUPOVA Teže je uvesti ovaj pojam nego upoređivanje. Beograd je glavni grad SCG. Redosled navođenja elemenata je irelevantan zajednakost skupova. Ako su dva skupa ekvivalentna. 29 . oni ne moraju biti isti. Imamo 3 dječaka koji se igraju u dvorištu i ta 3 dječaka uđu u učionicu. To su dva ista skupa ili: ◦makaze ◦ključ ◦nož = {makaze. Treba početi sa primjerima.

2} Z℮∕ B Zadatak. 2}.Metodika vaspitno . Odrediti kojiko učenika su:a) članovi obje sekcije. 4. R L 7 11 12 30 . b) članovi samo literarne sekcije. CBA = {4. 3}. 5}. Presjek čine svi elementi zajednički u oba skupa AČ B = {3} Razlika skupova: A\ B = {1. oni koji su iz drugog skupa. 5}. 5} KOMPLEKSNOST SKUPA CBA – kompleksnost skupa A u odnosu na skup B su oni elementi koji ga dopunjuju do unije. 18 su članovi recitatorske a 23 članovi literarne sekcije. 2. 5} Z℮ A CAB = {1. U jednom odjeljenju ima 30 učenika. B = {3. A = {1. 3. a nisu u prvom. A B ◦1 AUB ◦1 ◦2 ◦3 ◦3 ◦4 ◦5 ◦2 ◦3 ◦4 ◦5 Ako dva skupa nemaju ništa zajedničko onda su: disjunktivni skupovi.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OPERACIJE SA SKUPOVIMA Unija dva skupa (U). 4. 2. B \ A = {4. c) članovi recitatorske sekcije. Svi elementi prvog skupa u A U B = {1.

karakteristika mnogo vezuje se za broj 7. krila ptice. Metodika matematike pokazuje različite pristupe formiranju pojma prirodnog broja. Zajedničko obilježje za prve dvije faze je upotreba karakterističnih skupova. Smatralo se da se. Sastavljene su iz kružića čiji se sadržaj može jednim pogledom obuhvatiti: Bornove slike: ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Bitno obilježje ovog pristupa je što više posmatranja. za broj 5 prsti ruke itd.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA PRIRODNOG BROJA To je jedan od najvažnijih zadataka početne nastave matematike. za broj 1 pokazati na Sunce. slike tih objekata i ono što je karakteristično. mogle su biti posmatrane i brojevne slike čiji su elementi jednostavni. Riječ je samo ime broja. za broj 3 nojeva šapa. Sledbenik je onaj činilac koji je omogućio da se od neposrednog posmatranja može formirati beskonačan niz. 3) brojevni. Se javlja drugi pristup koji se zasniva na shvatanju po kome su percepcije i predstave osnove za formiranje pojma prirodnog broja. ruke. 4)skupovni i 5) kombinovani. za boj 4 kandže ptice. 1) Verbalni – pristup dominira u srednjovjekovnoj nastavi i periodu renesanse. Njih su konstituisali Born (???) i dr. Pet je pristupa: 1) verbalni. shvata njihovo značenje. Prirodni broj je osnova za dalji rad u matematici. kako bi se stekle predstave o nekom broju i apstrakcijom došlo do opšteg pojma. Brojevi od 3 do 6 nastali su neposrednom opservacijom i sledbenikom.sledbenik. noge. nastanak pojma broja koji je za jedan veći od prethodnog. Senzualisti smatraju da je porijeklo pojma u našim čulima. Treću fazu karakteriše nastanak pojma . U prvoj fazi razvoja sve skupove ljudi smatraju i podvode pod pojam – mnogo. Može se zaključiti da su brojevi 1 i 2 nastali isključivo neposrednim zaključivanjem. U tom periodu se smatralo da se pojam prirodnog broja može izraziti izgovorenom ili napisanom riječi. 2) U XIX v. U drugoj fazi. 2) perceptivni.Metodika vaspitno . Ostaci toga vjerovanja su intenzivno prisutni i danas u narodnim predavanjima (???). prije svega sabiranja. Kao predmet posmatranja mogli su se uzeti različiti objekti raspoređeni u prostor. kroz manipulisanje oznakama. formiranje beskonačnog niza prirodnih brojeva. Ovaj pristup je neodgovarajući jer brojevi nisu riječi. formiranje broja 1 i 2 2. Razvoj prirodnog broja je prošao kroz 3 faze: 1. formiranje brojeva do 6 3. Zasnovan je na senzualističkoj filozofiji Loka. Npr. Ostali brojevi su rezultati brojeva i računanja. Nila i dr. za broj 2 na oči. Prednosti nad verbalnim pristupom su što unosi očiglednost 31 . Pristalice perceptivnog pristupa smatraju da se posmatranjem uspostavlja veza između fizičke strukture objekta i mentalne strukture koje se formiraju na osnovu posmatranja.

a brojevne slike ne omogućavaju to shvatanje. kuglice. Koordinatni broj jediničnih skupova je 1.brojevne riječi dobijaju ispravno tumačenje. Brojevna prava je očigledan pristup: ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 Ovaj pristup je. ovaj pristup je usklađen sa dijalektičkim putem sticanja znanja. ali nije dovoljno za formiranje pravih brojeva. . Javlja se početkom XX v. ovako formirani pojam. 3) Brojevni pristup – pojma broja se izgrađuje brojanjem i aktivnostima sa brojevima. matematičkog karaktera. aksiomatski. . Osim toga. ako posmatramo skup od 2 elementa i sve moguće skupove koji su njima elementi.do broja se dolazi polazeći od skupova.broj se ne vezuje za realnost. Treba računati na to da se broj 1 uzme dovoljan broj puta kao dobrojenik. Tako npr. kocke. Ako se promijeni raspored slike to više nije taj broj. zahvaljujući brojevnoj pravoj. . i zajednički im je koordinatni broj 2. .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ u nastavu matematike.do pojma broja dolazi se brojanjem. Živo opžanje se ostvaruje u procesu posmatranja i manipulisanja.Metodika vaspitno . Obilježja ovog pristupa su: . . 32 . stavra bolje uslove za usvajanje pojma prirodnog broja. a zanemaruje se aktivnost kao što je učenikovo manipulisanje skupovima.koriste se različiti didaktički materijali. ne uspostavlja se veza sa skupom.da se broj shvata kao svojstvo konačnih skupova. označavaju svojstvo brojevnih skupova. a koordinatni broj praznog skupa je 0. Zasnovan je na Peonovim (Leonovim???) aksiomama. apstrahujući nevažna i generalizujući važna svojstav. U istom su rasporedu pa se tada broj poistovjećuje. klasu ekvivalentnih skupova – zajedničko svojstvo te klase je izraženo koordinativnim brojem. Zbog toga se. Najveća slabost je što su brojevne slike statične.broj se poistovjećuje sa brojevnom riječi. .pojam broja izvodi se iz realnosti i lako se u njoh primjenjuje. 4) Skupovni pristup je zasnovan na shvatanju da se pojam broja može izvoditi radom sa skupovima. da se brojanjem može formirati pojam svakog prirodnog broja. plodovi i sl.očigledna podloga za brojanje je brojevna osa. odnosno pomoćuekvivalentnog skupa. i potiče od Fregela (?) i Rasela. Nedostatak je što se pojam broja formira posmatranjem statičnih brojevnih slika. Apstraktno mišljenje se ostvaruje u procesu odbacivanja nevažnih pojmova i prednost je što on uvažava uzrasne razlike učenika i omogućava im da svoje mišljenje podkrepljuju operacijama sa konkretnim objektima. Polazi se od pretpostavke da većina djece već zna da broji i da to manje treba uzeti za osnovu. Prednost ovog pristupa je: omogućava da se pojam broja izvede iz objektivne realnosti – osnovna ideja mu je da objektivnom broju nađemo odgovarajući primjer iz realnosti. . Otežano je i razumijevanjeinvarijantnosti broja elemenata u skupu. ako dijete već poznaje pojam broja. Glavna obilježja su: . otežano primjenjuje u realnosti i otežano se formiraju odnosi među brojevima. Metodičari ovoga pristupa smatraju. Ovaj pristup je. Pristalice ovog pristupa smatraju da međusobno ekvivalentni skupovi čine tzv. u suštini.

jednostavno odvoje određeni broj predmeta koji kasnije. Drugi smatraju da prvih 10 brojeva treba uvesti skupovnim pristupom. postepeno smanjujemo. a misaona aktivnost postaje veća.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . Može se ići i do 10 ako je sastav odjejlenja takav u razvijanju sposobnosti učenika. Poznajući naše učenike. Do datog broja se koriste razne vježbe u kojima učenike stimulišemo da. a ostale brojevnim pristupom. Skupovnim se stvaraju uporišne tačke za dalje formiranje pojmova. a ostale brojevnim. prema zadatom broju.skupovni pristup obezbjeđuje materijalističko shvatanje pojma broja. i da brojeve do 20 treba tako uvesti. Neki metodičari smatraju da je dovoljno prvih 5 brojeva uvesti skupovnim pristupom. Taj rad ima za cilj da učenicima omogući prelaz iz područja čulnog u područje racionalnog saznanja. prva varijanta je dovoljna (brojevi do 5). 33 .Metodika vaspitno . 5) Kombinovani pristup – metodičari matematike danas smatraju da pojmove prvih brojeva treba formirati skupovnim. . a neki.skupovi se formiraju iz didaktičkih materijala.

skupova koji imaju 1 element. . 3+2. Drugi opet smatraju da to treba da ostane blok brojeva do 10. .. U tim prvim koracima akcenat nije na računskim operacijama već uvježbavanje pisanja brojeva i formiranja pojma broja. ..1 . 4+1 a to je osnova za računske operacije.naučiti učenika da broji. 10 je i prirodna cjelina za dekadni brojevni sistem.upoznati operacije sabiranja. BLOK BROJEVA DO 5 Prvi kontakt sa učenicima koristimo da steknemo predstavu o tome šta imaju učenici. slika. Oni koji se zalažu za blok do 10 ističu da je to u skljadu sa matematičkom sistematikom i da je on dovoljno širok za početno upoznavanje sabiranja i oduzimanja. Zalažući se za blok brojeva do 5 Marojević ističe da djeca pogledom razlikuju 1 član.mora se poštovati opšta shema. Blokovi se uvode u sadržaje matematike koje obradimo u jednom bloku..upoznati značenje znaka za relaciju veće. 2 člana i 5 članova skupa. . Obraditi ovaj blok znači: . a osnova za uvođenje znakova relacija i uvažava prethodno znanje i aktivnost učenika.ovaj pristup obavezuje učitelja da održi 5 časova iz ove oblasti. Drugi korak je pokazivanje slika. Tražimo od učenika da sami pronađu takve primjere. Ti blokovi su: blok brojeva do 10.. Oni pogledom razlikuju i one skupove 3+1. do 5 i do 10. kroz razgovor sa svakim pojedinačno. U svakom sledećem bloku primjenjuju se prethodna znanja i dalje proširuju.Metodika vaspitno .. . Formiranje pojma broja 1 uočavamo skupom koji ima 1 element (učitelj. .sledeći korak je kada uz sliku pišemo odgovarajući broj 34 . kao Marojević... do 1000 000.formirati pojam svakog broja od 1 do 5. zalažu se za podjelu ovog bloka na 2. . jednako..obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POČETNI BLOKOVI BROJEVA To su neki okviri u kojima nastavnik na datom uzrastu treba da se kreće. manje. metodičari su jedinstveni. do 1000.jedna vaza . Jedino neslaganje nastaje kada je u pitanju prvi blok. knjiga i sl.. po analigiji prenosimo na sledeći i samo ih proširujemo. oduzimanja i znakova za njih..formiranje brojeva. Tako neki metodičari.).naučiti učenika da piše brojeve..osposobiti učenike da rešavaju zadatke u okviru ovog bloka. do 10. . 1. . Traži se da učenici u govoru stalno potenciraju riječ – jedan. do 100. Kada je riječ o upoređivanju početnih blokova brojeva. do 20.

najbolje je početi sa primjerima skupova koji su u paru (cipele. Na isti način se formiraju i prvih pet pojmova broja u predškolskim ustanivama. Kasnije se prelazi na primjere koji nisu prirodno vezani. to je najlakši način koji obezbjeđuje vizuelnu. tekstualnu i kinestetičku percepciju predmeta. 4 i 5 treba koristiti određene brojevne slike: ◦ ◦ ◦ 2+1=3 ◦ ◦ 2+2=4 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ 3+2=5 Ujedno se stvaraju osnove za upoznavanje operacije sabiranja. Od učenika se traži da sami daju primjere. 2) Naučiti učenike da broje – brojanje po redosledu dolazi onda kada učenici steknu pojam broja. Pored opšte sheme za brojeve 3. Prilikom osposobljavanja učenika za brojanje treba se pridržavati sledećeg postupka – brojanje predmete pomicanjem. Opšta metodička shema u svim slučajevima je ista. žetoni i sl. Učenici potpunije shvataju suštinu brojeva. Pri prebrojavanju elemenata važno je insistirati da učenici spoznaju koliko ukupno ima elemenata.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Onda učenici shvataju da brojem 1 označavamo apstraktni pojam. razlika je što se kasnije ne mora navoditi toliki broj primjera.Metodika vaspitno . Isto je i brojanje dodirivanjem.). Mogu se koristiti i drugi didaktički materijali (štapići. po prirodi. Učenici tako stiču znanja o povezanosti riječi i broja elemenata. 35 . Istraživana je i fizička aktivnost.) Didaktički materijali omogućavaju vizuelizaciju matematičkih objekata koji su. treba im dati predmete koji se ne mogu pomijerati da ne bi došlo do slučaja da ponovo pomjere predmet. Kada je u pitanju broj 2. apstraktni. rukavice i sl. predmeti se ne pomjeraju.

<. To treba i govorom ovladati: ’’Broj 1 je manji od broja 4 jer je sa lijeve strane na brojevnoj skali’’. To mogu biti razni didaktički materijali ali se bira ono što je učenicima blisko.Metodika vaspitno . = ■ ■ ■ ◦ ◦ 4> 3 3 I korak II korak III korak 4 Insistira se da učenici izgovore npr.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RELACIJE BROJEVA DO 5 Uvijek se po nivou razredne nastavepolazi od upoređivanja skupova konkretnih predmeta. Drugi korak je upoređivanje brojevakoji su karakteristični za te skupove. ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 Relacija jednakosti se uvodi tek poslije relacije jednaka broju 2. Rezultat treba da bude shvatanje činjenice da je broj na polupravoj sa lijeve strane uvijek manji od broja sa desne strane. broj 4 je veći od broja 3 ili 2 3 2< 3 Kada se prevaziće faza skupova prelazi se na brojevnu polupravu. ■ ◦ Treći korak je upoznavanje relacijskih znakova >. Treba insistirati na tome da je riječ dva 36 . < i >.

tj. Rastavljanje skupova na podskupove radi se zato da se učenici osposobe da kasnije mogu brojeve rastavljati na njihove cjeline. Osnovni cilj je da osposobimo učenike da razumiju odnos između cjeline i djelova te cjeline. Treći korak se odnosi na objedinjavanje ova 2 disjunktivna skupa i koristi se znak jednakosti. Postoje dvije etape u uvođenju sabiranja: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I Etapa implicira osnovno metodičko pravilo. a nepoznata je unija i zbir tih brojeva. To daje bolje rezultate kada se radi odvojeno. skupa i podskupa. Danas se u većini zemalja istovremeno uvodi pojam sabiranja i oduzimanja ili množenja i dijeljenja.Metodika vaspitno . Prvi znači rastavljanje različitih vrsta elemenata. odrede se njihovi koordinatni brojevi.. ▲ ▲ 2 1 3 2 1 37 . a to je da do pojma sabiranja u bloku brojeva do 5. tj. Manipulisanje može biti dvojako: a) rastavljanje skupova na njegove podskupove. Kad stvorimo takvu situaciju organizujemo manipulisanje sa skupovima. b) brojevne odnose – npr. Novija shvatanja pokazuju da je izgleda djelotvorniji prvi postupak. Na osnovu toga izvodimo zapis za zbir i uvodimo znak za operaciju. Ponekad je korisno da. Kada je riječ o združivanju dva skupa karakteristično je da. To je prva računska operacija koja se usvaja. ako imamo dva disjunktivna skupa. moramo doći na taj način što ćemo stvarati konkretne situacije koje nam daju povod da operišemo. Ovdje je važnije da se do zbira dva broja ne dolazi zapamćivanjem. uniju.. tj. nago zbrajanjem 2 broja. a drugi rastavljanje elemenata iste vrste. sabirajući. Skup na podskupove možemo rastavljati s obzirom na: a) logičke odnos – npr skup djevojčica. zatim slijedi zapis a + b i tek na kraju iznalaženje zbira a + b = c. nakon rastavljanja skupa ’C’ obzirom na brojevne odnose > ponovo vršimo združivanje elemenata i na taj način se vraćamo na početni položaj. skup jabuka. skup 5 olovaka.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA SABIRANJA PRIRODNIH BROJEVA Uvodi se tek poslije uvođenja relacija. suprotne računske operacije. U tom smislu učenici shvataju da je 4 = 3 + 1 i obrnutozdruživanje 3 + 1 = 4. b) imamo dva skupa i vršimo njihovo združivanje.

Metodičari zaj postupak treba da osmisle da učenici zbir 3 + 2 shvate kao traženje sledbenika. Broj 0 se prirodno javlja sa oduzimanjem kao koordinatnim brojem skupa. npr. 5 – 2 = 3 jer je 2 + 3 = 5. kod ovog dodavanja. 1) Zečiću su date 5 šargarepa. Tek pošto shvate pojam oduzimanja. pojeo je 3 a ostale su 2. I etapa – data su 2 skupa A i B. POJAM ODUZIMANJA PRIRODNIH BROJEVA Polazi kroz etapu konkretnih i apstraktnih operacija.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2+1=3 2+1=3 II Etapa – smisao sabiranja u apstraktnoj etapi je. Ovdje se teškoće javljaju kada treba dodati 2. II etapa – kada učenici shvate pojam oduzimanja onda se to znanje povezuje u cjelinu sa sabiranjem. npr. Važno je da učenici shvate da se 0 uvijek dobije kada se oduzimaju dva jednaka broja. 2) Na igralištu igra 5-oro djece. 3 + 2 = (3 + 1) + 1 ili 4 + 2 = (4 + 1) + 1. Koliko je jabuka na dvije tacne. po pravilu. za koliko je više na prvoj nego na drugoj? FORMIRANJE BROJA ’’0’’ (’NULA) Obrađuje se na kraju obrade bloka brojeva do 5. nema velikih problema. nepoznata je njihova razlika A\B i njen koordinatni broj. umanjilac i razlika.i. Koliko je djece otišlo? 3) Na tacni je 5 jabuka. 1 + 1... npr. Ovdje je računaljka nezaobilazno sredstvo. 2 + 1. iznalaženje sledbenika nekom broju. Kod oduzimanja treba uvažavati određenu postupnost u pogledu zahtjeva. Zadaci pogodni za sabiranje i oduzimanje su brojanje unaprijed i brojanje unazad. uvode se pojmovi umanjenik. nekoliko ih je otišlo a ostalo je 2. npr. Zadaci za oduzimanje mogu se davati u 2 varijante: zadaje skupove i elemente u skupovima i zadaci. u suštini. tj. Ovo je dobar uvod u misaono sabiranje. 38 . pri čemu je podskup skupa A i njihov koordinatni broj. a na drugoj 1.Metodika vaspitno . dodavanje po 1.

npr. 5. Brojevi u bloku do 10 imaju elemente čijim kombinovanjem nastaju svi drugi prirodni brojevi. FORMIRANJE BROJA 10 Pojam broja 10 treba shvatiti kao sledbenikbroja 9. <. 9 i 10 – možemo na 2 načina: skupovni i brojevni pristup. 2. Kako formiramo brojeve 6. učenike smo već uveli u određene brojeve. jedinica drugog reda. 4. npr. Sa uvođenjem broja 10 otvaraju se 2 problema: problem razlike između cifre i broja i problem pozicionog struktuisanja i zapisivanja niza prirodnih brojeva. 8 + 2 = 10 i 6 + 4 =10. Ovaj blok je karakterističan što se u njemu svi brojevi. 7. Broj 10 treba shvatiti kao osnovu za formiranjedesetke koja nije ništa drugo nego broj. 2. 3.operacije + i – Metodička obrada brojeva od 6 do 10 je ista kao i kod brojeva od 1 do 5.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ BLOK BROJEVA DO 10 Karakteristike ovog bloka su: 1. ali pojam broja 10 treba shvatiti i kao zbir dva broja. 0. U tom bloku. 1.relacije >. =. Dva su zakona: 1) Komutativni zakon za sabiranje 2) Asocijativni zakon za sabiranje 39 . U bloku brojeva do 10 prvo se obrađuju: . a broj 10 sa dvije cifre. osim broja 10 zapisuju jednom cifrom. 8.Metodika vaspitno . .

2) upoređivanjem brojevnih jednakosti 3) upoređivanjem zbira dužina 1) Prvi način – analizira se situacija i utvrđuje šta je u datim primjerima isto i različito. ali je različit redosled sabiranja. 2) Drugi način – primjer: 4 žetona 6 žetona 4 + 6 = 10 6 + 4 = 10 Rezultat je isti bez obzira na rezultat sabiraka. 40 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST SABIRANJA Postoje 3 načina: 1) na osnovu operacija sa skupovima.Metodika vaspitno . Ukupan broj je isti. 2+3=5 4+3=7 3+2=5 3+4=7 Treći način više se koristi na brojevnoj pravoj ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Na komutativnost upozoravamo kao na oblast koja ima praktičnu stranu ili dimenziju.

Asocijativni zakon značajan je što se prvo upotrebljava zagrada. Problem se rešava na 2 načina (ili 3): 1. da se ne ostaje na planu teorijskog. 2 + 3 + 4 = ( _______ + _______ ) + 4 = Asocijativnost nam omogućava da učenici shvate dvije važne činjenice u MMO: 41 . 2 + 3 + 4 tj. npr. već treba da mu damo tzv. 3 zelena. da izračunaju zbir 3 sabirka. 2. u smislu. A U (B U C) = (A U B) U C Npr.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ASOCIJATIVNOST SABIRANJA Pravimo problem. što mi postavimo zadatak.Metodika vaspitno . upoređivanjem dužina. Prvi način – polazimo od operacija sa skupovima i podskupovima. 4 crvena žetona 2+3+4=9 Napomena:združivanje učenici označavaju zagradama: 2 + (3 + 4) = (2 + 3) + 4 Redosled združivanja ne utiče na rezultat i to učenici treba da shvate. upoređivanjem brojevnih jednakosti. operacijama sa skupovima. (2 + 3) + 4 = 9 2 + (3 + 4) = 9 Treći način – preko brojevne duži ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Ovdje je važno da asocijativni zakon nije sam sebi cilj. na stolu imamo 2 žuta. praktičnu dimenziju. npr. Drugi način – upoređivanje brojevne jednakosti ili nepotpuna indukcija. 3.

od jednostavnog ka složenom. U skupovnom pristupu treba uzimati predmete iz neposrednog okruženja. SABIRANJE DO 20 Ima svoj metodički redosled: 1) sabiranje broja 10 i nekog jednocifrenog broja (10 + 3). 1) 2) 3) 4) 5) Obraditi blok brojeva do 20 znači: . Učenici uočavaju i stiču prve pojmove o dekadnom brojevnom sistemu.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1) Da je sabiranje binarna operacija (to znači da možemo samo 2 broja sabrati). 13 + 7 = 20. U bloku brojeva do 20 počinje i obrada tablice množenja. Pri formiranju brojeva do 20 može se koristiti ibrojevni i skupovni pristup. Sabiranje i oduzimanje sa prirodnim brojevima se. a brojanje da bude realno. Kada je riječ o brojanju može se dati zadatak da se broji do datog broja po 2. npr. kada je zbir u okviru bloka brojeva do 20. 4) sabiranje sa prelaskom preko desetice.Asocijativni zakon (a + b) + c = a + ( b + c) BLOK BROJEVA DO 20 Zašto se obrađuje ovaj blok brojeva? Zato što postoji velika razlika između prve i druge desetice. Najpogodiniji didaktički materijal su štapići: 42 . predmetima. kažemo da je 13 < 14 ili 14 > 13. 13 i 14.naučiti i odrediti nepoznati sabirak. u pogledu načina izvođenja. a može se brojiti unazad. umanjenik i umanjilac. Osnovna pretpostavka za upoznavanje bloka brojeva do 20 su svi sadržaji koji su obrađeni u bloku brojeva do 10. 2) Da način združivanja ne utiče na rezultate sabiranja: .Metodika vaspitno . npr.obrađivati brojeve do 20 .Komutativni zakon a+b=b+a . 3) sabiranje jednocifrenog i dvocifrenog bloka.upoznati brojeve do 20 . Kad upoređujemo brojeve.naučiti sabirati i oduzimati . završavaju u drugoj desetici. Prvi put se upoznaju desetice kao jedinice brojeva. 2) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja čiji je zbir 20. Redosled je bitan i zasnovan na Distevergovim pravilima: od poznatog ka nepoznatom.

Zadaci koji se mogu zadavati .. (13 – 2). npr. Oni moraju: 1) znati dopunjavati brojeve.radi se sa imenovanim i neimenovanim brojevima.. Kada je u pitanju sabiranje 2 broja sa prelaskom preko desetice mehanizuje se efikasnom sabiranju sa grupisanjem sabiraka koji su jednaki. 4) Sabiranje sa prelaskom preko desetice: 8 + 5 = ( 8+ 2) + 3 . ne treba biti problema (štapići) 2) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja. npr. Vlado ima 5 sličica. prvo zahtijevati da učenici broje koliko su već prethodno naučili. 8 + 5 = 3 + (5 + 5) To je veliki broj operacija za učenike ovog uzrasta.Metodika vaspitno . 2) oduzimanje jednocifrenog broja od 20 (20 – 6). npr. zasniva se na prethodno stečenom znanju da je 4 + 6 = 10 i odgovarajućoj očiglednoj podlozi.polazi se od realne situacije.. npr. ako dječak ima 5 kifli.. npr. 14 + 6. 3) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog u okviru druge desetice (18 – 5). 14 + 6 = 10 + (4 + 6) = 10 + 10 = 20. . ako Marko ima 7. .. Koliko olovaka imaju zajedno? .. onda taj sadržaj treba rasporediti na sledeće slučajeve: 1) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog.kombinovani zadaci. 3) broju 10 treba dodavati ostale brojeve. 4) oduzimanje sa prelazom preko desetice (15 – 8).za sabiranje: . a Bojan 8 olovaka. tako da razlika bude 10 (15 – 5). (20 – 3).zadaci promjene. Koliko sličica ima Dunja? ODUZIMANJE U BLOKU DO 20 Važi isto i kod sabiranja: . majka mu da još 5. npr. 3) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja kada je zbir u okviru do 20 (14 + 3) 14 + 3 = 10 + (4 + 3) = 10 + 7 = 17. Kada je u pitanju sadržaj u bloku brojeva do 20.. a Dunja 2 puta više od njega. Koliko ima ukupno kifli? .. (16 – 6).zadaci upoređivanja..obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ METODIČKI REDOSLED SABIRANJA 1) Kada imamo deseticu i jednocifren broj. 10 + 3 . 3) znati kojiko je ostalo kod broja koji smo uzeli. Mentalne sheme za svaki slučaj: 1) 15 – 5 = 10 + (5 – 5) = 10 + 0 = 10 2) 20 – 6 = 10 + (10 – 6) = 10 + 4 = 14 3) 18 – 5 = 10 + (8 – 5) = 10 + 3 = 13 43 .polazi se bez didaktičkih materijala... (14 – 9).

Učenici treba da shvate da npr. vezuju ih u skupove i onda broje desetice. prisutan je brojevni pristup i za neke od brojeva se rijetko može koristiti brojevna prava.Metodika vaspitno . SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 100 Ove dvije operacije do 100 vrše se po sledećem redosledu: 1) sabiranje i oduzimanje desetica (4 + 3 = 7 => 40 + 30 = 70. 8 + 2 =10) 2) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog i jednocifrenog broja sa i bez prelaza 10.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 4) I 15 – 8 = 7 + (8 – 8) = 7 + 0 = 7 II 15 – 8 = (15 – 5) – (8 – 5) = 10 – 3 = 7 III 15 – 8 = (15 + 5) – (8 + 5) = 20 – 13 = 7 Potrebno je što više tekstualnih zadataka jer ima više praktičnih problema. Kada je riječ o formiranju pojmova do 100. 24 (dvadesetčetiri). 80 + 20 = 100. U bloku brojeva do 100 imamo slične ciljeve kao i kod ostalih blokova i slične metodičke postupke. 5) da se upoznaju sa postupcima množenja i dijeljenja koji nisu obuhvaćeni tablicama. drugi jedinica – npr. Brojevi iz bloka do 100 sastoje se iz 2 dijela: jedan dio je desetica. BLOK BROJEVA DO 100 Učenici teba da shvate sledeće: 1) deseticu kao brojevnu jedinicu drugog reda. 3) da potpuno ovladaju terminom usmenog sabiranja i oduzimanja do 100. primjenjujući najcjelishodnije računske postupke i služeći se tablicom sabiranja i oduzimanja. Razlika je u tome što se očiglednost koristi sve manje. 4) da potpuno savladaju tablicu množenja i dijeljenja. 36 ( tridesetšest). Ako se koristi didaktički materijal. broj 84 ima 8 desetica i 4 jedinice. 2) suštinu dekadnog sistema. učenici broje štapiće do 10. 20 + 7 = 27 3) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog broja 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 Kod sabiranja bez prelazapreko desetice su 3 slučaja: 1) 20 + 7 = 27 2) 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 3) 28 + 2 = 20 + (8 + 2) = 20 + 10 = 30 Kod oduzimanja su 2 slučaja: 1) bez prelaza preko desetice: 28 – 8 = 20 + ( 8 – 8) = 20 + 0 = 20 67 – 3 = 60 + (7 – 3) = 60 + 4 = 64 44 . Veliku pažnju treba posvetiti analizi broja. ali i da istovremeno znaju da se 5 desetica i 8 jedinica zapisuje kao 58.

razredu. 3) dijeljenje sa ostatkom. na 3 bicikla ima po 2 točka. 1) bez prelaza preko desetice: 30 + 27 = 30 + 20 + 7 = 50 + 7 = 57 46 + 32 = 40 + 6 + 32 = 40 + 38 = 40 + 30 + 8 = 70 + 8 = 78 47 + 23 = 40 + 7 + 23 = 40 + 30 = 70 40 + 7 + 20 + 3 = 60 + 10 = 70 2) sa prelazom preko desetice: 45 + 38 = 40 + 5 + 38 = 40 + 43 = 83 Oduzimanje: 1) bez prelaza desetice: 48 – 20 = 40 + 8 – 20 = (40 – 20) + 8 = 20 + 8 = 28 89 – 32 = (80 – 30) + (9 – 2) = 50 + 7 = 57 60 – 23 = 60 – (20 + 3) = (60 – 20) + 3 = 47 3) sa prelazom: 63 – 35 = 63 – (30 + 5) = 63 – 30 – 5 = 28 MNOŽENJE I DIJELJENJE Učenici se sa množenjem i dijeljenjem susreću u 3. na 2 ruke imamo po 5 prstiju.Metodika vaspitno . polazimo od situacije koja daje povod množenju ali te situacije možemo opisati kao disjunktivne unije jednako broju skupova. POJAM MNOŽENJA Prirodne brojeve obrađujemo u 2 faze: I etapa konkretnih operacija II etapa apstraktnih operacije I etapa . na 2 kola ima po 4 točka. Množenje i dijeljenje posmatramo sa sledećeg aspekta: 1) formiranje pojmova množenja i dijeljenja. 45 .karakteriše je to da se pojam množenja izvodi izvodi iz realnosti.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2) sa prelazom preko desetice: 74 – 7 = 74 – (4 + 3) = (74 – 4) – 3 = 70 – 3 = 67 Treći slučaj kod sabiranja. 2) upoznavanje sa tablicom množenja i dijeljenja. npr. u 3 koraka: 1.

3}. . kada se odvojio od realne podloge. 4).prebrojavanjem (2 x 5 = 10). i to 3 tipa: 1. Savremenu nastavu matematike karakteriše uvođenje pojma množenja na osnovu Dekartovog proizvoda skupova A = {1. 4). zadaci tipa direktnog (Dekartovog) proizvoda. Može se grafički predstaviti i formulisati pomoću tablica.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. misaono područje. II etapa – počinje tek nakon formiranja pojma množenja. zadaci tipa poređenja. 2 x 5 a) na 3 bicikla po 2 točka 3x2 b) na 3 auta po 4 točka 3x4 3. (3. 2. (1. B = {4. Združivanje se mora govorno pratiti. počinje u trenutku kada se težište aktivnog rada sa učenicima prenosi na broj. npr. tj. na x mjesta po ’’y’’ elemenata.Metodika vaspitno . 5). 5) } Dekartov skup je skup uređenih parova. 5). 5} A x B = { (1. izračunavanje vrijednosti izraza a i b na sledeće načine: . 46 . (2. tj. (2. tj. 3. . koraku formira izraz a x b.korišćenjem tablice množenja. združivanja.pomoću sabiranja. Najjednostavniji je prvi tip. drugi činilac i proizvod. Pojam množenja uvodimo da bi se mogli rešavati zadaci. Potom se uvode sledeći pojmovi: prvi činilac. 2. (3. 4). kao reakcija na unaprijed navedene primjere u 1.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST MNOŽENJA a) u 2 reda po 4 elementa. sabiranja i množenja.Zakon distributivnosti je prvi zakon koji uspostavlja vezu između 2 računske operacije. brojevna slika 3 x (4 + 2) = 3 x 4 + 3 x 2 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Osim distributivnih zakona sabiranja i množenja uvodi se i distributivni zakon odnosa množenja i oduzimanja d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ 3 x (6 – 2) = 3 x 6 – 3 x 2 47 .Asocijativno svojstvo množenja ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ . b) u 4 reda po 2 elementa . Npr.Metodika vaspitno .

Prelaz sa I na II etapu. može se tražiti broj elemenata tih podskupova .prebrojavanjem i putem veze množenja i dijeljenja. 15 klupa na 3 učenika 15 : 3 3) Određivanje vrijednosti x : y = z npr. 2) Rastavljanje na navedene situacije izvedene iz realnosti. zapisom x : y. tj. X. 2. Korisno je rastavljeni skup predstaviti grafičkim putem. npr. Prolazi kroz 2 etape: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I etapa sastoji se iz 3 koraka: 1) Svodi se na uočavanje sheme koja čini skup čiju vrijednost znamo npr. Ono je uvijek identično. uvijek se razlikuje po vizuelnoj strukturi. djelilac i količnik i prelazimo na rešavanje zadataka koji su istog tipa kao i kod množenja samo što je ovdje dijeljenje u pitanju. Kada rastavljamo skup na jednake brojevne podskupove imamo 2 mogućnosti: 1. može se tražiti broj tih podskupova.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIJELJENJE Pojam dijeljenja se izvodi iz realnosti. 15 : 3 = 5. II etapa – nastaje kada se dobro usvoji pojam dijeljenja i pređe se na misaono područje. 10 prstiju na 2 ruke 10 : 2. ide postepeno. u suštini. Na kraju uvidimo pojam dijeljenja.Metodika vaspitno . ali taj skup vidimo razvijenog na ’’Y’’ jednakobrojnih skupova. 48 . 10 : 2 = 5 Vrijednost x : y se može odrediti: . Ne prelazi se odmah na brojeve.

Vrlo važno pitanje. 10. 5. 4. tj.treći nivo su brojevi 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ TABLICA MNOŽENJA I DIJELJENJA Metodičari razlikuju 2 oblika množenja i dijeljenja : . . 3 x 1 = 3. Učenik mehanizuje tablicu množenja. 8 i 9.četvrti nivo je broj 7. Ima metodičara koji smatraju da treba poštovati tablicu množenja ovim redom: 1) broj 10 i 5 (kao najlakši slučajevi). 2. 4. mehanički. navike moraju da se sprovedu. 6. 2) brojevi 2.tabličko i . brojevi 2. postupak – pravilno uveden pojam množenja i dijeljenja. Učenik uči tablicu množenja. Svi ostali slučajevi množenja i dijeljenja su vantablički. kada je riječ o stvaranju tablice. Učenik stvara tablicu množenja. 1. U prošlosti se tablica množenja i dijeljenja učila napamet. 4. 0 : a = a. Jedna od varijanti sastoji se u udvostručavanju brojeva: . 7. 6. a : 1 = a. načinio jednu takvu tablicu. Zabilježeno je da je Pitagora u IV v.p. . 6 i 9.Metodika vaspitno . 3. tako da količnik bude jednocifreni broj. a x 0 = 0. 3.vantabličko Tabličko množenje podrazumijeva množenje jednocifrenog broja i opet jednocifrenog i množenje jednocifrenog broja brojem 10. Postoje 3 etape: 1. 3:1=3 Tablica množenja se može sastaviti na 2 načina: 49 .drugi nivo su brojevi 5 i 10. . Tabličko množenje i dijeljenje je osnova cjelokupne računske nastave. Da bi se tablica množenja i dijeljenja usvojila. Različiti su pristupi usvajanja množenja i dijeljenja.e. Nema brojeva 0 i 1 jer autori smatraju da množenje tih brojeva predstavlja lakoću. ali svjesno.n. 3. 8. a≠ 0 a x 1 = a. 3 x 0 = 0. 8. Tabličko dijeljenje podrazumijeva dijeljenje jednocifrenog ili dvocifrenog broja jednocifrenim. Kada učenik stvara tablicu polazi se od realnih i jednostavnih primjera. Savremena matematika zahtijeva da učenici trajno usvoje tablicu množenja i dijeljenja. je kojim redom stvarati tablicu ( od 1 do 10 ili ne).prvo se obrazuje tablica množenja. 9 3) Danas se smatra da se tablica množenja i dijeljenja kod nas usvaja sledećim redosledom: 2. 7.

15 : 2 = 7 (ostatak 1).redom – 2 x 6 = 12. 56 : 14. 59 = 7 x 8 + 3 50 .sa rastavljanjem desetica – 60 : 15. redom ili preko reda. 2) množenje koje prelazi preko desetice.. usmeno rešavati zadatke.. završna faza izučavanja dijeljenja u bloku brojeva do 100. 3 x 3. Koristi se najčešće kod utvrđivanja i ponavljanja.. 3. npr. mora biti dinamičan i raznovran.preko reda – 6 x 6 = 36.. 3 x 4. 69 : 3 = 23 . npr. 59 : 7 = 8 (ostatak 3). postupak – mehanizovanje tablice je mulotrpan posao i težak.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1. npr. 4 x 6 = 24. postupak – učenik treba da nauči tablicu koju je sastavio. Kada je riječ o vantabličkom dijeljenju. a to znači da možemo usmeno kratko ponavljati tablicu redom i preko reda.bez rastavljanja desetica – 40 : 2 = 20.. 2 x 3. Stalan je drugi činilac. pomoću tekstualnih zadataka. 4 x 3. 3 x 2. i to: . 2.. . razlikujemo sledeće slučajeve: 1) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim. 28 x 3 = 84.. Stalan je prvi činilac. 3 x 3. 69 : 3 = (60 + 9) : 3 = 60 : 3 + 9 : 3 = 20 + 3 = 23 80 : 2 = (70 + 10) : 2 = 70 : 2 + 10 : 2 = 35 + 5 =40 76 : 2 = ( 60 + 16) : 2 = 60 : 2 + 16 : 2 = 30 + 8 = 38 88 : 22. Ne smije se dozvoliti odmah prelaz na pismeno množenje ... 11 : 3 = 3 (ostatak 2) 25 : 4 = 6 ( ostatak 1).Metodika vaspitno . možemo pismeno i pomoću testova... 3 x 6 = 18. 55 : 11.. . VANTABLIČKO MNOŽENJE I DIJELJENJE U bloku brojeva do 100 razlikujemo 2 slučaja vantabličkog množenja: 1) množenje bez prelaza preko desetice.. npr. 20 x 2 = 40. .. Koristi se najčešće kod sastavljanja tablice 2... 76 : 2 = 38 2) dijeljenje dvocifrenog broja dvocifrenim i imamo 2 slučaja: .sa rastavljanjem desetica – 50 : 2 = 25. 8 x 6 = 48. npr... 30 x 2 = 60.bez rastavljanja desetica – 80 : 20. 23 x 2 = 46. u suštini. DIJELJENJE SA OSTATKOM To je.

’’ 51       . Na njih se u nastavi matematike oslanjamo dotle dok učenici ne formiraju pojam. učenici ne identifikuju model i pojam. što je greška.Metodika vaspitno . Čulni nivo 2. Greške u nastavi: . ovdje se poistovjećuju pojam i model. Logički nivo Očiglednost u matematici možemo podijeliti na:  prirodnu  vještačku i  simboličku Drugi način je da učitelj dođe sa unaprijed pripremljenim materijalom.učitelj pokaže pravu. ’’Nema ništa u našem razumu što prije toga nije bilo u čulima’’ (senzualistička teorija). Značaj očiglednosti u matematici obrazovanja u suštini proizilazi iz načina saznanja. moramo imati u vidu da očiglednost u nastavi matematikeima ograničenu ulogu. Mnogi smatraju da je to razlog što učenici teško shvataju pojedine matematičke pojmove. otvori krake na šestaru i kaže: ’’Ovo je ugao. 2. a kad ga formiraju prestaje očiglednost. Pojam se formira na 2 načina: 1. Matematika operiše apstraktnim objektima i cilj je da ih učenici shvate i njima operišu. . radi sa učenicima a oni uviđaju. koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. Kada je u pitanju ovaj princip u nastavi matematike svodi de na sledeće: 1.pokaže se model kocke. Očiglednost se posebno primjenjuje u procesu formiranja pojmova.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIDAKTIČKI PRINCIPI U NASTAVI MATEMATIKE PRINCIP NAUČNOSTI PRINCIP VASPITNOSTI (iz didaktike) PRINCIP SVJESNE AKTIVNOSTI (iz didaktike) PRINNCIP ODMJERENOSTI I INDIVIDUALNOSTI PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI PRINCIP OČIGLEDNOSTI  PRINCIP OČIGLEDNOSTI Specifičnost u očiglednosti u matematici obrazovanja je da su matematički objekti apstraktni.

Da se u nastavi primjenjuju samo naučno provjereni postupci. Sam tok nastave nas tjera da pojednostavimo određene sadržaje. Poluprava je prava ograničena sa jedne strane. To je moguće na 2 načina: 1. Da sadržaj koji učenici usvajaju bude naučno zasnovan. Kada se uči osa simetrije Ovo je duž. Te pojmove mi izgrađujemo na odeređenim nivoima složenosti. a ne osa Pokaži strane trougla! Paralelne su prave koje nemaju zajedničkih tačaka (greška) Koliko je prirodnih brojeva između 2 i 5? (3 i 4) Posebne greške u ovom slučaju dolaze kada nevješt učitelj daje definicije: Duž je prava sa dvije tačke (prava nije ograničena).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP NAUČNOSTI Ovaj princip se u matematici dvojno tumači: 1. zbog toga što sadržaje treba realizovati prema uzrastu učenika. 5 + 2 x 4 = 7 x 4 = 28 => netačno Kada se formira skup prirodnih brojeva i kaže se da je 0 prirodan broj ’’0’’ nije prirodan broj. Ovaj princip nas stavlja na najveći problem u oblasti matematike.. 2. a s druge strane sa uzrastom učenika. ◦ ◦ duž ◦ poluprava 52 .Metodika vaspitno . Moguće greške: Ako nastavnik napiše 8+6=14 (jer je sabrao dva neimenovana broja i dobio imenovani) 3 + 6 – 4 + 9 – 2 = 9 – 4 = 5 + 9 = 14 – 2 = 12 5–2+4=3+4=7 Kod ovih zadataka insistira se da se računske operacije odvijaju redom. nastava matematike treba biti usklađena. s jedne strane sa strogo naučnim pojmovima. 2. da prihvatimo činjenicu da nastavno gradivo matematikeobrazovanja sadrži značajne i manje bitne elemente. metode..

Tehnike za primjenu ovog principa su: nastavni listići. 2. prilikom izbora u planiranju sadržaja.za sistematičnošću. radni listići i udžbenici.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE Njegova suština u matematici obrazovanja u tome da se u procesu nastave matematike poštuju individualne mogućnosti svakog učenika. Greške kod ovog principa: . Iz tog proizilazi zahtjev da sposobnijim učenicima treba davati složenije zadatke i zahtjeve. 4. svakom nastavnom času.  PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI Riječ je o ova dva zahtjeva: . programirani materijal. . dodatna.na početku časa se da složen zadatak. učenici tako gube strpljenje. nalaže se da se prvo odrede pojmovi. Sistematičnost i postupnost nas osigurava od rizika da istovremeno obrađujemo sadržaje koji nisu usko povezani ili sadržaja koje učenici nisu prethodno obrađivali. Za realizaciju ovog principa posebno su pogodni: • individualizovana nastana • individualna nastava • problemska nastava . 3. Važno je da se do pojedinih matematičkih pojmova dolazi preko više pojedinačnih slučajeva. Ako se u nastavi matematike ne vodi računa o individualizaciji. 53 .Metodika vaspitno .Organizacioni oblici nastave po ovom principu: dopunska. Zadatak učitelja je da što bolje upozna mogućnosti učenika da djelovanje može prilagoditi tim mogućnostima. sekcije i takmičenja.za postupnošću i . postepeno. Sistematičnost i postupnost u nastavi matematike dolazi do izražaja: 1. onda su najbolji učenici pasivni a loši se priključuju. dolazi do izražaja u svakoj nastavnoj jedinici. u procesu obrade tih sadržaja. pa termini.

od jednostavnih ka složenim. ekonomično korišćenje sredstava. Grupni oblik rada – učenici ojeljenja se dijele na više grupa od kojih svaka samostalno radi pod rukovodstvom nastavnika. po slobodnom izboru učenika. Ovdje je indirektno rukovođenje. lako se priprema. Negativne strane su: nastavni proces je podešen prema prosječnom učeniku. vrlo je ekonomičan. 3. Ne postoji strogo utvrđen kriterijum koliko učenika treba da broji jedna grupa – efikasnim se pokazala grupa od 3 do 6 učenika. težini zadatka. dvije grupe rade na istom sadržaju b. Prednosti grupnog oblika rada: doprinosi deformalizaciji standardnih odnosa. isto gradivo se obrađuje. OBLICI RADA U PROCESU MATEMATIKE OBRAZOVANJA Frontalni oblik rada – podrazumijeva pojedinačni simultani rad svih učenika jednog odjeljenja na istom gradivu. zapostavljeni su i bolji i slabiji učenici. dvije grupe rade na različitom sadržaju c.treba zadavati zadatke. Kako organizovati čas sa ovakvim oblikom rada? 1) Frontalnim radom se učenici upoznaju sa ciljem i formiraju se grupe 2) Dijele se zadaci po grupama 3) Individualni rad po grupama 4) Članovi grupe pomažu jedni drugima 5) Izvještavanje grupe 6) Sinteza svih izvještaja u cjelini. posebno na časovima vježbanja i ponavljanja. Slabosti se otklanjaju kombinacijom sa drugim oblicima rada. 6. pod rukovodstvom nastavnika. Bitna obilježja frontalnog oblika rada su: istovremeni rad sa svima u odjeljenju. Varijente grupnog rada su: a. po mjestu stanovanja. nastavnikovo rukovođenje i jedna ista metoda koja se koristi u radu. doprinosi 54 . 2. zajedničkom interesu. po dvije grupe imaju iste sadržaje. 4. po polu. mjestu sjedenja. prisiljava učenike da rade istim tempom i na isti način. Grupe se mogu formirati po: 1.Metodika vaspitno . ostvaruje se komunikacija sa svima.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . Osnovna karakteristika ovog oblika rada je što je sinteza individualnog rada članova grupe. Pozitivne strane su: nastavnik u takvoj situaciji može istovremeno da se obraća svim učenicima. Grupe mogu biti trajne i privremene. Nije dobro da se grupe stalno mijenjaju. Najčešće se koristi pri obradi novih sadržaja kada svim učenicima treba dati iste informacije. ali ni da budu uvijek iste. 5. krutost organizacije razbija se i povećava angažovanje učenika makar u jednom dijelu časa.

Nedostaci su: učenici dosta vremena mogu utrošiti na nepotrebne stvari. 55 . po pravilu. podstiče učenika da odradi svoj dio posla. sam provjerava tačnost svoga rada. Uspješnost ovog oblika u prvom redu zavisi od adekvatne pripreme. nejednaka aktivnost svih članova grpe. Vrlo uspješno se kombinuje sa frontalnim i grupnim oblikom rada. Karakteristike ovog oblika rada su: samostalan rad učenika na istim sadržajima. individualni rad sa diferenciranim zahtjevima. atmosfera za rad je prijatna. nastavnik mora stalno pratiti rad učenika da bi smanjio njihovo lutanje. individualni rad sa nediferenciranim zahtjevima. traži punu koncentraciju od svakog pojedinca. udžbenika. troši se relativno dosta vremena. Čas. teško se obezbjeđuje materijal. Najviše se ostvaruje primjenom nastavnih listića. uputstva). ima 3 faze: 1. Obavezno je za nastavnika da pripremi dodatne zadatke za one parove koji svoje zadatke riješe prije kraja vremena.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ individualizaciji i socijalizaciji. isticanje cilja časa. podjela zadataka. Individualni oblik rada – učenik u okviru odjeljenja samostalno radi. 3. U literaturi nalazimo 2 vrste shvatanja individualnog oblika rada: 1.Metodika vaspitno . teško je pripremiti ovaj oblik rada. razvija se takmičarski duh. Prednosti ovog oblika rada su: maksimalno aktivan je učenik. Uloga nastavnika je posrednička. Parovi mogu raditi svi na istim zadacima. Prednosti su: kompenziraju se nedostaci frontalnog i grupnog oblika. Rad u parovima – je takav oblik nastavnog rada u kome po dva učenika rade na nastavnom zadatku. ili jedan dio treba na jednim a drugi dio na drugim zadacima. Ovim radom se uspješno provjeravaju domaći zadaci. 2. frontalni oblik rada (uvod. ali je značajna kod davanja uputa. Više se primjenjuje na časovima obnavljanja i vježbanja. nije uvijek ekonomičan. svi na različitim zadacima. Novi sadržaji se rijetko ovako obrađuju jer postoji veliki broj parova pa je teško utvrditi sintezu i podijeliti sadržaje na veliki broj djelova. 2. povećava se aktivbnost učenika. samostalan rad učenika. nije na pravi način riješen transfer znanja iz jedne u drugu grupu ili ga je teško obezbijediti. Nedostaci su: teško se priprema. ako je potrebno da se izvrši integracija individualnog rada pojedinih učenika.

56 . organizacija i sistematizacija gradiva. operativno određivanje zadataka programa. omogućena je individualizacija nastave. aktivnost učenika.’’ Programirana nastava je spoljni oblik koji obuhvata neki matematički sadržaj (udžbenik.Metodika vaspitno . Zadatke programa treba izraditi na što više nivoa operativnosti. 6. 2. sastaviti instrumente za kontrolu uspjeha. obezbijeđena je stalna povratna informacija. zbirka. izlaganje gradiva vrši se u malim elementarnim dozama. Mužić: ’’Zadatak programirane nastave je precizno određen. 4.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PROGRAMIRANA NASTAVA Ova nastava predstavlja novi prilaz nastavi matematike obrazovanja. određivanje potrebnog početnog nivoa znanja učenika da bi prešao na programsko učenje. Pojava ove nastave je rezultat potrebe da se nastava matematike podigne na najviši nivo efikasnosti. Program se sastoji iz dvije ili više programskih sekvenci a svaka sekvenca je sastavljena od određenog broja članaka. Sekvenca je određena logička i sadržajna cjelina. Članak je osnovni dio gradiva. napredovanje zavisi od usvojenosti prethodnog gradiva. traka). 5. vršimo analizu gradiva. Program je sadržaj programske matematike. korak – izbor gradiva koje će se programirati. osigurana je njena egzaktno dokazana uspješnost. Bitno je da damo uputstvo nastavnicima da izrade programske materijale: 1. gradivo sistematično razrađeno. 3. često se ova dva pojma upotrebljavaju zajedno.

4..neposredne – podrazumijeva analizu cilja pripremanja sadržaja.Metodika vaspitno . uslovi su specifični). . plan mora biti realan i ostvariv (mora biti saglasan sa uslovima u kojima će se realizovati i mogućnosti učenika na koje se odnosi. Godišnji plan rada mora da sačini svaki nastavnik. Pisana priprema može biti: . interesovanja. vremenska struktura časa. MOGUĆI MODEL PRIPREME ZA ČAS MATEMATIKE I strana: Univerzitet u Istočnom Sarajevu Filozofski fakultet – Pale Studijski predmet – Metodika matematičkog obrazovanja 57 . 3.. nastavni plan i program 2. Planiranje obezbjeđuje obradu cjelokupnog gradiva. godišnji plan i program škole 3. ravnomjernost obrade. Makro-planiranje (godišnji i mjesečni plan rada): 1. PRIPREMA ZA ČAS MATEMATIKE U ČISTOM ODJELJENJU Zakon obavezuje svakog nastavnika da se priprema.posredna – prethodno upoznavanje nastavnika.mora se imati u vidu princip postupnosti.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PLANIRANJE I PRIPREMANJE U PROCESU MATEMATIČKOG OBRAZOVANJA Planiranje podrazumijeva aktivnost nastavnika na obradi godišnjeg i mjesečnog plana rada. godišnji plan rada. znanja. didaktičko-metodička priprema. redosled obrade . Makro-planiranje podrazumijeva izradu godišnjeg plana. Pripremanje je aktivnost nastavnika koja se odnosi na projektovanje rada na samom času. 2. Pri tom mora poštovati određene zaključke: 1. Pravilnik određuje 50% vremen aza pripremu. da se utvrdi količina i složenost gradiva. korelaciju među različitim nastavnim predmetimam blagovremenu pripremu nastavnih objekata i sredstava. vaspitne mjere i postupke. Mikro-planiranje je pripremanjekonkretne vaspitne jedinice. svi mjeseci nisu jednako produktivni.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Priprema za čas matematike Profesor. vaspitni. Opšti podaci Škola Datum Vrijeme Razred Mentor 2. II strana: 1. 2006. funkcionalni Nastavna sredstva Oblici rada Nastavne metode III strana Plan rada na času Djelovi časa Uvodni dio Glavni dio Završni dio Faze rada Nastavne metode Oblik rada Mjere Student.Metodika vaspitno . utvrđivanje) Zadaci časa: obrazovni. ________________________ ________________________ Pale. Operativni podaci Nastavna jedinica Tip časa (obrada. IV strana: list podijeliti na dva dijela Uvodni dio Glavni dio Završni dio U naznakama razraditi pitanja za učenike i očekivane odgovore 58 .

8 min. 6. II RAZRED III IV Direktni rad Samostalni rad 59 . 5. 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ V strana: Izvodi za pripremanje (literatura) VI strana: Prilozi VII strana: Napomena PRIPREMA ČASA U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Zahtjeve koje treba da ispuni planu kombinovanom odjeljenju: 1. jedna priprema DATUM I Nastavni predmet Nastavna jedinica Tip časa Nastavna sredstva Cilj i zadaci Tok časa 2 min. u prvom redu mora biti vidljiva smjena direktne i indirektne nastave. mora biti u pripremi tačno određeno trajanje pojedinih etapa časa. pripreme se pišu po principu – jedan čas. 4.Metodika vaspitno . piše se tako da je vidljiva relativna samostalnost svakog nastavnog časa. mora biti sadržajna i pregledna da bi je mogao koristiti učitelj na času. 2. mora biti vidljiva artikulacija velikog nastavnog časa. min.

I tu se prave godišnji i mjesečni plan.Metodika vaspitno . Usmjerena aktivnost kod djece – mogući model pripreme – Priprema za aktivnost formiranja matematičkih pojmova: I Opšti podaci: Predškolska ustanova Datum Vrijeme Grupa djece Vaspitač II Operativni podaci Tema aktivnosti III Tok aktivnosti SLOBODNA AKTIVNOST Tok slobodnih aktivnosti Vaspitno-obrazovni zadaci slobodne aktivnosti Nastavna Nastavne metode sredstva Oblik rada Vrijeme USMJERENA AKTIVNOST ZADACI: Materijalni 1) OBRAZOVNI Formalni 2) VASPITNI 60 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PRIPREMA ZA AKTIVNOST U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI Predškolska ustanova je karakteristična po tome što se u njoj vrše pripreme za aktivnost.

Pripremna faza – pretpostavlja da se na interesantan način. 61 . . . U ovoj fazi se djeca motivišu. Ponavljanjem stičemo uvid u njihovo stečeno znanje. razgovorom o pojmu podstičemo misaonu aktivnost. Zatim se daju informacije o pojmu. Sve ove aktivnosti ponavljamo tako da se što veći broj djece uključi u razgovor.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VEZA SA DRUGIM AKTIVNOSTIMA 1) Pripremna Nastavna faza Nastavne metode blik rada sredstva Vrijeme 2) Radna.Metodika vaspitno . 2. Mogu se dovesti u situaciju da konstruišu nove pojmove.zavisi od postavljenih zadataka. Vrijeme – je usmjereno na nekoliko faktora: . Pri organizaciji neke aktivnosti više treba gledati u djecu. ponove usvojeni pojmovi vezani za temu usmjerene aktivnosti. u 2 smjera – bilo da se može skratiti ili produžiti. mimikom isl. Djeca treba na kraju da osjete zadovoljstvo i radost saznavanja. Vrijeme se postavlja elastično. Pripremaju se didaktička sredstva i kutak u kome će se aktivnost organizovati. Stvara se radna atmosfera – što se ovdje postiže pričom. 5. Djeci treba pustiti na volju da slobodno smišljaju. operativna faza 3)Verifikativna faza ANALIZA NAPOMENE 1.zavisi od režima u obdaništu. Radna faza – dramatizacija pjesama gdje se i na druge načine mogu istaći zadaci aktivnosti uz spominjanje pojmova u okviru te aktivnosti. takmičenjem. šta bi trebalo mijenjati ili navesti razloge neuspjeha. 3. Verifikativna faza – djeca treba da povežu tek naučeno sa prethodno naučenim pojmovima. nego u sat. oblikuju. igrom. izaziva njihov interes za ono što će raditi u usmjerenoj fazi. Oni određuju trajanje aktivnosti. Treba nastojati da planiranje vremena bude što realnije. 4. Analiza – treba da pokaže da li su ostvareni zadaci.prirode sadržaja i sadržaja drugih aktivnosti. uz organizovanu igru. povezuju i sl.

Metodika vaspitno .Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Crtež Razgovor o slici vodi se sledećim pitanjima: Šta vidimo na slici?Imenujemo sve što vidimo (jedan potok. Aktivnosti:uviđanje. kolektivnog duha.Dijaloška metoda .Frontalni .Ilustarativna metoda OBLIK RADA .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PISANA PRIPREMA ZA AKTIVNOST FORMIRANJA METEMATIČKIH POJMOVA Predškolska ustanova: Grupa: Broj djece u grupi: Tema aktivnosti: Formiranje broja 10 Materijalni: Funkcionalni:Razvijanje sposobnosti shvatanja kvantitativnog odnosa i sposobnost apstrahovanja Vaspitni zadaci: Razvijanje estetskih sposobosti. otkrivanje Tok usmjerene aktivnosti PRIPREMNA FAZA Pokaže se velika slika na kojoj su svi oblici prikazani po jedan METODA RADA . takmičarskog duha. prijatne i radne atmosfere. rezonovanje. jedan cvijet) 62 .

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RADNA METODA RADA OBLIK RADA DIDAKTIČKA (OPERATIVNA) SREDSTVA FAZA Zadatak: formiranje pojma broja 1 tako što ćemo učenicima staviti plakat s 4 slike koje predstavljaju broj Sliku ’’jedan’’ Vodimo razgovor o slikama: Šta vidimo na slikama? (ovcu koja pliva.Metodika vaspitno . jedno ptiče golo igra vaterpolo.) Šta je to maraton? (Ako djeca ne znaju onda objasniti) Šta je to vaterpolo? JEDAN – jedna ovca u bazenu pliva.) Šta je tu neobično? ( To što ovca pliva. slona koji trči. slon trči i sl.. pticu koja igra vaterpolo.. jedan poljski cvijet igra rukomet 63 . jedan hrabri slon trči maraton.

to znači da se pred nama nalaze 3 skupa od po 1 elementa. zatim od drugog djeteta tražimo da formira skup djevojčica koje imaju mašnu u kosi (samo jedna je ima).Koliko ima djece sa naočarima? . To ćemo uraditi na sledeći način: ispred nas se nalaze 3 obruča i zahtijevamo od jednog djeteta da formira skupove od djece koja nose naočare (uočavamo da samo jedno dijete ima naočare).Koliko ima djece sa ljubičastim džemperom? Konstatujemo da je odgovor na ova 3 pitanja 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SLIKOVNE NOTE Prvo vaspitač izvadi brojalicu udarajući u rimu brojalice. pokušaćemo da formiramo skup od jednog elementa. Pri uvježbavanju pokazujemo u brojevne note (trajanje tonova). ILUSTRATIVNODEMONSTRATIVNA METODA FRONTALNI I INDIVIDUALNI RAD ILUSTRACIJA BROJALICE 64 .Metodika vaspitno . Nakon izvođenja. od trećeg djeteta da formira skup od djece koja imaju ljubičasti džemper (uočavamo da ga samo jedno dijete nosi). Postavljamo pitanje: .Koliko ima djevojčica sa mašnama? .

1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VERIFIKATIVNA FAZA . njegovanje estetskih osjećaja i ljubavi za muziku. razlike u izgovoru kratkih i dugih slogova. 65 . 2. gdje se nalazi METODA RADA Metoda rešavanja ◦◦problema OBLIK RADA Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Ilustracija: crteži ♂ ♣ ☺ ♣ samo 1 element u kvadratiću. Povezivanje stečenih pojmova sa ranije stečenim – ogleda se u formiranju pojma broja 1 putem skupa od 1 elementa. Primjena – primjena stečenih pojmova se ogleda upisivanjem cvjetića u kvadrat skupa. jedan poljski cvijet i sl. Koliko ima drveća? 3.Metodika vaspitno . jedan slon. Muzički zadatak – usvajanje osjećaja za ritam u četvrtinskom taktu. u radnoj fazi i predstavljen sam sadržaj aktivnosti. 2. pored njega nacrtani cvjetić Analiza: u aktivnosti su zastupljen 4 faze u okviru znanja. 4. izvođenje i doživljaj pomaže razvijanju muzičkog pamćenja. Ponavljanje – vršimo ponovnim nabrajanjem i imenovanjem elemenata sa slike. Formiranje matematičkog pojma – pojam broja jedan formira se putem brojalice ’’Jedan’’ i skupova od jednog elementa. Primjena misaonih operacija – nakon odgledane slike djeca odgovaraju na pitanje. Provjera – vršimo je prebrojavanjem elemenata ilustracijama (jedna ovca. 3. npr. 4. Utvrđivanje stečenih znanja – djeca formiraju skup sa po jednim elementom. Davanje informacija – vrši se prikazivanje slike na kojo su svi oblici prikazani po jedan.Svakom djetetu se podijeli papir sa skupovima. Muzički trenutak – ovdje je predstavljen kao brojalica. što su djeca ranije usvojila.) Zastupljene su i sve 4 faze usvajanja znanja: 1.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE GEOMETRIJSKIH POJMOVA Uvođenje djece u probleme geometrijskih zadataka za nastavnike i vaspitače je prilično složeno. 66 . modela. Postoje 3 ciklusa značajna za geometriju: 1. Neke elemente učenik može uočiti i iskazati retorički i kroz aktivnost crtanja.Metodika vaspitno . a ne poizdvojenim elementima i njihovim svojstvima.) Karakteristike ovih ciklusa sa stanovišta geometrije su: 1. ali teško uvide zajedničko svojstvo tih figura. Oni lako razlikuju kocku. ali je opažanje u prvom planu. Ti didaktički objekti se shvataju kao cjeline koje se poznaju po obliku. Ono što je sa stanovišta nastave najvažnije to je da nastavnik poznaje mogućnosti učenika datog uzrasta.) 3. Osim fizičkih tijela geometrijske objekte učenici otkrivaju putem didaktičkog materijala. loptu i sl. a ne analiza.) 2. Dovoljno je da ih razumiju po spoljašnjem obliku. Ta tijela materjalizuju geometrijske pojmove. modeliranja. slika kojim se geometrijski objekti predstavljaju. viši ciklus (15 – 19 god.11 god. romb. srednji cikljus (11 – 15 god. što učenicima nije teško da nauče. Prvi ciklus – je ciklus u kome se geometrijski objekti otkrivaju preko fizičkih tijela u realnom okružanju. Kada je u pitanju prvi razred ne treba insistirati da učenici prepoznaju elemente od kojih su sastavljeni. početni ciklus ( 7 .

Razgovara se o materijalu od kog je napravljena. kad izdvoje sve lopte. OBLIKA: LOPTE. po čemu se razlikuju? Slične su po obliku i tako uvodimo termin. te ravne i krive površine. zaključivanje. Drugi ciklus – karakteriše tzv. Tada je učenik sposoban za tzv. logička klasifikacija objekata. Kada je u pitanju redosled izučavanja geometrijskih sadržaja. VALJKA. UOČAVANJE PREDMETA. Osnovna intencija našeg programa je da insistira na dvije stvari: . Sekundarni cilj bi bio osposobiti učenike da zapažaju svojstva tih predmeta. povezivati sa drugim sadržajima početne matematike. te linije: prava. Sa kvadratom ne treba odmah početi zato što je to za njih malo teži termin. Pokaže se lopta i zahtijeva od učenika da izaberu sve predmete istog oblika i. Činjenice se shvataju izolovano. predmeti oblika kruga. KUPE. 67 . 3. tačka. kojim redosledom uočavati navedene predmete i 2. Na početku ne govorimo da je to lopta. Kad su shvatili termin lopta traži se od učenika da kažu gdje su sve vidjeli taj oblik. Kako to upoznavanje izvesti? Jedno od mogućih riješenja je da nastavnik na sto stavi predmete raznih oblika od različitih materijala. te da ih iskazuju definicijama. Ističe da djeca na uzrastu do 3 godine mogu da razlikuju otvorene od zatvorenih linija. pojam lopte. pravougaonika. Treći ciklus – učenici shvataju dedukciju. zato što ih učenici bolje poznaju jer se sa njima češće srijeću. zatim ugao a tek onda svojstva nekih geometrijskih tijela i figura. kupa i na kraju piramida. Osnovni geometrijski objekti su formirani. Pijaže ističe da djeca geometrijske pojmove shvataju redom koji je obrnut istorijskom redu njihovog nastanka. prvo se usvajaju oblici geometrijskih tijela. ulogu aksioma.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ To tek u drugom i trećem razredu uočavaju. što proces ide sve brže.geometriji oblika i . smisao dokaza i sl. PIRAMIDE I KVADRATA Primarno je da učenici budu osposobljeni da uočavaju oblike pojedinih predmeta. kad god je moguće.geometriji mjerenja. Za MMO su važna 2 pitanja: 1. onda se razgovara o loptama: po čemu su slične.Metodika vaspitno . Odgovor na prvo pitanje je: Za prve predmete treba birati loptu i kocku. Četvrti razred dozvoljava da uspostavi vezu između neke figure i njenih svojstava. Poslije lopte i kocke se upoznaje kvadrat. ali o njima imaju intuitivno značenje. Isti postupak se može upotrijebiti i kod drugih predmeta s tim. lokalne dedukcije. poluprava. 2. duž. pitanje metodičkog pristupa izučavanja tih predmeta. KOCKE. Malo ćemo se igrati sa tim predmetima. a ne kao polazni stav složenijih činjenica. Metodički je opravdano geometrijske sadržaje. položaje unutar ili izvan. zatim valjak. Dobro je da među njima bude najveći broj predmeta oblika lopte i kocke.

usvaja se termin. U prvoj fazi upoznavanja oblika nije preporučljivo prikazivanje slika. osim vizuelnog i tjelesno uočavaju. mogu uočavati na nekoliko načina: 1. Tek kad učenici budu dobro osposobljeni da razlikuju predmete mogu se koristiti i slike. fizičke aktivnosti. Kasnije se uvodi pojam površi. sa stanovišta metodike. koja odvaja tijelo od prostora. UOČAVANJE GEOMETRIJSKIH FIGURA: KRUG. sto) 2. Tako učenici uočavaju ravne i krive površi. da se lopta i valjak mogu kotrljati a kocka.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kada su pojmovi dobro uočeni i shvaćeni onda se postepeno traži da učenici zapažaju i iskazuju svojstva tih geometrijskih tijela npr. Vježbe koje su moguće: 68 . učenici treba da ih uočavaju povlačeći prstima po konturi površina. usvaja pojam. Pojam tijela se formira na osnovu modela. trougao. kvadrat i kupa ne mogu. metodički postupak je sledeći: pripreme se modeli i učenici izdvajaju jedan pokazani. mogu se uočavati kao samostalni geometrijski objekti. odbacuju nepotrebne stvari. modeli geometrijskih tijela 3. na taj način. da znaju reći da je kupa i valjak ograničena i sa ravnim i sa krivim površima te da prebroje te površi. TROUGAO. Ako je u pitanju uočavanje na geometrijskim tijelima paralelno sa uočavanjem. Površ shvatamo kao granicu koja odvaja tijelo od ostalog prostora. Ako krug. pravougaonik i kvadrat uočavamo kao samostalne objekte. sličnosti. PRAVOUGAONIK I KVADRAT Ove figure se.Metodika vaspitno . predmeti iz okoline (predmeti. Uočavaju se razlike.

Linije imaju još jedan kriterij a to je da određenu oblast 69 . . Zategnut konac asocira na pravu liniju. da se steknu i pojmovi otvorena i zatvorena kriva linija. Kada je riječ o trouglovima treba insistirati na imenovanju trouglova po osobinama njihovih stranica. ona nije ništa drugo ne go putanja jedne ravni. Ako bi strogo matematički posmatrali liniju. Za učenike je prihvatljivo da je shvate kao trag olovke na papiru pod uslovom da se zanemari debljina traga. Naročitu teškoću predstavlja crtanje kvadrata i pravougaonika. kada se obrađuju krive linije. Ispitivanja su pokazala npr. Da je upoznavanje predmeta navedenog oblika olakšano ako učenik crta te predmete. Program zahtijeva.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Koliko trouglova ima na slici? Koliko ima pravougaonaika na slici? Ovi zadaci su korisni za razvijanje fluentnosti kao komponente stvaralačkog mišljenja.jednakokrake.Metodika vaspitno . Problem je u tome da učenik izgradi kriterij po kome može tvrditi da je jedna linija otvorena ili zatvorena. Kad je u pitanju prava linija do njenog pojma može se doći presavijanjem papira. ali je možemo proučavati kao granicu neke oblasti. stavi se kliker i traži da izvade kliker bez dodirivanja konca.različitostranične. Metodički je pravilno upoznati . Jedan kriterij – od konopca se napravi zatvorena linija. Veliki broj metodičara smatra da se do pojma linije može doći korišćenjem didaktičkih materijalakao što su: žica. a nezategnut na krivu liniju. Na sličan način uočavamo i krive linije. konac sa zanemarivanjem debljine. Formira se pojam izlomljene i neizlomljene krive linije. LINIJE Linija je granica između dvije površi.jednakostranične i .

B. Poslije pojma linije formira se pojam tačke.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ dijele na unutrašnjost i spoljašnjost. Tačka se shvata kao presjek dvije linije.insistira se na njenom obilježavanju A. Kad je u pitanju crtanje onda je nastavnik dužan da skrene pažnju na: 1. Pojam poluprave na modelu  A Prava ima početnu tačku ali je neograničena. vidimo da prava nema krajnjih tačaka. pritisak olovke na papir 4. da i tačke određuju duž. položaj lenjira i olovke (uvijek iznad lenjira) 5. ugao nastaje obrtanjem poluprave oko početne tačke.ako duž produžimo preko tjemena A i B. pripremljenost olobvke 2. Kod formiranja pojma tačke moraju biti prisutna 3 slučaja: . POJAM UGLA Možemo formirati statički i dinamički. . . crtati liniju jednim potezom.kod duži treba insistirati na tome da učenici shvate da i krajnje tačke duži pripadaju duži. 70 .Metodika vaspitno .spajanjem dvije tačke dobijamo duž. nagib pod kojim olovka treba da stoji 3. a tek na kraju se koristi lenjir i krivulja za krive. . Kad se steknu ti pojmovi treba zahtijevati da se crtaju modeli. Kada je riječ o didaktičkom pristupu. C .poslije duži formira se pojam prave. To crtanje mora biti slobodnom rukom. Dolazimo do pojma ugla – dvije prave se sijeku u jednoj tački Nakon toga se traži da učenici nacrtaju što više različitih uglova. tj.

Učenici treba da steknu konkretne pojmove o jedinicama mjera. mase i vremena. površine. da ovladaju postupcima mjerenja. 71 . Zadatak učitelja ovdje je: 1. 3. zapremine.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Upoređivanje uglova vrši se izrezivanjem i nanošenjem jedan na drugi da se poklope tjemena i jedan krak. Jedan od zaključaka je da su svi pravi uglovi međusobno jednaki i presjek su dvije poluprave. Treba izdvojiti slučaj pravih koje se sijeku i uglova koji nastaju. Prvo upoznamo pravi ugao a zatim oštri i tupi. MJERENJE I MJERE U POČETNOJ NASAVI MATEMATIKE Program predviđa mjere dužine. 4. Značaj ovih sadržaja je u tome što težimo da nastavu matematike stavimo u funkciju rešavanja životnih problema. da obavljaju računske operacije sa imenovanim brojevima. 2. Karakteristika je kada su sva 4 ugla jednaka. da izražavaju rezultate različitim jedinicama.Metodika vaspitno .

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Na osnovu svojstva zbira otkrivamo važno svojstvo mjerenja – zbirni broj neke veličine jednak je zbiru mjernih brojeva njenih djelova. Mjerenje ja proces kojim se nekom prirodnom objektu dodjeljuje odgovarajući broj. Kako se mjeri? Mjeri se tako što se izabere objekat iste prirode kome se dodaje broj 1 i nativa jedinica mjerenja, pa se ona i objekat upoređuju. Što je rezultat mjerenja? To je mjerni broj veličine koji pokazuje koliko se puta jedinična veličina mjeri. Mjerenje je preciznije ako je jedinica mjere manja. U principu, mjerenje može biti direktno i indirektno.

MJERENJE DUŽINE To je prvi susret učenika sa mjerenjem veličina. Prvi korak u formiranju pojma dužine je dovođenje učenika u situaciju u kojoj imaju potrebu da mjere. Metodički postupak za izgrađivanje pojma dužine može uključiti sledeće faze: 1. Mjerenje dužine relativnim jediničnim dužinama; 2. mjerenje dužine konstantnim dužinama; 3. mjerenje dužine jediničnim dužinama od 1 cm, 1 dm, 1m. Mjerenjem se upoređuju dvije dužine – ona koja se mjeri i ona kojom se mjeri. Problemska situacija – Šta da učinimo da odredimo dužinu učionice? Da li bi neko, ko nije vidio učionicu, imao predstavu kolika je dužina te učionice? Javlja se potreba da se istakne da postoji jedna jedinična dužina – 1m pa 1km...

MJERENJE POVRŠINE Može biti direktno i indirektno. Osnovni zahtjev – učenici se dovode u situaciju da osjete potrebu da znaju neku površinu. Prvo dajemo površine za koje učenici mogu da odrede koja je od površi manja a koja veća. - Fizičko manipulisanje; - Dajemo im 2 figure da ih uporede.

MJERENJE VREMENA 72

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Djeca vrijeme shvataju uzročno-periodično. Najpogodniji primjer je od izlaska do zalaska sunca. Polazi se oda dana u sedmici. Najteže je djeci da poistovjete dan sa 24 časa.

TIPOLOGIJA ČASOVA Osnovni kriterij za određivanje tipa časa – kriterij je dominirajući cilj časa. Pinter razlikuje kombinovani čas, čas obrade novog gradiva, čas utvrđivanja i ponavljanja, čas provjeravanja znanja, vještina i navika. M. Nikolić razlikuje čas obrade novog gradiva, čas vježbanja, čas provjeravanja, kombinovani čas. Treba biti oprezan kod utvrđivanja tipa časa – kombinovani (ako postoji više ravnopravnih ciljeva – a to je rijetko). 1. Obrada novog gradiva – Novo gradivo je metodički cilj. Pri tom su sve etape časa podređene i stavljene u funkciju novog gradiva. Kada je u pitanju čas obrade novog gradiva u početnoj nastavi matematike nema časova koji su u potpunosti posvećeni obradi novog gradiva, 73

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ jer se učenici ne moraju koncentrisati tako dug period, niti mogu usvojiti toliko gradiva. Iz tog razloga, početnu nastavu matematike karakteriše obrada gradiva u manjim porcijama, segmentima, intervalima ali su ti intervali prisutni na svakom času. 2. Čas utvrđivanja i ponavljanja – Znanje se može utvrđivati vježbanjem i ponavljanjem (primjera naučenog i rješavanja određenih konkretnih problema sprečava se zaboravljanje naučenog i osigurava trajnost zananja). Ponavljanje i vježbanje su neodvojivi dio svakog časa. Neki metodičari govore o tzv. pripremi ponavljanja. tj. o ponavljanju koje se obavlja na početku školske godine, početku drugog polugodišta, kao i prije početka obrade neke nove nastavne cjeline. Najmanje problema ima kod strukture časa obrade ali svi se teže snalaze kada treba da odrede strukturu časa utvrđivanja. Ta struktura bi mogla da ima sledeće etape: a. obnavlja se znanje i provjeravaju umjeća i navike potrebne za rešavanje zadataka; b. vrši se ponavljanje i vježbanje; c. provjeravanje rešenja i izvođenje zaključaka; d. zadavanje domaćih zadataka. Na ovom tipu časa potrebno je obezbijediti što više samostalnog rada učenika. U ovu grupu časova spadaju i tzv. časovi sistematizacije gradiva. Sistematizacija se organizuje nakon obrade jedne ili nekoliko srodnih nastavnih tema i na kraju prvog i drugog polugodišta. Čas utvrđivanja i ponavljanja pruža izuzetne prilike i mogućnosti da se gradivo iz različitih oblasti osmišljeno povezuje. Posebna opasnost kod vježbanja i ponavljanja je u tome što nevješt nastavnik nastoji da doslovno reprodukuje ono što je urađeno na prethodnom času. To je svojevrsna metodička diverzija koja nanosi posebnu štetu. Nastavnik mora provjeriti kako će stečeno znanje iskoristiti u situacijama koje se razlikuju od onih kod kojih je već korišteno. S obzirom na činjenicu da je ovdje dominantan oblik rada individualni, onda je neophodno obezbijediti kontrolu tog rada. Drugi aspekt je osposobiti učenike da sami vrše kontrolu svog rada, jer matematički sadržaji su, po svojoj prirodi, takvi da pružaju šansu učeniku da provjeri svoje rešenje. Bolje je riješiti manje zadataka na više različitih načina, nego veći broj zadataka na brzinu. U tome se ogleda didaktičko-metodička vrijednost zadataka. 3. Čas provjeravanja znanja, vještina i navika – osnovni aksiom je da, provjeravanje u početnoj nastavi matematike bude nepredvidivo. To je kontinuirani proces i sastavni dio matematike obrazovanja. Provjeravanje je prisutno, manje-više, na svakom času. Učenik ne smije biti stavljen direktno u situaciju da odgovora za ocjenu pet minuta. Provjeravanje se, po pravilu, organizuje na kraju časa. Može se pristupiti na više načina. Može i na kraju časa, blic pitanjima iz bilo koje teme, dijagnostifikovati stanje, da vidi ima li problema u toj temi. Posebno je efikasno ako će nam sadržaji te teme biti osnova za pripremanje novih sadržaja. Možemo vršiti provjeru i pismenim putem. Učenici se stave u situaciju da rešavaju individualno zadatke. 4. Kombinovani čas – prisutanje samo onda ako nanjemu treba realizovati nekoliko ravnopravnih metodičkih ciljeva. Njega karakteriše i približno isto vrijeme trajanja etapa na kojima se ciljevi realizuju. Treba izbjegavati korišćenje kombinovanog tipa časa. - Razviti sposobnost zaključivanja putem analogije; - uvježbati primjenu analize u rješavanju matematičkih zadataka; - jačati sposobnost za generalizaciju. - usavršavati zaključivanje nepotpunom indukcijom; - vaspitni ciljevi.

74

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ VASPITNO-OBRAZOVNI ZADACI ČASA Polazna osnova je sadržana u programu matematike za konkretni razred. Program matematike ima definisan cilj, zadatke, sadržaje, didaktička uputstva. Značajne su mnoge taksonomije, npr. Blumova taksonomija klasifikuje sledeće: znanje, shvatanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija.

ETAPE NASTAVNOG ČASA U klasičnom sistemu etape nastavnog časa su: 1. priprema i 2. obrada novog gradiva, ponavljanje, vježbanje. Čas se može raščlaniti na sledeće elemente: a) uvodni dio b) glavni dio c) završni dio S obzirom da čas trake 45’, važno je pitanje trajanja etapa. Ne postoje stroga pravila, sve zavisi od sadržaja, uzrasta, didaktičko-metodičkih sredstava, kulture nastavnika.... Uvodni dio (5-10 min.), glavni dio (25-30 min.) i završni dio ( 10-15 min.). Uvodni dio časa – Osnovni cilj je da se učenici pripreme za aktivnost u glavnom dijelu časa. Priprema obuhvata: - sadržajni aspekt – ponavljanje matematičkog znanja koje će poslužiti kao osnova za dalji rad u glavnom dijelu; - psihološki aspekt – motivacija učenika za aktivnosti u radu, podsticanje interesa za učenje, ohrabrivanje i podsticanje učenika, stvaranje prijatne atmosfere u odjeljenju. Obavezan elemenat psihološke pripreme je upisivanje nastavne jedinice na tabli. - tehnički aspekt – sastoji se u izdvajanju i pripremi neophodnih izvora znanja i tehničkih uređaja koji će biti korišćeni na času. Aktivnost uvodnog dijela časa: a) pregledanje domaćih zadataka, koji predpostavljaju komentar tačnih i netačnih rešenja za rad u glavnom dijelu časa; b) postavljanje par pitanja, da se učenici ucvedu u problem; c) zadaci se mogu i, u pismenoj formi postaviti učenicima. Sadržaj rada u uvodnom dijelu časa treba postaviti tako da iz njega prirodno proističe nastavna jedinica koja će biti obrađena u glavnom dijelu časa. Glavni dio časa – Ovdje se, u najvećoj mejeri ostvaruju, cilj i zadaci časa. Ovdje je osnovni zadatak, kada je u pitanju obrada novih sadržaja, da sve aktivnosti budu usmjerene u jednom pravcu. Tek kad usvojimo ideju idemo ka povezivanju sadrtžaja, učenici polaze od konkretnih primjera i trba ići postupno. Završni dio časa – U suštini zavisi od projektovanih aktivnosti u uvodnom i glavnom dijelu časa. Još jednom skrećemo pažnju učenicima na činjenice, sadržaje... Nastojimo da sadržaje sažmemo u jednu cjelinu. Časovi bez ovog dijela se smatraju nedovršenim. Uzrok što nema ovog dijela je što se nastavnik nije pripremio. Mnogi nastavnici smatraju da ovaj dio časa nije važan, zaboravljajući da je to sinteza i, sadržinski i psihološki važno, kao i za aktavnosti u glavnom dijelu časa. 75

Ali. Da bi organizacija časa bila uspješna potrebne su neke pretpostavke a to su: fleksibilan raspored časova. Potrebno je da učenici samostalnim aktivnostima stiču znanja i da ih primjenjuju.Metodika vaspitno . Vrijeme treba rasporediti tako da se usvim razredima realizuje ono što se u istom odjeljenju realizuje za 45 min. sama po sebi. Dominira frontalni oblik rada. Organizacija rada. Nema racionalne organizacije časa u ovakvom ojeljenju 76 . kod realizacije časa moramo biti svjesni sledećeg: da to što mi nastavni program realizujemo u specifičnim uslovima ne daje nam za pravo da sadržaje. Potrebno je birati one sadržaje koji najviše doprinose ostvarivanju cilja časa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UČENIČKE AKTIVNOSTI One se biraju tako da se njima najbolje ostvari cilj časa. primorava učitelja da više forsira samostalni rad učenika ali to ima i pozitivan efekat na učenje. U matematici obrazovanja izvori znanja u učenju su sve ono do čega učenik može doći. ORGANIZACIJA ČASA MATEMATIKE U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Ovdje je osnovni problem u obezbjeđivanju istovremene kombinacije sa više razreda. vrsti sredstava koja ćemo koristiti. vrijeme upotrebe i način. Izvori znanja i tehnički uređaji – Treba razmišljati o cilju upotrebe. ali se trebaju kombinovati oblici rada. cilja i uzrasta. Na prvom času koristi se više metoda. Pri matematičkom oblikobanju vodi se računa o obliku rada. ciljeve i zadatke realizujemo u manjem obimu. elastični mjesečni plan rada i adekvatna priprema za čas. Biramo metode u zavisnostai od sadržaja. da mu to bude razumljivo.

više vremena. kako u cjelini. a ne obrnuto. Svoje viđenje nastavnik obavezno zapisuje u pripremi.ni jedan minut bez pripremljenih zadataka. Dobar nastavnik se izgrađuje u procesu u kome je ona sam sebi najveći kritičar. Vrste analize: a) Samoanaliza – vrši je nastavnik. a ne formalizam.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ statičnim rasporedom. Analiza treba da doprinese povezivanju teorije i prakse. ANALIZA ČASA U suštini. u procesu u kome će biti neophodna griža 77 . Istovremeno održavanje nastave matematike u svim razredima planira se unaprijed. Kada pravimo mjesečni plan. to bolje). .više vremena posvetiti učenicima koji usvajaju novo gradivo. da identifikuje slabosti i 2. to je element koji treba da doprinosi potpunijem shvatanju i dubljem poimanju suštine vaspitno-obrazovnog procesa u cjelini. Neophodno ja da nastavnik postane svjestan i da ih. Najefikasnija je kombinacija kada se rad u jednom razredu može organizovati tako da bude dominantan jedan oblik rada. jedna priprema. Analiza se vrši radi kritičkog utvrđivanja vaspitno-obrazovnog efekta nastavnog časa i uvijek slijedi nakon održanog časa (što prije. da učenici jednog razreda imaju matematiku. Pri izradi mjesečnog plana rada polazimo od mjesečnog plana časova i pazimo da se obrada u jednom razredu odvija paralelno sa utvrđivanjem u drugom razredu. u neposrednom radu.rad u smjeni i po.Metodika vaspitno . tako i u djelovima – najvažnije je da se ne gubi vrijeme. U instrukcijama se uvijek mora dati uputstvo koliko vremena imaju: . . Bitna je efikasnost. planiramo da slične ili iste teme istovremeno angažujemo. po principu vertikalne integracije sadržaja. Neprihvatljiva je praksa da učitelj piše pripreme za kombinovano odjeljenje u različitim sveskama. otkloni. Sadržaj rada treba da određuje strukturu rasporeda. a ostalih razreda druge časove. da svi u isto vrijeme imaju matematiku 2. Priprema se piše po principu – jedan čas. posvetiti mlađim učenicima. u pvom pogodnom trenutku. U toj organizaciji rada imamo 2 varijante: 1. . da utvrdi dobre strane. iz dva razloga: 1. Samo takva priprema je korisna i obezbjeđuje svrsishodnu didaktičko-metodičku strukturu i vremensku ekonomičnost.

razlozi neostvarivanja cilja: a) nije se dobro pripremio. Analiza treba da obuhvati sve elemente značajne za organizaciju časa: cilj i zadaci (da li su ostvareni) – ali ne prozaično. direktor. sintezu nastav i sl. radi ukazivanja na bitne karakteristike.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ savjest u radu. Cilj je da. nastavnici na različitim skupovima i seminarima. da im se ukaže na mogućnosti za poboljšanje toga rada. Za svaku teškoću u radu treba tražiti uzrok – i to prvo kod sebe pa tek onda u učenicima ili drugim okolnostima. Ako želimo da je ova metoda ekonomična. c) Analiza oglednih časova – drže stručnjaci. Pitanja moraju biti jasna.Metodika vaspitno . . onda nastavnik ne smije trošiti vrijeme na neka pitanja koja nisu cilj ovog časa. Pitanja nastavnika treba da budu tako usmjerena da podstiču učenike da shvate suštinu onoga o čemu je riječ. Samokritičnost je uslov sopstvenog uzdizanja. jednostavna itd. kako. da samostalno dođu do zaključka. Cilj je da se nastavnicima ukaže na dobre i loše strane njihovog rada. odakle. precizna.cilj je ostvaren jer je dobra atmosfera i ostvarena je aktivnost učenika. Ne mora biti samo dijaloška metoda ako nastavnik pita a učenik odgovara. Grupna je diskusija onih koji su učestvovali na času. b) nije dobro metodički pripremljen. ukaže onima koji posmatraju čas na ono što se može primjeniti. pitanja i odgovore interpretira nastavni sadržaj. primjenu očiglednih sredstava. DIJALOŠKA METODA Njena karakteristika je u tome što. zbog čega. koliko? 78 . da samostalno formulišu pitanja itd. Ova analiza sre vrši u formi dijaloga. nadzornici. za svoje kolege. kroz razgovor. nego navesti argumente. b) Iinstinktivna analiza – vrše je stručni saradnici. nego sve varijante mogu doći u obzir. onaj ko drži čas. c) nije bilo dobrog pristupa. d) Analiza časova koje drže studenti – ima za cilj da se oni uvedu u nastavni rad i pomogne im se u osamostaljivanju. . Osnovna pretpostavka jeste da učenici raspolažu određenim fondom znaja o sadržaju o kome se razgovara. Pitanja počinju: zašto.

Dobre strane: . frontalni i individualni rad povezivati Loše strane: . poznavanje nekog obrasca i rešavanje različitih zadataka. knjigom.učenici se osposobljavaju da samostalno koriste tekst. Dobre strane: . pa tek onda odluči da li treba dati odgovor. Problemi: . ako jedan učenik ne može odgovoriti treba tražiti odgovor od drugog. Pitanje postaviti jednom i glasno. Ne treba prozivati učenika koji će da daodgovor a još nismo postavili pitanje. mogu biti pasivne aktivnosti.ne može se veliki broj nastavnih jedinica obraditi.znanja su sistematična.pitanje treba da usmjerava rad učenika. Loše strane: . odgovara samo jedan učenik. crtanje nekog crteža.činom stavljanja učenika u situaciju da koristi tekst. Rad teksta može biti različit: izvođenje računske operacije. da se služi udžbenikom. . do kojih saznanja treba da dođe itd. . suština metode demonstracije jeste da se matematički pojmovi transformišu u vizuelni postupak i taj način bude dostupan čulnom saznanju. pa onda od trećeg i sve dok nastavnik ne shvati da oni ne mogu odgovoriti. Zatim nastavnik preformuliše pitanje i ponovo se vrši isti postupak. . .da nastavnik postavi pitanja na koja učenik treba da odgovara. ILUSTRATIVNA METODA To je nastavni postupak kojim učenici stiču znanja putem grafičkih ilustracija.proučiti tok teksta.priprema je složena. učenici misle po diktatu nastavnika.određeni pojmovi se mogu više puta ponoviti u istom obliku. raščlaniti na etape.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Važno je: pitanje se prvo postavlja cijelom odjeljenju. Cilj je da se učenici osposobe da koriste tekst. Moguće greške: dati tekst bez objašnjenja nije tekst metoda.Metodika vaspitno .treba odabrati vrijeme koje učenici imaju za obradu teksta. Korišćenjem tekst metoda učenik se stavlja u situaciju da sam radi.prvo treba odabrati tekst. 79 . poznati sa nepoznatim sadržajem povezivati. da uoče ono što je bitno itd. TEKST METODA To je postupak kojim učenici stiču znanja korišćenjem pisanih ili štampanih tekstova. Zato učenicima treba dati uputstva šta je važno u tekstu. . mora da zna šta je u tekstu bitno.učenici se osposobljavaju da stiču kulturu komuniciranja. .vrlo je važno da li je neki tekst pogodan za korišćenje ove metode . . bilo kojim pisanim izdanjem.gubi se vrijeme u postavljanju pitanja. na šta treba da obrate pažnju: .

Lakše i jednostavnije je crteže crtati na času jer učenici vide kako taj crtež nastaje. 2. podstiče verbalizam itd. nema povratne informacije. lako se priprema.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Ima dvije funkcije: 1. Može biti u vidu predavanja. Loše strane. koristi se u kombinaciji sa ostalim metodama i kod objašnjenja nepoznatih riječi. objašnjavanja i dokazivanja.Metodika vaspitno . Ovdje se istovremeno izdvajaju dva procesa: 1. mora što manje da se govori. Ne poštuje se individualnost. preko demonstriranja određenog predmeta. 80 .možemo crtati na času ili donijeti gotove crteže. MONOLOŠKA METODA (metoda usmenog izlaganja) Nastavnik izlaže nastavni sadržaj a učenik sluša nastavnika i uči ono što čuje. pružanje znanja od strane nastavnika 2. Pri demonstriranju imamo dvije aktivnosti: pokazivanja i posmatranja. . Osnovni zahtjevi demonstracije: . sama je predmet proučavanja. Metodu ilustracije može koristiti dvostruko: . primanje znanja od strane učenika. uglavnom se koristi kao dopuna drugim metodama. Ona se koristi na časovima obrade gradiva. crtati slobodnom rukom. dijagrama i tabela. . Koristimo je onda kada učenici nemaju nikakvo znanje od prije. koristiti krede u boji. Ona se rijetko koristi samostalno. Uspješnost časa je veća kada više pričaučenik a manje nastavnik. ekonomična je. pripovijedanja. Ovom metodom nastavnik nastoji da očiglednim učini apstraktne matematičke sadržaje. matematička misao se ne prenosi riječima.ilustracije mogu biti u vidu crteža. a rijetko na ostalim tipovima časova. opisivanja. Najčešće se primjenjuje u uvodnom dijelu časa. služi kao sredstvo nekim drugim matematičkim sadržajima. METODA DEMONSTRACIJE To je postupak kojim informacije učeniku dajemo preko manipulisanja određenim predmetom.da su takvi da pobuđuju interes za rad kod učenika. Dobre strane: Prenose se sistematizovana znanja. Posebna vrijednost je u tome što postoji jako veliki broj učenika što pojmove formira na osnovu vizuelnih aktivnosti.da su predmeti pogodni za formiranje određenih pojmova.

da su pogodni za manipulisanje.da se ne skreće sa bitnih na sporedne stvari.Metodika vaspitno . u demonstrativnu metodu. . .da zadovoljavaju estetske. . .poželjno je uključiti učenike.ne treba pokazivati više predmeta odjednom. kad god je moguće. nego jedan po jedan.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . higijenske zahtjeve. 81 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful