P. 1
Metodika matematickog obrazovanja

Metodika matematickog obrazovanja

|Views: 6,306|Likes:
Published by Mladen Micanovic

More info:

Published by: Mladen Micanovic on Feb 03, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/25/2013

pdf

text

original

Metodika vaspitno-obrazovnog rada 2

(Metodika matematičkog obrazovanja)

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _

POJAM, PREDMET I ZNAČAJ MATEMATIKE Poznavanje matematike je bitan uslov koncipiranja nastave ovog predmeta. Riječ matematika je grčkog porijekla i znači nauka o veličinama. Predmet ima različita određenja: najčešće se definiše kao izučavanje prostornih formi i količinskih odnosa realnog svijeta, a nemaju veze sa objektivnom realnošću. Pejović određuje: matematika je nauka o proučavanju prostornih formi i količinskih odnosa misaonih realnosti. Svi matematički pojmovi su navedeni iz realnog svijeta, ali su toliko matematički određeni da nemaju više svrhu u realnom svijetu. Matematiku karakteriše potpuno apstrahovanje kvalitativnih svojstava. Jedna je od najstarijih nauka ali je uvijek mlada zahvaljujući novim sadržajima. Definicije matematike zavise od vremena u kome se definiše: Grosman: ``Matematika je nauka o vezama među veličinama.`` Prvanović: ``Matematika proučava određena karakteristična svojstva i operacije i relacije realnog svijeta.`` Pinter: ``Matematika je apstraktna nauka koja deduktivnim putem proučava pojmove prostornih i vremenskih odnosa.`` Leksileon: ``Nauka o odnosu među veličinama i prostornim formama.`` Francuski matematičari Nikola Burbani (?) (pseudonim grupe: ``Matematika je nauka koja proučava matematičke strukture.`` Bekon: ``Kopija, ključ i nauka.`` Rasel: ``Matematika je nauka u kojoj nikada ne znamo da li je ono što govorimo tačno i znamo li šta govorimo.`` Matematika je značajna iz više razloga: 1. Primjenjuje se u svim prirodnim i društvenim naukama, u ličnom životu je dio kulture; 2. Omogućila je nauci da napravi veliki korak; 3. Za razvoj struke, zanimanja, umjetničkog izražavanja. Nastupila je era matematizacije i nauke i prakse. Lobačevski: ``Vjerovatno neće postojati ni jedna grana matematike koja neće biti nekad primjenjena u realnom svijetu.``

2

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ POJAM I PREDMET METODIKE MATEMATIKE OBRAZOVANJA Nekada se koristio termin didaktika nastave matematike, pa i pedagogija nastave matematike. Riječ metodika je grčkog porijekla i znači nauka o načinima. Metodika matematičkog obrazovanja (MMO) je relativno mlada naučna disciplina, ali je već afirmisana u većini zemalja svijeta. MMO, koju izučavamo, sastoji se iz 2 dijela: 1. MMO predškolske djece 2. Metodika nastave matematike Među njima postoje razlike u sadržajima, ciljevima i sl. 1. MMO predškolske djece proučava matematičko obrazovanje na tom nivou, ali ono obrazovanje koje se obavlja institucionalno; 2. Metodika nastave matematike proučava nastavu matematike od prvog razreda osnovne škole do fakulteta. MMO je proces matematičkog obrazovanja, tj. proces ovladavanja sadržajima i metodama matematike. MMO je naučna disciplina i ona je, s obzirom na predmet proučavanja, pedagoška disciplina i, s obzirom na način proučavanja, interdisciplinarna ali i autonomna, s obzirom na rezultate. Pedagoška je disciplina zato što proučava jedan pedagoški fenomen – vaspitanje i obrazovanje u nastavi matematike i predškolske djece. U predmet MMO ulaze: ciljevi, sadržaji, organizacija nastave, nastavni oblici i metode rada i vrednovanja. Predmet MMO široko se definiše i obuhvata sve ono što je posredno ili neposredno vezano za matematičko obrazovanje.

3

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ CILJ I ZADACI MMO Cilj je da: - omogući studentima da shvate MMO kao pedagošku disciplinu i nastavni predmet, - da studente osposobi teorijski i praktično da mogu nesmetano pratiti i unapređivati rad na matematičkom obrazovanju djece. Osnovno zadatak MMO je da: - utvrdi i objasni specifične zakonitosti koje se javljaju u vaspitanju i obrazovanju djece, na matematičkim sadržajima u nastavi matematike; - zadatak je i da utvrđuje ciljeve, zadatke i sadržaje matematičkog obrazovanja. Mora se rešavati za svaki nivo obrazovanja posebno; - zadatak je da, polazeći od rezultata pedagogije, psihologije i didaktike proučava i utvrđuje najuspješnije oblike i metode koji dovode do optimalne realizacije ciljeva nastave; - proučava praksu matematičkog obrazovanja i podiže nivo obrazovanja; - zadatak je i da pomogne u osposobljavanju učenika da samostalno misli.

PODJELA MMO Osnovna podjela MMO na:  MMO predškolske djece i  Metodika nastave matematike – takođe se dijeli na nekoliko djelova: 1. Metodika početne nastave matematike - proučava probleme matematičkog obrazovanja u prva 4 razreda osnovne škole; 2. Metodika opšteg matematičkog obrazovanja - proučava probleme obrazovanja od VVIII razreda osnovne škole i u svim srednjim školama opšteg usmjerenja; 3. Metodika profesionalne MO – proučava probleme matematike obrazovanja koja služi kao neposredna priprema za profesionalnu djelatnost; 4. Metodika uvođenja u naučni rad; 5. Metodika vanškolskog matematičkog obrazovanja – podrazumijeva učenje MO putem radija, TV, literature i sl.

4

razlomke. analiza i sinteza Za staru Grčku .tri čuvena problema grčke matematike.pitanjima dovodi učenike da shvate da nešto ne znaju i da dođu do odgovora majeutika.pitagorejske škole Platon .indukcija.kroz tačku van prave se može postaviti proizvoljan broj tačaka koje su paralelne sa pravom.je vertikalna ploča sa žljebovima u koje se ubacuju kamenčići. Tales od Mileta . čuva se u Britanskom muzeju u Londonu smatra se da je nastao između 16 i 19 v.e.p. dupliranje kocke ( konstrukcija veće kocke) 2. kvadratura kruga ( da se konstruiše krug i kvadrat koji ima zapreminu kao krug)? 5 . zapreminu. Sokrat .njegova geometrija. Sve do prošlog vijeka to je bila jedina geometrija.strari grci su bili prvi u prilici da sistematizuju i zabilježe ih više nego drugi.visina piramide ( pomoću sjenke). Pitagora .e.pitagorejci . Bila je još u vrijeme 19 v.p. Stara grčka .n. ABAK . Poznata je Axmesova računica ( on je bio staroegipatski sveštenik). Euklid . Rind papirus . Stariji su učili mlađe i učili su jedni od drugih. imali su računsku mašinu ``ABAK``. Njegov naslov je : Istrukcije za upoznavanje tajnih stvari.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO 1. Lobočevski .Metodika vaspitno . Japanski učenici moraju i danas preći računanje na ABAK .najstariji zapis otkriven tek u 19 v. u Egiptu.je izmjenio samo jedan postulat . Oni su cjelokupno znnje civilizacije koje su im bile dostupne objedinili. Po horizontal i vertikali. poznata je Talesova teorema. Osim brojeva u epohi rađanja matematike poznavali su i mjere za dužinu. 1. EPOHA RAĐANJA MATEMATIKE Prvi matematički pojmovi su formirani spontano kroz rad i igru. On je nju deduktivno zasnivao i napisao je u knjizi Elementi. Prvi zapisi su bili u Rimu na papirusima i spomenicima.u.n. napisao je egipatsku zbirku zadataka. Javljaju se i jave škole. trisekcija ugla ( ugao se presječe na tri dijela) 3.

od 6 v.n.Metodika vaspitno .Racio . sredozemng mora prešlo u Španiju pa onda u Francusku i na sjever Evrope. U postupku nastave učenik mora navoditi razloge. EPOHA PROMJENLJIVIH VELIČINA . 3.1619.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. Pestaloci je smatrao da se svi pojmovi moraju steći očiglednim putem.n. U učenju lakšeg ka težem.( švajcarski pedagog) . bez razumjevanja.n.n. matematika je uvedena kao obavezan predmet. Da se ide korak po korak.od 17 do 19 v. EPOHA ELEMENTARNE MATEMATIKE . zašto radi baš tako. Važan trenutak je 3. U 17 v. izučavala se u privatnim školama u kojima su predavali majstori računa.Čulni svjet u slikama. 1632 .Sve za druge za sebe ništa. Pestaloci je osnivač matodike nastave matematike.u nastavi . OBLIK I RIJEČ. preko indijskih sveštenika. Svaka stvar ima BROJ.e. razumjevati stvari.Corgito ergo sum.11. razumjevanju. .didaktika na češkom jeziku.e. Napisao je djelo``Rasprava o metodi. Pripadao je racionalizmu .e ( desilo se otkriće 0 (nule) u Indiji je prvi put pronađena nula) najveće otkriće u matematici.v. Povezao je saznanje na osnovu razuma. Učenik mora da bude kritičan o rješenju do kojeg je došao.e.Mislim dakle postojim . v..blokovi brojeva. usnio je ideju koja mu se javila u snu o analitičkoj geometriji. do17. Insistirao je na provjeravanju koliko je to moiguće.n. senzualizam i racionalizam. Pestaloci . Počinje da se naglašava formalni zadatak nastave. 1643.učenje napamet. U nastavi učenici moraju početi misliti. Srednji vijek . Matematika postaje dio opšte kulture.na latinskom jeziku.n. Objedionio i sistematizovao znanja iz aritmetike.um. Da se računa napamet. Džon Lok . izreka racionalista . Komenski je napisao još jedno djelo . Otkrićem nule stvarali su se uslovi za stvaranjem dekadnog sistema ( cifra ima apsolutnu i po mjestu pisanja)? U 8 v.e.zalaganje za očiglednu nastavu Komenski . Insistirao je na očiglednosti .e. Počinje sa matematičarem Reneom Dekartom (Dekartov pravougli dekadni sistem) Noćio je u Ulnu (Njumački grad) 10.p. Fridrih Frebel (njemac) . sa neimenovanim brojevima. Mnogo se vodilo računa o matematičkim problemima i načinu na koji se predaje. 6 .`` Prvi koji je napravio spoj algebra i geomatrije bio je Dekart. Mnogo je važan način na koji se uči a ne sadržaj koji se uči.Didaktika magna. Sa stanovišta metodike nastave matematike je značajan Dekart. Matematika još nije bila obavezan predmet u školama.

. Koja znanja treba da uđu u program a koja da se izbace. Da se ukine granica između aritmetike i geometrije. EPOHA SAVREMENE MATEMATIKE (danas) Konferencija u Meranu. (Meranska konferencija) na kojoj su se okupili metodičari matematike i matematičari..obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Buse je napravio veliki korak .. godine u Rimu da uporede rezultate gdje se šta i kako uradilo.došao je na ideju da uvede brojevne slike 3 ◦ ◦ ◦ 4 ◦ ◦ ◦ ◦ 5 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Disterveg . Nastavu treba povezati sa praktičnim životom. Šta je to što iz korpusa matematike treba da se nađe u programu. Vigotski. Utrli su put od konkretnog do apstraktnog mišljenja od indukcije do dedukcije i tako je razbijena dilema. Šta će ući u program? Kako da se uči? Koje metode da se koriste? Kako vrednovati?. Pijaže. Smatrao je da računanje napamet i pismeno računanje ne treba odvajati.Metodika vaspitno . Dogovorili su se da se za kratko vrijeme ponovo nađu 1908. u Italiji 1905. doprinjeli su svojim radovima u rasvjetljavanju mnogih problema. Da učenici u toku nastave treba da razvijaju intelektualne sposobnosti. 4. Zaključeno je da se pokuša uraditi korelacija nastave i drugih predmeta. Kolmagorov. 7 .osposobljavao je učitelje.učitelj učitelja .

Vaviloniji i naročito Staroj Grčkoj. Istorija MMO se dijeli na 3 dijela: 1. Epoha rađanja matematike – do VI Epoha elementarne metodike.n. Matematičko obrazovanje je bilo usmjereno na područje geometara. tj.Metodika vaspitno .p.e.e. O izvjesnoj organizovanosti govori se u Egiptu. 2.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO Matematika je jedna od najstarijih nauka. 8 . epoha konstantnih veličina . konstrukcije i sl. do završetka grčke vlade. Srednji vijek sa renesansom.od IV v. do XVII v. 3. 2. Savremeni period – počinje sa analitičkom geometrijom. Prve početke imamo u najstarijoj fazi razvoja čovječanstva – to je bilo stihijsko prenošenje iskustva sa starijih na mlađe.p. 3. Kolmogorov daje sledeću periodizaciju: 1.n. 4. Epoha promjenljivih veličina – od XVII do XIX v. Klasični – od VI v. Epoha savremene matematike – od XIX v.

u manjoj mjeri. Djeca treba da rade na očiglednom materijalu tako dugo dok ne budu u stanju da pređu na apstraktno mišljenje i računanje . Važni su brojni događaji: Meranska konferencija (1905. Nastava matematike treba da razvija kod učenika sposobnost matematičkog posmatranja i shvatanja. OSCD i UNESKO danas vode brigu o svim problemima. Na tom Kongresu insistiralo se na nekoliko stvari: 1. 5.) – prvi put je dogovoreno da se iz svih nauka izbace jednostavna. pod uticajem matematičara i psihologa. korelaciji nastave matematike sa drugim predmetima. U nastavi geometrije polazi se od posmatranja a tek onda da se zaključci izvode apstrakcijom. a s druge strane psihološkim zakonitostima djetinjstva. Od brojnih kongresa treba pomenuti IV kongres u Rimu 1908. koje su to grane matematike neophodne za opšte matematičko obrazovanje. što se ne može postići verbalnim shemama. kada se razvoj matematike strelovito odvijao. insistira se na praktičnoj primjeni sadržaja matematike.Utvrđivanje oblika i metoda rada koji omogućavaju najefikasnije i najracionalnije matematičko obrazovanje. god.Metodičare interesuje kakvo mjesto dati i na koji način odraziti tekovine matematike – šta unijeti u programe. 4.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAVREMENI TOKOVI U MATEMATICI OBRAZOVANJA Savremeni period je od Dekarta.Metodika vaspitno . matematičkih sposobnosti. Treba razviti sposobnost funkcionalnog mišljenja. 3. U novije vrijeme. Najzaslužniji su Veber i Vitman. zasnovana na logici matematike. 6. Poslije Meranske konferencije pristupilo se promjenama i nastava matematike je postepeno bliža životu učenika. Nastava matematike treba da bude zasnovana na dječijoj okolini i životnoj praksi i toj praksi i da služi. Uvažavajući zakone razvoja u nastavi matematike ne smije se prerano početi sa apstrakcijama. . Matematika ne smije postati cilj. Veoma veliki podsticaj za razvoj MMO dao je Pijaže. . već učenike treba dovesti u situaciju da sami uočavaju brojne odnose. parcijalna znanja. uklanjanje granica između aritmetike i geometrije. da se programi organizuju – razvijanje racionalnog mišljenja. 9 . 2. Kinela – njegova shvatanja doprinijela su unapređivanju nastave koja je.preuranjene apstraktne operacije vode formalizmu. godine. javlja se analitičko-sintetička koncepcija nastave matematike. s jedne strane. a nastava matematike sama sebi svrha. insistiralo se na proučavanju psiholoških osnova nastave matematike. Iz nastave matematike proisticao je program vježbanja i škola je. bila škola ``dila``.

predstavlja osnovu za svaki pojedinačni predmet – ukoliko je nastava razvijenija pruža osnovu za razvoj didaktike i matematičkog obrazovanja. Rezultati do kojih dolazi MMO se uopštavaju i bitno utiču na didaktička saznanja. MMO se oslanja na matematiku i pedagogiju dok je neki smatraju matematičkom. Opšta didaktička znanja se na poseban način koriste u vaspitnoj matematici. Sasvim jasno znamo da didaktika. Od brojnih nauka treba pomenuti matematiku. Određeni sadržaji su uslov bez koga nema i ne može biti MMO. tj. etiku itd.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ODNOS MMO PREMA DRUGIM NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA MMO. da odgovori na pitanje: zašto uvesti neku pojavu a ne nešto drugačije? 10 .  Osim toga. pedagogiju. b) MMO i pedagogija MMO u velikoj mjeri koristi rezultate pedagogije.Metodika vaspitno . Ovim shvatanjem se ukazuje na značaj matematike i pedagogije za MMO. najprije bez matematičke podloge koja omogućava postojanje MMO. S jedne strane MMO koristi saznanja do kojih su došle druge nauke i zahvaljujući korišćenju tih znanja povećava svoju djelatnost. Danas u našoj zemlji preovladava shvatanje da je MMO pedagoška disciplina .danas je prisutna tendencija sve većeg obuhvatanja svih institucija pedagoško oblikovanim obrazovanjem. a neki pedagoškom disciplinom. Veza MMO sa psihološkim naukama omogućava MMO da objasni nastavnu praksu . prije svega radi izbora određenih matematičkih sadržaja. i to onim dijelom koji je vezan za nastanak matematike. vrste škole. dedukcija i sl. filosofiju. kao i druge naučne discipline. Veza između MMO i didaktike izražava se kao odnos opšteg i posebnog. Ta veza sa psihološkim disciplinama daje psihološku podlogu za nastavu matematike i doprinosi da se proces učenja maksimalno racionalizuje. a) Odnos MMO i matematike Matematika je nauka o kvantitativnim i prostornim odnosima. Predmet pedagogije je vaspitanje i obrazovanje mladih u najširem smislu riječi.  Predškolska pedagogija . a zatim i korišćenja matematičkih metoda saznavanja (indukcija. Time se ukazuje na značajnu karakteristiku MMO koja predstavlja sintezu matematike i pedagogije ili metodičko obrazovanje predstavlja sintezu matematičkog i pedagoškog obrazovanja. kao opšta teorija nastave. Metodika nastave matematike je vezana sa matematikom. predškolsku pedagogiju.  Didaktika – iz MMO koristi praktično sve. uzrasta učenika. Iz ukupnog znanja matematike bira se jedan segment. Nastava matematike je proces vaspitanja i obrazovanja na matematičkim sadržajima. Mnogi smatraju da je MMO pedagoška disciplina. MMO je pedagoška disciplina koja ukazuje na način vaspitanja i obrazovanja putem nastave matematike. tijesno je povezana sa velikim brojem drugih nauka i disciplina i ta veza je dvostruka. nema dobre MMO koja ne polazi od psiholoških znanja i karakteristika učenika određenog uzrasta.  MMO je povezana sa istorijom. organizacije matematičkih sadržaja na kojima se ostvaruje nastavni proces. MMO uspostavlja vezu sa matematikom. Ta veza se označava vezom prvog reda. logiku. u zavisnosti od cilja i zadataka vaspitanja i obrazovanja. didaktiku. I sopstvenim dostignućima MMO vrši povratni uticaj.).

ali nisu dovoljno samostalni. etapu Pijaže dijeli na dvije: simboličko i intuitivno mišljenje. do 6. što ne znači da je sebično. preoperaciona (faza pripreme konkretnih operacija. Dijete nije u stanju za grupisanje mentalnih operacija – ono zaključke slaže jedne pored drugih. 2. godine) 2. MMO ima nekoliko osnova: 1. Osim toga. formira prve pojmove i predstave. nivo .svim primjerima što manje nebitnih svojstava. 11 . .biraju se oni primjeri kod kojih su zajednička svojstva izražena i ta svojstva su u granicama pojma koji želimo formirati. od 2.nivo formalnih operacija – mišljenje se u potpunosti oslobađa konkretnosti. 12. kibernetičke i saznajne osnove Pedagoško-psihološke – što svi koji se bave MMO treba da znaju kakve su mogućnosti djece. nezadovoljno je odgovorom.) i 3. nivo formalnih operacija (11 – 14 god. oblikovanje sredine koja će biti bogata .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kao što se vidi. . To praktično znači da se početno učenje mora shvatiti kao stvaranje uslova. nego djelovati svim raspoloživim reakcijama. Preoperativna faza – dijete uči isključivo na osnovu manipulacije stvarima. senzo-motorna faza (od rođenja do 2. od rođenja do zrelosti : 1. faza konkretnih operacija (7.Metodika vaspitno . kakvi su psihološki mehanizmi formiranja određenih pojmova.). tj. nivo osjeta – do 6. već jednostavno usredsređeno prema sebi. . faza formalnih operacija (od 11. pedagoško-psihološke. Savremena psihologija razlikuje 4 perioda. mladi su osposobljeni da zaključuju prema zakonima formalne logike. razvija se simbolička sposobnost. Ne samo pričati.) – mišljenje je vezano za konkretne aktivnosti i predmete. Brojnim eksperimentima Pijaže je pokazao da je praktična i misaona aktivnost djeteta uslov izgrađivanja početnih matematičkih pojmova. 3.Daju se brojni i raznovrsni primjeri. Dobro poznavanje psiholoških osnova djeteta nije da se uspješno stimuliše njegov razvoj. 1. nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. dijete traži uzroke. postavlja pitanja. godine 2. MMO je povezana sa nizom naučnih disciplina pa govorimo o njoj kao o interdisciplinarnoj nauci. ne povezujući ih. godine do zrelosti) Skoro identičnu periodizaciju dao je Pijaže (tri nivoa razvoja djeteta): 1. godine) 4. logičke. kako bi na osnovu tih saznanja mogli projektovati optimalni nastavni proces. 3. Saznati neki objekat ne znači slušati o njemu. izabrana podsticajima koji će dovesti do formiranja matematičkih pojmova. utvrdio je da predškolsko učenje djece nije učenje koje treba da se zasniva na verbalnom prenošenju znanja.12. . već da se razvoj ne sputava i ne guši. mora sebe motivisati na razvoj. učenika određenog uzrasta. već uticati da djeca manipulišu tim predmetima. Inteligencija djeteta je egocentrična. godine) 3. 2. nivo – nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. 4. tj.

površina (dva pravougaonika). ako napravimo valjak. Učenik u nastavi može da usvaja one pojmove za koje su već razvijene strukture ili je razvoj pri kraju.Metodika vaspitno . Vigotski uzima u obzir uzrasne karakteristike učenika – moramo ih poznavati ali ih se ne smijemo slijepo pridržavati. Vigotski smatra zonu narednog razvoja važnijom za intelektualni razvoj nego aktivnu zonu. Pijaže smatra da razvoj djeteta. a zatim unutrašnja. Reverzibilnost znači da za svaku operaciju postoji druga koja je simetrična i suprotna.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Pijaže – razvoj mišljenja . . Na takvom shvatanju izgrađena je tradicionalna nastava – da se prilagodi razvojnim mogućnostima učenja. Pijaže ističe da svaka mentalna radnja nije operacija.formira se matematički pojam i usvaja njegov nosilac.11. Reverzibilnost omogućava da se. -). Operacija je unutrašnja radnja. a zatim u drugom smjeru i tačno se vrati u početnu situaciju. koja polazi od rezultata prve i uspostavlja početni sistem. Metodički postupci – Vigotski predlaže sledeće etape: . radnja je najprije spoljašnja. Kod nekih trajno ostaju dva odvojena procesa.unosa (dvije kugle od plastelina. Učenje da prethodi razvoju. . Naredni razvoj je faza u kojoj dijete uz nečiju pomoć uspijeva da riješi zadatak. dijete se podiže na viši intelektualni nivo i prelazi sa onoga što ne umije – da umije. ispravniji put do njihovog odvojenog usvajanja – intenzivno usvajanje operacija omogućava da se između njih uspostavi funkcionalna veza. misaona ali nikada se ne gubi predmetni karakter. invarijantnost – vraćanje valjka u kuglu). obrađuju istovremeno. .ekvivalentnost (u dva skupa ima isti broj elemenata). U periodu konkretnih operacija. vremenski i funkcionalno. u nastavi matematike. Reverzibilnost povlači za sobom shvatanje invarijantnosti i konzervacije pojmova. Reverzibilnost podrazumijeva osobinu mišljenja da pređe saznajni proces.odlučijući preokret je 7 . . Vigotski smatra da takva nastava kaska za razvojem. Ova shvatanja su doprinijela koncepciji savremene nastave. . predmeta i znakova.dužina (dvije žice). Aktivni razvoj zahtijeva samostalno riješavanje i karakterističan je za već formalnu fazu.posmatra se i upoznaje neposredna stvarnost. Pravci operacije su samo različite kategorije zadnje unutrašnje operacije koju karakteriše to što se ne obavlja pomoću realnih slika. Eksperimenti su pokazali da intenzivno usvajanje operacija predstavlja racionalniji. . najprije u jednom.usvaja se znak za matematički pojam. inverzne operacije (+. Nastavnik treba da se orijentiše na procese koji se tek razvijaju a ne koji se završavaju. Vigotski.izdvajaju se određena matematička obilježja stvarnosti. Ona će postati radanja kada se nađe u uzajamnoj povezanosti sa drugim radnjama – na tome da čini sistem. god. Vršenje tih operacija: . prethodi usvajanju pojmova. Kada je dijete steklo reverzibilnost u mišljenju postaje sposobno za niz drugih operacija. U saradnji sa odraslim. 12 .Mišljenje i govor Korišćenje Pijažeovih za njegova shvatanja – razvoj čovjeka je usmjeren biološkim zakonima i na razvoj se ne može spolja uticati. Cjelina u kojoj se jedne operacije nalaze u simetriji sa drugim pomoću reverziboilnosti.

Bruner smatra da nastavu treba tako organizovati da djeca što češće manipulišu odgovarajućim objektima i da se što češće govorno izražava.Metodika vaspitno . Nanovo se traži put. 13 . stvaraju zakonitosti mišljenja u nastavi matematike. a u traženju tog puta služi se razumnim misaonim postupcima. Ovladavanje jezičkim formama je uslov za bavljenje matematičkim obrazovanjem – uslov za rješavanje matematičkih problema. da se odrede optimalni načini izgradnje nastavnog gradiva. operisanje brojevima se izražava govorom. Bruner smatra da se mora krenuti od manipulacije predmetima. Davidov i dr. Ne postoji jedan put i postupak kojim se mogu rješavati zadaci. ta manipulacija se mora pratiti govorom. 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Osim Vigotskog u razvijanju i bogaćenju postavki doprinos su dali Galjperin. Bruner je utvrdio da najbolje rezultate u početnom matematičkom obrazovanjupostižu ona djeca koja manipulišu materijom. Postavljena su 3 zadatka: 1. 2. utvrde uzrasne mogućnosti učenika.

Time se omogućava formalizacija apstraktnog pojma – taj pojam osim posmatranih obuhvata i sve druge primjere sa zadržanim svojstvima. broja. Ova 4 pojma su relativno misaoni procesi. I 7a II 14 a III a analiza 22 a = 440 sinteza od O = 2X + 6X = 96 X = 12 sinteza 14 . Specijalizacija je misaoni postupak prenošenja svojstava elemenata njegovog generalnog skupa na elemente njegovog pravog podskupa. to isto radimo i sa skupom elemenata. Izračunaj površinu. Mnogi se problemi rješavaju analizom i sintezom. Pomoću apstrakcije i generalizacije formiramo pojam tačke. Analiza u matematici ima 2 koraka – rastavljanje i uočavanje odnosa među elementima. ravni. Analiza je rastavljanje na djelove. izvodimo formule itd. a 7 puta veći trećeg.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ LOGIČKE OPERACIJE: APSTRAKCIJA I GENERALIZACIJA Apstrakcija je misaoni pstupak kojim se iz jednog ili više primjera (srodnih slučajeva) izdvajaju određena svojstva. Generalizacija je misaoni postupak kojim se uočena svojstva skupa proširuju na najširi skup sa tim svojstvima. Mnogo primjera bi se moglo navesti ako hoćemo ilustrovati apstrakciju i generalizaciju.Metodika vaspitno . Prvi od njih je 2 puta manji od drugog. a dužina je 3 puta veća od širine. a sinteza spajanje u cjelinu. KONKRETIZACIJA I SPECIJALIZACIJA Konkretizacija je misaoni postupak kojim se identifikuju primjeri sa svojstvima nekog opšteg pojma. svi X analiza duž 3X 2) Zadatak: Zbir 3 prirodna broja iznosi 440. a sva ostala se odbacuju. 1) Zadatak: Dužina obima pravougaonika 96m.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ANALOGIJA Analogija je zaključivanje po sličnosti. Dragan ima 2 dinara više nego Milan. Primjer: 1) Zbir brojeva je 30. Primjeri – zaključivanje po analogiji . Iz jedne poznate činjenice izvodi se druga činjenica.uslovi zaključivanja: 1) slična obilježja objekta moraju biti suštinska a njihov broj što veći. 3) ispravnost zaključivanja po analogiji se mora dokazati (naučno verifikovati) Zahvaljujući analogiji i učenici i učitelji mnogo griješe pa je neophodno biti oprezan. Jedan od njih je za 2 veći od drugog. Njena slabost je što smisao ostaje na istom nivou opštosti. i to na osnovu djelimične sličnosti među predmetima. 2) da različita svojstva objekata moraju biti nebitna i njihov broj minimalan. matematika može negativno da utiče na razvoj kreativnosti. Analogija ipak omogućava da na ekonomičan način uvedemo učenike u nova saznanja. Zajednička svojstva utvrđena za dvije pojave nazivamo pozitivnom analogijom. a Milan 14 dinara. Imamo 2 broja 2X + 2 = 30 2X = 30 – 2 X = 28 X= 14. Analogija kod nevještog učitelja može suviše da afirmiše pamćenje kod učenika. Zaključci do kojih dolazimo analogijom smisaono vjerovatno ne moraju biti apsolutno istiniti i njihovu istinitost možemo prihvatiti na osnovu provjere činjenica. Svojstva po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo negativna analogija. Ovakav zaključak je značajniji što je cjelokupno zaključivanje veoma prožeto analogijom pa je djeci lakše da zaključuju po analogiji. Kod definicija je često prisutno zaključivanje po analogiji. Ukupna zajednička svojstva nazivamo totalnom zajedničkom analogijom. Ukupnost svojstava po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo totalna negativna analogija.Metodika vaspitno . Tako. X+2=16 I X II X + 2 16 + 14 = 30 2) Milan i Dragan imaju 30 dinara. Izračunaj te brojeve. 15 . Koliko ima svaki od njih? Milan X 2X= 30-2 Dragan X+2 2X= 28 X=14 Dragan ima 16.

da li je zaključak izveden iz bitnih. Ova indukcija služi jasnijem sagledavanju nekog problema. Potpuna indukcija ima 2 odlike: 1) Zaključci izvedeni ovom indukcijom su tačni. 49. Ona je potpuno siguran oblik zaključivanja. 16. 36. rijetki su primjeri u kojima je moguće izvesti te premise da bi se došlo do zaključka. 4. 2. Postavlja se pitanje od čega zavisi stepen pouzdanosti? 1. uzrok ili neophodni dio uzroka te pojave. u suštini. 2. 1. Opšti stav naziva se zaključak .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INDUKCIJA Indukcija je misaoni postupak kojim se opšti zaključak izvodi iz pojedinačnih slučajeva. Metoda propratnih pojava – iz uvida u to da se neka pojava na određeni način mijenja uvijek kada se na neki poseban način mijenjaneka druga pojava. 7. reprezentativnost slučajeva – reprezentativniji pojedinačni slučajevi rezultiraju većom pouzdanošću uzorka. 16 . Metoda razlike – ako u slučaju. Metoda slaganja – ako više slučajeva istraživane pojave ima samo jednu zajedničku okolnost zaključuje se da je ta okolnost uzrok ili posledica te pojave. dedukcija mada po formi liči na indukciju. 2. Potpuna indukcija rijetko se koristi u nastavi matematike. 3. Indukcija se dijeli na potpunu i nepotpunu. To je. Ti slučajevi nazivaju se premisama. Ona nema posebni obrazovni značaj. Posebno je značajna metoda kauzalne indukcije – kojom se utvrđuju uzročno-posledične veze među pojavama. a više slučajeva u kojima se ta pojava ne događa nemaju ništa zajedničko. zaključuje se da između te dvije pojave postoji kauzalna povezanost. Bez obzira na slabosti ova indukcija ima značajnu ulogu u nastavi matematike. suštinskih karakteristika. uzrok ili neophodan dio uzroka te pojave. Primjer: Dokazati da se ni jedan kvadrat prirodnog broja ne završava cifrom 3 0. 25. da budu zajedničke sve okolnosti osim jedne koja se događa samo u prvom slučaju. Odlike ove indukcije su: 1. 9. zaključuje se da je ta okolnost posledica. zaključuje se da je ta okolnost posledica. posebna vrijednost je što se njome dolazi do novih zaključaka – taj zaključak ne sadrži samo poznate slučajeve . već i one nepoznate. ona je ekonomična. kasnijem formiranju stavova i sl. 4. U tome je njena najveća obrazovna vrijednost. Potpuna je takva indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni svi mogući slučajevi opšteg. 5.slaganja i razlike – ako više slučajeva u kojima se istraživana pojava događa imaju jednu zajedničku okolnost. zaključivanje je u izvjesnoj mjeri pouzdano. 2) Ako je veoma neproduktivna. Milove metode: 1. 0. 2. 3. 9. neekonomična. 81.Metodika vaspitno . u kome se istraživana pojava događa i u slučaju u kome se ne događa . 64. 6. Nepotpuna indukcija je indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni samo neki od pojedinačnih slučajeva. 1. 3. Njeno postojanje dugujemo Bekonu i Milu. 3. zavisi od broja pojedinih slučajeva – što je veći broj veća je pouzdanost. 4. Kombinovana . 8. Postoji i teorijska matematička indukcija – koristi se isključivo u matematici.

Matematika kao nauka je deduktivno zasnovana. Suština lokalne dedukcije – preko deduktivnog zaključivanja možemo doći do zakona.Metodika vaspitno . onda je i zakljkučak tačan. Primjeri:  Svi kvadrati su pravougaonici sa jednakim stranicama. Svi zaključci su logički povezani u niz i taj niz ima kraj.neposredno je ono koje se izvodi iz jedne premise: a = b. Deduktivni oblik zaključivanja najčešće se sastoji u tome da. ono što važi u opštem slučaju. Međutim. 2. Ako su tvrdnje. važi i za pojedinačno. svi pravougaonici sa jednakim stranicama su kvadrati (neposredno). 17 . svi rombovi su paralelogrami. a2 = b2 . 3. znači.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DEDUKCIJA Dedukcija je misaona operacija ili niz misaonih operacija kojima se istinitost nekog tvrđenja izvodi iz istinitosti prihvaćenih i ranije utvrđenih istina. Značaj i vrijednost dedukcije je u tome što se iz stava o opštem dolazi do stava o posebnom. Zaključivanje po dedukciji može biti neposredno i posredno: . Pravila deduktivnog zaključivanja: I Pravilo odvajanja II Pravilo kontrapozicije Ako je x => y onda je x => y ┐p => ┐r p => r III Tranzitivnost implikacije x => y y => z x => z Karakteristike deduktivnog zaključivanja: 1.posredno zaključivanje je takvo koje se izvodi iz dvije ili više premisa. iz kojih se izvodi zaključak (premise) tačne. svi rombovi su četvorougli (posredno). Kraj je poseban zaključak. na uzrastu od I do IV razreda nije moguća opšta dedukcija. ali se pri tom i opšte obogaćuje. Zato se ovdje pribjegava lokalnoj dedukciji.  Svi paralelogrami su četvorougli. Svaki zaključak izvodi se iz ranije prihvaćenih karakteristika.

...... nepouzdana i moraju se dokazivati......... Učenike treba osposobiti da koriste intuiciju u rešavanju zadataka. Intuiciju shvatamo kao skraćeni vid zaključivanja.. Primjeri:  Kojom cifrom se završava proizvod u kome se broj 7 pojavljuje kao činilac 100 puta? 7 x 7 x 7 . završava se brojem 1...... 49 x 49 2901 x 25 18 ..2401 1 Proizvod u kome se broj 7 pojavljuje 100 puta. 49 x 49 .Metodika vaspitno ...  I niz 1 + 3 + 5 + 99 II niz 2 + 4 + 6 + 100 Koji je zbir veći i za koliko? Veći je zbir II i to za 50.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INTUICIJA Intuicija je naslućivanje da se konkretni zadatak može riješiti na određeni način.... Intuicija se može zasnivati i na čulnom i na umnom saznanju... 7 x 7 x 7 49 x 50 2401... Rešenja do kojih se dolazi intuicijom su problematična........ Postupak dokazivanja mora biti rigorozan i doprinositi razvoju matematike razmišljanja.

svaki sistem se. ali se tu definicija ne zaustavlja.Metodika vaspitno . nije moguće definisati program upravljanja. sastaviti uputstvo na koji način će rad na času biti organizovan. upravljački sistem i upravljani sistem. Kroz ovaj pristup je mnogo lakše ostvariti obrazovne nego vaspitne zadatke. sredstva. da se tačno zna kako će se djelovati u datoj situaciji. u suštini. Ali. Tu se javljaju problemi jer. vrijeme korišćenja i sl. Ako je cilj jasno definisan onda je lakše napraviti program upravljanja. moraju se poštovati ova pravila. s pravom smatraju. metode. Mora imati razvojni sistem upravljanja. sredinu u kojoj se realizuje. Kibernetički pristup u početnoj nastavi matematike obuhvata cjelinu nastavnog procesa. Da bi rad bio uspješan mora postojati povratna informacija jer. Prema shvatanju kibernetičara. Opšti procesi upravljanja u svim oblastima nauke. Cilj upravljanja definiše društvo kroz zakonske propise. Mora postojati stalna informacija u upravljačkom sistemu o stanju u upravljanom sistemu i mora se upravljački sistem prilagođavati upravljanom sistemu na način na koji to zahtijeva povratna informacija. S obzirom da je nastava matematike sistem. zavisno od nje. jasnost cilja i upravljanje. ali naglasak daje na njegovu kontrolu. sastoji iz 4 elementa. Program upravljanja znači. samo to nije dovoljno jer nedostaje povratna informacija. u nastavi matematike. Mnogi. UPRAVLJAČKI SISTEM CILJ UPRAVLJANI SISTEM SREDINA Da bi sistem efikasno funkcionisao kibernetičari smatraju da cilj mora biti jasno definisan. nego svaki nastavnik definiše cilj za svaki čas. da nema nastave matematike ako joj jedna od osnova nije kibernetička osnova. teče i program predavanja. oblici rada. 19 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KIBERNETIČKE OSNOVE NASTAVE MATEMATIKE Kibernetika je nauka o upravljanju. Takvim pristupima se znatno obogaćuje nastava matematike i njen kvalitet podiže na viši nivo. Ima svoj cilj.

Pojam je misao o suštini nekog stvarnog ili zamišljenog predmeta. Pojmovi koje djeca stiču u nastavi matematike mogu se podijeliti na: . nezavisne od načina saznavanja. 20 . Razumijevanje uključuje mnoštvo misaonih aktivnosti. a složeni oni koji imaju dvije ili više oznaka. a u okviru većine drugih nastavnih disciplina usvajaju činjenice. Ona ne govori o težini tih pojmova.Metodika vaspitno . Razlika između činjenica i pojmova postoji i u razumijevanju. Razlika između činjenice i pojma ogleda se u tome što su činjenice empirijskog porijekla. Činjenica je iskustveno utvrđen ili utvrdljiv . nije dostupan čulnoj aktivnosti.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAZNAJNE OSNOVE MMO Osnovna razlika između matematike obrazovanja i obrazovanja u okviru drugih disciplina je u tome što djeca u procesu matematičkog obrazovanja usvajaju pojmove. Iz takve prirode činjenica i pojmova proizilazi razlika o načinu njihovog usvajanja. Nekada je kod učenika lakše formirati složen nego jednostavan pojam. Ova podjela je samo uslovna. Tako je usvajanje činjenica rezultat empirijskog. Tako je pojam prirodnog broja jednostavan pojam.jednostavne i . Činjenice se mogu učiti bez razumijevanja a pojmovi ne mogu. a usvajanje pojmova rezultat racionalnog saznavanja. objektivno postojeći odnos među predmetima (neki predmet ili podatak). a pojam nije realno postojeći objekat. Jednostavni pojmovi su oni koji imaju jednu oznaku.složene pojmove.

2. da se svaki pravac može neograničeno produžavati. osim teško mentalno zaostalih. prema jednostavnim pravilima igra.Metodika vaspitno . Savremeni matematičari kažu da aksiomi nisu tako ’jednostavni’. Leonov sistem aksioma (aritmetika): I II III IV V broj 1 je prirodan broj. postoje: . Bez napornog rada nema ni obimnih ni genijalnih matematičkih otkrića. Sistem aksioma mora biti potpun i neprotivuriječan. da od njih nema jednostavnijih. i koji za svako P sadrži P + 1 sadrži sve prirodne brojeve. Ne postoji dar za rad u nastavi matematike. Inteligencija se ne donosi rođenjem.spontana i vrlo jaka težnja za saznavanjem onoga što ga okružuje. Prvanović je postavio i postulate: 1. svaki prirodan broj ima svog sledbenika tako da je P = P + 1. 2. Lobočeski je napravio novu geometriju gdje prostor nema tri. otkriva činjenice. broj 1 nije sledbenik nijednog prirodnog broja. uopšte. Voditi učenika kroz kontinuiran niz adekvatnih aktivnosti koje ga ne skreću sa razvojnog puta njegove inteligencije.spontana i jaka težnja za stvaranjem i stvaralačkim radom. Često se koristi pojam pretpostavka od koje se polazi.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ AKSIOMI I POSTULATI METODIKE NASTAVE MATEMATIKE Hilbertova definicija matematike je igra koja se. Matematika je igra koja se igra po pravilima koje određuju aksiomi. maksimalno skraćuje i proširuje spontan razvojni put njegove inteligencije. . pravila i. ako je m’ = n’ onda je m = n. i prema oznakama koje nemaju nikakvo značenje. 3. nego četiri dimenzije. sam rešava problem i da stvaralački radi. svaki skup koji sadrži broj 1. U svakom djetetu. 3. Aksiomi su istine koje se ne dokazuju. Prvanović ističe 3 aksioma ( u MMO): 1. Matematičko obrazovanje je dužno da ubrzava. intenzivira učenikov intelektualni razvoj. I II III IV V da se kroz svake dvije tačke može postaviti prava. urođen je njen razvojni put. Prvi sistem aksioma je postavio Euklid – Euklidov sistem aksioma (Euklidova geometrija). Dopustiti učeniku slobodu da sam izgrađuje pojmove. svi pravi uglovi su međusobno jednaki. da se iz proizvoljnog centra sa proizvoljnim prečnicima uvijek može opisati kružnica. 21 . postoje samo ’jače’ ili ’slabije’ obrazovnomatematičke dispozicije. dvije prave presječene trćom sijeku se na onoj strani na kojoj je zbir tako dobijenih uglova manji od dva prava ugla.

njihovo značenje je složenije. Matematički pojmovi formiraju se po jednostavnoj shemi. Ta trajnost unutar predstava omogućuje kasnije procese prepoznavanja. mada su invarijantna svojstva slična. npr. što je štetno za nastavu. da bez prisustva objekta. MENTALNA SLIKA 3. ali se vezuju za njega kako nazivamo u metodici šumom. – predstava o stolu u nekom zabačenom selu je drugačija od predstave koju ima dijete u nekoj velikoj sredini (npr. koja nisu bitna za jedan pojam. jer klasifikuje sve stolove u jednu mentalnu sliku. Takvim određenjem jedna riječ se prebacuje na drugu riječ. Uporedo teče i drugi proces odbacivanja nebitnih svojstava. Oni se ne mogu formirati odjednom. Niz senzornih utisaka o tom predmetu stiču spontano. Djeca na ranom uzrastu spontano formiraju neke pojmove koji su vezani za bića i predmete iz njihove okoline. koso ili pravo i sl. Uočavajući što djeca stiču različite predstave o uglovima. Crteži koje djeca prave na ranom uzrastu najbolje pokazuju tu mentalnu sliku. stvori sliku tog objekta u svojoj glavi. Crteži koji ilustruju mentalnu sliku mogu biti različiti. I ovdje mentalna slika zavisi od geografskog područja. projektujući unutrašnje na objektivno i spoljašnje. Spontano i postepeno se njihovi senzori koncentrišu oko neprocjenjivih karakteristika pojma i oni stiču neku opštu predstavu o tom pojmu i prodiru u suštinu tog pojma. Sva ta svojstva. gledajući razne vrste drveća dijete uočava njihove zajedničke karakteristike. Jednu takvu predstavu prati ime sto koje se veže za sve stolove koje je vidjelo ili nije i to doprinosi izdvajanju pojmova u jedinstvenu klasu. IME. a ono se može smatrati osnovnim vidom klasifikovanja. jer je njihovo formiranje u većini slučajeva nemoguće kroz spontano izražavanje učenika. veličini itd. PRIMJERI U praksi je čest slučaj da se pojam izjednači sa jednom od komponenti. npr. taj proces je često dugotrajan. NAZIV. tj. Nju ne treba poistovjećivati ni sa jednom slikom koju realizujemo.Metodika vaspitno . Matematički pojmovi. Šum u našem životu označava sve ono što ometa dolazak i formiranje pojma. ZNAK 1. Kompleti karakteristika vezanih za misli.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMOVA Pojam je opšta ideja. a često se aktivno povezuje sa pojmovima van nastave. nego da crtanjem treba vidjeti samo način na koji se u procesu formiranja pojmova djeca spretno snalaze. formira mentalnu sliku i nauči njihova imena). Mentalna slika se odnosi na spontanost djeteta. šum kod prave je njen položaj kako je nacrtana. Matematički pojam ima 3 komponente (Marjanović) 2. sticanje mentalne slike. 22 . npr. Važno je istaći da je mentalna slika kvalitetnija ukoliko je u individualnom iskustvu više primjera. To je pojednostavljeno realna slika. Sam pojam ne posjeduje šum. ali koja ima tendencije da se projektuje smo na najvažnije karakteristike.

jedna fotografija – iz slike se mogu naučiti mnogi važni detalji jednim pogledom. Drugi simboli su proizvoljna forma čije je značenje dogovorom utvrđeno i nazivaju se konvencionalnim simbolima. kroz rimske. slova.. Ime je riječ iz prirodnog jezika. bez obzira da li je izgovorena ili napisana. Da bi bila što jasnija mentalna slika bira se primjer sa što manje šuma (skup od 3 tačke). npr. arapske cifre oblikom ne sugerišu brojeve koji omogućavaju. 23 . manje ili više vjerne grafičke interpretacije objekata i tada se zovu slikovna ili ikonička. Kod simbola se mogu javiti razne nedoumice. Većina pojmova se omogućava konvencionalnim simbolima koji ničim ne podsjećaju na suštinu pojma koji omogućavaju.Metodika vaspitno . elementa i sl. npr. Simboličko označavanje je značajnije zbog toga što povećava brzinu manipulisanja i mišljenja. simbol je oznaka imena. Pojam 3: primjeri su svi skupovi koji sadrže 3 lica. pojmovi se često označavaju dvojako: kako riječima iz prirodnog jezika tako i konvencionalnim simbolima: brojevi. jer su neki simboli. Mi dajemo naziv svim riječima i uvidimo simbol.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Svi matematički pojmovi se formiraju po navedenoj shemi i to je najvažnije. ta veza postoji donekle. Ne treba zanemariti ni pozitivna svojstva slike kao simbola.. dok. a to je 3. Međutim. matematički znaci. predmeta. Pojam je rezultat misaone aktivnosti i kao takav nije dostojan čulnom saznavanju.

Aktuelni program predviđa obradu materije iz teorije skupova (I . najveće otkriće nove epohe.god. a Hesman Vaje je teoriju skupova nazvao maglom nad maglama. 5) zahvaljujući slikovnoj interpretaciji sadržaja. pripadnost elemenata skupova i usvoje termine: skup. mada nisu eksplicitno navedeni u programu.Metodika vaspitno . a i praktično provjereno. Olakšava se put kojim se formira pojam broja. Pri izdvajanju skupova vodi se računa o tome da učenicima bude jasan ključ po kome je izvršeno izdvajanje elemenata u neki skup. 2) operacije nad skupovima . Cilj je da se skupovi koriste kao didaktički materijali za formiranje drugih pojmova. učenici se brže osposobljavaju u apstraktnom mišljenju sagledavanjem cjeline itd. Ako se posmatra ili analizira program matematike ne može se zamisliti bez prisustva pojava iz teorije skupova. podskup i elementi. I pored tako duge tradicije. pri čemu treba aktivno koristiti riječ skup ili element skupa. Danas se smatra da pojava teorije skupova označava početak moderne matematike. Moraju znati da opšti skup. Tvorac teorije skupova je danski trgovac Kantor. Ona je podređena izučavanju drugih sadržaja i koristi se u formiranju drugih pojmova. Formiranje pojmova iz teorije skupova se. 6) Teorija skupova omogućava lakše uopštavanje i elastičniju obradu mnogih sadržaja u matematici.Tu teoriju savremenici su različito dočekali. ali se traži da navedu skup nejednačine.U II razredu sadržaji se proširuju i traži se da učenici moraju da koriste znak za skup i pripadnost elemenate skupu. Rasel je smatrao da je teorija skupova. Anri Penkavc je sarkastično izjavio da je Kantorova bolest od koje treba liječiti matematičare. Teorija skupova postaje metodološki i metodički princip. Razlozi za uvođenje skupova su: 1) pojam prirodnog broja se može izvesti na primjeru skupova. pridruživanje elemenate i razlikovanje skupova sa istim ili različitim brojem elemenata. teorija skupova se počela razvijati tek u drugoj polovini XIX v. 3) teorija skupova – predstavlja osnovni rečnik savremene matematike.U I razredu zadatak je da učenici uočavaju razne primjere skupova.IV razreda): . Njime su se ljudi služili i prije nego što su znali za pojam broja. zasniva na igri i praktičnim aktivnostima učenika na konkretnim primjerima. podskupova.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SKUP KAO NAJOPŠTIJI POJAM KLASIČNE MATEMATIKE Pojam skupa je stara tekovina materijalne kulture čovjeka. 4) eksperimentima je dokazano. a Hilbert je rekao da nas niko ne može istjerati iz raja koji je Kantor napravio. da već u početnoj nastavi matematike učenici sa lakoćom usvajaju određene pojmove u teoriji skupova. . On je svoje prve radove i prva istraživanja iz ove oblasti počeo 1879. Njeno uvođenje u program približava nastavu matematike matematici kao nauci.omogućavaju da se rad sa brojevima očigledno zasniva.Sadržaji iz oblasti skupova prisutni su i u III i IV razredu. 24 . odnosno intuitivno posjeduju mnoge pojmove o skupu. navođenjem članova ili svojstava. pri tom. vjerovatno. .

Možemo posmatrati razne slike. to nas oslobađa obaveze da ga definišemo. a matematički skup označava i ono što je mnogo i ono što ima samo 1 element ili jedan (prazan) skup.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OZNAČAVANJE SKUPOVA Učenici u svakodnevnom životu termin skup ne čuju tako često.. Tek poslije realnih primjera prelazi se na misaono formiranje skupova prema datim svojstvima. Zato je pogrešno da neko. objekte iz neposredne okoline. Taj pojam ima malo zajedničkog sa skupom u metematici. skup cvijeća i sl.: 1) razlika je u tome što u običnom govoru skup označava nešto što je mnogo. Kada je riječ o formiranju pojma skupa. a to nije skup u matematici zato što se ne može tvrditi ko čini taj skup. Taj proces formiranja pojmova je dugotrajan. jer učenici još nisu njima dovoljno ovladali pa im to pravi dodatne probleme. ali treba biti oprezan pri navođenju svojstava. Međutim. Kad god je moguće prvo navoditi primjere iz porodice. Ali. riječ skup uglavnom označava predmete koji su jedan uz drugi. S obzirom da je skup osnovni pojam teorije skupova. metodički je opravdano da se taj pojam izvede iz prirodne situacije i jezika. glavni gradovi država. govori o raznovrsnim i istovrsnim skupovima. pod skupom podrazumijeva samo ono što ima iste elemente (skup ljudi. Svaka riječ ide prirodno uz određene elemente. u običnom govoru.) dok u matematici skup može biti sastavljen i od različitih elemenata. i pored toga. ali. 2) razlika je u tome što se. 3) razlika je i u tome što. a matematički skup mogu činiti planete sunčevog sistema . sasvim spontano. a onda pitamo koliko taj skup ima elemenata. Neprirodno bi bilo da kažemo jato cvijeća. igračke i namještaj u kući ili školi. Ne treba mnogo navoditi skupove čiji su elementi brojevi ili slova. Istovremeno sa usvajanjem termina skup usvojeno je u program i termin elementi. u matematici nije. Pitamo djecu koliko ima cvjetova. Jednostavno. jer. Ispravno je navoditi one skupove čiji su elementi oni o kojima učenici već imaju neko iskustvo i sa kojima su u dodiru. ali nije neprirodno reći skup ptica. ptica i sl. ono što je u običnom govoru skup. iako su prostorno udaljeni: 4) razlika je u tome što ponekad. u udžbenicima i literaturi se može naći da je skup množina objekata sa nekim zajedničkim svojstvima. Najvažnije za učenike je da shvate skup kao tvorevinu proisteklu iz realnosti a ne kao vještačku tvorevinu. a skup je određen samo ako se odrede njegovi elementi. Što više različitih primjera da se dobije mentalna slika šta je to skup i elementi skupa.Metodika vaspitno . skup može imati i elemente koji nemaju zajedničko svopjstvo. odjeljenja. svežanj ptica i sl. interpretirajući pojam skupa. djeca prihvataju riječ skup. ispred zgrade filozofskog fakulteta je skup studenata. u njihovoj svijesti postoji donekle izgrađen pojam koji se uslovno može nazvati skupom. 25 . u običnom govoru. Matematičari o skupu govore samo onda ako utvrde da li neki elementi pripadaju ili ne pripadaju određenom skupu. a to su riječi koje proizilaze iz svakodnevnog govora i tražimo od učenika da imenuju elemente. od skupa ne možemo naći jednostavniji pojam. Npr.

Pažnju treba posvetiti redosledu grafičkog prikazivanja. zato prilikom zadavanja zadataka treba praviti različit raspored. a pripadaju skupu A . Njime se samo označava skup. Opisivanje elemenata – takav način se primjenjuje u situacijama kada skup ne možemo izraziti navođenjem svih elemenata.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Postoje 3 načina obilježavanja skupa: 1. {2}} – skup ima 3 elementa. njegovi elementi nisu djelovi tog skupa (npr. mogu se obilježavati navođenjem osobina koje imaju elementi skupa. Ako je neki objekat element skupa.b C . 4}. {2. kako bi učenici shvatili da on nije važan. Da li je broj 2 element skupa? – Ne pripada ovom skupi jer je ovo skup skupova Prazan skup { } ili Ø ili { Ø } Skup koji ima 1 element skupa naziva se jednočlani ili jedinični skup. a. 2}. mogu se obilježavati navođenjem elemenata skupa. D} – skup ima 2 elementa Zadatak: Koliko elemenata ima riječ matematika? Ima 6 elemenata. b. Slovo nije element skupa. Kada se skup predstavi slikom insistira se na tome da li pojedini elementi pripadaju ili ne .Metodika vaspitno . 3. nego tačka. c} – skup ima 3 elementa A = {A. a njihovi elementi malim. Primjer: A = {{1. pa tek onda liniju oko tih elemenata. 3. bicikl – točak nije element tog skupa) A = {D. b}. skupovi se mogu obilježiti slikom. već ga moramo zadati opisno: A = {x/4 ili y?? ≤ 1 000 000} A ={sve djevojčice naše škole} Koji će se način primjeniti zavisi od konkretne situacije. Prvo treba nacrtati elemente skupa. Navođenjem elemenata skup se označava: A = {a. Skupovi se obilježavaju velikim slovima. D}– skup ima samo 1 element A = {a. Skup ne zavisi od rasporeda elemenata. 2. . 26 .

Suština je da učenici shvate da je ovaj skup ujedno i element skupa dječaka u odjeljenju.{ Ø }. 2. porodica skup djece.{1. .{1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM PODSKUPA Posmatra se npr.{1. 2. Važno je da učenici uoče da je svaki skup podskup sam sebi. Primjer: A = {1. 3} 27 . 3}. skup dječaka u .odjeljenju. 2}. Očigledno je da je ovaj skup sastavljen od 2 skupa a oni dalje naglašavaju da je riječ o podskupu skupa krušaka – on je samo podskup voća.{2. Ili npr. A 3 . Slučaj da su elementi jednog skupa ujedno i elementi nekog drugog skupa onda govorimo2o . 3} Podskupovi: {1}. a zatim se posmatra drugi skup. . z Kada se ovako formira pojam podskupa onda učenicima damo jedan skup i tražimo da potraže sve moguće podskupove toga skupa.podskupu toga skupa.Metodika vaspitno . a drugo da je prazan skup podskup svakog skupa. a to su 7 dječaci koji sjede do prozora.{3}. 3}. Česta je grška učitelja: A .{2}.

Tek kada učenici do kraja upoznaju ekvivalentne skupove treba ih upoznati sa neekvivalentnim.. učenici prvo moraju upoznati sam postupak pridruživanja. A ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ B . Treba im primjerima u svijest ugrađivati da je ekvivalentnost relacijaekvivalencije i da ima 3 osobine: refleksivnost. ali tako da ostane nepridruženih elemenataPridruživanja treba da proizilaze iz neposredne okoline i učenikovog iskustva (svaki učenik ima stolicu. onda je i skup A ekvivalentan skupu C. a skup B ekvivalentan skupu C.važno je u ekvivalentnosti da sve ide redom i da se strelice ne poklapaju.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UPOREĐIVANJE SKUPOVA Može se vršiti na 3 načina: 1) pogledom 2) prebrojavanjem i 3) upoređivanje pridruživanjem Treći način je najčešći i tako se dobija odgovor na pitanje da li dva skupa imaju jednak broj elemenata ili jedan ima više ili manje. Treba pronaći više primjera (npr. Pirtanja treba postavljati tako da ova svojstva dođu do izražaja.refleksivnost – znači da je svaki skup ekvivalentan sam sa sobom. A B ▲ ■ ■ ♥ . simetričnost i tranzitivnost. Ne treba ići na preskok (2. 5). više putnika nego sjedišta u autobusu).Metodika vaspitno . stvarima. . Pridruživanje se može pokazati riječima.simetričnost – ako je skup A ekvivalentan sa skupom B. Da bi mogli upoređivati skupove pridruživanjem. učenici 19 – pridruži učenicima stolice). da se izbjegne mehaničko pridruživanje 28 .tranzitivnost – ako je skup A ekvivalentan skupu B. . U tom cilju se razgovara sa učenicima o realnim situacijama u kojima se pridruživanje javlja kroz igru (stolice 20. Prvi korak je uočiti dve ekvivalentna skupa a zatim 3. Treba nastojati da svaki učenik što više puta izgovori te riječi. 5. . Upoznavanje sa neekvivalentnim skupovima takođe se vrši pridruživanjem.. onda je i skup B ekvivalentan sa skupom A. 4. Kada navedete primjere treba pitati i učenike da navedu neki primjer. Ako se utvrdi da se dva skupa mogu uzajamno jednoznačno preslikati onda za nih kažemo da su ekvivalentni ili istobrojni.onda trba uvoditi pridruživanje koje nije po redu. aktivnostima i gramatičkim putem. ali svaka stolica nema učenika).

Redosled navođenja elemenata je irelevantan zajednakost skupova. simetrična i tranzitivna. npr. I brojno i realno elementi moraju biti jednaki. Ako su dva skupa ekvivalentna. 29 . ključ. Nova relacija je relacija ekvivalencije što znači da je refleksivna. a ako su jednaki onda moraju biti ekvivalentni. Imamo 3 dječaka koji se igraju u dvorištu i ta 3 dječaka uđu u učionicu. Beograd je glavni grad SCG.Metodika vaspitno . nož} Napomena: u skupu su ovi predmeti nacrtani! Dva skupa su jednaka samo ako su oba sastavljena od istih elemenata . R:A=A S : A = B = >B = A T: A = BČ B = C = >A = C Ove termine ne upotrebljabamo. ali navodimo primjere da bi učenici shvatili ove relacije. Zadatak: Učenici treba da izdvoje crvene i žute žetone i naprave 2 skupa. Treba početi sa primjerima. oni ne moraju biti isti. Jednakost skupova se označava znakom =.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM JEDNAKOSTI SKUPOVA Teže je uvesti ovaj pojam nego upoređivanje. To su dva ista skupa ili: ◦makaze ◦ključ ◦nož = {makaze. Svaki skup je jednak samom sebi.

CBA = {4. 5}. A = {1. B \ A = {4. c) članovi recitatorske sekcije. 2. 3}. 5} KOMPLEKSNOST SKUPA CBA – kompleksnost skupa A u odnosu na skup B su oni elementi koji ga dopunjuju do unije. Presjek čine svi elementi zajednički u oba skupa AČ B = {3} Razlika skupova: A\ B = {1. Svi elementi prvog skupa u A U B = {1. 2}. 3. U jednom odjeljenju ima 30 učenika. 2. A B ◦1 AUB ◦1 ◦2 ◦3 ◦3 ◦4 ◦5 ◦2 ◦3 ◦4 ◦5 Ako dva skupa nemaju ništa zajedničko onda su: disjunktivni skupovi.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OPERACIJE SA SKUPOVIMA Unija dva skupa (U). R L 7 11 12 30 . 18 su članovi recitatorske a 23 članovi literarne sekcije. 5} Z℮ A CAB = {1.Metodika vaspitno . 4. B = {3. 2} Z℮∕ B Zadatak. b) članovi samo literarne sekcije. 5}. Odrediti kojiko učenika su:a) članovi obje sekcije. 4. oni koji su iz drugog skupa. a nisu u prvom.

formiranje broja 1 i 2 2. Senzualisti smatraju da je porijeklo pojma u našim čulima. 3) brojevni. Npr. za broj 3 nojeva šapa. Pet je pristupa: 1) verbalni. kroz manipulisanje oznakama. Pristalice perceptivnog pristupa smatraju da se posmatranjem uspostavlja veza između fizičke strukture objekta i mentalne strukture koje se formiraju na osnovu posmatranja. U tom periodu se smatralo da se pojam prirodnog broja može izraziti izgovorenom ili napisanom riječi. Metodika matematike pokazuje različite pristupe formiranju pojma prirodnog broja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA PRIRODNOG BROJA To je jedan od najvažnijih zadataka početne nastave matematike. Može se zaključiti da su brojevi 1 i 2 nastali isključivo neposrednim zaključivanjem. Ovaj pristup je neodgovarajući jer brojevi nisu riječi. Njih su konstituisali Born (???) i dr. za broj 1 pokazati na Sunce. Prirodni broj je osnova za dalji rad u matematici. ruke. Zasnovan je na senzualističkoj filozofiji Loka. 1) Verbalni – pristup dominira u srednjovjekovnoj nastavi i periodu renesanse. Ostaci toga vjerovanja su intenzivno prisutni i danas u narodnim predavanjima (???). za broj 5 prsti ruke itd. karakteristika mnogo vezuje se za broj 7. U drugoj fazi. Smatralo se da se. kako bi se stekle predstave o nekom broju i apstrakcijom došlo do opšteg pojma. Ostali brojevi su rezultati brojeva i računanja. 2) perceptivni. Riječ je samo ime broja. formiranje beskonačnog niza prirodnih brojeva. Sledbenik je onaj činilac koji je omogućio da se od neposrednog posmatranja može formirati beskonačan niz. Razvoj prirodnog broja je prošao kroz 3 faze: 1. formiranje brojeva do 6 3. 4)skupovni i 5) kombinovani. Brojevi od 3 do 6 nastali su neposrednom opservacijom i sledbenikom. Sastavljene su iz kružića čiji se sadržaj može jednim pogledom obuhvatiti: Bornove slike: ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Bitno obilježje ovog pristupa je što više posmatranja. mogle su biti posmatrane i brojevne slike čiji su elementi jednostavni. slike tih objekata i ono što je karakteristično. Kao predmet posmatranja mogli su se uzeti različiti objekti raspoređeni u prostor. prije svega sabiranja. za broj 2 na oči. shvata njihovo značenje. krila ptice. Zajedničko obilježje za prve dvije faze je upotreba karakterističnih skupova. 2) U XIX v.sledbenik. noge. Treću fazu karakteriše nastanak pojma . Nila i dr.Metodika vaspitno . Se javlja drugi pristup koji se zasniva na shvatanju po kome su percepcije i predstave osnove za formiranje pojma prirodnog broja. nastanak pojma broja koji je za jedan veći od prethodnog. U prvoj fazi razvoja sve skupove ljudi smatraju i podvode pod pojam – mnogo. Prednosti nad verbalnim pristupom su što unosi očiglednost 31 . za boj 4 kandže ptice.

a zanemaruje se aktivnost kao što je učenikovo manipulisanje skupovima. Ovaj pristup je. a brojevne slike ne omogućavaju to shvatanje. Zasnovan je na Peonovim (Leonovim???) aksiomama.do broja se dolazi polazeći od skupova. i potiče od Fregela (?) i Rasela. ne uspostavlja se veza sa skupom. Apstraktno mišljenje se ostvaruje u procesu odbacivanja nevažnih pojmova i prednost je što on uvažava uzrasne razlike učenika i omogućava im da svoje mišljenje podkrepljuju operacijama sa konkretnim objektima.broj se ne vezuje za realnost.broj se poistovjećuje sa brojevnom riječi. . 3) Brojevni pristup – pojma broja se izgrađuje brojanjem i aktivnostima sa brojevima. Metodičari ovoga pristupa smatraju. Polazi se od pretpostavke da većina djece već zna da broji i da to manje treba uzeti za osnovu. U istom su rasporedu pa se tada broj poistovjećuje. Živo opžanje se ostvaruje u procesu posmatranja i manipulisanja. Zbog toga se. označavaju svojstvo brojevnih skupova. ovako formirani pojam. odnosno pomoćuekvivalentnog skupa. matematičkog karaktera. Najveća slabost je što su brojevne slike statične. klasu ekvivalentnih skupova – zajedničko svojstvo te klase je izraženo koordinativnim brojem. Ako se promijeni raspored slike to više nije taj broj. . . apstrahujući nevažna i generalizujući važna svojstav. Glavna obilježja su: . zahvaljujući brojevnoj pravoj.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ u nastavu matematike. aksiomatski. . Koordinatni broj jediničnih skupova je 1. ako posmatramo skup od 2 elementa i sve moguće skupove koji su njima elementi.očigledna podloga za brojanje je brojevna osa. kocke. Nedostatak je što se pojam broja formira posmatranjem statičnih brojevnih slika. stavra bolje uslove za usvajanje pojma prirodnog broja. a koordinatni broj praznog skupa je 0. Obilježja ovog pristupa su: . 32 .pojam broja izvodi se iz realnosti i lako se u njoh primjenjuje.koriste se različiti didaktički materijali. otežano primjenjuje u realnosti i otežano se formiraju odnosi među brojevima.Metodika vaspitno . ovaj pristup je usklađen sa dijalektičkim putem sticanja znanja. . i zajednički im je koordinatni broj 2. Treba računati na to da se broj 1 uzme dovoljan broj puta kao dobrojenik. Brojevna prava je očigledan pristup: ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 Ovaj pristup je. . Prednost ovog pristupa je: omogućava da se pojam broja izvede iz objektivne realnosti – osnovna ideja mu je da objektivnom broju nađemo odgovarajući primjer iz realnosti. da se brojanjem može formirati pojam svakog prirodnog broja.do pojma broja dolazi se brojanjem. Tako npr. Otežano je i razumijevanjeinvarijantnosti broja elemenata u skupu. Pristalice ovog pristupa smatraju da međusobno ekvivalentni skupovi čine tzv.da se broj shvata kao svojstvo konačnih skupova. 4) Skupovni pristup je zasnovan na shvatanju da se pojam broja može izvoditi radom sa skupovima. kuglice. Osim toga. . ako dijete već poznaje pojam broja. plodovi i sl. u suštini.brojevne riječi dobijaju ispravno tumačenje. ali nije dovoljno za formiranje pravih brojeva. Javlja se početkom XX v.

. postepeno smanjujemo. a ostale brojevnim pristupom. 33 . prema zadatom broju. a neki. a ostale brojevnim.skupovi se formiraju iz didaktičkih materijala. Neki metodičari smatraju da je dovoljno prvih 5 brojeva uvesti skupovnim pristupom. Drugi smatraju da prvih 10 brojeva treba uvesti skupovnim pristupom.skupovni pristup obezbjeđuje materijalističko shvatanje pojma broja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . jednostavno odvoje određeni broj predmeta koji kasnije. 5) Kombinovani pristup – metodičari matematike danas smatraju da pojmove prvih brojeva treba formirati skupovnim. a misaona aktivnost postaje veća. Do datog broja se koriste razne vježbe u kojima učenike stimulišemo da.Metodika vaspitno . Može se ići i do 10 ako je sastav odjejlenja takav u razvijanju sposobnosti učenika. prva varijanta je dovoljna (brojevi do 5). i da brojeve do 20 treba tako uvesti. Taj rad ima za cilj da učenicima omogući prelaz iz područja čulnog u područje racionalnog saznanja. Skupovnim se stvaraju uporišne tačke za dalje formiranje pojmova. Poznajući naše učenike.

naučiti učenika da piše brojeve. zalažu se za podjelu ovog bloka na 2. oduzimanja i znakova za njih.Metodika vaspitno . Jedino neslaganje nastaje kada je u pitanju prvi blok. Obraditi ovaj blok znači: . do 10. 2 člana i 5 članova skupa. . Tako neki metodičari. Oni pogledom razlikuju i one skupove 3+1. .. kroz razgovor sa svakim pojedinačno.. a osnova za uvođenje znakova relacija i uvažava prethodno znanje i aktivnost učenika. kao Marojević. slika. Zalažući se za blok brojeva do 5 Marojević ističe da djeca pogledom razlikuju 1 član. U svakom sledećem bloku primjenjuju se prethodna znanja i dalje proširuju. BLOK BROJEVA DO 5 Prvi kontakt sa učenicima koristimo da steknemo predstavu o tome šta imaju učenici. do 1000 000. . do 100. Drugi korak je pokazivanje slika.upoznati značenje znaka za relaciju veće....naučiti učenika da broji. jednako.osposobiti učenike da rešavaju zadatke u okviru ovog bloka. 3+2. 1.upoznati operacije sabiranja..jedna vaza . metodičari su jedinstveni. Kada je riječ o upoređivanju početnih blokova brojeva. . po analigiji prenosimo na sledeći i samo ih proširujemo. knjiga i sl.formiranje brojeva. do 5 i do 10. . Ti blokovi su: blok brojeva do 10. 4+1 a to je osnova za računske operacije. . U tim prvim koracima akcenat nije na računskim operacijama već uvježbavanje pisanja brojeva i formiranja pojma broja. Oni koji se zalažu za blok do 10 ističu da je to u skljadu sa matematičkom sistematikom i da je on dovoljno širok za početno upoznavanje sabiranja i oduzimanja. manje.sledeći korak je kada uz sliku pišemo odgovarajući broj 34 . Blokovi se uvode u sadržaje matematike koje obradimo u jednom bloku. Traži se da učenici u govoru stalno potenciraju riječ – jedan..).. skupova koji imaju 1 element. 10 je i prirodna cjelina za dekadni brojevni sistem. Tražimo od učenika da sami pronađu takve primjere. . .formirati pojam svakog broja od 1 do 5. do 1000.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POČETNI BLOKOVI BROJEVA To su neki okviri u kojima nastavnik na datom uzrastu treba da se kreće.ovaj pristup obavezuje učitelja da održi 5 časova iz ove oblasti..mora se poštovati opšta shema. Formiranje pojma broja 1 uočavamo skupom koji ima 1 element (učitelj. Drugi opet smatraju da to treba da ostane blok brojeva do 10.1 . . do 20...

Od učenika se traži da sami daju primjere.) Didaktički materijali omogućavaju vizuelizaciju matematičkih objekata koji su. to je najlakši način koji obezbjeđuje vizuelnu. razlika je što se kasnije ne mora navoditi toliki broj primjera. Kada je u pitanju broj 2.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Onda učenici shvataju da brojem 1 označavamo apstraktni pojam. 2) Naučiti učenike da broje – brojanje po redosledu dolazi onda kada učenici steknu pojam broja. tekstualnu i kinestetičku percepciju predmeta. Pri prebrojavanju elemenata važno je insistirati da učenici spoznaju koliko ukupno ima elemenata. Mogu se koristiti i drugi didaktički materijali (štapići. Istraživana je i fizička aktivnost. najbolje je početi sa primjerima skupova koji su u paru (cipele. treba im dati predmete koji se ne mogu pomijerati da ne bi došlo do slučaja da ponovo pomjere predmet. Pored opšte sheme za brojeve 3.). žetoni i sl. Na isti način se formiraju i prvih pet pojmova broja u predškolskim ustanivama. 35 . Učenici potpunije shvataju suštinu brojeva. Kasnije se prelazi na primjere koji nisu prirodno vezani. Opšta metodička shema u svim slučajevima je ista.Metodika vaspitno . 4 i 5 treba koristiti određene brojevne slike: ◦ ◦ ◦ 2+1=3 ◦ ◦ 2+2=4 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ 3+2=5 Ujedno se stvaraju osnove za upoznavanje operacije sabiranja. Učenici tako stiču znanja o povezanosti riječi i broja elemenata. apstraktni. Prilikom osposobljavanja učenika za brojanje treba se pridržavati sledećeg postupka – brojanje predmete pomicanjem. Isto je i brojanje dodirivanjem. rukavice i sl. predmeti se ne pomjeraju. po prirodi.

To mogu biti razni didaktički materijali ali se bira ono što je učenicima blisko. Drugi korak je upoređivanje brojevakoji su karakteristični za te skupove. = ■ ■ ■ ◦ ◦ 4> 3 3 I korak II korak III korak 4 Insistira se da učenici izgovore npr. broj 4 je veći od broja 3 ili 2 3 2< 3 Kada se prevaziće faza skupova prelazi se na brojevnu polupravu. Treba insistirati na tome da je riječ dva 36 . <. Rezultat treba da bude shvatanje činjenice da je broj na polupravoj sa lijeve strane uvijek manji od broja sa desne strane. < i >.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RELACIJE BROJEVA DO 5 Uvijek se po nivou razredne nastavepolazi od upoređivanja skupova konkretnih predmeta. To treba i govorom ovladati: ’’Broj 1 je manji od broja 4 jer je sa lijeve strane na brojevnoj skali’’. ■ ◦ Treći korak je upoznavanje relacijskih znakova >. ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 Relacija jednakosti se uvodi tek poslije relacije jednaka broju 2.Metodika vaspitno .

Novija shvatanja pokazuju da je izgleda djelotvorniji prvi postupak. a nepoznata je unija i zbir tih brojeva. odrede se njihovi koordinatni brojevi. tj. ▲ ▲ 2 1 3 2 1 37 . Prvi znači rastavljanje različitih vrsta elemenata. Kada je riječ o združivanju dva skupa karakteristično je da.Metodika vaspitno . skup 5 olovaka.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA SABIRANJA PRIRODNIH BROJEVA Uvodi se tek poslije uvođenja relacija. U tom smislu učenici shvataju da je 4 = 3 + 1 i obrnutozdruživanje 3 + 1 = 4.. Ponekad je korisno da. Manipulisanje može biti dvojako: a) rastavljanje skupova na njegove podskupove. a to je da do pojma sabiranja u bloku brojeva do 5. tj. Postoje dvije etape u uvođenju sabiranja: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I Etapa implicira osnovno metodičko pravilo. nago zbrajanjem 2 broja. suprotne računske operacije. Osnovni cilj je da osposobimo učenike da razumiju odnos između cjeline i djelova te cjeline.. skup jabuka. Kad stvorimo takvu situaciju organizujemo manipulisanje sa skupovima. nakon rastavljanja skupa ’C’ obzirom na brojevne odnose > ponovo vršimo združivanje elemenata i na taj način se vraćamo na početni položaj. zatim slijedi zapis a + b i tek na kraju iznalaženje zbira a + b = c. Rastavljanje skupova na podskupove radi se zato da se učenici osposobe da kasnije mogu brojeve rastavljati na njihove cjeline. b) brojevne odnose – npr. Treći korak se odnosi na objedinjavanje ova 2 disjunktivna skupa i koristi se znak jednakosti. skupa i podskupa. a drugi rastavljanje elemenata iste vrste. ako imamo dva disjunktivna skupa. uniju. sabirajući. b) imamo dva skupa i vršimo njihovo združivanje. Ovdje je važnije da se do zbira dva broja ne dolazi zapamćivanjem. To je prva računska operacija koja se usvaja. tj. Skup na podskupove možemo rastavljati s obzirom na: a) logičke odnos – npr skup djevojčica. Na osnovu toga izvodimo zapis za zbir i uvodimo znak za operaciju. To daje bolje rezultate kada se radi odvojeno. moramo doći na taj način što ćemo stvarati konkretne situacije koje nam daju povod da operišemo. Danas se u većini zemalja istovremeno uvodi pojam sabiranja i oduzimanja ili množenja i dijeljenja.

Zadaci pogodni za sabiranje i oduzimanje su brojanje unaprijed i brojanje unazad. za koliko je više na prvoj nego na drugoj? FORMIRANJE BROJA ’’0’’ (’NULA) Obrađuje se na kraju obrade bloka brojeva do 5. Ovdje se teškoće javljaju kada treba dodati 2. Metodičari zaj postupak treba da osmisle da učenici zbir 3 + 2 shvate kao traženje sledbenika. u suštini. umanjilac i razlika. Kod oduzimanja treba uvažavati određenu postupnost u pogledu zahtjeva. po pravilu. iznalaženje sledbenika nekom broju. kod ovog dodavanja. Ovdje je računaljka nezaobilazno sredstvo.. nema velikih problema. tj. Zadaci za oduzimanje mogu se davati u 2 varijante: zadaje skupove i elemente u skupovima i zadaci. npr. 38 . I etapa – data su 2 skupa A i B. Tek pošto shvate pojam oduzimanja. 5 – 2 = 3 jer je 2 + 3 = 5.Metodika vaspitno . 3 + 2 = (3 + 1) + 1 ili 4 + 2 = (4 + 1) + 1. 1 + 1. II etapa – kada učenici shvate pojam oduzimanja onda se to znanje povezuje u cjelinu sa sabiranjem. POJAM ODUZIMANJA PRIRODNIH BROJEVA Polazi kroz etapu konkretnih i apstraktnih operacija. nepoznata je njihova razlika A\B i njen koordinatni broj. npr. 2 + 1.. nekoliko ih je otišlo a ostalo je 2. npr. uvode se pojmovi umanjenik. 1) Zečiću su date 5 šargarepa. Koliko je djece otišlo? 3) Na tacni je 5 jabuka. pojeo je 3 a ostale su 2. pri čemu je podskup skupa A i njihov koordinatni broj. Koliko je jabuka na dvije tacne. Broj 0 se prirodno javlja sa oduzimanjem kao koordinatnim brojem skupa. npr. dodavanje po 1. a na drugoj 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2+1=3 2+1=3 II Etapa – smisao sabiranja u apstraktnoj etapi je.i. Važno je da učenici shvate da se 0 uvijek dobije kada se oduzimaju dva jednaka broja. 2) Na igralištu igra 5-oro djece. Ovo je dobar uvod u misaono sabiranje.

=. npr. 2. 3. učenike smo već uveli u određene brojeve.Metodika vaspitno . Broj 10 treba shvatiti kao osnovu za formiranjedesetke koja nije ništa drugo nego broj. Sa uvođenjem broja 10 otvaraju se 2 problema: problem razlike između cifre i broja i problem pozicionog struktuisanja i zapisivanja niza prirodnih brojeva. U bloku brojeva do 10 prvo se obrađuju: . 4. 0. ali pojam broja 10 treba shvatiti i kao zbir dva broja. 9 i 10 – možemo na 2 načina: skupovni i brojevni pristup. 8. . 7. npr. jedinica drugog reda. <. a broj 10 sa dvije cifre. 8 + 2 = 10 i 6 + 4 =10. 1.relacije >.operacije + i – Metodička obrada brojeva od 6 do 10 je ista kao i kod brojeva od 1 do 5.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ BLOK BROJEVA DO 10 Karakteristike ovog bloka su: 1. 2. 5. Dva su zakona: 1) Komutativni zakon za sabiranje 2) Asocijativni zakon za sabiranje 39 . U tom bloku. FORMIRANJE BROJA 10 Pojam broja 10 treba shvatiti kao sledbenikbroja 9. Ovaj blok je karakterističan što se u njemu svi brojevi. Kako formiramo brojeve 6. Brojevi u bloku do 10 imaju elemente čijim kombinovanjem nastaju svi drugi prirodni brojevi. osim broja 10 zapisuju jednom cifrom.

Metodika vaspitno . Ukupan broj je isti. 40 . 2) Drugi način – primjer: 4 žetona 6 žetona 4 + 6 = 10 6 + 4 = 10 Rezultat je isti bez obzira na rezultat sabiraka. 2+3=5 4+3=7 3+2=5 3+4=7 Treći način više se koristi na brojevnoj pravoj ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Na komutativnost upozoravamo kao na oblast koja ima praktičnu stranu ili dimenziju.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST SABIRANJA Postoje 3 načina: 1) na osnovu operacija sa skupovima. ali je različit redosled sabiranja. 2) upoređivanjem brojevnih jednakosti 3) upoređivanjem zbira dužina 1) Prvi način – analizira se situacija i utvrđuje šta je u datim primjerima isto i različito.

u smislu. (2 + 3) + 4 = 9 2 + (3 + 4) = 9 Treći način – preko brojevne duži ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Ovdje je važno da asocijativni zakon nije sam sebi cilj. A U (B U C) = (A U B) U C Npr. 3 zelena. Prvi način – polazimo od operacija sa skupovima i podskupovima. da izračunaju zbir 3 sabirka. npr. na stolu imamo 2 žuta.Metodika vaspitno . npr. upoređivanjem brojevnih jednakosti. 2 + 3 + 4 = ( _______ + _______ ) + 4 = Asocijativnost nam omogućava da učenici shvate dvije važne činjenice u MMO: 41 . upoređivanjem dužina. Problem se rešava na 2 načina (ili 3): 1. Asocijativni zakon značajan je što se prvo upotrebljava zagrada. Drugi način – upoređivanje brojevne jednakosti ili nepotpuna indukcija. već treba da mu damo tzv. operacijama sa skupovima. 2.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ASOCIJATIVNOST SABIRANJA Pravimo problem. da se ne ostaje na planu teorijskog. 2 + 3 + 4 tj. praktičnu dimenziju. 3. 4 crvena žetona 2+3+4=9 Napomena:združivanje učenici označavaju zagradama: 2 + (3 + 4) = (2 + 3) + 4 Redosled združivanja ne utiče na rezultat i to učenici treba da shvate. što mi postavimo zadatak.

Osnovna pretpostavka za upoznavanje bloka brojeva do 20 su svi sadržaji koji su obrađeni u bloku brojeva do 10. npr. predmetima. Pri formiranju brojeva do 20 može se koristiti ibrojevni i skupovni pristup.Metodika vaspitno . završavaju u drugoj desetici.Komutativni zakon a+b=b+a . umanjenik i umanjilac. U skupovnom pristupu treba uzimati predmete iz neposrednog okruženja. 2) Da način združivanja ne utiče na rezultate sabiranja: . 4) sabiranje sa prelaskom preko desetice. u pogledu načina izvođenja. 13 i 14. Kad upoređujemo brojeve. a može se brojiti unazad. Sabiranje i oduzimanje sa prirodnim brojevima se. 3) sabiranje jednocifrenog i dvocifrenog bloka. kada je zbir u okviru bloka brojeva do 20. 13 + 7 = 20.obrađivati brojeve do 20 . 1) 2) 3) 4) 5) Obraditi blok brojeva do 20 znači: . 2) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja čiji je zbir 20. Učenici uočavaju i stiču prve pojmove o dekadnom brojevnom sistemu.Asocijativni zakon (a + b) + c = a + ( b + c) BLOK BROJEVA DO 20 Zašto se obrađuje ovaj blok brojeva? Zato što postoji velika razlika između prve i druge desetice. Redosled je bitan i zasnovan na Distevergovim pravilima: od poznatog ka nepoznatom.naučiti sabirati i oduzimati .upoznati brojeve do 20 . Najpogodiniji didaktički materijal su štapići: 42 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1) Da je sabiranje binarna operacija (to znači da možemo samo 2 broja sabrati). SABIRANJE DO 20 Ima svoj metodički redosled: 1) sabiranje broja 10 i nekog jednocifrenog broja (10 + 3). kažemo da je 13 < 14 ili 14 > 13. od jednostavnog ka složenom. U bloku brojeva do 20 počinje i obrada tablice množenja. Kada je riječ o brojanju može se dati zadatak da se broji do datog broja po 2.naučiti i odrediti nepoznati sabirak. a brojanje da bude realno. npr. Prvi put se upoznaju desetice kao jedinice brojeva.

Vlado ima 5 sličica. . Kada je u pitanju sadržaj u bloku brojeva do 20. ako Marko ima 7. 2) oduzimanje jednocifrenog broja od 20 (20 – 6). Oni moraju: 1) znati dopunjavati brojeve. ..polazi se bez didaktičkih materijala. 14 + 6 = 10 + (4 + 6) = 10 + 10 = 20. Koliko ima ukupno kifli? . a Dunja 2 puta više od njega.. majka mu da još 5. Koliko olovaka imaju zajedno? . (20 – 3). tako da razlika bude 10 (15 – 5). 3) znati kojiko je ostalo kod broja koji smo uzeli. prvo zahtijevati da učenici broje koliko su već prethodno naučili. 4) Sabiranje sa prelaskom preko desetice: 8 + 5 = ( 8+ 2) + 3 .. 4) oduzimanje sa prelazom preko desetice (15 – 8). Kada je u pitanju sabiranje 2 broja sa prelaskom preko desetice mehanizuje se efikasnom sabiranju sa grupisanjem sabiraka koji su jednaki. npr. Koliko sličica ima Dunja? ODUZIMANJE U BLOKU DO 20 Važi isto i kod sabiranja: . Mentalne sheme za svaki slučaj: 1) 15 – 5 = 10 + (5 – 5) = 10 + 0 = 10 2) 20 – 6 = 10 + (10 – 6) = 10 + 4 = 14 3) 18 – 5 = 10 + (8 – 5) = 10 + 3 = 13 43 . onda taj sadržaj treba rasporediti na sledeće slučajeve: 1) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog. 3) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja kada je zbir u okviru do 20 (14 + 3) 14 + 3 = 10 + (4 + 3) = 10 + 7 = 17..za sabiranje: . (16 – 6).kombinovani zadaci.. 10 + 3 . zasniva se na prethodno stečenom znanju da je 4 + 6 = 10 i odgovarajućoj očiglednoj podlozi. a Bojan 8 olovaka. npr.polazi se od realne situacije. ne treba biti problema (štapići) 2) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja. npr. 14 + 6. 3) broju 10 treba dodavati ostale brojeve.. ako dječak ima 5 kifli.. npr.. 3) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog u okviru druge desetice (18 – 5).zadaci upoređivanja. 8 + 5 = 3 + (5 + 5) To je veliki broj operacija za učenike ovog uzrasta.... (14 – 9). npr.Metodika vaspitno . npr.zadaci promjene. Zadaci koji se mogu zadavati .radi se sa imenovanim i neimenovanim brojevima. (13 – 2).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ METODIČKI REDOSLED SABIRANJA 1) Kada imamo deseticu i jednocifren broj.

36 ( tridesetšest). 3) da potpuno ovladaju terminom usmenog sabiranja i oduzimanja do 100. Ako se koristi didaktički materijal. drugi jedinica – npr. U bloku brojeva do 100 imamo slične ciljeve kao i kod ostalih blokova i slične metodičke postupke. SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 100 Ove dvije operacije do 100 vrše se po sledećem redosledu: 1) sabiranje i oduzimanje desetica (4 + 3 = 7 => 40 + 30 = 70. Učenici treba da shvate da npr. prisutan je brojevni pristup i za neke od brojeva se rijetko može koristiti brojevna prava. učenici broje štapiće do 10. 24 (dvadesetčetiri). 80 + 20 = 100. ali i da istovremeno znaju da se 5 desetica i 8 jedinica zapisuje kao 58. 20 + 7 = 27 3) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog broja 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 Kod sabiranja bez prelazapreko desetice su 3 slučaja: 1) 20 + 7 = 27 2) 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 3) 28 + 2 = 20 + (8 + 2) = 20 + 10 = 30 Kod oduzimanja su 2 slučaja: 1) bez prelaza preko desetice: 28 – 8 = 20 + ( 8 – 8) = 20 + 0 = 20 67 – 3 = 60 + (7 – 3) = 60 + 4 = 64 44 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 4) I 15 – 8 = 7 + (8 – 8) = 7 + 0 = 7 II 15 – 8 = (15 – 5) – (8 – 5) = 10 – 3 = 7 III 15 – 8 = (15 + 5) – (8 + 5) = 20 – 13 = 7 Potrebno je što više tekstualnih zadataka jer ima više praktičnih problema. primjenjujući najcjelishodnije računske postupke i služeći se tablicom sabiranja i oduzimanja. broj 84 ima 8 desetica i 4 jedinice. 4) da potpuno savladaju tablicu množenja i dijeljenja. Veliku pažnju treba posvetiti analizi broja. Kada je riječ o formiranju pojmova do 100. Brojevi iz bloka do 100 sastoje se iz 2 dijela: jedan dio je desetica.Metodika vaspitno . Razlika je u tome što se očiglednost koristi sve manje. vezuju ih u skupove i onda broje desetice. BLOK BROJEVA DO 100 Učenici teba da shvate sledeće: 1) deseticu kao brojevnu jedinicu drugog reda. 8 + 2 =10) 2) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog i jednocifrenog broja sa i bez prelaza 10. 2) suštinu dekadnog sistema. 5) da se upoznaju sa postupcima množenja i dijeljenja koji nisu obuhvaćeni tablicama.

u 3 koraka: 1.Metodika vaspitno . npr. 1) bez prelaza preko desetice: 30 + 27 = 30 + 20 + 7 = 50 + 7 = 57 46 + 32 = 40 + 6 + 32 = 40 + 38 = 40 + 30 + 8 = 70 + 8 = 78 47 + 23 = 40 + 7 + 23 = 40 + 30 = 70 40 + 7 + 20 + 3 = 60 + 10 = 70 2) sa prelazom preko desetice: 45 + 38 = 40 + 5 + 38 = 40 + 43 = 83 Oduzimanje: 1) bez prelaza desetice: 48 – 20 = 40 + 8 – 20 = (40 – 20) + 8 = 20 + 8 = 28 89 – 32 = (80 – 30) + (9 – 2) = 50 + 7 = 57 60 – 23 = 60 – (20 + 3) = (60 – 20) + 3 = 47 3) sa prelazom: 63 – 35 = 63 – (30 + 5) = 63 – 30 – 5 = 28 MNOŽENJE I DIJELJENJE Učenici se sa množenjem i dijeljenjem susreću u 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2) sa prelazom preko desetice: 74 – 7 = 74 – (4 + 3) = (74 – 4) – 3 = 70 – 3 = 67 Treći slučaj kod sabiranja.karakteriše je to da se pojam množenja izvodi izvodi iz realnosti. 3) dijeljenje sa ostatkom. na 3 bicikla ima po 2 točka. na 2 kola ima po 4 točka. Množenje i dijeljenje posmatramo sa sledećeg aspekta: 1) formiranje pojmova množenja i dijeljenja. POJAM MNOŽENJA Prirodne brojeve obrađujemo u 2 faze: I etapa konkretnih operacija II etapa apstraktnih operacije I etapa . polazimo od situacije koja daje povod množenju ali te situacije možemo opisati kao disjunktivne unije jednako broju skupova. na 2 ruke imamo po 5 prstiju. 2) upoznavanje sa tablicom množenja i dijeljenja. razredu. 45 .

Metodika vaspitno . izračunavanje vrijednosti izraza a i b na sledeće načine: . zadaci tipa poređenja. II etapa – počinje tek nakon formiranja pojma množenja. 46 . 4). Najjednostavniji je prvi tip. 3. tj. 3}. (2. 2 x 5 a) na 3 bicikla po 2 točka 3x2 b) na 3 auta po 4 točka 3x4 3. kao reakcija na unaprijed navedene primjere u 1. Savremenu nastavu matematike karakteriše uvođenje pojma množenja na osnovu Dekartovog proizvoda skupova A = {1. 5). (3. 5} A x B = { (1. . (2. drugi činilac i proizvod. B = {4.pomoću sabiranja.korišćenjem tablice množenja. i to 3 tipa: 1. npr. 2. 5) } Dekartov skup je skup uređenih parova. kada se odvojio od realne podloge. 5).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. (1. 2. počinje u trenutku kada se težište aktivnog rada sa učenicima prenosi na broj. 4). zadaci tipa direktnog (Dekartovog) proizvoda. 4). Potom se uvode sledeći pojmovi: prvi činilac. Združivanje se mora govorno pratiti. na x mjesta po ’’y’’ elemenata. združivanja. Može se grafički predstaviti i formulisati pomoću tablica. . tj. (3. Pojam množenja uvodimo da bi se mogli rešavati zadaci. tj. koraku formira izraz a x b. misaono područje.prebrojavanjem (2 x 5 = 10).

b) u 4 reda po 2 elementa . Npr. sabiranja i množenja.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST MNOŽENJA a) u 2 reda po 4 elementa. brojevna slika 3 x (4 + 2) = 3 x 4 + 3 x 2 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Osim distributivnih zakona sabiranja i množenja uvodi se i distributivni zakon odnosa množenja i oduzimanja d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ 3 x (6 – 2) = 3 x 6 – 3 x 2 47 .Asocijativno svojstvo množenja ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ .Zakon distributivnosti je prvi zakon koji uspostavlja vezu između 2 računske operacije.

može se tražiti broj tih podskupova. II etapa – nastaje kada se dobro usvoji pojam dijeljenja i pređe se na misaono područje. Korisno je rastavljeni skup predstaviti grafičkim putem.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIJELJENJE Pojam dijeljenja se izvodi iz realnosti. npr. Ne prelazi se odmah na brojeve. 2.prebrojavanjem i putem veze množenja i dijeljenja. Prelaz sa I na II etapu. tj. 2) Rastavljanje na navedene situacije izvedene iz realnosti. uvijek se razlikuje po vizuelnoj strukturi. djelilac i količnik i prelazimo na rešavanje zadataka koji su istog tipa kao i kod množenja samo što je ovdje dijeljenje u pitanju. 15 : 3 = 5. u suštini. može se tražiti broj elemenata tih podskupova . 10 : 2 = 5 Vrijednost x : y se može odrediti: . Prolazi kroz 2 etape: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I etapa sastoji se iz 3 koraka: 1) Svodi se na uočavanje sheme koja čini skup čiju vrijednost znamo npr. 15 klupa na 3 učenika 15 : 3 3) Određivanje vrijednosti x : y = z npr. zapisom x : y. ide postepeno.Metodika vaspitno . ali taj skup vidimo razvijenog na ’’Y’’ jednakobrojnih skupova. Na kraju uvidimo pojam dijeljenja. Ono je uvijek identično. 48 . 10 prstiju na 2 ruke 10 : 2. X. Kada rastavljamo skup na jednake brojevne podskupove imamo 2 mogućnosti: 1.

treći nivo su brojevi 3. 3. Svi ostali slučajevi množenja i dijeljenja su vantablički.Metodika vaspitno . 5. . Savremena matematika zahtijeva da učenici trajno usvoje tablicu množenja i dijeljenja. 2) brojevi 2. Postoje 3 etape: 1.e. 6 i 9. 0 : a = a. Zabilježeno je da je Pitagora u IV v.n. . 3. 9 3) Danas se smatra da se tablica množenja i dijeljenja kod nas usvaja sledećim redosledom: 2. . 8. mehanički. 4. 10. 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ TABLICA MNOŽENJA I DIJELJENJA Metodičari razlikuju 2 oblika množenja i dijeljenja : .p. Učenik stvara tablicu množenja. 2. 8 i 9. Različiti su pristupi usvajanja množenja i dijeljenja. Kada učenik stvara tablicu polazi se od realnih i jednostavnih primjera.četvrti nivo je broj 7. 4.prvo se obrazuje tablica množenja. načinio jednu takvu tablicu. 7. tj. 3:1=3 Tablica množenja se može sastaviti na 2 načina: 49 .vantabličko Tabličko množenje podrazumijeva množenje jednocifrenog broja i opet jednocifrenog i množenje jednocifrenog broja brojem 10. 3 x 1 = 3. 3 x 0 = 0.drugi nivo su brojevi 5 i 10. a x 0 = 0. 3. a≠ 0 a x 1 = a. 8. kada je riječ o stvaranju tablice. Jedna od varijanti sastoji se u udvostručavanju brojeva: . Učenik mehanizuje tablicu množenja. Da bi se tablica množenja i dijeljenja usvojila. Nema brojeva 0 i 1 jer autori smatraju da množenje tih brojeva predstavlja lakoću. je kojim redom stvarati tablicu ( od 1 do 10 ili ne). a : 1 = a. Vrlo važno pitanje. Tabličko dijeljenje podrazumijeva dijeljenje jednocifrenog ili dvocifrenog broja jednocifrenim. 4. tako da količnik bude jednocifreni broj. U prošlosti se tablica množenja i dijeljenja učila napamet. postupak – pravilno uveden pojam množenja i dijeljenja. 6. 6. Učenik uči tablicu množenja. brojevi 2. Tabličko množenje i dijeljenje je osnova cjelokupne računske nastave. ali svjesno. Ima metodičara koji smatraju da treba poštovati tablicu množenja ovim redom: 1) broj 10 i 5 (kao najlakši slučajevi). navike moraju da se sprovedu. 7.tabličko i .

.. . 3 x 2. 55 : 11. 59 = 7 x 8 + 3 50 . 20 x 2 = 40. npr. npr..Metodika vaspitno . usmeno rešavati zadatke. 4 x 3. DIJELJENJE SA OSTATKOM To je. . 2 x 3. Ne smije se dozvoliti odmah prelaz na pismeno množenje . 23 x 2 = 46.. postupak – učenik treba da nauči tablicu koju je sastavio. 3 x 3. i to: . postupak – mehanizovanje tablice je mulotrpan posao i težak. 2. mora biti dinamičan i raznovran. a to znači da možemo usmeno kratko ponavljati tablicu redom i preko reda. redom ili preko reda. 3 x 3. 4 x 6 = 24.preko reda – 6 x 6 = 36. 3 x 6 = 18.. možemo pismeno i pomoću testova. 69 : 3 = 23 .. Kada je riječ o vantabličkom dijeljenju. završna faza izučavanja dijeljenja u bloku brojeva do 100. Koristi se najčešće kod utvrđivanja i ponavljanja. 3 x 4.redom – 2 x 6 = 12.sa rastavljanjem desetica – 50 : 2 = 25... 59 : 7 = 8 (ostatak 3). razlikujemo sledeće slučajeve: 1) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim. 30 x 2 = 60. npr. 76 : 2 = 38 2) dijeljenje dvocifrenog broja dvocifrenim i imamo 2 slučaja: .. .. npr. Stalan je prvi činilac. 28 x 3 = 84. 11 : 3 = 3 (ostatak 2) 25 : 4 = 6 ( ostatak 1). VANTABLIČKO MNOŽENJE I DIJELJENJE U bloku brojeva do 100 razlikujemo 2 slučaja vantabličkog množenja: 1) množenje bez prelaza preko desetice.bez rastavljanja desetica – 80 : 20.. Stalan je drugi činilac.. npr. 2) množenje koje prelazi preko desetice. pomoću tekstualnih zadataka. Koristi se najčešće kod sastavljanja tablice 2. u suštini.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1. 69 : 3 = (60 + 9) : 3 = 60 : 3 + 9 : 3 = 20 + 3 = 23 80 : 2 = (70 + 10) : 2 = 70 : 2 + 10 : 2 = 35 + 5 =40 76 : 2 = ( 60 + 16) : 2 = 60 : 2 + 16 : 2 = 30 + 8 = 38 88 : 22.bez rastavljanja desetica – 40 : 2 = 20. 15 : 2 = 7 (ostatak 1).. 3...sa rastavljanjem desetica – 60 : 15.. 56 : 14. 8 x 6 = 48...

Metodika vaspitno . učenici ne identifikuju model i pojam. Kada je u pitanju ovaj princip u nastavi matematike svodi de na sledeće: 1.’’ 51       . što je greška. Logički nivo Očiglednost u matematici možemo podijeliti na:  prirodnu  vještačku i  simboličku Drugi način je da učitelj dođe sa unaprijed pripremljenim materijalom. a kad ga formiraju prestaje očiglednost. Greške u nastavi: . Na njih se u nastavi matematike oslanjamo dotle dok učenici ne formiraju pojam. Čulni nivo 2.učitelj pokaže pravu. Značaj očiglednosti u matematici obrazovanja u suštini proizilazi iz načina saznanja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIDAKTIČKI PRINCIPI U NASTAVI MATEMATIKE PRINCIP NAUČNOSTI PRINCIP VASPITNOSTI (iz didaktike) PRINCIP SVJESNE AKTIVNOSTI (iz didaktike) PRINNCIP ODMJERENOSTI I INDIVIDUALNOSTI PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI PRINCIP OČIGLEDNOSTI  PRINCIP OČIGLEDNOSTI Specifičnost u očiglednosti u matematici obrazovanja je da su matematički objekti apstraktni. ovdje se poistovjećuju pojam i model. otvori krake na šestaru i kaže: ’’Ovo je ugao. Pojam se formira na 2 načina: 1. Mnogi smatraju da je to razlog što učenici teško shvataju pojedine matematičke pojmove. . koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. ’’Nema ništa u našem razumu što prije toga nije bilo u čulima’’ (senzualistička teorija). moramo imati u vidu da očiglednost u nastavi matematikeima ograničenu ulogu.pokaže se model kocke. 2. radi sa učenicima a oni uviđaju. Matematika operiše apstraktnim objektima i cilj je da ih učenici shvate i njima operišu. Očiglednost se posebno primjenjuje u procesu formiranja pojmova.

. Da se u nastavi primjenjuju samo naučno provjereni postupci. Moguće greške: Ako nastavnik napiše 8+6=14 (jer je sabrao dva neimenovana broja i dobio imenovani) 3 + 6 – 4 + 9 – 2 = 9 – 4 = 5 + 9 = 14 – 2 = 12 5–2+4=3+4=7 Kod ovih zadataka insistira se da se računske operacije odvijaju redom. s jedne strane sa strogo naučnim pojmovima.Metodika vaspitno . 5 + 2 x 4 = 7 x 4 = 28 => netačno Kada se formira skup prirodnih brojeva i kaže se da je 0 prirodan broj ’’0’’ nije prirodan broj. a s druge strane sa uzrastom učenika. 2. Kada se uči osa simetrije Ovo je duž. nastava matematike treba biti usklađena. To je moguće na 2 načina: 1. da prihvatimo činjenicu da nastavno gradivo matematikeobrazovanja sadrži značajne i manje bitne elemente. a ne osa Pokaži strane trougla! Paralelne su prave koje nemaju zajedničkih tačaka (greška) Koliko je prirodnih brojeva između 2 i 5? (3 i 4) Posebne greške u ovom slučaju dolaze kada nevješt učitelj daje definicije: Duž je prava sa dvije tačke (prava nije ograničena). 2.. zbog toga što sadržaje treba realizovati prema uzrastu učenika. ◦ ◦ duž ◦ poluprava 52 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP NAUČNOSTI Ovaj princip se u matematici dvojno tumači: 1. metode. Ovaj princip nas stavlja na najveći problem u oblasti matematike. Poluprava je prava ograničena sa jedne strane. Sam tok nastave nas tjera da pojednostavimo određene sadržaje. Te pojmove mi izgrađujemo na odeređenim nivoima složenosti. Da sadržaj koji učenici usvajaju bude naučno zasnovan.

nalaže se da se prvo odrede pojmovi. dolazi do izražaja u svakoj nastavnoj jedinici. 3.na početku časa se da složen zadatak.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE Njegova suština u matematici obrazovanja u tome da se u procesu nastave matematike poštuju individualne mogućnosti svakog učenika. prilikom izbora u planiranju sadržaja.za sistematičnošću. Greške kod ovog principa: .Metodika vaspitno . onda su najbolji učenici pasivni a loši se priključuju. dodatna. Važno je da se do pojedinih matematičkih pojmova dolazi preko više pojedinačnih slučajeva.za postupnošću i . 2. Iz tog proizilazi zahtjev da sposobnijim učenicima treba davati složenije zadatke i zahtjeve. postepeno.  PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI Riječ je o ova dva zahtjeva: . programirani materijal. Sistematičnost i postupnost u nastavi matematike dolazi do izražaja: 1. svakom nastavnom času. u procesu obrade tih sadržaja. pa termini. Za realizaciju ovog principa posebno su pogodni: • individualizovana nastana • individualna nastava • problemska nastava . . Zadatak učitelja je da što bolje upozna mogućnosti učenika da djelovanje može prilagoditi tim mogućnostima. radni listići i udžbenici.Tehnike za primjenu ovog principa su: nastavni listići. Ako se u nastavi matematike ne vodi računa o individualizaciji. Sistematičnost i postupnost nas osigurava od rizika da istovremeno obrađujemo sadržaje koji nisu usko povezani ili sadržaja koje učenici nisu prethodno obrađivali. učenici tako gube strpljenje. 4.Organizacioni oblici nastave po ovom principu: dopunska. sekcije i takmičenja. 53 .

OBLICI RADA U PROCESU MATEMATIKE OBRAZOVANJA Frontalni oblik rada – podrazumijeva pojedinačni simultani rad svih učenika jednog odjeljenja na istom gradivu. isto gradivo se obrađuje. Pozitivne strane su: nastavnik u takvoj situaciji može istovremeno da se obraća svim učenicima. nastavnikovo rukovođenje i jedna ista metoda koja se koristi u radu. Varijente grupnog rada su: a. Najčešće se koristi pri obradi novih sadržaja kada svim učenicima treba dati iste informacije. dvije grupe rade na različitom sadržaju c.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . krutost organizacije razbija se i povećava angažovanje učenika makar u jednom dijelu časa. Ovdje je indirektno rukovođenje. pod rukovodstvom nastavnika. posebno na časovima vježbanja i ponavljanja. Grupe se mogu formirati po: 1. doprinosi 54 . dvije grupe rade na istom sadržaju b. prisiljava učenike da rade istim tempom i na isti način. od jednostavnih ka složenim. Osnovna karakteristika ovog oblika rada je što je sinteza individualnog rada članova grupe. po slobodnom izboru učenika. ekonomično korišćenje sredstava. lako se priprema. Ne postoji strogo utvrđen kriterijum koliko učenika treba da broji jedna grupa – efikasnim se pokazala grupa od 3 do 6 učenika. 5. po dvije grupe imaju iste sadržaje. zajedničkom interesu. ostvaruje se komunikacija sa svima. vrlo je ekonomičan. Kako organizovati čas sa ovakvim oblikom rada? 1) Frontalnim radom se učenici upoznaju sa ciljem i formiraju se grupe 2) Dijele se zadaci po grupama 3) Individualni rad po grupama 4) Članovi grupe pomažu jedni drugima 5) Izvještavanje grupe 6) Sinteza svih izvještaja u cjelini. 4. ali ni da budu uvijek iste. Nije dobro da se grupe stalno mijenjaju. 6. Negativne strane su: nastavni proces je podešen prema prosječnom učeniku. 3. 2.treba zadavati zadatke. Bitna obilježja frontalnog oblika rada su: istovremeni rad sa svima u odjeljenju. Grupe mogu biti trajne i privremene. po mjestu stanovanja. zapostavljeni su i bolji i slabiji učenici. Grupni oblik rada – učenici ojeljenja se dijele na više grupa od kojih svaka samostalno radi pod rukovodstvom nastavnika. mjestu sjedenja. Slabosti se otklanjaju kombinacijom sa drugim oblicima rada. težini zadatka. po polu. Prednosti grupnog oblika rada: doprinosi deformalizaciji standardnih odnosa.

Novi sadržaji se rijetko ovako obrađuju jer postoji veliki broj parova pa je teško utvrditi sintezu i podijeliti sadržaje na veliki broj djelova. isticanje cilja časa. udžbenika. Individualni oblik rada – učenik u okviru odjeljenja samostalno radi. traži punu koncentraciju od svakog pojedinca. svi na različitim zadacima. individualni rad sa diferenciranim zahtjevima. sam provjerava tačnost svoga rada. razvija se takmičarski duh. uputstva). ali je značajna kod davanja uputa. Uloga nastavnika je posrednička. Uspješnost ovog oblika u prvom redu zavisi od adekvatne pripreme. U literaturi nalazimo 2 vrste shvatanja individualnog oblika rada: 1. podstiče učenika da odradi svoj dio posla. Rad u parovima – je takav oblik nastavnog rada u kome po dva učenika rade na nastavnom zadatku. Čas. 2. Prednosti su: kompenziraju se nedostaci frontalnog i grupnog oblika. frontalni oblik rada (uvod. nastavnik mora stalno pratiti rad učenika da bi smanjio njihovo lutanje. Nedostaci su: učenici dosta vremena mogu utrošiti na nepotrebne stvari. teško se obezbjeđuje materijal. teško je pripremiti ovaj oblik rada. Nedostaci su: teško se priprema. Karakteristike ovog oblika rada su: samostalan rad učenika na istim sadržajima. po pravilu. nije na pravi način riješen transfer znanja iz jedne u drugu grupu ili ga je teško obezbijediti. nejednaka aktivnost svih članova grpe. Više se primjenjuje na časovima obnavljanja i vježbanja. povećava se aktivbnost učenika. individualni rad sa nediferenciranim zahtjevima. ako je potrebno da se izvrši integracija individualnog rada pojedinih učenika. podjela zadataka. ima 3 faze: 1. samostalan rad učenika. 55 . 2. nije uvijek ekonomičan. Parovi mogu raditi svi na istim zadacima. ili jedan dio treba na jednim a drugi dio na drugim zadacima. atmosfera za rad je prijatna. Ovim radom se uspješno provjeravaju domaći zadaci.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ individualizaciji i socijalizaciji. Vrlo uspješno se kombinuje sa frontalnim i grupnim oblikom rada. Najviše se ostvaruje primjenom nastavnih listića. 3. Prednosti ovog oblika rada su: maksimalno aktivan je učenik.Metodika vaspitno . troši se relativno dosta vremena. Obavezno je za nastavnika da pripremi dodatne zadatke za one parove koji svoje zadatke riješe prije kraja vremena.

osigurana je njena egzaktno dokazana uspješnost. organizacija i sistematizacija gradiva. Program je sadržaj programske matematike. zbirka. traka). izlaganje gradiva vrši se u malim elementarnim dozama. Sekvenca je određena logička i sadržajna cjelina. Program se sastoji iz dvije ili više programskih sekvenci a svaka sekvenca je sastavljena od određenog broja članaka. 3.’’ Programirana nastava je spoljni oblik koji obuhvata neki matematički sadržaj (udžbenik. omogućena je individualizacija nastave. 4. napredovanje zavisi od usvojenosti prethodnog gradiva. sastaviti instrumente za kontrolu uspjeha.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PROGRAMIRANA NASTAVA Ova nastava predstavlja novi prilaz nastavi matematike obrazovanja. Članak je osnovni dio gradiva. 56 . obezbijeđena je stalna povratna informacija. 6. 5. određivanje potrebnog početnog nivoa znanja učenika da bi prešao na programsko učenje. 2. Mužić: ’’Zadatak programirane nastave je precizno određen. korak – izbor gradiva koje će se programirati. Bitno je da damo uputstvo nastavnicima da izrade programske materijale: 1. gradivo sistematično razrađeno. često se ova dva pojma upotrebljavaju zajedno.Metodika vaspitno . Pojava ove nastave je rezultat potrebe da se nastava matematike podigne na najviši nivo efikasnosti. operativno određivanje zadataka programa. Zadatke programa treba izraditi na što više nivoa operativnosti. vršimo analizu gradiva. aktivnost učenika.

vremenska struktura časa... Godišnji plan rada mora da sačini svaki nastavnik. godišnji plan rada. vaspitne mjere i postupke. redosled obrade . . Planiranje obezbjeđuje obradu cjelokupnog gradiva. 4. 2. Pisana priprema može biti: . PRIPREMA ZA ČAS MATEMATIKE U ČISTOM ODJELJENJU Zakon obavezuje svakog nastavnika da se priprema. uslovi su specifični). godišnji plan i program škole 3. didaktičko-metodička priprema. nastavni plan i program 2. korelaciju među različitim nastavnim predmetimam blagovremenu pripremu nastavnih objekata i sredstava. plan mora biti realan i ostvariv (mora biti saglasan sa uslovima u kojima će se realizovati i mogućnosti učenika na koje se odnosi. Makro-planiranje (godišnji i mjesečni plan rada): 1. da se utvrdi količina i složenost gradiva. Makro-planiranje podrazumijeva izradu godišnjeg plana. ravnomjernost obrade.mora se imati u vidu princip postupnosti.neposredne – podrazumijeva analizu cilja pripremanja sadržaja. MOGUĆI MODEL PRIPREME ZA ČAS MATEMATIKE I strana: Univerzitet u Istočnom Sarajevu Filozofski fakultet – Pale Studijski predmet – Metodika matematičkog obrazovanja 57 .Metodika vaspitno . svi mjeseci nisu jednako produktivni. 3. Pravilnik određuje 50% vremen aza pripremu.posredna – prethodno upoznavanje nastavnika. Mikro-planiranje je pripremanjekonkretne vaspitne jedinice. interesovanja. znanja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PLANIRANJE I PRIPREMANJE U PROCESU MATEMATIČKOG OBRAZOVANJA Planiranje podrazumijeva aktivnost nastavnika na obradi godišnjeg i mjesečnog plana rada. Pri tom mora poštovati određene zaključke: 1. Pripremanje je aktivnost nastavnika koja se odnosi na projektovanje rada na samom času.

funkcionalni Nastavna sredstva Oblici rada Nastavne metode III strana Plan rada na času Djelovi časa Uvodni dio Glavni dio Završni dio Faze rada Nastavne metode Oblik rada Mjere Student. ________________________ ________________________ Pale.Metodika vaspitno . Operativni podaci Nastavna jedinica Tip časa (obrada. IV strana: list podijeliti na dva dijela Uvodni dio Glavni dio Završni dio U naznakama razraditi pitanja za učenike i očekivane odgovore 58 . 2006. vaspitni.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Priprema za čas matematike Profesor. utvrđivanje) Zadaci časa: obrazovni. II strana: 1. Opšti podaci Škola Datum Vrijeme Razred Mentor 2.

2. mora biti vidljiva artikulacija velikog nastavnog časa. II RAZRED III IV Direktni rad Samostalni rad 59 . u prvom redu mora biti vidljiva smjena direktne i indirektne nastave. jedna priprema DATUM I Nastavni predmet Nastavna jedinica Tip časa Nastavna sredstva Cilj i zadaci Tok časa 2 min. 3.Metodika vaspitno . piše se tako da je vidljiva relativna samostalnost svakog nastavnog časa. min. mora biti u pripremi tačno određeno trajanje pojedinih etapa časa. mora biti sadržajna i pregledna da bi je mogao koristiti učitelj na času. 8 min. pripreme se pišu po principu – jedan čas. 4. 5.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ V strana: Izvodi za pripremanje (literatura) VI strana: Prilozi VII strana: Napomena PRIPREMA ČASA U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Zahtjeve koje treba da ispuni planu kombinovanom odjeljenju: 1. 6.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PRIPREMA ZA AKTIVNOST U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI Predškolska ustanova je karakteristična po tome što se u njoj vrše pripreme za aktivnost.Metodika vaspitno . I tu se prave godišnji i mjesečni plan. Usmjerena aktivnost kod djece – mogući model pripreme – Priprema za aktivnost formiranja matematičkih pojmova: I Opšti podaci: Predškolska ustanova Datum Vrijeme Grupa djece Vaspitač II Operativni podaci Tema aktivnosti III Tok aktivnosti SLOBODNA AKTIVNOST Tok slobodnih aktivnosti Vaspitno-obrazovni zadaci slobodne aktivnosti Nastavna Nastavne metode sredstva Oblik rada Vrijeme USMJERENA AKTIVNOST ZADACI: Materijalni 1) OBRAZOVNI Formalni 2) VASPITNI 60 .

Pripremna faza – pretpostavlja da se na interesantan način. 5. Vrijeme – je usmjereno na nekoliko faktora: . Oni određuju trajanje aktivnosti. .prirode sadržaja i sadržaja drugih aktivnosti. igrom. Ponavljanjem stičemo uvid u njihovo stečeno znanje. Verifikativna faza – djeca treba da povežu tek naučeno sa prethodno naučenim pojmovima. Vrijeme se postavlja elastično. Radna faza – dramatizacija pjesama gdje se i na druge načine mogu istaći zadaci aktivnosti uz spominjanje pojmova u okviru te aktivnosti.zavisi od režima u obdaništu. šta bi trebalo mijenjati ili navesti razloge neuspjeha. nego u sat. oblikuju. Pri organizaciji neke aktivnosti više treba gledati u djecu. povezuju i sl. uz organizovanu igru.zavisi od postavljenih zadataka. Pripremaju se didaktička sredstva i kutak u kome će se aktivnost organizovati. operativna faza 3)Verifikativna faza ANALIZA NAPOMENE 1. Stvara se radna atmosfera – što se ovdje postiže pričom. razgovorom o pojmu podstičemo misaonu aktivnost. Sve ove aktivnosti ponavljamo tako da se što veći broj djece uključi u razgovor.Metodika vaspitno . Analiza – treba da pokaže da li su ostvareni zadaci. 2.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VEZA SA DRUGIM AKTIVNOSTIMA 1) Pripremna Nastavna faza Nastavne metode blik rada sredstva Vrijeme 2) Radna. 61 . u 2 smjera – bilo da se može skratiti ili produžiti. mimikom isl. ponove usvojeni pojmovi vezani za temu usmjerene aktivnosti. U ovoj fazi se djeca motivišu. izaziva njihov interes za ono što će raditi u usmjerenoj fazi. Treba nastojati da planiranje vremena bude što realnije. 4. 3. . Mogu se dovesti u situaciju da konstruišu nove pojmove. Djeca treba na kraju da osjete zadovoljstvo i radost saznavanja. Zatim se daju informacije o pojmu. takmičenjem. Djeci treba pustiti na volju da slobodno smišljaju.

Aktivnosti:uviđanje.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PISANA PRIPREMA ZA AKTIVNOST FORMIRANJA METEMATIČKIH POJMOVA Predškolska ustanova: Grupa: Broj djece u grupi: Tema aktivnosti: Formiranje broja 10 Materijalni: Funkcionalni:Razvijanje sposobnosti shvatanja kvantitativnog odnosa i sposobnost apstrahovanja Vaspitni zadaci: Razvijanje estetskih sposobosti.Ilustarativna metoda OBLIK RADA . prijatne i radne atmosfere. otkrivanje Tok usmjerene aktivnosti PRIPREMNA FAZA Pokaže se velika slika na kojoj su svi oblici prikazani po jedan METODA RADA . rezonovanje. jedan cvijet) 62 . takmičarskog duha.Frontalni .Dijaloška metoda . kolektivnog duha.Metodika vaspitno .Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Crtež Razgovor o slici vodi se sledećim pitanjima: Šta vidimo na slici?Imenujemo sve što vidimo (jedan potok.

Metodika vaspitno .. jedno ptiče golo igra vaterpolo. slon trči i sl. slona koji trči..obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RADNA METODA RADA OBLIK RADA DIDAKTIČKA (OPERATIVNA) SREDSTVA FAZA Zadatak: formiranje pojma broja 1 tako što ćemo učenicima staviti plakat s 4 slike koje predstavljaju broj Sliku ’’jedan’’ Vodimo razgovor o slikama: Šta vidimo na slikama? (ovcu koja pliva.) Šta je tu neobično? ( To što ovca pliva. jedan hrabri slon trči maraton.) Šta je to maraton? (Ako djeca ne znaju onda objasniti) Šta je to vaterpolo? JEDAN – jedna ovca u bazenu pliva. pticu koja igra vaterpolo. jedan poljski cvijet igra rukomet 63 .

pokušaćemo da formiramo skup od jednog elementa.Koliko ima djece sa ljubičastim džemperom? Konstatujemo da je odgovor na ova 3 pitanja 1. Nakon izvođenja. Pri uvježbavanju pokazujemo u brojevne note (trajanje tonova).Metodika vaspitno . od trećeg djeteta da formira skup od djece koja imaju ljubičasti džemper (uočavamo da ga samo jedno dijete nosi). ILUSTRATIVNODEMONSTRATIVNA METODA FRONTALNI I INDIVIDUALNI RAD ILUSTRACIJA BROJALICE 64 .Koliko ima djevojčica sa mašnama? .Koliko ima djece sa naočarima? . to znači da se pred nama nalaze 3 skupa od po 1 elementa. To ćemo uraditi na sledeći način: ispred nas se nalaze 3 obruča i zahtijevamo od jednog djeteta da formira skupove od djece koja nose naočare (uočavamo da samo jedno dijete ima naočare). zatim od drugog djeteta tražimo da formira skup djevojčica koje imaju mašnu u kosi (samo jedna je ima).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SLIKOVNE NOTE Prvo vaspitač izvadi brojalicu udarajući u rimu brojalice. Postavljamo pitanje: .

razlike u izgovoru kratkih i dugih slogova. njegovanje estetskih osjećaja i ljubavi za muziku.Metodika vaspitno . Primjena – primjena stečenih pojmova se ogleda upisivanjem cvjetića u kvadrat skupa. Primjena misaonih operacija – nakon odgledane slike djeca odgovaraju na pitanje. što su djeca ranije usvojila. 4. Utvrđivanje stečenih znanja – djeca formiraju skup sa po jednim elementom.) Zastupljene su i sve 4 faze usvajanja znanja: 1. Muzički zadatak – usvajanje osjećaja za ritam u četvrtinskom taktu. u radnoj fazi i predstavljen sam sadržaj aktivnosti. 2. pored njega nacrtani cvjetić Analiza: u aktivnosti su zastupljen 4 faze u okviru znanja. npr. 65 . jedan slon. Formiranje matematičkog pojma – pojam broja jedan formira se putem brojalice ’’Jedan’’ i skupova od jednog elementa. jedan poljski cvijet i sl. 3. Povezivanje stečenih pojmova sa ranije stečenim – ogleda se u formiranju pojma broja 1 putem skupa od 1 elementa. Muzički trenutak – ovdje je predstavljen kao brojalica. 4. gdje se nalazi METODA RADA Metoda rešavanja ◦◦problema OBLIK RADA Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Ilustracija: crteži ♂ ♣ ☺ ♣ samo 1 element u kvadratiću. 1. Koliko ima drveća? 3. Davanje informacija – vrši se prikazivanje slike na kojo su svi oblici prikazani po jedan. 2. Provjera – vršimo je prebrojavanjem elemenata ilustracijama (jedna ovca.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VERIFIKATIVNA FAZA .Svakom djetetu se podijeli papir sa skupovima. izvođenje i doživljaj pomaže razvijanju muzičkog pamćenja. Ponavljanje – vršimo ponovnim nabrajanjem i imenovanjem elemenata sa slike.

srednji cikljus (11 – 15 god. loptu i sl. Kada je u pitanju prvi razred ne treba insistirati da učenici prepoznaju elemente od kojih su sastavljeni. ali teško uvide zajedničko svojstvo tih figura. romb.) 2. početni ciklus ( 7 .) 3. Prvi ciklus – je ciklus u kome se geometrijski objekti otkrivaju preko fizičkih tijela u realnom okružanju. a ne analiza.) Karakteristike ovih ciklusa sa stanovišta geometrije su: 1. Oni lako razlikuju kocku. Ti didaktički objekti se shvataju kao cjeline koje se poznaju po obliku. Ta tijela materjalizuju geometrijske pojmove.Metodika vaspitno . Ono što je sa stanovišta nastave najvažnije to je da nastavnik poznaje mogućnosti učenika datog uzrasta. 66 . viši ciklus (15 – 19 god. što učenicima nije teško da nauče. ali je opažanje u prvom planu. modela.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE GEOMETRIJSKIH POJMOVA Uvođenje djece u probleme geometrijskih zadataka za nastavnike i vaspitače je prilično složeno. modeliranja. Dovoljno je da ih razumiju po spoljašnjem obliku. Postoje 3 ciklusa značajna za geometriju: 1. Neke elemente učenik može uočiti i iskazati retorički i kroz aktivnost crtanja. Osim fizičkih tijela geometrijske objekte učenici otkrivaju putem didaktičkog materijala. a ne poizdvojenim elementima i njihovim svojstvima. slika kojim se geometrijski objekti predstavljaju.11 god.

pitanje metodičkog pristupa izučavanja tih predmeta. poluprava. logička klasifikacija objekata. UOČAVANJE PREDMETA. prvo se usvajaju oblici geometrijskih tijela. Za MMO su važna 2 pitanja: 1. kad izdvoje sve lopte. Razgovara se o materijalu od kog je napravljena. te ravne i krive površine. duž. pojam lopte. Metodički je opravdano geometrijske sadržaje. Pokaže se lopta i zahtijeva od učenika da izaberu sve predmete istog oblika i. lokalne dedukcije. 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ To tek u drugom i trećem razredu uočavaju. Malo ćemo se igrati sa tim predmetima. 67 . Činjenice se shvataju izolovano. što proces ide sve brže. Odgovor na prvo pitanje je: Za prve predmete treba birati loptu i kocku. Na početku ne govorimo da je to lopta. Osnovna intencija našeg programa je da insistira na dvije stvari: .geometriji oblika i . Kad su shvatili termin lopta traži se od učenika da kažu gdje su sve vidjeli taj oblik. Drugi ciklus – karakteriše tzv. Ističe da djeca na uzrastu do 3 godine mogu da razlikuju otvorene od zatvorenih linija. ulogu aksioma. Poslije lopte i kocke se upoznaje kvadrat. kad god je moguće. ali o njima imaju intuitivno značenje. Isti postupak se može upotrijebiti i kod drugih predmeta s tim. te da ih iskazuju definicijama. zato što ih učenici bolje poznaju jer se sa njima češće srijeću. Četvrti razred dozvoljava da uspostavi vezu između neke figure i njenih svojstava. Kako to upoznavanje izvesti? Jedno od mogućih riješenja je da nastavnik na sto stavi predmete raznih oblika od različitih materijala. kojim redosledom uočavati navedene predmete i 2. tačka. KUPE. Dobro je da među njima bude najveći broj predmeta oblika lopte i kocke. VALJKA. kupa i na kraju piramida. zatim ugao a tek onda svojstva nekih geometrijskih tijela i figura. te linije: prava. Treći ciklus – učenici shvataju dedukciju.geometriji mjerenja. pravougaonika. OBLIKA: LOPTE. onda se razgovara o loptama: po čemu su slične. povezivati sa drugim sadržajima početne matematike. Sekundarni cilj bi bio osposobiti učenike da zapažaju svojstva tih predmeta. zatim valjak. Tada je učenik sposoban za tzv. Osnovni geometrijski objekti su formirani. zaključivanje. predmeti oblika kruga.Metodika vaspitno . Sa kvadratom ne treba odmah početi zato što je to za njih malo teži termin. smisao dokaza i sl. Pijaže ističe da djeca geometrijske pojmove shvataju redom koji je obrnut istorijskom redu njihovog nastanka. položaje unutar ili izvan. 2. KOCKE. po čemu se razlikuju? Slične su po obliku i tako uvodimo termin. Kada je u pitanju redosled izučavanja geometrijskih sadržaja. PIRAMIDE I KVADRATA Primarno je da učenici budu osposobljeni da uočavaju oblike pojedinih predmeta. a ne kao polazni stav složenijih činjenica.

metodički postupak je sledeći: pripreme se modeli i učenici izdvajaju jedan pokazani. Tek kad učenici budu dobro osposobljeni da razlikuju predmete mogu se koristiti i slike. sto) 2. PRAVOUGAONIK I KVADRAT Ove figure se. Ako krug. fizičke aktivnosti. trougao. usvaja se termin. da se lopta i valjak mogu kotrljati a kocka.Metodika vaspitno . Kasnije se uvodi pojam površi. mogu uočavati na nekoliko načina: 1. usvaja pojam. TROUGAO. predmeti iz okoline (predmeti. modeli geometrijskih tijela 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kada su pojmovi dobro uočeni i shvaćeni onda se postepeno traži da učenici zapažaju i iskazuju svojstva tih geometrijskih tijela npr. Površ shvatamo kao granicu koja odvaja tijelo od ostalog prostora. Tako učenici uočavaju ravne i krive površi. kvadrat i kupa ne mogu. mogu se uočavati kao samostalni geometrijski objekti. da znaju reći da je kupa i valjak ograničena i sa ravnim i sa krivim površima te da prebroje te površi. koja odvaja tijelo od prostora. odbacuju nepotrebne stvari. na taj način. U prvoj fazi upoznavanja oblika nije preporučljivo prikazivanje slika. Vježbe koje su moguće: 68 . sa stanovišta metodike. pravougaonik i kvadrat uočavamo kao samostalne objekte. osim vizuelnog i tjelesno uočavaju. Uočavaju se razlike. učenici treba da ih uočavaju povlačeći prstima po konturi površina. Pojam tijela se formira na osnovu modela. sličnosti. Ako je u pitanju uočavanje na geometrijskim tijelima paralelno sa uočavanjem. UOČAVANJE GEOMETRIJSKIH FIGURA: KRUG.

ali je možemo proučavati kao granicu neke oblasti. ona nije ništa drugo ne go putanja jedne ravni. konac sa zanemarivanjem debljine. Jedan kriterij – od konopca se napravi zatvorena linija.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Koliko trouglova ima na slici? Koliko ima pravougaonaika na slici? Ovi zadaci su korisni za razvijanje fluentnosti kao komponente stvaralačkog mišljenja. Zategnut konac asocira na pravu liniju. Naročitu teškoću predstavlja crtanje kvadrata i pravougaonika. Ispitivanja su pokazala npr. da se steknu i pojmovi otvorena i zatvorena kriva linija. Da je upoznavanje predmeta navedenog oblika olakšano ako učenik crta te predmete. Linije imaju još jedan kriterij a to je da određenu oblast 69 .jednakokrake. stavi se kliker i traži da izvade kliker bez dodirivanja konca. Veliki broj metodičara smatra da se do pojma linije može doći korišćenjem didaktičkih materijalakao što su: žica. Problem je u tome da učenik izgradi kriterij po kome može tvrditi da je jedna linija otvorena ili zatvorena.Metodika vaspitno . Formira se pojam izlomljene i neizlomljene krive linije.različitostranične. Na sličan način uočavamo i krive linije. Za učenike je prihvatljivo da je shvate kao trag olovke na papiru pod uslovom da se zanemari debljina traga. Kada je riječ o trouglovima treba insistirati na imenovanju trouglova po osobinama njihovih stranica. Ako bi strogo matematički posmatrali liniju. LINIJE Linija je granica između dvije površi. a nezategnut na krivu liniju. Kad je u pitanju prava linija do njenog pojma može se doći presavijanjem papira. kada se obrađuju krive linije.jednakostranične i . Metodički je pravilno upoznati . Program zahtijeva. .

položaj lenjira i olovke (uvijek iznad lenjira) 5. Dolazimo do pojma ugla – dvije prave se sijeku u jednoj tački Nakon toga se traži da učenici nacrtaju što više različitih uglova.insistira se na njenom obilježavanju A. da i tačke određuju duž. 70 . nagib pod kojim olovka treba da stoji 3. . Kod formiranja pojma tačke moraju biti prisutna 3 slučaja: . Kad je u pitanju crtanje onda je nastavnik dužan da skrene pažnju na: 1. tj. crtati liniju jednim potezom. POJAM UGLA Možemo formirati statički i dinamički. vidimo da prava nema krajnjih tačaka. ugao nastaje obrtanjem poluprave oko početne tačke. To crtanje mora biti slobodnom rukom. Poslije pojma linije formira se pojam tačke. a tek na kraju se koristi lenjir i krivulja za krive. . .Metodika vaspitno . C . Pojam poluprave na modelu  A Prava ima početnu tačku ali je neograničena. pritisak olovke na papir 4.kod duži treba insistirati na tome da učenici shvate da i krajnje tačke duži pripadaju duži.spajanjem dvije tačke dobijamo duž. pripremljenost olobvke 2. B.poslije duži formira se pojam prave. Kada je riječ o didaktičkom pristupu.ako duž produžimo preko tjemena A i B. Tačka se shvata kao presjek dvije linije. Kad se steknu ti pojmovi treba zahtijevati da se crtaju modeli.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ dijele na unutrašnjost i spoljašnjost.

Učenici treba da steknu konkretne pojmove o jedinicama mjera. Karakteristika je kada su sva 4 ugla jednaka. zapremine. površine.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Upoređivanje uglova vrši se izrezivanjem i nanošenjem jedan na drugi da se poklope tjemena i jedan krak. 3. Jedan od zaključaka je da su svi pravi uglovi međusobno jednaki i presjek su dvije poluprave. Zadatak učitelja ovdje je: 1. Prvo upoznamo pravi ugao a zatim oštri i tupi. 2. da izražavaju rezultate različitim jedinicama. mase i vremena. 71 . da obavljaju računske operacije sa imenovanim brojevima. Značaj ovih sadržaja je u tome što težimo da nastavu matematike stavimo u funkciju rešavanja životnih problema. da ovladaju postupcima mjerenja. Treba izdvojiti slučaj pravih koje se sijeku i uglova koji nastaju. MJERENJE I MJERE U POČETNOJ NASAVI MATEMATIKE Program predviđa mjere dužine. 4.Metodika vaspitno .

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Na osnovu svojstva zbira otkrivamo važno svojstvo mjerenja – zbirni broj neke veličine jednak je zbiru mjernih brojeva njenih djelova. Mjerenje ja proces kojim se nekom prirodnom objektu dodjeljuje odgovarajući broj. Kako se mjeri? Mjeri se tako što se izabere objekat iste prirode kome se dodaje broj 1 i nativa jedinica mjerenja, pa se ona i objekat upoređuju. Što je rezultat mjerenja? To je mjerni broj veličine koji pokazuje koliko se puta jedinična veličina mjeri. Mjerenje je preciznije ako je jedinica mjere manja. U principu, mjerenje može biti direktno i indirektno.

MJERENJE DUŽINE To je prvi susret učenika sa mjerenjem veličina. Prvi korak u formiranju pojma dužine je dovođenje učenika u situaciju u kojoj imaju potrebu da mjere. Metodički postupak za izgrađivanje pojma dužine može uključiti sledeće faze: 1. Mjerenje dužine relativnim jediničnim dužinama; 2. mjerenje dužine konstantnim dužinama; 3. mjerenje dužine jediničnim dužinama od 1 cm, 1 dm, 1m. Mjerenjem se upoređuju dvije dužine – ona koja se mjeri i ona kojom se mjeri. Problemska situacija – Šta da učinimo da odredimo dužinu učionice? Da li bi neko, ko nije vidio učionicu, imao predstavu kolika je dužina te učionice? Javlja se potreba da se istakne da postoji jedna jedinična dužina – 1m pa 1km...

MJERENJE POVRŠINE Može biti direktno i indirektno. Osnovni zahtjev – učenici se dovode u situaciju da osjete potrebu da znaju neku površinu. Prvo dajemo površine za koje učenici mogu da odrede koja je od površi manja a koja veća. - Fizičko manipulisanje; - Dajemo im 2 figure da ih uporede.

MJERENJE VREMENA 72

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Djeca vrijeme shvataju uzročno-periodično. Najpogodniji primjer je od izlaska do zalaska sunca. Polazi se oda dana u sedmici. Najteže je djeci da poistovjete dan sa 24 časa.

TIPOLOGIJA ČASOVA Osnovni kriterij za određivanje tipa časa – kriterij je dominirajući cilj časa. Pinter razlikuje kombinovani čas, čas obrade novog gradiva, čas utvrđivanja i ponavljanja, čas provjeravanja znanja, vještina i navika. M. Nikolić razlikuje čas obrade novog gradiva, čas vježbanja, čas provjeravanja, kombinovani čas. Treba biti oprezan kod utvrđivanja tipa časa – kombinovani (ako postoji više ravnopravnih ciljeva – a to je rijetko). 1. Obrada novog gradiva – Novo gradivo je metodički cilj. Pri tom su sve etape časa podređene i stavljene u funkciju novog gradiva. Kada je u pitanju čas obrade novog gradiva u početnoj nastavi matematike nema časova koji su u potpunosti posvećeni obradi novog gradiva, 73

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ jer se učenici ne moraju koncentrisati tako dug period, niti mogu usvojiti toliko gradiva. Iz tog razloga, početnu nastavu matematike karakteriše obrada gradiva u manjim porcijama, segmentima, intervalima ali su ti intervali prisutni na svakom času. 2. Čas utvrđivanja i ponavljanja – Znanje se može utvrđivati vježbanjem i ponavljanjem (primjera naučenog i rješavanja određenih konkretnih problema sprečava se zaboravljanje naučenog i osigurava trajnost zananja). Ponavljanje i vježbanje su neodvojivi dio svakog časa. Neki metodičari govore o tzv. pripremi ponavljanja. tj. o ponavljanju koje se obavlja na početku školske godine, početku drugog polugodišta, kao i prije početka obrade neke nove nastavne cjeline. Najmanje problema ima kod strukture časa obrade ali svi se teže snalaze kada treba da odrede strukturu časa utvrđivanja. Ta struktura bi mogla da ima sledeće etape: a. obnavlja se znanje i provjeravaju umjeća i navike potrebne za rešavanje zadataka; b. vrši se ponavljanje i vježbanje; c. provjeravanje rešenja i izvođenje zaključaka; d. zadavanje domaćih zadataka. Na ovom tipu časa potrebno je obezbijediti što više samostalnog rada učenika. U ovu grupu časova spadaju i tzv. časovi sistematizacije gradiva. Sistematizacija se organizuje nakon obrade jedne ili nekoliko srodnih nastavnih tema i na kraju prvog i drugog polugodišta. Čas utvrđivanja i ponavljanja pruža izuzetne prilike i mogućnosti da se gradivo iz različitih oblasti osmišljeno povezuje. Posebna opasnost kod vježbanja i ponavljanja je u tome što nevješt nastavnik nastoji da doslovno reprodukuje ono što je urađeno na prethodnom času. To je svojevrsna metodička diverzija koja nanosi posebnu štetu. Nastavnik mora provjeriti kako će stečeno znanje iskoristiti u situacijama koje se razlikuju od onih kod kojih je već korišteno. S obzirom na činjenicu da je ovdje dominantan oblik rada individualni, onda je neophodno obezbijediti kontrolu tog rada. Drugi aspekt je osposobiti učenike da sami vrše kontrolu svog rada, jer matematički sadržaji su, po svojoj prirodi, takvi da pružaju šansu učeniku da provjeri svoje rešenje. Bolje je riješiti manje zadataka na više različitih načina, nego veći broj zadataka na brzinu. U tome se ogleda didaktičko-metodička vrijednost zadataka. 3. Čas provjeravanja znanja, vještina i navika – osnovni aksiom je da, provjeravanje u početnoj nastavi matematike bude nepredvidivo. To je kontinuirani proces i sastavni dio matematike obrazovanja. Provjeravanje je prisutno, manje-više, na svakom času. Učenik ne smije biti stavljen direktno u situaciju da odgovora za ocjenu pet minuta. Provjeravanje se, po pravilu, organizuje na kraju časa. Može se pristupiti na više načina. Može i na kraju časa, blic pitanjima iz bilo koje teme, dijagnostifikovati stanje, da vidi ima li problema u toj temi. Posebno je efikasno ako će nam sadržaji te teme biti osnova za pripremanje novih sadržaja. Možemo vršiti provjeru i pismenim putem. Učenici se stave u situaciju da rešavaju individualno zadatke. 4. Kombinovani čas – prisutanje samo onda ako nanjemu treba realizovati nekoliko ravnopravnih metodičkih ciljeva. Njega karakteriše i približno isto vrijeme trajanja etapa na kojima se ciljevi realizuju. Treba izbjegavati korišćenje kombinovanog tipa časa. - Razviti sposobnost zaključivanja putem analogije; - uvježbati primjenu analize u rješavanju matematičkih zadataka; - jačati sposobnost za generalizaciju. - usavršavati zaključivanje nepotpunom indukcijom; - vaspitni ciljevi.

74

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ VASPITNO-OBRAZOVNI ZADACI ČASA Polazna osnova je sadržana u programu matematike za konkretni razred. Program matematike ima definisan cilj, zadatke, sadržaje, didaktička uputstva. Značajne su mnoge taksonomije, npr. Blumova taksonomija klasifikuje sledeće: znanje, shvatanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija.

ETAPE NASTAVNOG ČASA U klasičnom sistemu etape nastavnog časa su: 1. priprema i 2. obrada novog gradiva, ponavljanje, vježbanje. Čas se može raščlaniti na sledeće elemente: a) uvodni dio b) glavni dio c) završni dio S obzirom da čas trake 45’, važno je pitanje trajanja etapa. Ne postoje stroga pravila, sve zavisi od sadržaja, uzrasta, didaktičko-metodičkih sredstava, kulture nastavnika.... Uvodni dio (5-10 min.), glavni dio (25-30 min.) i završni dio ( 10-15 min.). Uvodni dio časa – Osnovni cilj je da se učenici pripreme za aktivnost u glavnom dijelu časa. Priprema obuhvata: - sadržajni aspekt – ponavljanje matematičkog znanja koje će poslužiti kao osnova za dalji rad u glavnom dijelu; - psihološki aspekt – motivacija učenika za aktivnosti u radu, podsticanje interesa za učenje, ohrabrivanje i podsticanje učenika, stvaranje prijatne atmosfere u odjeljenju. Obavezan elemenat psihološke pripreme je upisivanje nastavne jedinice na tabli. - tehnički aspekt – sastoji se u izdvajanju i pripremi neophodnih izvora znanja i tehničkih uređaja koji će biti korišćeni na času. Aktivnost uvodnog dijela časa: a) pregledanje domaćih zadataka, koji predpostavljaju komentar tačnih i netačnih rešenja za rad u glavnom dijelu časa; b) postavljanje par pitanja, da se učenici ucvedu u problem; c) zadaci se mogu i, u pismenoj formi postaviti učenicima. Sadržaj rada u uvodnom dijelu časa treba postaviti tako da iz njega prirodno proističe nastavna jedinica koja će biti obrađena u glavnom dijelu časa. Glavni dio časa – Ovdje se, u najvećoj mejeri ostvaruju, cilj i zadaci časa. Ovdje je osnovni zadatak, kada je u pitanju obrada novih sadržaja, da sve aktivnosti budu usmjerene u jednom pravcu. Tek kad usvojimo ideju idemo ka povezivanju sadrtžaja, učenici polaze od konkretnih primjera i trba ići postupno. Završni dio časa – U suštini zavisi od projektovanih aktivnosti u uvodnom i glavnom dijelu časa. Još jednom skrećemo pažnju učenicima na činjenice, sadržaje... Nastojimo da sadržaje sažmemo u jednu cjelinu. Časovi bez ovog dijela se smatraju nedovršenim. Uzrok što nema ovog dijela je što se nastavnik nije pripremio. Mnogi nastavnici smatraju da ovaj dio časa nije važan, zaboravljajući da je to sinteza i, sadržinski i psihološki važno, kao i za aktavnosti u glavnom dijelu časa. 75

ali se trebaju kombinovati oblici rada. da mu to bude razumljivo. primorava učitelja da više forsira samostalni rad učenika ali to ima i pozitivan efekat na učenje. Dominira frontalni oblik rada. Pri matematičkom oblikobanju vodi se računa o obliku rada. Potrebno je da učenici samostalnim aktivnostima stiču znanja i da ih primjenjuju. U matematici obrazovanja izvori znanja u učenju su sve ono do čega učenik može doći. ciljeve i zadatke realizujemo u manjem obimu. ORGANIZACIJA ČASA MATEMATIKE U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Ovdje je osnovni problem u obezbjeđivanju istovremene kombinacije sa više razreda. Izvori znanja i tehnički uređaji – Treba razmišljati o cilju upotrebe. Biramo metode u zavisnostai od sadržaja. Organizacija rada. vrsti sredstava koja ćemo koristiti. Potrebno je birati one sadržaje koji najviše doprinose ostvarivanju cilja časa. elastični mjesečni plan rada i adekvatna priprema za čas. cilja i uzrasta. Nema racionalne organizacije časa u ovakvom ojeljenju 76 .Metodika vaspitno . kod realizacije časa moramo biti svjesni sledećeg: da to što mi nastavni program realizujemo u specifičnim uslovima ne daje nam za pravo da sadržaje. sama po sebi. Vrijeme treba rasporediti tako da se usvim razredima realizuje ono što se u istom odjeljenju realizuje za 45 min. Da bi organizacija časa bila uspješna potrebne su neke pretpostavke a to su: fleksibilan raspored časova. Na prvom času koristi se više metoda. Ali.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UČENIČKE AKTIVNOSTI One se biraju tako da se njima najbolje ostvari cilj časa. vrijeme upotrebe i način.

Metodika vaspitno . U instrukcijama se uvijek mora dati uputstvo koliko vremena imaju: . Analiza se vrši radi kritičkog utvrđivanja vaspitno-obrazovnog efekta nastavnog časa i uvijek slijedi nakon održanog časa (što prije. a ne obrnuto. da učenici jednog razreda imaju matematiku. po principu vertikalne integracije sadržaja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ statičnim rasporedom.više vremena posvetiti učenicima koji usvajaju novo gradivo.ni jedan minut bez pripremljenih zadataka. Vrste analize: a) Samoanaliza – vrši je nastavnik. U toj organizaciji rada imamo 2 varijante: 1. iz dva razloga: 1. u neposrednom radu. Bitna je efikasnost. Samo takva priprema je korisna i obezbjeđuje svrsishodnu didaktičko-metodičku strukturu i vremensku ekonomičnost. Analiza treba da doprinese povezivanju teorije i prakse. u pvom pogodnom trenutku. . Najefikasnija je kombinacija kada se rad u jednom razredu može organizovati tako da bude dominantan jedan oblik rada. . ANALIZA ČASA U suštini. otkloni. Priprema se piše po principu – jedan čas. Neprihvatljiva je praksa da učitelj piše pripreme za kombinovano odjeljenje u različitim sveskama. da utvrdi dobre strane. Dobar nastavnik se izgrađuje u procesu u kome je ona sam sebi najveći kritičar. jedna priprema.rad u smjeni i po. a ostalih razreda druge časove. tako i u djelovima – najvažnije je da se ne gubi vrijeme. da svi u isto vrijeme imaju matematiku 2. da identifikuje slabosti i 2.više vremena. kako u cjelini. u procesu u kome će biti neophodna griža 77 . planiramo da slične ili iste teme istovremeno angažujemo. . Sadržaj rada treba da određuje strukturu rasporeda. to bolje). Kada pravimo mjesečni plan. to je element koji treba da doprinosi potpunijem shvatanju i dubljem poimanju suštine vaspitno-obrazovnog procesa u cjelini. Neophodno ja da nastavnik postane svjestan i da ih. Pri izradi mjesečnog plana rada polazimo od mjesečnog plana časova i pazimo da se obrada u jednom razredu odvija paralelno sa utvrđivanjem u drugom razredu. a ne formalizam. Istovremeno održavanje nastave matematike u svim razredima planira se unaprijed. posvetiti mlađim učenicima. Svoje viđenje nastavnik obavezno zapisuje u pripremi.

kako. onda nastavnik ne smije trošiti vrijeme na neka pitanja koja nisu cilj ovog časa. Analiza treba da obuhvati sve elemente značajne za organizaciju časa: cilj i zadaci (da li su ostvareni) – ali ne prozaično. pitanja i odgovore interpretira nastavni sadržaj. Pitanja moraju biti jasna. da samostalno formulišu pitanja itd. Za svaku teškoću u radu treba tražiti uzrok – i to prvo kod sebe pa tek onda u učenicima ili drugim okolnostima. kroz razgovor. nadzornici. nastavnici na različitim skupovima i seminarima. radi ukazivanja na bitne karakteristike.razlozi neostvarivanja cilja: a) nije se dobro pripremio. c) Analiza oglednih časova – drže stručnjaci.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ savjest u radu. Ne mora biti samo dijaloška metoda ako nastavnik pita a učenik odgovara. Ako želimo da je ova metoda ekonomična. primjenu očiglednih sredstava. d) Analiza časova koje drže studenti – ima za cilj da se oni uvedu u nastavni rad i pomogne im se u osamostaljivanju. ukaže onima koji posmatraju čas na ono što se može primjeniti. direktor. odakle. Pitanja nastavnika treba da budu tako usmjerena da podstiču učenike da shvate suštinu onoga o čemu je riječ. . onaj ko drži čas. Ova analiza sre vrši u formi dijaloga. Cilj je da. Samokritičnost je uslov sopstvenog uzdizanja. koliko? 78 . Cilj je da se nastavnicima ukaže na dobre i loše strane njihovog rada. . nego navesti argumente. za svoje kolege. nego sve varijante mogu doći u obzir. Grupna je diskusija onih koji su učestvovali na času. b) Iinstinktivna analiza – vrše je stručni saradnici. c) nije bilo dobrog pristupa. jednostavna itd. Pitanja počinju: zašto. DIJALOŠKA METODA Njena karakteristika je u tome što. sintezu nastav i sl. da im se ukaže na mogućnosti za poboljšanje toga rada.Metodika vaspitno . da samostalno dođu do zaključka.cilj je ostvaren jer je dobra atmosfera i ostvarena je aktivnost učenika. Osnovna pretpostavka jeste da učenici raspolažu određenim fondom znaja o sadržaju o kome se razgovara. b) nije dobro metodički pripremljen. zbog čega. precizna.

Metodika vaspitno . raščlaniti na etape. poznati sa nepoznatim sadržajem povezivati. Ne treba prozivati učenika koji će da daodgovor a još nismo postavili pitanje.gubi se vrijeme u postavljanju pitanja.činom stavljanja učenika u situaciju da koristi tekst. ako jedan učenik ne može odgovoriti treba tražiti odgovor od drugog.vrlo je važno da li je neki tekst pogodan za korišćenje ove metode . crtanje nekog crteža. .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Važno je: pitanje se prvo postavlja cijelom odjeljenju. Pitanje postaviti jednom i glasno. Moguće greške: dati tekst bez objašnjenja nije tekst metoda.treba odabrati vrijeme koje učenici imaju za obradu teksta. na šta treba da obrate pažnju: . odgovara samo jedan učenik. . Zatim nastavnik preformuliše pitanje i ponovo se vrši isti postupak. pa onda od trećeg i sve dok nastavnik ne shvati da oni ne mogu odgovoriti.učenici se osposobljavaju da stiču kulturu komuniciranja.proučiti tok teksta.ne može se veliki broj nastavnih jedinica obraditi. Dobre strane: .učenici se osposobljavaju da samostalno koriste tekst. 79 . mora da zna šta je u tekstu bitno. do kojih saznanja treba da dođe itd. Dobre strane: . . bilo kojim pisanim izdanjem. poznavanje nekog obrasca i rešavanje različitih zadataka. . Problemi: . .prvo treba odabrati tekst.pitanje treba da usmjerava rad učenika. mogu biti pasivne aktivnosti. Cilj je da se učenici osposobe da koriste tekst. Korišćenjem tekst metoda učenik se stavlja u situaciju da sam radi. TEKST METODA To je postupak kojim učenici stiču znanja korišćenjem pisanih ili štampanih tekstova.priprema je složena. da uoče ono što je bitno itd. učenici misle po diktatu nastavnika.da nastavnik postavi pitanja na koja učenik treba da odgovara. . Zato učenicima treba dati uputstva šta je važno u tekstu. Rad teksta može biti različit: izvođenje računske operacije. . pa tek onda odluči da li treba dati odgovor. frontalni i individualni rad povezivati Loše strane: .znanja su sistematična. Loše strane: . suština metode demonstracije jeste da se matematički pojmovi transformišu u vizuelni postupak i taj način bude dostupan čulnom saznanju. knjigom. ILUSTRATIVNA METODA To je nastavni postupak kojim učenici stiču znanja putem grafičkih ilustracija.određeni pojmovi se mogu više puta ponoviti u istom obliku. da se služi udžbenikom.

Ovdje se istovremeno izdvajaju dva procesa: 1. Pri demonstriranju imamo dvije aktivnosti: pokazivanja i posmatranja. Najčešće se primjenjuje u uvodnom dijelu časa. crtati slobodnom rukom. Dobre strane: Prenose se sistematizovana znanja. opisivanja. služi kao sredstvo nekim drugim matematičkim sadržajima. podstiče verbalizam itd. Osnovni zahtjevi demonstracije: . ekonomična je. dijagrama i tabela. a rijetko na ostalim tipovima časova. nema povratne informacije. matematička misao se ne prenosi riječima. objašnjavanja i dokazivanja. Koristimo je onda kada učenici nemaju nikakvo znanje od prije. Može biti u vidu predavanja. Ne poštuje se individualnost. . mora što manje da se govori. preko demonstriranja određenog predmeta. sama je predmet proučavanja. Metodu ilustracije može koristiti dvostruko: . Posebna vrijednost je u tome što postoji jako veliki broj učenika što pojmove formira na osnovu vizuelnih aktivnosti. .da su takvi da pobuđuju interes za rad kod učenika. pružanje znanja od strane nastavnika 2. Loše strane.Metodika vaspitno . pripovijedanja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Ima dvije funkcije: 1. uglavnom se koristi kao dopuna drugim metodama. lako se priprema. 2. Uspješnost časa je veća kada više pričaučenik a manje nastavnik. 80 .da su predmeti pogodni za formiranje određenih pojmova. Lakše i jednostavnije je crteže crtati na času jer učenici vide kako taj crtež nastaje. METODA DEMONSTRACIJE To je postupak kojim informacije učeniku dajemo preko manipulisanja određenim predmetom. koristiti krede u boji. Ona se koristi na časovima obrade gradiva.ilustracije mogu biti u vidu crteža.možemo crtati na času ili donijeti gotove crteže. koristi se u kombinaciji sa ostalim metodama i kod objašnjenja nepoznatih riječi. primanje znanja od strane učenika. Ona se rijetko koristi samostalno. MONOLOŠKA METODA (metoda usmenog izlaganja) Nastavnik izlaže nastavni sadržaj a učenik sluša nastavnika i uči ono što čuje. Ovom metodom nastavnik nastoji da očiglednim učini apstraktne matematičke sadržaje.

. nego jedan po jedan. 81 . . .poželjno je uključiti učenike. .da su pogodni za manipulisanje. kad god je moguće.ne treba pokazivati više predmeta odjednom.da zadovoljavaju estetske.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ .Metodika vaspitno .da se ne skreće sa bitnih na sporedne stvari. u demonstrativnu metodu. higijenske zahtjeve.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->