Metodika vaspitno-obrazovnog rada 2

(Metodika matematičkog obrazovanja)

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _

POJAM, PREDMET I ZNAČAJ MATEMATIKE Poznavanje matematike je bitan uslov koncipiranja nastave ovog predmeta. Riječ matematika je grčkog porijekla i znači nauka o veličinama. Predmet ima različita određenja: najčešće se definiše kao izučavanje prostornih formi i količinskih odnosa realnog svijeta, a nemaju veze sa objektivnom realnošću. Pejović određuje: matematika je nauka o proučavanju prostornih formi i količinskih odnosa misaonih realnosti. Svi matematički pojmovi su navedeni iz realnog svijeta, ali su toliko matematički određeni da nemaju više svrhu u realnom svijetu. Matematiku karakteriše potpuno apstrahovanje kvalitativnih svojstava. Jedna je od najstarijih nauka ali je uvijek mlada zahvaljujući novim sadržajima. Definicije matematike zavise od vremena u kome se definiše: Grosman: ``Matematika je nauka o vezama među veličinama.`` Prvanović: ``Matematika proučava određena karakteristična svojstva i operacije i relacije realnog svijeta.`` Pinter: ``Matematika je apstraktna nauka koja deduktivnim putem proučava pojmove prostornih i vremenskih odnosa.`` Leksileon: ``Nauka o odnosu među veličinama i prostornim formama.`` Francuski matematičari Nikola Burbani (?) (pseudonim grupe: ``Matematika je nauka koja proučava matematičke strukture.`` Bekon: ``Kopija, ključ i nauka.`` Rasel: ``Matematika je nauka u kojoj nikada ne znamo da li je ono što govorimo tačno i znamo li šta govorimo.`` Matematika je značajna iz više razloga: 1. Primjenjuje se u svim prirodnim i društvenim naukama, u ličnom životu je dio kulture; 2. Omogućila je nauci da napravi veliki korak; 3. Za razvoj struke, zanimanja, umjetničkog izražavanja. Nastupila je era matematizacije i nauke i prakse. Lobačevski: ``Vjerovatno neće postojati ni jedna grana matematike koja neće biti nekad primjenjena u realnom svijetu.``

2

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ POJAM I PREDMET METODIKE MATEMATIKE OBRAZOVANJA Nekada se koristio termin didaktika nastave matematike, pa i pedagogija nastave matematike. Riječ metodika je grčkog porijekla i znači nauka o načinima. Metodika matematičkog obrazovanja (MMO) je relativno mlada naučna disciplina, ali je već afirmisana u većini zemalja svijeta. MMO, koju izučavamo, sastoji se iz 2 dijela: 1. MMO predškolske djece 2. Metodika nastave matematike Među njima postoje razlike u sadržajima, ciljevima i sl. 1. MMO predškolske djece proučava matematičko obrazovanje na tom nivou, ali ono obrazovanje koje se obavlja institucionalno; 2. Metodika nastave matematike proučava nastavu matematike od prvog razreda osnovne škole do fakulteta. MMO je proces matematičkog obrazovanja, tj. proces ovladavanja sadržajima i metodama matematike. MMO je naučna disciplina i ona je, s obzirom na predmet proučavanja, pedagoška disciplina i, s obzirom na način proučavanja, interdisciplinarna ali i autonomna, s obzirom na rezultate. Pedagoška je disciplina zato što proučava jedan pedagoški fenomen – vaspitanje i obrazovanje u nastavi matematike i predškolske djece. U predmet MMO ulaze: ciljevi, sadržaji, organizacija nastave, nastavni oblici i metode rada i vrednovanja. Predmet MMO široko se definiše i obuhvata sve ono što je posredno ili neposredno vezano za matematičko obrazovanje.

3

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ CILJ I ZADACI MMO Cilj je da: - omogući studentima da shvate MMO kao pedagošku disciplinu i nastavni predmet, - da studente osposobi teorijski i praktično da mogu nesmetano pratiti i unapređivati rad na matematičkom obrazovanju djece. Osnovno zadatak MMO je da: - utvrdi i objasni specifične zakonitosti koje se javljaju u vaspitanju i obrazovanju djece, na matematičkim sadržajima u nastavi matematike; - zadatak je i da utvrđuje ciljeve, zadatke i sadržaje matematičkog obrazovanja. Mora se rešavati za svaki nivo obrazovanja posebno; - zadatak je da, polazeći od rezultata pedagogije, psihologije i didaktike proučava i utvrđuje najuspješnije oblike i metode koji dovode do optimalne realizacije ciljeva nastave; - proučava praksu matematičkog obrazovanja i podiže nivo obrazovanja; - zadatak je i da pomogne u osposobljavanju učenika da samostalno misli.

PODJELA MMO Osnovna podjela MMO na:  MMO predškolske djece i  Metodika nastave matematike – takođe se dijeli na nekoliko djelova: 1. Metodika početne nastave matematike - proučava probleme matematičkog obrazovanja u prva 4 razreda osnovne škole; 2. Metodika opšteg matematičkog obrazovanja - proučava probleme obrazovanja od VVIII razreda osnovne škole i u svim srednjim školama opšteg usmjerenja; 3. Metodika profesionalne MO – proučava probleme matematike obrazovanja koja služi kao neposredna priprema za profesionalnu djelatnost; 4. Metodika uvođenja u naučni rad; 5. Metodika vanškolskog matematičkog obrazovanja – podrazumijeva učenje MO putem radija, TV, literature i sl.

4

najstariji zapis otkriven tek u 19 v. Po horizontal i vertikali. kvadratura kruga ( da se konstruiše krug i kvadrat koji ima zapreminu kao krug)? 5 . poznata je Talesova teorema.p. Pitagora . Lobočevski . Oni su cjelokupno znnje civilizacije koje su im bile dostupne objedinili.strari grci su bili prvi u prilici da sistematizuju i zabilježe ih više nego drugi.tri čuvena problema grčke matematike. Euklid . trisekcija ugla ( ugao se presječe na tri dijela) 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO 1.n. Rind papirus . Japanski učenici moraju i danas preći računanje na ABAK . čuva se u Britanskom muzeju u Londonu smatra se da je nastao između 16 i 19 v. Sve do prošlog vijeka to je bila jedina geometrija. zapreminu. imali su računsku mašinu ``ABAK``.p.n. Javljaju se i jave škole. u Egiptu. Sokrat .kroz tačku van prave se može postaviti proizvoljan broj tačaka koje su paralelne sa pravom. 1.je izmjenio samo jedan postulat . Poznata je Axmesova računica ( on je bio staroegipatski sveštenik).je vertikalna ploča sa žljebovima u koje se ubacuju kamenčići. Bila je još u vrijeme 19 v. On je nju deduktivno zasnivao i napisao je u knjizi Elementi. Prvi zapisi su bili u Rimu na papirusima i spomenicima. Njegov naslov je : Istrukcije za upoznavanje tajnih stvari.pitagorejske škole Platon .u.pitanjima dovodi učenike da shvate da nešto ne znaju i da dođu do odgovora majeutika. Stara grčka .e.visina piramide ( pomoću sjenke).e. Stariji su učili mlađe i učili su jedni od drugih.pitagorejci . EPOHA RAĐANJA MATEMATIKE Prvi matematički pojmovi su formirani spontano kroz rad i igru.njegova geometrija. razlomke. napisao je egipatsku zbirku zadataka. Osim brojeva u epohi rađanja matematike poznavali su i mjere za dužinu. Tales od Mileta . ABAK . dupliranje kocke ( konstrukcija veće kocke) 2.indukcija. analiza i sinteza Za staru Grčku .Metodika vaspitno .

e. razumjevanju. 1632 . Napisao je djelo``Rasprava o metodi. Mnogo je važan način na koji se uči a ne sadržaj koji se uči.um. 6 .u nastavi . Pestaloci .v. Da se računa napamet. Pestaloci je osnivač matodike nastave matematike.Metodika vaspitno .e.e ( desilo se otkriće 0 (nule) u Indiji je prvi put pronađena nula) najveće otkriće u matematici. Da se ide korak po korak. Sa stanovišta metodike nastave matematike je značajan Dekart.Mislim dakle postojim . do17.didaktika na češkom jeziku.zalaganje za očiglednu nastavu Komenski . matematika je uvedena kao obavezan predmet.na latinskom jeziku.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. OBLIK I RIJEČ. Učenik mora da bude kritičan o rješenju do kojeg je došao. Važan trenutak je 3. . sa neimenovanim brojevima. U 17 v.blokovi brojeva.( švajcarski pedagog) . Povezao je saznanje na osnovu razuma. izučavala se u privatnim školama u kojima su predavali majstori računa.od 6 v. Insistirao je na provjeravanju koliko je to moiguće. Matematika postaje dio opšte kulture.Corgito ergo sum. U postupku nastave učenik mora navoditi razloge.11. zašto radi baš tako.n. Počinje da se naglašava formalni zadatak nastave.Didaktika magna.učenje napamet. Pripadao je racionalizmu . Matematika još nije bila obavezan predmet u školama. 3.1619.p.n. Srednji vijek . U učenju lakšeg ka težem. senzualizam i racionalizam.Racio . Džon Lok . v.`` Prvi koji je napravio spoj algebra i geomatrije bio je Dekart. bez razumjevanja. Objedionio i sistematizovao znanja iz aritmetike. Otkrićem nule stvarali su se uslovi za stvaranjem dekadnog sistema ( cifra ima apsolutnu i po mjestu pisanja)? U 8 v. preko indijskih sveštenika.n. 1643. Komenski je napisao još jedno djelo .e. Fridrih Frebel (njemac) . razumjevati stvari.n.e.od 17 do 19 v. Insistirao je na očiglednosti .. sredozemng mora prešlo u Španiju pa onda u Francusku i na sjever Evrope. usnio je ideju koja mu se javila u snu o analitičkoj geometriji. izreka racionalista .n.n.e.Čulni svjet u slikama. Mnogo se vodilo računa o matematičkim problemima i načinu na koji se predaje. EPOHA PROMJENLJIVIH VELIČINA . Počinje sa matematičarem Reneom Dekartom (Dekartov pravougli dekadni sistem) Noćio je u Ulnu (Njumački grad) 10. U nastavi učenici moraju početi misliti.Sve za druge za sebe ništa. EPOHA ELEMENTARNE MATEMATIKE . Svaka stvar ima BROJ. Pestaloci je smatrao da se svi pojmovi moraju steći očiglednim putem.

Utrli su put od konkretnog do apstraktnog mišljenja od indukcije do dedukcije i tako je razbijena dilema. Vigotski. u Italiji 1905.došao je na ideju da uvede brojevne slike 3 ◦ ◦ ◦ 4 ◦ ◦ ◦ ◦ 5 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Disterveg . Da se ukine granica između aritmetike i geometrije.. Nastavu treba povezati sa praktičnim životom. (Meranska konferencija) na kojoj su se okupili metodičari matematike i matematičari.Metodika vaspitno . Šta će ući u program? Kako da se uči? Koje metode da se koriste? Kako vrednovati?. Pijaže. Dogovorili su se da se za kratko vrijeme ponovo nađu 1908. Šta je to što iz korpusa matematike treba da se nađe u programu. doprinjeli su svojim radovima u rasvjetljavanju mnogih problema.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Buse je napravio veliki korak . Smatrao je da računanje napamet i pismeno računanje ne treba odvajati. godine u Rimu da uporede rezultate gdje se šta i kako uradilo. 7 . Kolmagorov.. Da učenici u toku nastave treba da razvijaju intelektualne sposobnosti. EPOHA SAVREMENE MATEMATIKE (danas) Konferencija u Meranu.osposobljavao je učitelje. 4. Koja znanja treba da uđu u program a koja da se izbace.učitelj učitelja . Zaključeno je da se pokuša uraditi korelacija nastave i drugih predmeta..

Matematičko obrazovanje je bilo usmjereno na područje geometara.Metodika vaspitno . Epoha rađanja matematike – do VI Epoha elementarne metodike. 2. Epoha promjenljivih veličina – od XVII do XIX v. O izvjesnoj organizovanosti govori se u Egiptu. do XVII v.p. epoha konstantnih veličina .od IV v. Kolmogorov daje sledeću periodizaciju: 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ISTORIJSKI OSVRT NA RAZVOJ MMO Matematika je jedna od najstarijih nauka. Srednji vijek sa renesansom. Prve početke imamo u najstarijoj fazi razvoja čovječanstva – to je bilo stihijsko prenošenje iskustva sa starijih na mlađe.p.n.n. 3. Istorija MMO se dijeli na 3 dijela: 1. Klasični – od VI v. 2. do završetka grčke vlade. Epoha savremene matematike – od XIX v. 4.e. konstrukcije i sl. Savremeni period – počinje sa analitičkom geometrijom. tj. 8 .e. Vaviloniji i naročito Staroj Grčkoj. 3.

U novije vrijeme.) – prvi put je dogovoreno da se iz svih nauka izbace jednostavna. Kinela – njegova shvatanja doprinijela su unapređivanju nastave koja je.preuranjene apstraktne operacije vode formalizmu. Nastava matematike treba da bude zasnovana na dječijoj okolini i životnoj praksi i toj praksi i da služi. korelaciji nastave matematike sa drugim predmetima. Uvažavajući zakone razvoja u nastavi matematike ne smije se prerano početi sa apstrakcijama. Od brojnih kongresa treba pomenuti IV kongres u Rimu 1908. koje su to grane matematike neophodne za opšte matematičko obrazovanje. 3.Metodičare interesuje kakvo mjesto dati i na koji način odraziti tekovine matematike – šta unijeti u programe. 5. Iz nastave matematike proisticao je program vježbanja i škola je.Metodika vaspitno . Djeca treba da rade na očiglednom materijalu tako dugo dok ne budu u stanju da pređu na apstraktno mišljenje i računanje . što se ne može postići verbalnim shemama. 4. Najzaslužniji su Veber i Vitman. bila škola ``dila``. Matematika ne smije postati cilj. 2. u manjoj mjeri. zasnovana na logici matematike. Važni su brojni događaji: Meranska konferencija (1905. 6. Veoma veliki podsticaj za razvoj MMO dao je Pijaže. javlja se analitičko-sintetička koncepcija nastave matematike. Poslije Meranske konferencije pristupilo se promjenama i nastava matematike je postepeno bliža životu učenika. insistira se na praktičnoj primjeni sadržaja matematike. parcijalna znanja. . . OSCD i UNESKO danas vode brigu o svim problemima. 9 . pod uticajem matematičara i psihologa. Na tom Kongresu insistiralo se na nekoliko stvari: 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAVREMENI TOKOVI U MATEMATICI OBRAZOVANJA Savremeni period je od Dekarta. godine. a s druge strane psihološkim zakonitostima djetinjstva. god. U nastavi geometrije polazi se od posmatranja a tek onda da se zaključci izvode apstrakcijom. matematičkih sposobnosti.Utvrđivanje oblika i metoda rada koji omogućavaju najefikasnije i najracionalnije matematičko obrazovanje. da se programi organizuju – razvijanje racionalnog mišljenja. a nastava matematike sama sebi svrha. s jedne strane. Nastava matematike treba da razvija kod učenika sposobnost matematičkog posmatranja i shvatanja. kada se razvoj matematike strelovito odvijao. uklanjanje granica između aritmetike i geometrije. već učenike treba dovesti u situaciju da sami uočavaju brojne odnose. insistiralo se na proučavanju psiholoških osnova nastave matematike. Treba razviti sposobnost funkcionalnog mišljenja.

Sasvim jasno znamo da didaktika. logiku. Određeni sadržaji su uslov bez koga nema i ne može biti MMO. Predmet pedagogije je vaspitanje i obrazovanje mladih u najširem smislu riječi. MMO je pedagoška disciplina koja ukazuje na način vaspitanja i obrazovanja putem nastave matematike. etiku itd. kao opšta teorija nastave. Mnogi smatraju da je MMO pedagoška disciplina. Veza MMO sa psihološkim naukama omogućava MMO da objasni nastavnu praksu . organizacije matematičkih sadržaja na kojima se ostvaruje nastavni proces. b) MMO i pedagogija MMO u velikoj mjeri koristi rezultate pedagogije. Od brojnih nauka treba pomenuti matematiku. Danas u našoj zemlji preovladava shvatanje da je MMO pedagoška disciplina . tj.  Predškolska pedagogija .  MMO je povezana sa istorijom. dedukcija i sl. uzrasta učenika. a) Odnos MMO i matematike Matematika je nauka o kvantitativnim i prostornim odnosima.danas je prisutna tendencija sve većeg obuhvatanja svih institucija pedagoško oblikovanim obrazovanjem.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ODNOS MMO PREMA DRUGIM NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA MMO. I sopstvenim dostignućima MMO vrši povratni uticaj. S jedne strane MMO koristi saznanja do kojih su došle druge nauke i zahvaljujući korišćenju tih znanja povećava svoju djelatnost. u zavisnosti od cilja i zadataka vaspitanja i obrazovanja. didaktiku. Ovim shvatanjem se ukazuje na značaj matematike i pedagogije za MMO.Metodika vaspitno . Rezultati do kojih dolazi MMO se uopštavaju i bitno utiču na didaktička saznanja. MMO se oslanja na matematiku i pedagogiju dok je neki smatraju matematičkom. Metodika nastave matematike je vezana sa matematikom. a neki pedagoškom disciplinom. Time se ukazuje na značajnu karakteristiku MMO koja predstavlja sintezu matematike i pedagogije ili metodičko obrazovanje predstavlja sintezu matematičkog i pedagoškog obrazovanja.). filosofiju. Opšta didaktička znanja se na poseban način koriste u vaspitnoj matematici. nema dobre MMO koja ne polazi od psiholoških znanja i karakteristika učenika određenog uzrasta.  Osim toga. a zatim i korišćenja matematičkih metoda saznavanja (indukcija. Ta veza se označava vezom prvog reda. vrste škole. pedagogiju.  Didaktika – iz MMO koristi praktično sve. i to onim dijelom koji je vezan za nastanak matematike. predstavlja osnovu za svaki pojedinačni predmet – ukoliko je nastava razvijenija pruža osnovu za razvoj didaktike i matematičkog obrazovanja. da odgovori na pitanje: zašto uvesti neku pojavu a ne nešto drugačije? 10 . tijesno je povezana sa velikim brojem drugih nauka i disciplina i ta veza je dvostruka. Veza između MMO i didaktike izražava se kao odnos opšteg i posebnog. Iz ukupnog znanja matematike bira se jedan segment. predškolsku pedagogiju. Nastava matematike je proces vaspitanja i obrazovanja na matematičkim sadržajima. kao i druge naučne discipline. najprije bez matematičke podloge koja omogućava postojanje MMO. prije svega radi izbora određenih matematičkih sadržaja. Ta veza sa psihološkim disciplinama daje psihološku podlogu za nastavu matematike i doprinosi da se proces učenja maksimalno racionalizuje. MMO uspostavlja vezu sa matematikom.

MMO ima nekoliko osnova: 1. . Preoperativna faza – dijete uči isključivo na osnovu manipulacije stvarima. mora sebe motivisati na razvoj. što ne znači da je sebično. nivo . utvrdio je da predškolsko učenje djece nije učenje koje treba da se zasniva na verbalnom prenošenju znanja. već da se razvoj ne sputava i ne guši.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kao što se vidi. godine do zrelosti) Skoro identičnu periodizaciju dao je Pijaže (tri nivoa razvoja djeteta): 1. nivo formalnih operacija (11 – 14 god. Ne samo pričati. preoperaciona (faza pripreme konkretnih operacija. nego djelovati svim raspoloživim reakcijama. razvija se simbolička sposobnost. Dobro poznavanje psiholoških osnova djeteta nije da se uspješno stimuliše njegov razvoj. 12. već jednostavno usredsređeno prema sebi. formira prve pojmove i predstave. Savremena psihologija razlikuje 4 perioda.Metodika vaspitno .svim primjerima što manje nebitnih svojstava. 2. godine) 4. Inteligencija djeteta je egocentrična. dijete traži uzroke. godine) 3. kibernetičke i saznajne osnove Pedagoško-psihološke – što svi koji se bave MMO treba da znaju kakve su mogućnosti djece. kako bi na osnovu tih saznanja mogli projektovati optimalni nastavni proces. postavlja pitanja. pedagoško-psihološke. 1. ne povezujući ih. faza formalnih operacija (od 11. MMO je povezana sa nizom naučnih disciplina pa govorimo o njoj kao o interdisciplinarnoj nauci. nivo osjeta – do 6. godine) 2.). Osim toga. do 6. od 2. 3. izabrana podsticajima koji će dovesti do formiranja matematičkih pojmova. . Dijete nije u stanju za grupisanje mentalnih operacija – ono zaključke slaže jedne pored drugih. učenika određenog uzrasta. logičke. Brojnim eksperimentima Pijaže je pokazao da je praktična i misaona aktivnost djeteta uslov izgrađivanja početnih matematičkih pojmova. ali nisu dovoljno samostalni. nivo – nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. etapu Pijaže dijeli na dvije: simboličko i intuitivno mišljenje. kakvi su psihološki mehanizmi formiranja određenih pojmova. To praktično znači da se početno učenje mora shvatiti kao stvaranje uslova. nezadovoljno je odgovorom.nivo formalnih operacija – mišljenje se u potpunosti oslobađa konkretnosti. . 3.) – mišljenje je vezano za konkretne aktivnosti i predmete. od rođenja do zrelosti : 1. oblikovanje sredine koja će biti bogata .) i 3. 4. mladi su osposobljeni da zaključuju prema zakonima formalne logike.12. nivo konkretnih operacija (7 – 11 god. godine 2. tj. faza konkretnih operacija (7.Daju se brojni i raznovrsni primjeri. već uticati da djeca manipulišu tim predmetima. senzo-motorna faza (od rođenja do 2. Saznati neki objekat ne znači slušati o njemu. 11 . . tj.biraju se oni primjeri kod kojih su zajednička svojstva izražena i ta svojstva su u granicama pojma koji želimo formirati. 2.

-). Cjelina u kojoj se jedne operacije nalaze u simetriji sa drugim pomoću reverziboilnosti. Nastavnik treba da se orijentiše na procese koji se tek razvijaju a ne koji se završavaju. radnja je najprije spoljašnja. Ova shvatanja su doprinijela koncepciji savremene nastave. misaona ali nikada se ne gubi predmetni karakter. U saradnji sa odraslim.ekvivalentnost (u dva skupa ima isti broj elemenata).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Pijaže – razvoj mišljenja . Reverzibilnost znači da za svaku operaciju postoji druga koja je simetrična i suprotna. Vršenje tih operacija: . inverzne operacije (+. najprije u jednom. Učenje da prethodi razvoju. Reverzibilnost povlači za sobom shvatanje invarijantnosti i konzervacije pojmova.površina (dva pravougaonika). Eksperimenti su pokazali da intenzivno usvajanje operacija predstavlja racionalniji.posmatra se i upoznaje neposredna stvarnost. Vigotski smatra da takva nastava kaska za razvojem. invarijantnost – vraćanje valjka u kuglu). Reverzibilnost podrazumijeva osobinu mišljenja da pređe saznajni proces. Vigotski.dužina (dvije žice). . Naredni razvoj je faza u kojoj dijete uz nečiju pomoć uspijeva da riješi zadatak. U periodu konkretnih operacija. Metodički postupci – Vigotski predlaže sledeće etape: . Operacija je unutrašnja radnja. Reverzibilnost omogućava da se. Pijaže ističe da svaka mentalna radnja nije operacija. 12 . Ona će postati radanja kada se nađe u uzajamnoj povezanosti sa drugim radnjama – na tome da čini sistem.unosa (dvije kugle od plastelina. Učenik u nastavi može da usvaja one pojmove za koje su već razvijene strukture ili je razvoj pri kraju. . Pijaže smatra da razvoj djeteta. Na takvom shvatanju izgrađena je tradicionalna nastava – da se prilagodi razvojnim mogućnostima učenja. a zatim u drugom smjeru i tačno se vrati u početnu situaciju. Kada je dijete steklo reverzibilnost u mišljenju postaje sposobno za niz drugih operacija. vremenski i funkcionalno. Kod nekih trajno ostaju dva odvojena procesa. predmeta i znakova. Aktivni razvoj zahtijeva samostalno riješavanje i karakterističan je za već formalnu fazu.Metodika vaspitno . koja polazi od rezultata prve i uspostavlja početni sistem.usvaja se znak za matematički pojam. .Mišljenje i govor Korišćenje Pijažeovih za njegova shvatanja – razvoj čovjeka je usmjeren biološkim zakonima i na razvoj se ne može spolja uticati. .izdvajaju se određena matematička obilježja stvarnosti.odlučijući preokret je 7 . Pravci operacije su samo različite kategorije zadnje unutrašnje operacije koju karakteriše to što se ne obavlja pomoću realnih slika. Vigotski smatra zonu narednog razvoja važnijom za intelektualni razvoj nego aktivnu zonu. prethodi usvajanju pojmova. . u nastavi matematike. a zatim unutrašnja. Vigotski uzima u obzir uzrasne karakteristike učenika – moramo ih poznavati ali ih se ne smijemo slijepo pridržavati. . god. ako napravimo valjak. ispravniji put do njihovog odvojenog usvajanja – intenzivno usvajanje operacija omogućava da se između njih uspostavi funkcionalna veza.11. obrađuju istovremeno. dijete se podiže na viši intelektualni nivo i prelazi sa onoga što ne umije – da umije.formira se matematički pojam i usvaja njegov nosilac.

Nanovo se traži put. stvaraju zakonitosti mišljenja u nastavi matematike.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Osim Vigotskog u razvijanju i bogaćenju postavki doprinos su dali Galjperin. operisanje brojevima se izražava govorom. 3. a u traženju tog puta služi se razumnim misaonim postupcima. utvrde uzrasne mogućnosti učenika. 2. 13 . Ne postoji jedan put i postupak kojim se mogu rješavati zadaci. Ovladavanje jezičkim formama je uslov za bavljenje matematičkim obrazovanjem – uslov za rješavanje matematičkih problema. da se odrede optimalni načini izgradnje nastavnog gradiva. Bruner smatra da nastavu treba tako organizovati da djeca što češće manipulišu odgovarajućim objektima i da se što češće govorno izražava. ta manipulacija se mora pratiti govorom. Postavljena su 3 zadatka: 1. Bruner smatra da se mora krenuti od manipulacije predmetima. Davidov i dr. Bruner je utvrdio da najbolje rezultate u početnom matematičkom obrazovanjupostižu ona djeca koja manipulišu materijom.Metodika vaspitno .

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ LOGIČKE OPERACIJE: APSTRAKCIJA I GENERALIZACIJA Apstrakcija je misaoni pstupak kojim se iz jednog ili više primjera (srodnih slučajeva) izdvajaju određena svojstva. Mnogo primjera bi se moglo navesti ako hoćemo ilustrovati apstrakciju i generalizaciju. ravni. Specijalizacija je misaoni postupak prenošenja svojstava elemenata njegovog generalnog skupa na elemente njegovog pravog podskupa. a sinteza spajanje u cjelinu. Mnogi se problemi rješavaju analizom i sintezom. Generalizacija je misaoni postupak kojim se uočena svojstva skupa proširuju na najširi skup sa tim svojstvima.Metodika vaspitno . Izračunaj površinu. KONKRETIZACIJA I SPECIJALIZACIJA Konkretizacija je misaoni postupak kojim se identifikuju primjeri sa svojstvima nekog opšteg pojma. Pomoću apstrakcije i generalizacije formiramo pojam tačke. svi X analiza duž 3X 2) Zadatak: Zbir 3 prirodna broja iznosi 440. Ova 4 pojma su relativno misaoni procesi. 1) Zadatak: Dužina obima pravougaonika 96m. Prvi od njih je 2 puta manji od drugog. a 7 puta veći trećeg. I 7a II 14 a III a analiza 22 a = 440 sinteza od O = 2X + 6X = 96 X = 12 sinteza 14 . a dužina je 3 puta veća od širine. Analiza u matematici ima 2 koraka – rastavljanje i uočavanje odnosa među elementima. a sva ostala se odbacuju. to isto radimo i sa skupom elemenata. Time se omogućava formalizacija apstraktnog pojma – taj pojam osim posmatranih obuhvata i sve druge primjere sa zadržanim svojstvima. broja. Analiza je rastavljanje na djelove. izvodimo formule itd.

Analogija kod nevještog učitelja može suviše da afirmiše pamćenje kod učenika. i to na osnovu djelimične sličnosti među predmetima. Svojstva po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo negativna analogija. Ukupnost svojstava po kojima se dvije ili više pojava razlikuju nazivamo totalna negativna analogija.uslovi zaključivanja: 1) slična obilježja objekta moraju biti suštinska a njihov broj što veći. Njena slabost je što smisao ostaje na istom nivou opštosti. Ukupna zajednička svojstva nazivamo totalnom zajedničkom analogijom. Dragan ima 2 dinara više nego Milan. a Milan 14 dinara. 2) da različita svojstva objekata moraju biti nebitna i njihov broj minimalan. Analogija ipak omogućava da na ekonomičan način uvedemo učenike u nova saznanja. matematika može negativno da utiče na razvoj kreativnosti. Primjer: 1) Zbir brojeva je 30. 3) ispravnost zaključivanja po analogiji se mora dokazati (naučno verifikovati) Zahvaljujući analogiji i učenici i učitelji mnogo griješe pa je neophodno biti oprezan. Tako. Jedan od njih je za 2 veći od drugog.Metodika vaspitno . 15 . Ovakav zaključak je značajniji što je cjelokupno zaključivanje veoma prožeto analogijom pa je djeci lakše da zaključuju po analogiji. X+2=16 I X II X + 2 16 + 14 = 30 2) Milan i Dragan imaju 30 dinara. Izračunaj te brojeve. Kod definicija je često prisutno zaključivanje po analogiji. Zajednička svojstva utvrđena za dvije pojave nazivamo pozitivnom analogijom. Imamo 2 broja 2X + 2 = 30 2X = 30 – 2 X = 28 X= 14. Koliko ima svaki od njih? Milan X 2X= 30-2 Dragan X+2 2X= 28 X=14 Dragan ima 16.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ANALOGIJA Analogija je zaključivanje po sličnosti. Iz jedne poznate činjenice izvodi se druga činjenica. Zaključci do kojih dolazimo analogijom smisaono vjerovatno ne moraju biti apsolutno istiniti i njihovu istinitost možemo prihvatiti na osnovu provjere činjenica. Primjeri – zaključivanje po analogiji .

a više slučajeva u kojima se ta pojava ne događa nemaju ništa zajedničko. 2. zaključuje se da je ta okolnost posledica. Ona je potpuno siguran oblik zaključivanja. Potpuna indukcija ima 2 odlike: 1) Zaključci izvedeni ovom indukcijom su tačni. 2. 4. Opšti stav naziva se zaključak . Odlike ove indukcije su: 1. zavisi od broja pojedinih slučajeva – što je veći broj veća je pouzdanost. 9.slaganja i razlike – ako više slučajeva u kojima se istraživana pojava događa imaju jednu zajedničku okolnost. zaključuje se da je ta okolnost posledica. zaključivanje je u izvjesnoj mjeri pouzdano. 2) Ako je veoma neproduktivna. 81. 36. Primjer: Dokazati da se ni jedan kvadrat prirodnog broja ne završava cifrom 3 0. 16 . Potpuna indukcija rijetko se koristi u nastavi matematike. zaključuje se da između te dvije pojave postoji kauzalna povezanost. 0. kasnijem formiranju stavova i sl. Bez obzira na slabosti ova indukcija ima značajnu ulogu u nastavi matematike. U tome je njena najveća obrazovna vrijednost. To je. Potpuna je takva indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni svi mogući slučajevi opšteg. Njeno postojanje dugujemo Bekonu i Milu. 4. reprezentativnost slučajeva – reprezentativniji pojedinačni slučajevi rezultiraju većom pouzdanošću uzorka. Metoda razlike – ako u slučaju. 25. suštinskih karakteristika. 1. Postoji i teorijska matematička indukcija – koristi se isključivo u matematici. 3. 64. rijetki su primjeri u kojima je moguće izvesti te premise da bi se došlo do zaključka. 5. neekonomična. 3. dedukcija mada po formi liči na indukciju. da li je zaključak izveden iz bitnih. Kombinovana . uzrok ili neophodni dio uzroka te pojave. Postavlja se pitanje od čega zavisi stepen pouzdanosti? 1. 6. Ova indukcija služi jasnijem sagledavanju nekog problema. u suštini. u kome se istraživana pojava događa i u slučaju u kome se ne događa . da budu zajedničke sve okolnosti osim jedne koja se događa samo u prvom slučaju. 3. 3. Indukcija se dijeli na potpunu i nepotpunu. 16. Milove metode: 1. posebna vrijednost je što se njome dolazi do novih zaključaka – taj zaključak ne sadrži samo poznate slučajeve . ona je ekonomična. 49. 4. Posebno je značajna metoda kauzalne indukcije – kojom se utvrđuju uzročno-posledične veze među pojavama. Ona nema posebni obrazovni značaj. Metoda propratnih pojava – iz uvida u to da se neka pojava na određeni način mijenja uvijek kada se na neki poseban način mijenjaneka druga pojava. 7. Ti slučajevi nazivaju se premisama. 2. već i one nepoznate.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INDUKCIJA Indukcija je misaoni postupak kojim se opšti zaključak izvodi iz pojedinačnih slučajeva. 9. Nepotpuna indukcija je indukcija kod koje su premisama obuhvaćeni samo neki od pojedinačnih slučajeva. 8. 2. uzrok ili neophodan dio uzroka te pojave. 1.Metodika vaspitno . Metoda slaganja – ako više slučajeva istraživane pojave ima samo jednu zajedničku okolnost zaključuje se da je ta okolnost uzrok ili posledica te pojave.

posredno zaključivanje je takvo koje se izvodi iz dvije ili više premisa. ono što važi u opštem slučaju.neposredno je ono koje se izvodi iz jedne premise: a = b. Matematika kao nauka je deduktivno zasnovana. znači. iz kojih se izvodi zaključak (premise) tačne. Zaključivanje po dedukciji može biti neposredno i posredno: . Deduktivni oblik zaključivanja najčešće se sastoji u tome da. 3. Kraj je poseban zaključak. na uzrastu od I do IV razreda nije moguća opšta dedukcija. svi rombovi su paralelogrami. Suština lokalne dedukcije – preko deduktivnog zaključivanja možemo doći do zakona. a2 = b2 . Ako su tvrdnje.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DEDUKCIJA Dedukcija je misaona operacija ili niz misaonih operacija kojima se istinitost nekog tvrđenja izvodi iz istinitosti prihvaćenih i ranije utvrđenih istina. Zato se ovdje pribjegava lokalnoj dedukciji. Primjeri:  Svi kvadrati su pravougaonici sa jednakim stranicama.Metodika vaspitno . 17 . svi rombovi su četvorougli (posredno). Pravila deduktivnog zaključivanja: I Pravilo odvajanja II Pravilo kontrapozicije Ako je x => y onda je x => y ┐p => ┐r p => r III Tranzitivnost implikacije x => y y => z x => z Karakteristike deduktivnog zaključivanja: 1. ali se pri tom i opšte obogaćuje. važi i za pojedinačno. 2.  Svi paralelogrami su četvorougli. Svi zaključci su logički povezani u niz i taj niz ima kraj. svi pravougaonici sa jednakim stranicama su kvadrati (neposredno). Međutim. Značaj i vrijednost dedukcije je u tome što se iz stava o opštem dolazi do stava o posebnom. onda je i zakljkučak tačan. Svaki zaključak izvodi se iz ranije prihvaćenih karakteristika.

... Učenike treba osposobiti da koriste intuiciju u rešavanju zadataka. Intuicija se može zasnivati i na čulnom i na umnom saznanju...  I niz 1 + 3 + 5 + 99 II niz 2 + 4 + 6 + 100 Koji je zbir veći i za koliko? Veći je zbir II i to za 50.. završava se brojem 1. Postupak dokazivanja mora biti rigorozan i doprinositi razvoju matematike razmišljanja......... nepouzdana i moraju se dokazivati..... Rešenja do kojih se dolazi intuicijom su problematična.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ INTUICIJA Intuicija je naslućivanje da se konkretni zadatak može riješiti na određeni način. 7 x 7 x 7 49 x 50 2401.. Intuiciju shvatamo kao skraćeni vid zaključivanja.... 49 x 49 ...Metodika vaspitno ........ Primjeri:  Kojom cifrom se završava proizvod u kome se broj 7 pojavljuje kao činilac 100 puta? 7 x 7 x 7 .. 49 x 49 2901 x 25 18 ......2401 1 Proizvod u kome se broj 7 pojavljuje 100 puta.

svaki sistem se. Program upravljanja znači. Prema shvatanju kibernetičara. Tu se javljaju problemi jer. S obzirom da je nastava matematike sistem. Kroz ovaj pristup je mnogo lakše ostvariti obrazovne nego vaspitne zadatke. Cilj upravljanja definiše društvo kroz zakonske propise. Kibernetički pristup u početnoj nastavi matematike obuhvata cjelinu nastavnog procesa. vrijeme korišćenja i sl. Opšti procesi upravljanja u svim oblastima nauke. nije moguće definisati program upravljanja. sredstva. da se tačno zna kako će se djelovati u datoj situaciji.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KIBERNETIČKE OSNOVE NASTAVE MATEMATIKE Kibernetika je nauka o upravljanju. metode. sastoji iz 4 elementa. Mora imati razvojni sistem upravljanja. teče i program predavanja. da nema nastave matematike ako joj jedna od osnova nije kibernetička osnova. sastaviti uputstvo na koji način će rad na času biti organizovan. oblici rada. Ima svoj cilj. moraju se poštovati ova pravila. jasnost cilja i upravljanje. sredinu u kojoj se realizuje. ali naglasak daje na njegovu kontrolu. upravljački sistem i upravljani sistem. zavisno od nje. u nastavi matematike. ali se tu definicija ne zaustavlja. Takvim pristupima se znatno obogaćuje nastava matematike i njen kvalitet podiže na viši nivo. Mnogi. samo to nije dovoljno jer nedostaje povratna informacija. Ali.Metodika vaspitno . Mora postojati stalna informacija u upravljačkom sistemu o stanju u upravljanom sistemu i mora se upravljački sistem prilagođavati upravljanom sistemu na način na koji to zahtijeva povratna informacija. s pravom smatraju. Ako je cilj jasno definisan onda je lakše napraviti program upravljanja. u suštini. UPRAVLJAČKI SISTEM CILJ UPRAVLJANI SISTEM SREDINA Da bi sistem efikasno funkcionisao kibernetičari smatraju da cilj mora biti jasno definisan. Da bi rad bio uspješan mora postojati povratna informacija jer. 19 . nego svaki nastavnik definiše cilj za svaki čas.

Pojmovi koje djeca stiču u nastavi matematike mogu se podijeliti na: . Tako je usvajanje činjenica rezultat empirijskog. a usvajanje pojmova rezultat racionalnog saznavanja. Ova podjela je samo uslovna. Činjenica je iskustveno utvrđen ili utvrdljiv . Iz takve prirode činjenica i pojmova proizilazi razlika o načinu njihovog usvajanja. nije dostupan čulnoj aktivnosti.Metodika vaspitno . Razlika između činjenica i pojmova postoji i u razumijevanju. Nekada je kod učenika lakše formirati složen nego jednostavan pojam. Tako je pojam prirodnog broja jednostavan pojam.jednostavne i .složene pojmove. a pojam nije realno postojeći objekat. a složeni oni koji imaju dvije ili više oznaka. Razlika između činjenice i pojma ogleda se u tome što su činjenice empirijskog porijekla. objektivno postojeći odnos među predmetima (neki predmet ili podatak).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SAZNAJNE OSNOVE MMO Osnovna razlika između matematike obrazovanja i obrazovanja u okviru drugih disciplina je u tome što djeca u procesu matematičkog obrazovanja usvajaju pojmove. Jednostavni pojmovi su oni koji imaju jednu oznaku. a u okviru većine drugih nastavnih disciplina usvajaju činjenice. nezavisne od načina saznavanja. Činjenice se mogu učiti bez razumijevanja a pojmovi ne mogu. Razumijevanje uključuje mnoštvo misaonih aktivnosti. Ona ne govori o težini tih pojmova. 20 . Pojam je misao o suštini nekog stvarnog ili zamišljenog predmeta.

U svakom djetetu. Aksiomi su istine koje se ne dokazuju. Ne postoji dar za rad u nastavi matematike. otkriva činjenice. intenzivira učenikov intelektualni razvoj. Matematičko obrazovanje je dužno da ubrzava. da se svaki pravac može neograničeno produžavati. uopšte. svi pravi uglovi su međusobno jednaki. Voditi učenika kroz kontinuiran niz adekvatnih aktivnosti koje ga ne skreću sa razvojnog puta njegove inteligencije. i prema oznakama koje nemaju nikakvo značenje. 2. 21 . 2. Prvanović je postavio i postulate: 1. . I II III IV V da se kroz svake dvije tačke može postaviti prava. Lobočeski je napravio novu geometriju gdje prostor nema tri. Dopustiti učeniku slobodu da sam izgrađuje pojmove. ako je m’ = n’ onda je m = n. broj 1 nije sledbenik nijednog prirodnog broja. da se iz proizvoljnog centra sa proizvoljnim prečnicima uvijek može opisati kružnica. nego četiri dimenzije.spontana i jaka težnja za stvaranjem i stvaralačkim radom. Leonov sistem aksioma (aritmetika): I II III IV V broj 1 je prirodan broj. 3. dvije prave presječene trćom sijeku se na onoj strani na kojoj je zbir tako dobijenih uglova manji od dva prava ugla. Bez napornog rada nema ni obimnih ni genijalnih matematičkih otkrića. Sistem aksioma mora biti potpun i neprotivuriječan. Savremeni matematičari kažu da aksiomi nisu tako ’jednostavni’. postoje: . Često se koristi pojam pretpostavka od koje se polazi. Prvanović ističe 3 aksioma ( u MMO): 1. Matematika je igra koja se igra po pravilima koje određuju aksiomi. pravila i.spontana i vrlo jaka težnja za saznavanjem onoga što ga okružuje. svaki skup koji sadrži broj 1. maksimalno skraćuje i proširuje spontan razvojni put njegove inteligencije. Inteligencija se ne donosi rođenjem. postoje samo ’jače’ ili ’slabije’ obrazovnomatematičke dispozicije. da od njih nema jednostavnijih.Metodika vaspitno . Prvi sistem aksioma je postavio Euklid – Euklidov sistem aksioma (Euklidova geometrija). sam rešava problem i da stvaralački radi. i koji za svako P sadrži P + 1 sadrži sve prirodne brojeve. urođen je njen razvojni put. 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ AKSIOMI I POSTULATI METODIKE NASTAVE MATEMATIKE Hilbertova definicija matematike je igra koja se. osim teško mentalno zaostalih. prema jednostavnim pravilima igra. svaki prirodan broj ima svog sledbenika tako da je P = P + 1.

npr. gledajući razne vrste drveća dijete uočava njihove zajedničke karakteristike. – predstava o stolu u nekom zabačenom selu je drugačija od predstave koju ima dijete u nekoj velikoj sredini (npr. koso ili pravo i sl. jer klasifikuje sve stolove u jednu mentalnu sliku. Spontano i postepeno se njihovi senzori koncentrišu oko neprocjenjivih karakteristika pojma i oni stiču neku opštu predstavu o tom pojmu i prodiru u suštinu tog pojma. 22 . da bez prisustva objekta. MENTALNA SLIKA 3. Šum u našem životu označava sve ono što ometa dolazak i formiranje pojma. PRIMJERI U praksi je čest slučaj da se pojam izjednači sa jednom od komponenti. Uporedo teče i drugi proces odbacivanja nebitnih svojstava. Matematički pojam ima 3 komponente (Marjanović) 2. I ovdje mentalna slika zavisi od geografskog područja. koja nisu bitna za jedan pojam. jer je njihovo formiranje u većini slučajeva nemoguće kroz spontano izražavanje učenika. Djeca na ranom uzrastu spontano formiraju neke pojmove koji su vezani za bića i predmete iz njihove okoline. Takvim određenjem jedna riječ se prebacuje na drugu riječ. Oni se ne mogu formirati odjednom. sticanje mentalne slike. mada su invarijantna svojstva slična.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMOVA Pojam je opšta ideja. npr. Važno je istaći da je mentalna slika kvalitetnija ukoliko je u individualnom iskustvu više primjera. šum kod prave je njen položaj kako je nacrtana. formira mentalnu sliku i nauči njihova imena).Metodika vaspitno . veličini itd. tj. a često se aktivno povezuje sa pojmovima van nastave. Matematički pojmovi formiraju se po jednostavnoj shemi. Matematički pojmovi. Ta trajnost unutar predstava omogućuje kasnije procese prepoznavanja. Niz senzornih utisaka o tom predmetu stiču spontano. NAZIV. ZNAK 1. Crteži koji ilustruju mentalnu sliku mogu biti različiti. projektujući unutrašnje na objektivno i spoljašnje. stvori sliku tog objekta u svojoj glavi. nego da crtanjem treba vidjeti samo način na koji se u procesu formiranja pojmova djeca spretno snalaze. Sva ta svojstva. Crteži koje djeca prave na ranom uzrastu najbolje pokazuju tu mentalnu sliku. Uočavajući što djeca stiču različite predstave o uglovima. ali se vezuju za njega kako nazivamo u metodici šumom. To je pojednostavljeno realna slika. IME. taj proces je često dugotrajan. a ono se može smatrati osnovnim vidom klasifikovanja. Nju ne treba poistovjećivati ni sa jednom slikom koju realizujemo. ali koja ima tendencije da se projektuje smo na najvažnije karakteristike. Jednu takvu predstavu prati ime sto koje se veže za sve stolove koje je vidjelo ili nije i to doprinosi izdvajanju pojmova u jedinstvenu klasu. što je štetno za nastavu. npr. Sam pojam ne posjeduje šum. njihovo značenje je složenije. Mentalna slika se odnosi na spontanost djeteta. Kompleti karakteristika vezanih za misli.

matematički znaci. Većina pojmova se omogućava konvencionalnim simbolima koji ničim ne podsjećaju na suštinu pojma koji omogućavaju. jer su neki simboli. pojmovi se često označavaju dvojako: kako riječima iz prirodnog jezika tako i konvencionalnim simbolima: brojevi.Metodika vaspitno . elementa i sl. slova. Međutim. bez obzira da li je izgovorena ili napisana. Drugi simboli su proizvoljna forma čije je značenje dogovorom utvrđeno i nazivaju se konvencionalnim simbolima. manje ili više vjerne grafičke interpretacije objekata i tada se zovu slikovna ili ikonička... Ne treba zanemariti ni pozitivna svojstva slike kao simbola. npr. simbol je oznaka imena. Pojam je rezultat misaone aktivnosti i kao takav nije dostojan čulnom saznavanju. Pojam 3: primjeri su svi skupovi koji sadrže 3 lica. dok. jedna fotografija – iz slike se mogu naučiti mnogi važni detalji jednim pogledom. Ime je riječ iz prirodnog jezika. a to je 3. predmeta. Da bi bila što jasnija mentalna slika bira se primjer sa što manje šuma (skup od 3 tačke). arapske cifre oblikom ne sugerišu brojeve koji omogućavaju. Mi dajemo naziv svim riječima i uvidimo simbol.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Svi matematički pojmovi se formiraju po navedenoj shemi i to je najvažnije. Simboličko označavanje je značajnije zbog toga što povećava brzinu manipulisanja i mišljenja. Kod simbola se mogu javiti razne nedoumice. 23 . kroz rimske. npr. ta veza postoji donekle.

učenici se brže osposobljavaju u apstraktnom mišljenju sagledavanjem cjeline itd. da već u početnoj nastavi matematike učenici sa lakoćom usvajaju određene pojmove u teoriji skupova. On je svoje prve radove i prva istraživanja iz ove oblasti počeo 1879. 2) operacije nad skupovima . mada nisu eksplicitno navedeni u programu.omogućavaju da se rad sa brojevima očigledno zasniva. zasniva na igri i praktičnim aktivnostima učenika na konkretnim primjerima.Sadržaji iz oblasti skupova prisutni su i u III i IV razredu. Njime su se ljudi služili i prije nego što su znali za pojam broja. I pored tako duge tradicije. Teorija skupova postaje metodološki i metodički princip. Tvorac teorije skupova je danski trgovac Kantor. a Hesman Vaje je teoriju skupova nazvao maglom nad maglama. Cilj je da se skupovi koriste kao didaktički materijali za formiranje drugih pojmova.Metodika vaspitno .U I razredu zadatak je da učenici uočavaju razne primjere skupova. Olakšava se put kojim se formira pojam broja. 3) teorija skupova – predstavlja osnovni rečnik savremene matematike. odnosno intuitivno posjeduju mnoge pojmove o skupu. pri tom. Razlozi za uvođenje skupova su: 1) pojam prirodnog broja se može izvesti na primjeru skupova. podskupova. teorija skupova se počela razvijati tek u drugoj polovini XIX v. 4) eksperimentima je dokazano. Njeno uvođenje u program približava nastavu matematike matematici kao nauci. Danas se smatra da pojava teorije skupova označava početak moderne matematike. .IV razreda): . a Hilbert je rekao da nas niko ne može istjerati iz raja koji je Kantor napravio. 5) zahvaljujući slikovnoj interpretaciji sadržaja. ali se traži da navedu skup nejednačine. . pripadnost elemenata skupova i usvoje termine: skup. 6) Teorija skupova omogućava lakše uopštavanje i elastičniju obradu mnogih sadržaja u matematici. pri čemu treba aktivno koristiti riječ skup ili element skupa. Moraju znati da opšti skup.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SKUP KAO NAJOPŠTIJI POJAM KLASIČNE MATEMATIKE Pojam skupa je stara tekovina materijalne kulture čovjeka.Tu teoriju savremenici su različito dočekali. Ona je podređena izučavanju drugih sadržaja i koristi se u formiranju drugih pojmova. vjerovatno. Rasel je smatrao da je teorija skupova. Formiranje pojmova iz teorije skupova se.god. Aktuelni program predviđa obradu materije iz teorije skupova (I . Anri Penkavc je sarkastično izjavio da je Kantorova bolest od koje treba liječiti matematičare.U II razredu sadržaji se proširuju i traži se da učenici moraju da koriste znak za skup i pripadnost elemenate skupu. najveće otkriće nove epohe. pridruživanje elemenate i razlikovanje skupova sa istim ili različitim brojem elemenata. navođenjem članova ili svojstava. podskup i elementi. Pri izdvajanju skupova vodi se računa o tome da učenicima bude jasan ključ po kome je izvršeno izdvajanje elemenata u neki skup. Ako se posmatra ili analizira program matematike ne može se zamisliti bez prisustva pojava iz teorije skupova. 24 . a i praktično provjereno.

25 . Međutim. to nas oslobađa obaveze da ga definišemo. od skupa ne možemo naći jednostavniji pojam. u običnom govoru. odjeljenja. Zato je pogrešno da neko. interpretirajući pojam skupa. Istovremeno sa usvajanjem termina skup usvojeno je u program i termin elementi. riječ skup uglavnom označava predmete koji su jedan uz drugi. a to nije skup u matematici zato što se ne može tvrditi ko čini taj skup. Taj pojam ima malo zajedničkog sa skupom u metematici. Ne treba mnogo navoditi skupove čiji su elementi brojevi ili slova. Kada je riječ o formiranju pojma skupa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OZNAČAVANJE SKUPOVA Učenici u svakodnevnom životu termin skup ne čuju tako često. djeca prihvataju riječ skup.Metodika vaspitno . Npr.: 1) razlika je u tome što u običnom govoru skup označava nešto što je mnogo. a onda pitamo koliko taj skup ima elemenata. a to su riječi koje proizilaze iz svakodnevnog govora i tražimo od učenika da imenuju elemente. skup može imati i elemente koji nemaju zajedničko svopjstvo. ali. objekte iz neposredne okoline. a matematički skup mogu činiti planete sunčevog sistema . svežanj ptica i sl. Pitamo djecu koliko ima cvjetova. Možemo posmatrati razne slike. Ispravno je navoditi one skupove čiji su elementi oni o kojima učenici već imaju neko iskustvo i sa kojima su u dodiru. Svaka riječ ide prirodno uz određene elemente. metodički je opravdano da se taj pojam izvede iz prirodne situacije i jezika. iako su prostorno udaljeni: 4) razlika je u tome što ponekad. Matematičari o skupu govore samo onda ako utvrde da li neki elementi pripadaju ili ne pripadaju određenom skupu. i pored toga. ali nije neprirodno reći skup ptica. 2) razlika je u tome što se. a matematički skup označava i ono što je mnogo i ono što ima samo 1 element ili jedan (prazan) skup. pod skupom podrazumijeva samo ono što ima iste elemente (skup ljudi. jer. u običnom govoru. Što više različitih primjera da se dobije mentalna slika šta je to skup i elementi skupa. ptica i sl. 3) razlika je i u tome što. ispred zgrade filozofskog fakulteta je skup studenata. glavni gradovi država. skup cvijeća i sl. sasvim spontano. Taj proces formiranja pojmova je dugotrajan. ono što je u običnom govoru skup.. Kad god je moguće prvo navoditi primjere iz porodice.) dok u matematici skup može biti sastavljen i od različitih elemenata. Tek poslije realnih primjera prelazi se na misaono formiranje skupova prema datim svojstvima. S obzirom da je skup osnovni pojam teorije skupova. ali treba biti oprezan pri navođenju svojstava. Najvažnije za učenike je da shvate skup kao tvorevinu proisteklu iz realnosti a ne kao vještačku tvorevinu. u udžbenicima i literaturi se može naći da je skup množina objekata sa nekim zajedničkim svojstvima. a skup je određen samo ako se odrede njegovi elementi. Neprirodno bi bilo da kažemo jato cvijeća. Ali. u matematici nije. Jednostavno. u njihovoj svijesti postoji donekle izgrađen pojam koji se uslovno može nazvati skupom. jer učenici još nisu njima dovoljno ovladali pa im to pravi dodatne probleme. govori o raznovrsnim i istovrsnim skupovima. igračke i namještaj u kući ili školi.

Metodika vaspitno . Ako je neki objekat element skupa. . Skup ne zavisi od rasporeda elemenata.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Postoje 3 načina obilježavanja skupa: 1. D} – skup ima 2 elementa Zadatak: Koliko elemenata ima riječ matematika? Ima 6 elemenata. Opisivanje elemenata – takav način se primjenjuje u situacijama kada skup ne možemo izraziti navođenjem svih elemenata. 26 . Navođenjem elemenata skup se označava: A = {a. 3. mogu se obilježavati navođenjem elemenata skupa. 3. 2. kako bi učenici shvatili da on nije važan. Njime se samo označava skup. b}. D}– skup ima samo 1 element A = {a. nego tačka. Prvo treba nacrtati elemente skupa. skupovi se mogu obilježiti slikom.b C . zato prilikom zadavanja zadataka treba praviti različit raspored. njegovi elementi nisu djelovi tog skupa (npr. a. pa tek onda liniju oko tih elemenata. 4}. Da li je broj 2 element skupa? – Ne pripada ovom skupi jer je ovo skup skupova Prazan skup { } ili Ø ili { Ø } Skup koji ima 1 element skupa naziva se jednočlani ili jedinični skup. Pažnju treba posvetiti redosledu grafičkog prikazivanja. Slovo nije element skupa. c} – skup ima 3 elementa A = {A. 2}. {2}} – skup ima 3 elementa. a pripadaju skupu A . Skupovi se obilježavaju velikim slovima. bicikl – točak nije element tog skupa) A = {D. mogu se obilježavati navođenjem osobina koje imaju elementi skupa. Kada se skup predstavi slikom insistira se na tome da li pojedini elementi pripadaju ili ne . {2. već ga moramo zadati opisno: A = {x/4 ili y?? ≤ 1 000 000} A ={sve djevojčice naše škole} Koji će se način primjeniti zavisi od konkretne situacije. Primjer: A = {{1. b. a njihovi elementi malim.

2. .{1. 3}.Metodika vaspitno .{1. A 3 . Ili npr. Očigledno je da je ovaj skup sastavljen od 2 skupa a oni dalje naglašavaju da je riječ o podskupu skupa krušaka – on je samo podskup voća.{3}. Slučaj da su elementi jednog skupa ujedno i elementi nekog drugog skupa onda govorimo2o .{2. skup dječaka u .{ Ø }. 3} 27 . .podskupu toga skupa. a drugo da je prazan skup podskup svakog skupa. z Kada se ovako formira pojam podskupa onda učenicima damo jedan skup i tražimo da potraže sve moguće podskupove toga skupa. a zatim se posmatra drugi skup. 2}. porodica skup djece. Primjer: A = {1. 3} Podskupovi: {1}.{2}.{1. 3}.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM PODSKUPA Posmatra se npr.odjeljenju. Česta je grška učitelja: A . Važno je da učenici uoče da je svaki skup podskup sam sebi. 2. a to su 7 dječaci koji sjede do prozora. Suština je da učenici shvate da je ovaj skup ujedno i element skupa dječaka u odjeljenju.

onda je i skup A ekvivalentan skupu C. Da bi mogli upoređivati skupove pridruživanjem. U tom cilju se razgovara sa učenicima o realnim situacijama u kojima se pridruživanje javlja kroz igru (stolice 20. učenici prvo moraju upoznati sam postupak pridruživanja. Pridruživanje se može pokazati riječima.onda trba uvoditi pridruživanje koje nije po redu.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UPOREĐIVANJE SKUPOVA Može se vršiti na 3 načina: 1) pogledom 2) prebrojavanjem i 3) upoređivanje pridruživanjem Treći način je najčešći i tako se dobija odgovor na pitanje da li dva skupa imaju jednak broj elemenata ili jedan ima više ili manje. Upoznavanje sa neekvivalentnim skupovima takođe se vrši pridruživanjem..tranzitivnost – ako je skup A ekvivalentan skupu B. aktivnostima i gramatičkim putem. Tek kada učenici do kraja upoznaju ekvivalentne skupove treba ih upoznati sa neekvivalentnim. . Ako se utvrdi da se dva skupa mogu uzajamno jednoznačno preslikati onda za nih kažemo da su ekvivalentni ili istobrojni. 5). Ne treba ići na preskok (2. onda je i skup B ekvivalentan sa skupom A. A ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ B .. 5. ali svaka stolica nema učenika). a skup B ekvivalentan skupu C. da se izbjegne mehaničko pridruživanje 28 . ali tako da ostane nepridruženih elemenataPridruživanja treba da proizilaze iz neposredne okoline i učenikovog iskustva (svaki učenik ima stolicu. Treba nastojati da svaki učenik što više puta izgovori te riječi.refleksivnost – znači da je svaki skup ekvivalentan sam sa sobom. Treba im primjerima u svijest ugrađivati da je ekvivalentnost relacijaekvivalencije i da ima 3 osobine: refleksivnost.važno je u ekvivalentnosti da sve ide redom i da se strelice ne poklapaju. Treba pronaći više primjera (npr. stvarima. simetričnost i tranzitivnost. Pirtanja treba postavljati tako da ova svojstva dođu do izražaja. A B ▲ ■ ■ ♥ . Prvi korak je uočiti dve ekvivalentna skupa a zatim 3. 4.simetričnost – ako je skup A ekvivalentan sa skupom B. više putnika nego sjedišta u autobusu). . Kada navedete primjere treba pitati i učenike da navedu neki primjer. učenici 19 – pridruži učenicima stolice). .

Beograd je glavni grad SCG. Imamo 3 dječaka koji se igraju u dvorištu i ta 3 dječaka uđu u učionicu. oni ne moraju biti isti. ali navodimo primjere da bi učenici shvatili ove relacije. Redosled navođenja elemenata je irelevantan zajednakost skupova. 29 . ključ. Svaki skup je jednak samom sebi. Treba početi sa primjerima.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POJAM JEDNAKOSTI SKUPOVA Teže je uvesti ovaj pojam nego upoređivanje. Nova relacija je relacija ekvivalencije što znači da je refleksivna. Jednakost skupova se označava znakom =. Ako su dva skupa ekvivalentna. Zadatak: Učenici treba da izdvoje crvene i žute žetone i naprave 2 skupa. a ako su jednaki onda moraju biti ekvivalentni. simetrična i tranzitivna. npr. R:A=A S : A = B = >B = A T: A = BČ B = C = >A = C Ove termine ne upotrebljabamo. To su dva ista skupa ili: ◦makaze ◦ključ ◦nož = {makaze. I brojno i realno elementi moraju biti jednaki. nož} Napomena: u skupu su ovi predmeti nacrtani! Dva skupa su jednaka samo ako su oba sastavljena od istih elemenata .

5} KOMPLEKSNOST SKUPA CBA – kompleksnost skupa A u odnosu na skup B su oni elementi koji ga dopunjuju do unije. 4. U jednom odjeljenju ima 30 učenika. a nisu u prvom. 3}. R L 7 11 12 30 . 5}. 2}.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ OPERACIJE SA SKUPOVIMA Unija dva skupa (U). B = {3. Odrediti kojiko učenika su:a) članovi obje sekcije. A B ◦1 AUB ◦1 ◦2 ◦3 ◦3 ◦4 ◦5 ◦2 ◦3 ◦4 ◦5 Ako dva skupa nemaju ništa zajedničko onda su: disjunktivni skupovi. 2. Svi elementi prvog skupa u A U B = {1. B \ A = {4. c) članovi recitatorske sekcije. 3. 5}.Metodika vaspitno . b) članovi samo literarne sekcije. Presjek čine svi elementi zajednički u oba skupa AČ B = {3} Razlika skupova: A\ B = {1. 4. 2} Z℮∕ B Zadatak. CBA = {4. oni koji su iz drugog skupa. 5} Z℮ A CAB = {1. A = {1. 18 su članovi recitatorske a 23 članovi literarne sekcije. 2.

za broj 2 na oči. Riječ je samo ime broja.sledbenik. Pet je pristupa: 1) verbalni. Prirodni broj je osnova za dalji rad u matematici. formiranje broja 1 i 2 2. za broj 3 nojeva šapa. slike tih objekata i ono što je karakteristično. Zasnovan je na senzualističkoj filozofiji Loka. U tom periodu se smatralo da se pojam prirodnog broja može izraziti izgovorenom ili napisanom riječi. Kao predmet posmatranja mogli su se uzeti različiti objekti raspoređeni u prostor. Ostaci toga vjerovanja su intenzivno prisutni i danas u narodnim predavanjima (???). Treću fazu karakteriše nastanak pojma . kroz manipulisanje oznakama. Ostali brojevi su rezultati brojeva i računanja. shvata njihovo značenje. Sledbenik je onaj činilac koji je omogućio da se od neposrednog posmatranja može formirati beskonačan niz. Može se zaključiti da su brojevi 1 i 2 nastali isključivo neposrednim zaključivanjem.Metodika vaspitno . Zajedničko obilježje za prve dvije faze je upotreba karakterističnih skupova. U drugoj fazi. prije svega sabiranja. U prvoj fazi razvoja sve skupove ljudi smatraju i podvode pod pojam – mnogo. Senzualisti smatraju da je porijeklo pojma u našim čulima. mogle su biti posmatrane i brojevne slike čiji su elementi jednostavni. Njih su konstituisali Born (???) i dr. ruke. Brojevi od 3 do 6 nastali su neposrednom opservacijom i sledbenikom. 3) brojevni. Smatralo se da se. Prednosti nad verbalnim pristupom su što unosi očiglednost 31 . 2) U XIX v. krila ptice. karakteristika mnogo vezuje se za broj 7. 1) Verbalni – pristup dominira u srednjovjekovnoj nastavi i periodu renesanse. Nila i dr. za broj 5 prsti ruke itd. Npr. 2) perceptivni. Razvoj prirodnog broja je prošao kroz 3 faze: 1. 4)skupovni i 5) kombinovani. kako bi se stekle predstave o nekom broju i apstrakcijom došlo do opšteg pojma. formiranje beskonačnog niza prirodnih brojeva. Metodika matematike pokazuje različite pristupe formiranju pojma prirodnog broja. Se javlja drugi pristup koji se zasniva na shvatanju po kome su percepcije i predstave osnove za formiranje pojma prirodnog broja. Pristalice perceptivnog pristupa smatraju da se posmatranjem uspostavlja veza između fizičke strukture objekta i mentalne strukture koje se formiraju na osnovu posmatranja. za boj 4 kandže ptice. za broj 1 pokazati na Sunce.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA PRIRODNOG BROJA To je jedan od najvažnijih zadataka početne nastave matematike. formiranje brojeva do 6 3. noge. Ovaj pristup je neodgovarajući jer brojevi nisu riječi. Sastavljene su iz kružića čiji se sadržaj može jednim pogledom obuhvatiti: Bornove slike: ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Bitno obilježje ovog pristupa je što više posmatranja. nastanak pojma broja koji je za jedan veći od prethodnog.

označavaju svojstvo brojevnih skupova. 32 . Prednost ovog pristupa je: omogućava da se pojam broja izvede iz objektivne realnosti – osnovna ideja mu je da objektivnom broju nađemo odgovarajući primjer iz realnosti. . . ako posmatramo skup od 2 elementa i sve moguće skupove koji su njima elementi. i potiče od Fregela (?) i Rasela. kuglice. Javlja se početkom XX v. ako dijete već poznaje pojam broja. Ovaj pristup je. a koordinatni broj praznog skupa je 0. odnosno pomoćuekvivalentnog skupa. . klasu ekvivalentnih skupova – zajedničko svojstvo te klase je izraženo koordinativnim brojem. .koriste se različiti didaktički materijali.očigledna podloga za brojanje je brojevna osa. Tako npr. Metodičari ovoga pristupa smatraju. 4) Skupovni pristup je zasnovan na shvatanju da se pojam broja može izvoditi radom sa skupovima. Polazi se od pretpostavke da većina djece već zna da broji i da to manje treba uzeti za osnovu.do pojma broja dolazi se brojanjem. Zbog toga se. ne uspostavlja se veza sa skupom. Apstraktno mišljenje se ostvaruje u procesu odbacivanja nevažnih pojmova i prednost je što on uvažava uzrasne razlike učenika i omogućava im da svoje mišljenje podkrepljuju operacijama sa konkretnim objektima. Treba računati na to da se broj 1 uzme dovoljan broj puta kao dobrojenik.pojam broja izvodi se iz realnosti i lako se u njoh primjenjuje. da se brojanjem može formirati pojam svakog prirodnog broja.da se broj shvata kao svojstvo konačnih skupova. Pristalice ovog pristupa smatraju da međusobno ekvivalentni skupovi čine tzv. Obilježja ovog pristupa su: . Živo opžanje se ostvaruje u procesu posmatranja i manipulisanja. stavra bolje uslove za usvajanje pojma prirodnog broja.brojevne riječi dobijaju ispravno tumačenje. i zajednički im je koordinatni broj 2. matematičkog karaktera. U istom su rasporedu pa se tada broj poistovjećuje.broj se ne vezuje za realnost. Otežano je i razumijevanjeinvarijantnosti broja elemenata u skupu. plodovi i sl. . u suštini. aksiomatski.do broja se dolazi polazeći od skupova. ali nije dovoljno za formiranje pravih brojeva. a zanemaruje se aktivnost kao što je učenikovo manipulisanje skupovima. otežano primjenjuje u realnosti i otežano se formiraju odnosi među brojevima. Osim toga. 3) Brojevni pristup – pojma broja se izgrađuje brojanjem i aktivnostima sa brojevima. Brojevna prava je očigledan pristup: ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 Ovaj pristup je. kocke. Zasnovan je na Peonovim (Leonovim???) aksiomama. Najveća slabost je što su brojevne slike statične. a brojevne slike ne omogućavaju to shvatanje.Metodika vaspitno . Glavna obilježja su: . . Koordinatni broj jediničnih skupova je 1. Nedostatak je što se pojam broja formira posmatranjem statičnih brojevnih slika.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ u nastavu matematike.broj se poistovjećuje sa brojevnom riječi. Ako se promijeni raspored slike to više nije taj broj. apstrahujući nevažna i generalizujući važna svojstav. zahvaljujući brojevnoj pravoj. . ovaj pristup je usklađen sa dijalektičkim putem sticanja znanja. ovako formirani pojam.

. 33 . postepeno smanjujemo. 5) Kombinovani pristup – metodičari matematike danas smatraju da pojmove prvih brojeva treba formirati skupovnim.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . a ostale brojevnim. Do datog broja se koriste razne vježbe u kojima učenike stimulišemo da. Poznajući naše učenike.skupovni pristup obezbjeđuje materijalističko shvatanje pojma broja. jednostavno odvoje određeni broj predmeta koji kasnije. a ostale brojevnim pristupom. Može se ići i do 10 ako je sastav odjejlenja takav u razvijanju sposobnosti učenika. i da brojeve do 20 treba tako uvesti. a misaona aktivnost postaje veća. Skupovnim se stvaraju uporišne tačke za dalje formiranje pojmova. prva varijanta je dovoljna (brojevi do 5).Metodika vaspitno .skupovi se formiraju iz didaktičkih materijala. Taj rad ima za cilj da učenicima omogući prelaz iz područja čulnog u područje racionalnog saznanja. Neki metodičari smatraju da je dovoljno prvih 5 brojeva uvesti skupovnim pristupom. Drugi smatraju da prvih 10 brojeva treba uvesti skupovnim pristupom. prema zadatom broju. a neki.

1. 4+1 a to je osnova za računske operacije.). manje. zalažu se za podjelu ovog bloka na 2. Blokovi se uvode u sadržaje matematike koje obradimo u jednom bloku. Obraditi ovaj blok znači: . do 1000 000.osposobiti učenike da rešavaju zadatke u okviru ovog bloka. . Tražimo od učenika da sami pronađu takve primjere.jedna vaza .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ POČETNI BLOKOVI BROJEVA To su neki okviri u kojima nastavnik na datom uzrastu treba da se kreće. a osnova za uvođenje znakova relacija i uvažava prethodno znanje i aktivnost učenika. knjiga i sl. po analigiji prenosimo na sledeći i samo ih proširujemo. Traži se da učenici u govoru stalno potenciraju riječ – jedan. Formiranje pojma broja 1 uočavamo skupom koji ima 1 element (učitelj.naučiti učenika da broji. do 100... kao Marojević. 10 je i prirodna cjelina za dekadni brojevni sistem. metodičari su jedinstveni. U svakom sledećem bloku primjenjuju se prethodna znanja i dalje proširuju. Tako neki metodičari. Oni pogledom razlikuju i one skupove 3+1. . .mora se poštovati opšta shema.. 2 člana i 5 članova skupa. jednako..ovaj pristup obavezuje učitelja da održi 5 časova iz ove oblasti. kroz razgovor sa svakim pojedinačno.upoznati operacije sabiranja. Zalažući se za blok brojeva do 5 Marojević ističe da djeca pogledom razlikuju 1 član.. . skupova koji imaju 1 element.sledeći korak je kada uz sliku pišemo odgovarajući broj 34 . Drugi opet smatraju da to treba da ostane blok brojeva do 10. U tim prvim koracima akcenat nije na računskim operacijama već uvježbavanje pisanja brojeva i formiranja pojma broja. Drugi korak je pokazivanje slika. ..Metodika vaspitno .. do 5 i do 10. . 3+2. .. Jedino neslaganje nastaje kada je u pitanju prvi blok.1 . . oduzimanja i znakova za njih. Ti blokovi su: blok brojeva do 10.formirati pojam svakog broja od 1 do 5.naučiti učenika da piše brojeve.upoznati značenje znaka za relaciju veće. do 1000. .. BLOK BROJEVA DO 5 Prvi kontakt sa učenicima koristimo da steknemo predstavu o tome šta imaju učenici.. slika. Kada je riječ o upoređivanju početnih blokova brojeva.. Oni koji se zalažu za blok do 10 ističu da je to u skljadu sa matematičkom sistematikom i da je on dovoljno širok za početno upoznavanje sabiranja i oduzimanja. do 20.formiranje brojeva. do 10.

Prilikom osposobljavanja učenika za brojanje treba se pridržavati sledećeg postupka – brojanje predmete pomicanjem.) Didaktički materijali omogućavaju vizuelizaciju matematičkih objekata koji su. Isto je i brojanje dodirivanjem. Kada je u pitanju broj 2.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Onda učenici shvataju da brojem 1 označavamo apstraktni pojam.Metodika vaspitno . po prirodi. 4 i 5 treba koristiti određene brojevne slike: ◦ ◦ ◦ 2+1=3 ◦ ◦ 2+2=4 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ 3+2=5 Ujedno se stvaraju osnove za upoznavanje operacije sabiranja. rukavice i sl. Od učenika se traži da sami daju primjere. 35 . Kasnije se prelazi na primjere koji nisu prirodno vezani. predmeti se ne pomjeraju. žetoni i sl. razlika je što se kasnije ne mora navoditi toliki broj primjera. Opšta metodička shema u svim slučajevima je ista. 2) Naučiti učenike da broje – brojanje po redosledu dolazi onda kada učenici steknu pojam broja. Pored opšte sheme za brojeve 3.). apstraktni. Učenici tako stiču znanja o povezanosti riječi i broja elemenata. treba im dati predmete koji se ne mogu pomijerati da ne bi došlo do slučaja da ponovo pomjere predmet. Mogu se koristiti i drugi didaktički materijali (štapići. Pri prebrojavanju elemenata važno je insistirati da učenici spoznaju koliko ukupno ima elemenata. Istraživana je i fizička aktivnost. to je najlakši način koji obezbjeđuje vizuelnu. Na isti način se formiraju i prvih pet pojmova broja u predškolskim ustanivama. najbolje je početi sa primjerima skupova koji su u paru (cipele. tekstualnu i kinestetičku percepciju predmeta. Učenici potpunije shvataju suštinu brojeva.

broj 4 je veći od broja 3 ili 2 3 2< 3 Kada se prevaziće faza skupova prelazi se na brojevnu polupravu. Treba insistirati na tome da je riječ dva 36 . <. To treba i govorom ovladati: ’’Broj 1 je manji od broja 4 jer je sa lijeve strane na brojevnoj skali’’. ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 Relacija jednakosti se uvodi tek poslije relacije jednaka broju 2. Drugi korak je upoređivanje brojevakoji su karakteristični za te skupove. Rezultat treba da bude shvatanje činjenice da je broj na polupravoj sa lijeve strane uvijek manji od broja sa desne strane.Metodika vaspitno . < i >. To mogu biti razni didaktički materijali ali se bira ono što je učenicima blisko. ■ ◦ Treći korak je upoznavanje relacijskih znakova >. = ■ ■ ■ ◦ ◦ 4> 3 3 I korak II korak III korak 4 Insistira se da učenici izgovore npr.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RELACIJE BROJEVA DO 5 Uvijek se po nivou razredne nastavepolazi od upoređivanja skupova konkretnih predmeta.

Kad stvorimo takvu situaciju organizujemo manipulisanje sa skupovima. Novija shvatanja pokazuju da je izgleda djelotvorniji prvi postupak. tj. skup jabuka. Postoje dvije etape u uvođenju sabiranja: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I Etapa implicira osnovno metodičko pravilo. nakon rastavljanja skupa ’C’ obzirom na brojevne odnose > ponovo vršimo združivanje elemenata i na taj način se vraćamo na početni položaj. To je prva računska operacija koja se usvaja.. Ovdje je važnije da se do zbira dva broja ne dolazi zapamćivanjem. Na osnovu toga izvodimo zapis za zbir i uvodimo znak za operaciju. To daje bolje rezultate kada se radi odvojeno. b) brojevne odnose – npr. Ponekad je korisno da. Treći korak se odnosi na objedinjavanje ova 2 disjunktivna skupa i koristi se znak jednakosti.. a nepoznata je unija i zbir tih brojeva. moramo doći na taj način što ćemo stvarati konkretne situacije koje nam daju povod da operišemo.Metodika vaspitno . a to je da do pojma sabiranja u bloku brojeva do 5. uniju. Danas se u većini zemalja istovremeno uvodi pojam sabiranja i oduzimanja ili množenja i dijeljenja. Manipulisanje može biti dvojako: a) rastavljanje skupova na njegove podskupove. Kada je riječ o združivanju dva skupa karakteristično je da. skup 5 olovaka. ako imamo dva disjunktivna skupa. suprotne računske operacije. Prvi znači rastavljanje različitih vrsta elemenata. Skup na podskupove možemo rastavljati s obzirom na: a) logičke odnos – npr skup djevojčica. ▲ ▲ 2 1 3 2 1 37 . Osnovni cilj je da osposobimo učenike da razumiju odnos između cjeline i djelova te cjeline. tj.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE POJMA SABIRANJA PRIRODNIH BROJEVA Uvodi se tek poslije uvođenja relacija. Rastavljanje skupova na podskupove radi se zato da se učenici osposobe da kasnije mogu brojeve rastavljati na njihove cjeline. tj. odrede se njihovi koordinatni brojevi. U tom smislu učenici shvataju da je 4 = 3 + 1 i obrnutozdruživanje 3 + 1 = 4. skupa i podskupa. b) imamo dva skupa i vršimo njihovo združivanje. a drugi rastavljanje elemenata iste vrste. sabirajući. zatim slijedi zapis a + b i tek na kraju iznalaženje zbira a + b = c. nago zbrajanjem 2 broja.

za koliko je više na prvoj nego na drugoj? FORMIRANJE BROJA ’’0’’ (’NULA) Obrađuje se na kraju obrade bloka brojeva do 5. tj. I etapa – data su 2 skupa A i B. 2) Na igralištu igra 5-oro djece.. nema velikih problema. npr. 38 . u suštini. a na drugoj 1. Ovo je dobar uvod u misaono sabiranje. po pravilu. Zadaci za oduzimanje mogu se davati u 2 varijante: zadaje skupove i elemente u skupovima i zadaci. dodavanje po 1. 1) Zečiću su date 5 šargarepa. pri čemu je podskup skupa A i njihov koordinatni broj. uvode se pojmovi umanjenik.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2+1=3 2+1=3 II Etapa – smisao sabiranja u apstraktnoj etapi je.Metodika vaspitno . 2 + 1. pojeo je 3 a ostale su 2. Koliko je jabuka na dvije tacne. 3 + 2 = (3 + 1) + 1 ili 4 + 2 = (4 + 1) + 1. POJAM ODUZIMANJA PRIRODNIH BROJEVA Polazi kroz etapu konkretnih i apstraktnih operacija. Ovdje se teškoće javljaju kada treba dodati 2. Broj 0 se prirodno javlja sa oduzimanjem kao koordinatnim brojem skupa. npr. 5 – 2 = 3 jer je 2 + 3 = 5. II etapa – kada učenici shvate pojam oduzimanja onda se to znanje povezuje u cjelinu sa sabiranjem. Metodičari zaj postupak treba da osmisle da učenici zbir 3 + 2 shvate kao traženje sledbenika. kod ovog dodavanja. nekoliko ih je otišlo a ostalo je 2. Koliko je djece otišlo? 3) Na tacni je 5 jabuka. npr. Tek pošto shvate pojam oduzimanja. iznalaženje sledbenika nekom broju. npr. 1 + 1. umanjilac i razlika. nepoznata je njihova razlika A\B i njen koordinatni broj. Kod oduzimanja treba uvažavati određenu postupnost u pogledu zahtjeva.. Zadaci pogodni za sabiranje i oduzimanje su brojanje unaprijed i brojanje unazad. Ovdje je računaljka nezaobilazno sredstvo.i. Važno je da učenici shvate da se 0 uvijek dobije kada se oduzimaju dva jednaka broja.

operacije + i – Metodička obrada brojeva od 6 do 10 je ista kao i kod brojeva od 1 do 5. Kako formiramo brojeve 6. npr. Dva su zakona: 1) Komutativni zakon za sabiranje 2) Asocijativni zakon za sabiranje 39 . Broj 10 treba shvatiti kao osnovu za formiranjedesetke koja nije ništa drugo nego broj. Sa uvođenjem broja 10 otvaraju se 2 problema: problem razlike između cifre i broja i problem pozicionog struktuisanja i zapisivanja niza prirodnih brojeva. 7. =. . 9 i 10 – možemo na 2 načina: skupovni i brojevni pristup. U bloku brojeva do 10 prvo se obrađuju: . 8 + 2 = 10 i 6 + 4 =10. FORMIRANJE BROJA 10 Pojam broja 10 treba shvatiti kao sledbenikbroja 9.Metodika vaspitno . U tom bloku. 8.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ BLOK BROJEVA DO 10 Karakteristike ovog bloka su: 1. Ovaj blok je karakterističan što se u njemu svi brojevi. 4. a broj 10 sa dvije cifre. Brojevi u bloku do 10 imaju elemente čijim kombinovanjem nastaju svi drugi prirodni brojevi. 5. osim broja 10 zapisuju jednom cifrom. 1. jedinica drugog reda. 0. učenike smo već uveli u određene brojeve. 2. <.relacije >. npr. 3. ali pojam broja 10 treba shvatiti i kao zbir dva broja. 2.

Ukupan broj je isti. 2) upoređivanjem brojevnih jednakosti 3) upoređivanjem zbira dužina 1) Prvi način – analizira se situacija i utvrđuje šta je u datim primjerima isto i različito. 40 . 2) Drugi način – primjer: 4 žetona 6 žetona 4 + 6 = 10 6 + 4 = 10 Rezultat je isti bez obzira na rezultat sabiraka. 2+3=5 4+3=7 3+2=5 3+4=7 Treći način više se koristi na brojevnoj pravoj ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Na komutativnost upozoravamo kao na oblast koja ima praktičnu stranu ili dimenziju.Metodika vaspitno . ali je različit redosled sabiranja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST SABIRANJA Postoje 3 načina: 1) na osnovu operacija sa skupovima.

upoređivanjem brojevnih jednakosti. Drugi način – upoređivanje brojevne jednakosti ili nepotpuna indukcija. (2 + 3) + 4 = 9 2 + (3 + 4) = 9 Treći način – preko brojevne duži ∙ 0 ∙ 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6 ∙ 7 ∙ 8 ∙ 9 ∙ 10 Ovdje je važno da asocijativni zakon nije sam sebi cilj. 3 zelena. 2 + 3 + 4 tj. upoređivanjem dužina. npr. praktičnu dimenziju. da se ne ostaje na planu teorijskog. 4 crvena žetona 2+3+4=9 Napomena:združivanje učenici označavaju zagradama: 2 + (3 + 4) = (2 + 3) + 4 Redosled združivanja ne utiče na rezultat i to učenici treba da shvate. Asocijativni zakon značajan je što se prvo upotrebljava zagrada. na stolu imamo 2 žuta. operacijama sa skupovima. 2. Problem se rešava na 2 načina (ili 3): 1. što mi postavimo zadatak. već treba da mu damo tzv. npr. u smislu. da izračunaju zbir 3 sabirka. Prvi način – polazimo od operacija sa skupovima i podskupovima. 2 + 3 + 4 = ( _______ + _______ ) + 4 = Asocijativnost nam omogućava da učenici shvate dvije važne činjenice u MMO: 41 . 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ ASOCIJATIVNOST SABIRANJA Pravimo problem. A U (B U C) = (A U B) U C Npr.Metodika vaspitno .

kažemo da je 13 < 14 ili 14 > 13. npr. 1) 2) 3) 4) 5) Obraditi blok brojeva do 20 znači: . umanjenik i umanjilac. U bloku brojeva do 20 počinje i obrada tablice množenja. Redosled je bitan i zasnovan na Distevergovim pravilima: od poznatog ka nepoznatom. 2) Da način združivanja ne utiče na rezultate sabiranja: . kada je zbir u okviru bloka brojeva do 20.Metodika vaspitno . 2) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja čiji je zbir 20.Komutativni zakon a+b=b+a . u pogledu načina izvođenja. npr. Prvi put se upoznaju desetice kao jedinice brojeva. od jednostavnog ka složenom. U skupovnom pristupu treba uzimati predmete iz neposrednog okruženja. a brojanje da bude realno. predmetima. 13 + 7 = 20. Kad upoređujemo brojeve. Pri formiranju brojeva do 20 može se koristiti ibrojevni i skupovni pristup.naučiti i odrediti nepoznati sabirak.naučiti sabirati i oduzimati . 4) sabiranje sa prelaskom preko desetice. 13 i 14. Kada je riječ o brojanju može se dati zadatak da se broji do datog broja po 2. a može se brojiti unazad.upoznati brojeve do 20 .obrađivati brojeve do 20 . Osnovna pretpostavka za upoznavanje bloka brojeva do 20 su svi sadržaji koji su obrađeni u bloku brojeva do 10. 3) sabiranje jednocifrenog i dvocifrenog bloka. Najpogodiniji didaktički materijal su štapići: 42 . SABIRANJE DO 20 Ima svoj metodički redosled: 1) sabiranje broja 10 i nekog jednocifrenog broja (10 + 3).Asocijativni zakon (a + b) + c = a + ( b + c) BLOK BROJEVA DO 20 Zašto se obrađuje ovaj blok brojeva? Zato što postoji velika razlika između prve i druge desetice.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1) Da je sabiranje binarna operacija (to znači da možemo samo 2 broja sabrati). završavaju u drugoj desetici. Sabiranje i oduzimanje sa prirodnim brojevima se. Učenici uočavaju i stiču prve pojmove o dekadnom brojevnom sistemu.

zadaci promjene. npr. 3) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja kada je zbir u okviru do 20 (14 + 3) 14 + 3 = 10 + (4 + 3) = 10 + 7 = 17. 8 + 5 = 3 + (5 + 5) To je veliki broj operacija za učenike ovog uzrasta.zadaci upoređivanja... 4) oduzimanje sa prelazom preko desetice (15 – 8).radi se sa imenovanim i neimenovanim brojevima. 10 + 3 .. Vlado ima 5 sličica. Kada je u pitanju sadržaj u bloku brojeva do 20.polazi se od realne situacije.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ METODIČKI REDOSLED SABIRANJA 1) Kada imamo deseticu i jednocifren broj.Metodika vaspitno . 3) znati kojiko je ostalo kod broja koji smo uzeli. . a Bojan 8 olovaka. (16 – 6). ... Mentalne sheme za svaki slučaj: 1) 15 – 5 = 10 + (5 – 5) = 10 + 0 = 10 2) 20 – 6 = 10 + (10 – 6) = 10 + 4 = 14 3) 18 – 5 = 10 + (8 – 5) = 10 + 3 = 13 43 .kombinovani zadaci. 14 + 6. (14 – 9).. a Dunja 2 puta više od njega. Koliko ima ukupno kifli? . Koliko sličica ima Dunja? ODUZIMANJE U BLOKU DO 20 Važi isto i kod sabiranja: . 2) oduzimanje jednocifrenog broja od 20 (20 – 6). 4) Sabiranje sa prelaskom preko desetice: 8 + 5 = ( 8+ 2) + 3 . npr.za sabiranje: . ne treba biti problema (štapići) 2) Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja.. zasniva se na prethodno stečenom znanju da je 4 + 6 = 10 i odgovarajućoj očiglednoj podlozi. Koliko olovaka imaju zajedno? . ako dječak ima 5 kifli. 3) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog u okviru druge desetice (18 – 5). onda taj sadržaj treba rasporediti na sledeće slučajeve: 1) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog.. majka mu da još 5. (13 – 2). npr. Kada je u pitanju sabiranje 2 broja sa prelaskom preko desetice mehanizuje se efikasnom sabiranju sa grupisanjem sabiraka koji su jednaki.. tako da razlika bude 10 (15 – 5).polazi se bez didaktičkih materijala. npr. Zadaci koji se mogu zadavati ... npr. Oni moraju: 1) znati dopunjavati brojeve. npr. prvo zahtijevati da učenici broje koliko su već prethodno naučili. ako Marko ima 7. 14 + 6 = 10 + (4 + 6) = 10 + 10 = 20. 3) broju 10 treba dodavati ostale brojeve. (20 – 3).

primjenjujući najcjelishodnije računske postupke i služeći se tablicom sabiranja i oduzimanja. Ako se koristi didaktički materijal. 4) da potpuno savladaju tablicu množenja i dijeljenja. Kada je riječ o formiranju pojmova do 100. BLOK BROJEVA DO 100 Učenici teba da shvate sledeće: 1) deseticu kao brojevnu jedinicu drugog reda. prisutan je brojevni pristup i za neke od brojeva se rijetko može koristiti brojevna prava. učenici broje štapiće do 10. 24 (dvadesetčetiri). Učenici treba da shvate da npr. 5) da se upoznaju sa postupcima množenja i dijeljenja koji nisu obuhvaćeni tablicama. 3) da potpuno ovladaju terminom usmenog sabiranja i oduzimanja do 100. 36 ( tridesetšest). Veliku pažnju treba posvetiti analizi broja. 8 + 2 =10) 2) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog i jednocifrenog broja sa i bez prelaza 10. broj 84 ima 8 desetica i 4 jedinice. 20 + 7 = 27 3) sabiranje i oduzimanje dvocifrenog broja 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 Kod sabiranja bez prelazapreko desetice su 3 slučaja: 1) 20 + 7 = 27 2) 36 + 3 = 30 + (6 + 3) = 30 + 9 = 39 3) 28 + 2 = 20 + (8 + 2) = 20 + 10 = 30 Kod oduzimanja su 2 slučaja: 1) bez prelaza preko desetice: 28 – 8 = 20 + ( 8 – 8) = 20 + 0 = 20 67 – 3 = 60 + (7 – 3) = 60 + 4 = 64 44 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 4) I 15 – 8 = 7 + (8 – 8) = 7 + 0 = 7 II 15 – 8 = (15 – 5) – (8 – 5) = 10 – 3 = 7 III 15 – 8 = (15 + 5) – (8 + 5) = 20 – 13 = 7 Potrebno je što više tekstualnih zadataka jer ima više praktičnih problema. vezuju ih u skupove i onda broje desetice. ali i da istovremeno znaju da se 5 desetica i 8 jedinica zapisuje kao 58. drugi jedinica – npr. SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 100 Ove dvije operacije do 100 vrše se po sledećem redosledu: 1) sabiranje i oduzimanje desetica (4 + 3 = 7 => 40 + 30 = 70. Brojevi iz bloka do 100 sastoje se iz 2 dijela: jedan dio je desetica. 2) suštinu dekadnog sistema. Razlika je u tome što se očiglednost koristi sve manje.Metodika vaspitno . 80 + 20 = 100. U bloku brojeva do 100 imamo slične ciljeve kao i kod ostalih blokova i slične metodičke postupke.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2) sa prelazom preko desetice: 74 – 7 = 74 – (4 + 3) = (74 – 4) – 3 = 70 – 3 = 67 Treći slučaj kod sabiranja. Množenje i dijeljenje posmatramo sa sledećeg aspekta: 1) formiranje pojmova množenja i dijeljenja. 2) upoznavanje sa tablicom množenja i dijeljenja. 45 . razredu. 3) dijeljenje sa ostatkom. u 3 koraka: 1.Metodika vaspitno . 1) bez prelaza preko desetice: 30 + 27 = 30 + 20 + 7 = 50 + 7 = 57 46 + 32 = 40 + 6 + 32 = 40 + 38 = 40 + 30 + 8 = 70 + 8 = 78 47 + 23 = 40 + 7 + 23 = 40 + 30 = 70 40 + 7 + 20 + 3 = 60 + 10 = 70 2) sa prelazom preko desetice: 45 + 38 = 40 + 5 + 38 = 40 + 43 = 83 Oduzimanje: 1) bez prelaza desetice: 48 – 20 = 40 + 8 – 20 = (40 – 20) + 8 = 20 + 8 = 28 89 – 32 = (80 – 30) + (9 – 2) = 50 + 7 = 57 60 – 23 = 60 – (20 + 3) = (60 – 20) + 3 = 47 3) sa prelazom: 63 – 35 = 63 – (30 + 5) = 63 – 30 – 5 = 28 MNOŽENJE I DIJELJENJE Učenici se sa množenjem i dijeljenjem susreću u 3. npr. na 2 ruke imamo po 5 prstiju. na 3 bicikla ima po 2 točka.karakteriše je to da se pojam množenja izvodi izvodi iz realnosti. na 2 kola ima po 4 točka. polazimo od situacije koja daje povod množenju ali te situacije možemo opisati kao disjunktivne unije jednako broju skupova. POJAM MNOŽENJA Prirodne brojeve obrađujemo u 2 faze: I etapa konkretnih operacija II etapa apstraktnih operacije I etapa .

3. tj. tj. 4). 4). (2.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 2. Potom se uvode sledeći pojmovi: prvi činilac. tj. . i to 3 tipa: 1. . zadaci tipa direktnog (Dekartovog) proizvoda. 2. koraku formira izraz a x b. (3. Najjednostavniji je prvi tip. 4).korišćenjem tablice množenja. zadaci tipa poređenja. 5). Savremenu nastavu matematike karakteriše uvođenje pojma množenja na osnovu Dekartovog proizvoda skupova A = {1. misaono područje. drugi činilac i proizvod. II etapa – počinje tek nakon formiranja pojma množenja.Metodika vaspitno . 2. počinje u trenutku kada se težište aktivnog rada sa učenicima prenosi na broj. B = {4.prebrojavanjem (2 x 5 = 10). kada se odvojio od realne podloge. 5} A x B = { (1. npr.pomoću sabiranja. 5). Može se grafički predstaviti i formulisati pomoću tablica. (2. kao reakcija na unaprijed navedene primjere u 1. 46 . združivanja. Pojam množenja uvodimo da bi se mogli rešavati zadaci. (3. 5) } Dekartov skup je skup uređenih parova. Združivanje se mora govorno pratiti. izračunavanje vrijednosti izraza a i b na sledeće načine: . 2 x 5 a) na 3 bicikla po 2 točka 3x2 b) na 3 auta po 4 točka 3x4 3. na x mjesta po ’’y’’ elemenata. 3}. (1.

brojevna slika 3 x (4 + 2) = 3 x 4 + 3 x 2 ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ Osim distributivnih zakona sabiranja i množenja uvodi se i distributivni zakon odnosa množenja i oduzimanja d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ d d d d ∅∅ 3 x (6 – 2) = 3 x 6 – 3 x 2 47 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ KOMUTATIVNOST MNOŽENJA a) u 2 reda po 4 elementa.Metodika vaspitno . b) u 4 reda po 2 elementa .Asocijativno svojstvo množenja ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ .Zakon distributivnosti je prvi zakon koji uspostavlja vezu između 2 računske operacije. Npr. sabiranja i množenja.

ali taj skup vidimo razvijenog na ’’Y’’ jednakobrojnih skupova. u suštini. 15 : 3 = 5.prebrojavanjem i putem veze množenja i dijeljenja. 10 prstiju na 2 ruke 10 : 2. II etapa – nastaje kada se dobro usvoji pojam dijeljenja i pređe se na misaono područje. tj. Kada rastavljamo skup na jednake brojevne podskupove imamo 2 mogućnosti: 1. Prolazi kroz 2 etape: I Etapa konkretnih operacija II Etapa apstraktnih operacija I etapa sastoji se iz 3 koraka: 1) Svodi se na uočavanje sheme koja čini skup čiju vrijednost znamo npr. može se tražiti broj tih podskupova. ide postepeno. zapisom x : y. 15 klupa na 3 učenika 15 : 3 3) Određivanje vrijednosti x : y = z npr. Ne prelazi se odmah na brojeve.Metodika vaspitno . Na kraju uvidimo pojam dijeljenja. X. djelilac i količnik i prelazimo na rešavanje zadataka koji su istog tipa kao i kod množenja samo što je ovdje dijeljenje u pitanju.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIJELJENJE Pojam dijeljenja se izvodi iz realnosti. Korisno je rastavljeni skup predstaviti grafičkim putem. uvijek se razlikuje po vizuelnoj strukturi. npr. 10 : 2 = 5 Vrijednost x : y se može odrediti: . 48 . 2. Ono je uvijek identično. 2) Rastavljanje na navedene situacije izvedene iz realnosti. može se tražiti broj elemenata tih podskupova . Prelaz sa I na II etapu.

kada je riječ o stvaranju tablice. Učenik mehanizuje tablicu množenja. 3 x 1 = 3. je kojim redom stvarati tablicu ( od 1 do 10 ili ne). 8. 7. a x 0 = 0. 3. a≠ 0 a x 1 = a. tako da količnik bude jednocifreni broj.prvo se obrazuje tablica množenja. . 7. 5. Jedna od varijanti sastoji se u udvostručavanju brojeva: . Učenik stvara tablicu množenja.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ TABLICA MNOŽENJA I DIJELJENJA Metodičari razlikuju 2 oblika množenja i dijeljenja : . 4. postupak – pravilno uveden pojam množenja i dijeljenja. Različiti su pristupi usvajanja množenja i dijeljenja. 8 i 9. 4. Da bi se tablica množenja i dijeljenja usvojila. Ima metodičara koji smatraju da treba poštovati tablicu množenja ovim redom: 1) broj 10 i 5 (kao najlakši slučajevi). a : 1 = a. U prošlosti se tablica množenja i dijeljenja učila napamet. Savremena matematika zahtijeva da učenici trajno usvoje tablicu množenja i dijeljenja. mehanički. 3 x 0 = 0. ali svjesno. . 6. Zabilježeno je da je Pitagora u IV v. 3:1=3 Tablica množenja se može sastaviti na 2 načina: 49 .n.treći nivo su brojevi 3. Tabličko dijeljenje podrazumijeva dijeljenje jednocifrenog ili dvocifrenog broja jednocifrenim.e. navike moraju da se sprovedu.p. Tabličko množenje i dijeljenje je osnova cjelokupne računske nastave. Nema brojeva 0 i 1 jer autori smatraju da množenje tih brojeva predstavlja lakoću. Vrlo važno pitanje. 10. 8. Učenik uči tablicu množenja. 0 : a = a.vantabličko Tabličko množenje podrazumijeva množenje jednocifrenog broja i opet jednocifrenog i množenje jednocifrenog broja brojem 10. načinio jednu takvu tablicu. brojevi 2. Postoje 3 etape: 1. Svi ostali slučajevi množenja i dijeljenja su vantablički. 6. 3.četvrti nivo je broj 7. 4. 1. 2) brojevi 2. 3. 9 3) Danas se smatra da se tablica množenja i dijeljenja kod nas usvaja sledećim redosledom: 2. Kada učenik stvara tablicu polazi se od realnih i jednostavnih primjera. . 2.tabličko i . 6 i 9.Metodika vaspitno . tj.drugi nivo su brojevi 5 i 10.

.redom – 2 x 6 = 12.. 23 x 2 = 46.sa rastavljanjem desetica – 50 : 2 = 25.. ... npr.. u suštini. 15 : 2 = 7 (ostatak 1). Koristi se najčešće kod utvrđivanja i ponavljanja.. redom ili preko reda.. 28 x 3 = 84. 2 x 3. Kada je riječ o vantabličkom dijeljenju.bez rastavljanja desetica – 80 : 20. Stalan je drugi činilac. npr. završna faza izučavanja dijeljenja u bloku brojeva do 100.bez rastavljanja desetica – 40 : 2 = 20.. 59 : 7 = 8 (ostatak 3). 3 x 6 = 18. mora biti dinamičan i raznovran. 4 x 6 = 24. postupak – mehanizovanje tablice je mulotrpan posao i težak. npr. npr. .. pomoću tekstualnih zadataka.sa rastavljanjem desetica – 60 : 15. 56 : 14. 55 : 11.. 69 : 3 = 23 . i to: . 59 = 7 x 8 + 3 50 . Stalan je prvi činilac. VANTABLIČKO MNOŽENJE I DIJELJENJE U bloku brojeva do 100 razlikujemo 2 slučaja vantabličkog množenja: 1) množenje bez prelaza preko desetice. Ne smije se dozvoliti odmah prelaz na pismeno množenje . 8 x 6 = 48.. 3 x 3. 4 x 3. npr. razlikujemo sledeće slučajeve: 1) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim. 11 : 3 = 3 (ostatak 2) 25 : 4 = 6 ( ostatak 1).. 3 x 2.. 30 x 2 = 60.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ 1. 3. a to znači da možemo usmeno kratko ponavljati tablicu redom i preko reda... . 76 : 2 = 38 2) dijeljenje dvocifrenog broja dvocifrenim i imamo 2 slučaja: . 2) množenje koje prelazi preko desetice. 69 : 3 = (60 + 9) : 3 = 60 : 3 + 9 : 3 = 20 + 3 = 23 80 : 2 = (70 + 10) : 2 = 70 : 2 + 10 : 2 = 35 + 5 =40 76 : 2 = ( 60 + 16) : 2 = 60 : 2 + 16 : 2 = 30 + 8 = 38 88 : 22. 20 x 2 = 40.. postupak – učenik treba da nauči tablicu koju je sastavio. usmeno rešavati zadatke..Metodika vaspitno . 3 x 3. možemo pismeno i pomoću testova. 2. 3 x 4. DIJELJENJE SA OSTATKOM To je.preko reda – 6 x 6 = 36. Koristi se najčešće kod sastavljanja tablice 2.

otvori krake na šestaru i kaže: ’’Ovo je ugao. Matematika operiše apstraktnim objektima i cilj je da ih učenici shvate i njima operišu.učitelj pokaže pravu.’’ 51       . Mnogi smatraju da je to razlog što učenici teško shvataju pojedine matematičke pojmove. ’’Nema ništa u našem razumu što prije toga nije bilo u čulima’’ (senzualistička teorija). . Pojam se formira na 2 načina: 1.Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ DIDAKTIČKI PRINCIPI U NASTAVI MATEMATIKE PRINCIP NAUČNOSTI PRINCIP VASPITNOSTI (iz didaktike) PRINCIP SVJESNE AKTIVNOSTI (iz didaktike) PRINNCIP ODMJERENOSTI I INDIVIDUALNOSTI PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI PRINCIP OČIGLEDNOSTI  PRINCIP OČIGLEDNOSTI Specifičnost u očiglednosti u matematici obrazovanja je da su matematički objekti apstraktni. a kad ga formiraju prestaje očiglednost. radi sa učenicima a oni uviđaju.pokaže se model kocke. Na njih se u nastavi matematike oslanjamo dotle dok učenici ne formiraju pojam. Čulni nivo 2. Očiglednost se posebno primjenjuje u procesu formiranja pojmova. učenici ne identifikuju model i pojam. Greške u nastavi: . ovdje se poistovjećuju pojam i model. moramo imati u vidu da očiglednost u nastavi matematikeima ograničenu ulogu. Značaj očiglednosti u matematici obrazovanja u suštini proizilazi iz načina saznanja. koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. Kada je u pitanju ovaj princip u nastavi matematike svodi de na sledeće: 1. Logički nivo Očiglednost u matematici možemo podijeliti na:  prirodnu  vještačku i  simboličku Drugi način je da učitelj dođe sa unaprijed pripremljenim materijalom. 2. što je greška.

Sam tok nastave nas tjera da pojednostavimo određene sadržaje. 2. To je moguće na 2 načina: 1. da prihvatimo činjenicu da nastavno gradivo matematikeobrazovanja sadrži značajne i manje bitne elemente. s jedne strane sa strogo naučnim pojmovima. Da sadržaj koji učenici usvajaju bude naučno zasnovan. zbog toga što sadržaje treba realizovati prema uzrastu učenika. Kada se uči osa simetrije Ovo je duž. 2..Metodika vaspitno . a s druge strane sa uzrastom učenika. 5 + 2 x 4 = 7 x 4 = 28 => netačno Kada se formira skup prirodnih brojeva i kaže se da je 0 prirodan broj ’’0’’ nije prirodan broj. a ne osa Pokaži strane trougla! Paralelne su prave koje nemaju zajedničkih tačaka (greška) Koliko je prirodnih brojeva između 2 i 5? (3 i 4) Posebne greške u ovom slučaju dolaze kada nevješt učitelj daje definicije: Duž je prava sa dvije tačke (prava nije ograničena). Ovaj princip nas stavlja na najveći problem u oblasti matematike.. ◦ ◦ duž ◦ poluprava 52 . nastava matematike treba biti usklađena.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP NAUČNOSTI Ovaj princip se u matematici dvojno tumači: 1. metode. Moguće greške: Ako nastavnik napiše 8+6=14 (jer je sabrao dva neimenovana broja i dobio imenovani) 3 + 6 – 4 + 9 – 2 = 9 – 4 = 5 + 9 = 14 – 2 = 12 5–2+4=3+4=7 Kod ovih zadataka insistira se da se računske operacije odvijaju redom. Te pojmove mi izgrađujemo na odeređenim nivoima složenosti. Da se u nastavi primjenjuju samo naučno provjereni postupci. Poluprava je prava ograničena sa jedne strane.

za postupnošću i . radni listići i udžbenici.za sistematičnošću.na početku časa se da složen zadatak. postepeno. 53 . programirani materijal. Sistematičnost i postupnost u nastavi matematike dolazi do izražaja: 1. prilikom izbora u planiranju sadržaja.Metodika vaspitno . svakom nastavnom času. Greške kod ovog principa: . Zadatak učitelja je da što bolje upozna mogućnosti učenika da djelovanje može prilagoditi tim mogućnostima.Organizacioni oblici nastave po ovom principu: dopunska. Važno je da se do pojedinih matematičkih pojmova dolazi preko više pojedinačnih slučajeva. Ako se u nastavi matematike ne vodi računa o individualizaciji.  PRINCIP SISTEMATIČNOSTI I POSTUPNOSTI Riječ je o ova dva zahtjeva: .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _  PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE Njegova suština u matematici obrazovanja u tome da se u procesu nastave matematike poštuju individualne mogućnosti svakog učenika. onda su najbolji učenici pasivni a loši se priključuju. učenici tako gube strpljenje. pa termini. 3. . u procesu obrade tih sadržaja. dodatna. sekcije i takmičenja. 2.Tehnike za primjenu ovog principa su: nastavni listići. Sistematičnost i postupnost nas osigurava od rizika da istovremeno obrađujemo sadržaje koji nisu usko povezani ili sadržaja koje učenici nisu prethodno obrađivali. dolazi do izražaja u svakoj nastavnoj jedinici. 4. Iz tog proizilazi zahtjev da sposobnijim učenicima treba davati složenije zadatke i zahtjeve. Za realizaciju ovog principa posebno su pogodni: • individualizovana nastana • individualna nastava • problemska nastava . nalaže se da se prvo odrede pojmovi.

Grupe se mogu formirati po: 1. Bitna obilježja frontalnog oblika rada su: istovremeni rad sa svima u odjeljenju. 4. po dvije grupe imaju iste sadržaje. 2. isto gradivo se obrađuje. ostvaruje se komunikacija sa svima. lako se priprema. Grupni oblik rada – učenici ojeljenja se dijele na više grupa od kojih svaka samostalno radi pod rukovodstvom nastavnika. po mjestu stanovanja. mjestu sjedenja. Pozitivne strane su: nastavnik u takvoj situaciji može istovremeno da se obraća svim učenicima. posebno na časovima vježbanja i ponavljanja. po polu. po slobodnom izboru učenika. dvije grupe rade na istom sadržaju b. krutost organizacije razbija se i povećava angažovanje učenika makar u jednom dijelu časa. Osnovna karakteristika ovog oblika rada je što je sinteza individualnog rada članova grupe. Negativne strane su: nastavni proces je podešen prema prosječnom učeniku. Varijente grupnog rada su: a. Prednosti grupnog oblika rada: doprinosi deformalizaciji standardnih odnosa.Metodika vaspitno . ali ni da budu uvijek iste.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ . Ne postoji strogo utvrđen kriterijum koliko učenika treba da broji jedna grupa – efikasnim se pokazala grupa od 3 do 6 učenika. Slabosti se otklanjaju kombinacijom sa drugim oblicima rada. Ovdje je indirektno rukovođenje. 6. od jednostavnih ka složenim. vrlo je ekonomičan. OBLICI RADA U PROCESU MATEMATIKE OBRAZOVANJA Frontalni oblik rada – podrazumijeva pojedinačni simultani rad svih učenika jednog odjeljenja na istom gradivu.treba zadavati zadatke. Najčešće se koristi pri obradi novih sadržaja kada svim učenicima treba dati iste informacije. pod rukovodstvom nastavnika. Nije dobro da se grupe stalno mijenjaju. zajedničkom interesu. doprinosi 54 . dvije grupe rade na različitom sadržaju c. 5. 3. zapostavljeni su i bolji i slabiji učenici. nastavnikovo rukovođenje i jedna ista metoda koja se koristi u radu. Grupe mogu biti trajne i privremene. ekonomično korišćenje sredstava. prisiljava učenike da rade istim tempom i na isti način. težini zadatka. Kako organizovati čas sa ovakvim oblikom rada? 1) Frontalnim radom se učenici upoznaju sa ciljem i formiraju se grupe 2) Dijele se zadaci po grupama 3) Individualni rad po grupama 4) Članovi grupe pomažu jedni drugima 5) Izvještavanje grupe 6) Sinteza svih izvještaja u cjelini.

teško je pripremiti ovaj oblik rada. Prednosti su: kompenziraju se nedostaci frontalnog i grupnog oblika. Čas. ima 3 faze: 1.Metodika vaspitno . ali je značajna kod davanja uputa. Ovim radom se uspješno provjeravaju domaći zadaci. troši se relativno dosta vremena. uputstva). U literaturi nalazimo 2 vrste shvatanja individualnog oblika rada: 1. Obavezno je za nastavnika da pripremi dodatne zadatke za one parove koji svoje zadatke riješe prije kraja vremena. frontalni oblik rada (uvod. Parovi mogu raditi svi na istim zadacima. samostalan rad učenika. Više se primjenjuje na časovima obnavljanja i vježbanja. 3. Vrlo uspješno se kombinuje sa frontalnim i grupnim oblikom rada. individualni rad sa diferenciranim zahtjevima. svi na različitim zadacima. podstiče učenika da odradi svoj dio posla. razvija se takmičarski duh. Prednosti ovog oblika rada su: maksimalno aktivan je učenik. ako je potrebno da se izvrši integracija individualnog rada pojedinih učenika. podjela zadataka. teško se obezbjeđuje materijal.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ individualizaciji i socijalizaciji. nije na pravi način riješen transfer znanja iz jedne u drugu grupu ili ga je teško obezbijediti. Nedostaci su: teško se priprema. atmosfera za rad je prijatna. nejednaka aktivnost svih članova grpe. Uspješnost ovog oblika u prvom redu zavisi od adekvatne pripreme. Nedostaci su: učenici dosta vremena mogu utrošiti na nepotrebne stvari. isticanje cilja časa. Karakteristike ovog oblika rada su: samostalan rad učenika na istim sadržajima. Individualni oblik rada – učenik u okviru odjeljenja samostalno radi. sam provjerava tačnost svoga rada. Rad u parovima – je takav oblik nastavnog rada u kome po dva učenika rade na nastavnom zadatku. nije uvijek ekonomičan. 2. povećava se aktivbnost učenika. nastavnik mora stalno pratiti rad učenika da bi smanjio njihovo lutanje. ili jedan dio treba na jednim a drugi dio na drugim zadacima. Najviše se ostvaruje primjenom nastavnih listića. 2. Uloga nastavnika je posrednička. individualni rad sa nediferenciranim zahtjevima. Novi sadržaji se rijetko ovako obrađuju jer postoji veliki broj parova pa je teško utvrditi sintezu i podijeliti sadržaje na veliki broj djelova. traži punu koncentraciju od svakog pojedinca. 55 . po pravilu. udžbenika.

Zadatke programa treba izraditi na što više nivoa operativnosti. obezbijeđena je stalna povratna informacija.Metodika vaspitno . operativno određivanje zadataka programa. Program se sastoji iz dvije ili više programskih sekvenci a svaka sekvenca je sastavljena od određenog broja članaka. Članak je osnovni dio gradiva. korak – izbor gradiva koje će se programirati. 6. sastaviti instrumente za kontrolu uspjeha. Mužić: ’’Zadatak programirane nastave je precizno određen. napredovanje zavisi od usvojenosti prethodnog gradiva. Sekvenca je određena logička i sadržajna cjelina. Program je sadržaj programske matematike. 4. Pojava ove nastave je rezultat potrebe da se nastava matematike podigne na najviši nivo efikasnosti. aktivnost učenika.’’ Programirana nastava je spoljni oblik koji obuhvata neki matematički sadržaj (udžbenik. organizacija i sistematizacija gradiva. određivanje potrebnog početnog nivoa znanja učenika da bi prešao na programsko učenje. osigurana je njena egzaktno dokazana uspješnost. često se ova dva pojma upotrebljavaju zajedno. gradivo sistematično razrađeno. vršimo analizu gradiva. 2. 56 . zbirka. omogućena je individualizacija nastave. traka). 5. izlaganje gradiva vrši se u malim elementarnim dozama. 3.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PROGRAMIRANA NASTAVA Ova nastava predstavlja novi prilaz nastavi matematike obrazovanja. Bitno je da damo uputstvo nastavnicima da izrade programske materijale: 1.

Pravilnik određuje 50% vremen aza pripremu. PRIPREMA ZA ČAS MATEMATIKE U ČISTOM ODJELJENJU Zakon obavezuje svakog nastavnika da se priprema. Pri tom mora poštovati određene zaključke: 1. ravnomjernost obrade. znanja. 4. Planiranje obezbjeđuje obradu cjelokupnog gradiva. MOGUĆI MODEL PRIPREME ZA ČAS MATEMATIKE I strana: Univerzitet u Istočnom Sarajevu Filozofski fakultet – Pale Studijski predmet – Metodika matematičkog obrazovanja 57 . godišnji plan i program škole 3. 2..neposredne – podrazumijeva analizu cilja pripremanja sadržaja. Pisana priprema može biti: . uslovi su specifični). vremenska struktura časa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PLANIRANJE I PRIPREMANJE U PROCESU MATEMATIČKOG OBRAZOVANJA Planiranje podrazumijeva aktivnost nastavnika na obradi godišnjeg i mjesečnog plana rada..Metodika vaspitno . godišnji plan rada. Mikro-planiranje je pripremanjekonkretne vaspitne jedinice. plan mora biti realan i ostvariv (mora biti saglasan sa uslovima u kojima će se realizovati i mogućnosti učenika na koje se odnosi. Godišnji plan rada mora da sačini svaki nastavnik. redosled obrade . interesovanja. nastavni plan i program 2. didaktičko-metodička priprema. Pripremanje je aktivnost nastavnika koja se odnosi na projektovanje rada na samom času. da se utvrdi količina i složenost gradiva. . svi mjeseci nisu jednako produktivni. vaspitne mjere i postupke.mora se imati u vidu princip postupnosti. 3. Makro-planiranje (godišnji i mjesečni plan rada): 1. korelaciju među različitim nastavnim predmetimam blagovremenu pripremu nastavnih objekata i sredstava. Makro-planiranje podrazumijeva izradu godišnjeg plana.posredna – prethodno upoznavanje nastavnika.

obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Priprema za čas matematike Profesor. funkcionalni Nastavna sredstva Oblici rada Nastavne metode III strana Plan rada na času Djelovi časa Uvodni dio Glavni dio Završni dio Faze rada Nastavne metode Oblik rada Mjere Student. II strana: 1. utvrđivanje) Zadaci časa: obrazovni. Opšti podaci Škola Datum Vrijeme Razred Mentor 2. IV strana: list podijeliti na dva dijela Uvodni dio Glavni dio Završni dio U naznakama razraditi pitanja za učenike i očekivane odgovore 58 . 2006. vaspitni. Operativni podaci Nastavna jedinica Tip časa (obrada. ________________________ ________________________ Pale.Metodika vaspitno .

mora biti sadržajna i pregledna da bi je mogao koristiti učitelj na času. II RAZRED III IV Direktni rad Samostalni rad 59 . pripreme se pišu po principu – jedan čas. mora biti u pripremi tačno određeno trajanje pojedinih etapa časa. 8 min.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ V strana: Izvodi za pripremanje (literatura) VI strana: Prilozi VII strana: Napomena PRIPREMA ČASA U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Zahtjeve koje treba da ispuni planu kombinovanom odjeljenju: 1. 6. 5. min.Metodika vaspitno . piše se tako da je vidljiva relativna samostalnost svakog nastavnog časa. 4. mora biti vidljiva artikulacija velikog nastavnog časa. jedna priprema DATUM I Nastavni predmet Nastavna jedinica Tip časa Nastavna sredstva Cilj i zadaci Tok časa 2 min. u prvom redu mora biti vidljiva smjena direktne i indirektne nastave. 2. 3.

I tu se prave godišnji i mjesečni plan. Usmjerena aktivnost kod djece – mogući model pripreme – Priprema za aktivnost formiranja matematičkih pojmova: I Opšti podaci: Predškolska ustanova Datum Vrijeme Grupa djece Vaspitač II Operativni podaci Tema aktivnosti III Tok aktivnosti SLOBODNA AKTIVNOST Tok slobodnih aktivnosti Vaspitno-obrazovni zadaci slobodne aktivnosti Nastavna Nastavne metode sredstva Oblik rada Vrijeme USMJERENA AKTIVNOST ZADACI: Materijalni 1) OBRAZOVNI Formalni 2) VASPITNI 60 .Metodika vaspitno .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PRIPREMA ZA AKTIVNOST U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI Predškolska ustanova je karakteristična po tome što se u njoj vrše pripreme za aktivnost.

Vrijeme se postavlja elastično. šta bi trebalo mijenjati ili navesti razloge neuspjeha. 4. oblikuju.Metodika vaspitno . ponove usvojeni pojmovi vezani za temu usmjerene aktivnosti. Djeci treba pustiti na volju da slobodno smišljaju. Zatim se daju informacije o pojmu. Pripremaju se didaktička sredstva i kutak u kome će se aktivnost organizovati. razgovorom o pojmu podstičemo misaonu aktivnost.prirode sadržaja i sadržaja drugih aktivnosti. u 2 smjera – bilo da se može skratiti ili produžiti. takmičenjem. Treba nastojati da planiranje vremena bude što realnije. Ponavljanjem stičemo uvid u njihovo stečeno znanje. povezuju i sl. . izaziva njihov interes za ono što će raditi u usmjerenoj fazi. Radna faza – dramatizacija pjesama gdje se i na druge načine mogu istaći zadaci aktivnosti uz spominjanje pojmova u okviru te aktivnosti. Pri organizaciji neke aktivnosti više treba gledati u djecu.zavisi od postavljenih zadataka. nego u sat.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VEZA SA DRUGIM AKTIVNOSTIMA 1) Pripremna Nastavna faza Nastavne metode blik rada sredstva Vrijeme 2) Radna. Vrijeme – je usmjereno na nekoliko faktora: .zavisi od režima u obdaništu. Analiza – treba da pokaže da li su ostvareni zadaci. U ovoj fazi se djeca motivišu. operativna faza 3)Verifikativna faza ANALIZA NAPOMENE 1. 61 . Djeca treba na kraju da osjete zadovoljstvo i radost saznavanja. Oni određuju trajanje aktivnosti. 2. Mogu se dovesti u situaciju da konstruišu nove pojmove. mimikom isl. . Pripremna faza – pretpostavlja da se na interesantan način. Sve ove aktivnosti ponavljamo tako da se što veći broj djece uključi u razgovor. Verifikativna faza – djeca treba da povežu tek naučeno sa prethodno naučenim pojmovima. 5. 3. uz organizovanu igru. igrom. Stvara se radna atmosfera – što se ovdje postiže pričom.

Ilustarativna metoda OBLIK RADA . Aktivnosti:uviđanje. jedan cvijet) 62 .Frontalni . takmičarskog duha.Metodika vaspitno . otkrivanje Tok usmjerene aktivnosti PRIPREMNA FAZA Pokaže se velika slika na kojoj su svi oblici prikazani po jedan METODA RADA .Dijaloška metoda . prijatne i radne atmosfere. rezonovanje. kolektivnog duha.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ PISANA PRIPREMA ZA AKTIVNOST FORMIRANJA METEMATIČKIH POJMOVA Predškolska ustanova: Grupa: Broj djece u grupi: Tema aktivnosti: Formiranje broja 10 Materijalni: Funkcionalni:Razvijanje sposobnosti shvatanja kvantitativnog odnosa i sposobnost apstrahovanja Vaspitni zadaci: Razvijanje estetskih sposobosti.Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Crtež Razgovor o slici vodi se sledećim pitanjima: Šta vidimo na slici?Imenujemo sve što vidimo (jedan potok.

) Šta je tu neobično? ( To što ovca pliva.Metodika vaspitno . jedno ptiče golo igra vaterpolo. pticu koja igra vaterpolo. jedan hrabri slon trči maraton. slon trči i sl..) Šta je to maraton? (Ako djeca ne znaju onda objasniti) Šta je to vaterpolo? JEDAN – jedna ovca u bazenu pliva. slona koji trči. jedan poljski cvijet igra rukomet 63 .obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ RADNA METODA RADA OBLIK RADA DIDAKTIČKA (OPERATIVNA) SREDSTVA FAZA Zadatak: formiranje pojma broja 1 tako što ćemo učenicima staviti plakat s 4 slike koje predstavljaju broj Sliku ’’jedan’’ Vodimo razgovor o slikama: Šta vidimo na slikama? (ovcu koja pliva..

to znači da se pred nama nalaze 3 skupa od po 1 elementa. ILUSTRATIVNODEMONSTRATIVNA METODA FRONTALNI I INDIVIDUALNI RAD ILUSTRACIJA BROJALICE 64 . od trećeg djeteta da formira skup od djece koja imaju ljubičasti džemper (uočavamo da ga samo jedno dijete nosi).Metodika vaspitno .Koliko ima djece sa naočarima? . Pri uvježbavanju pokazujemo u brojevne note (trajanje tonova).obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ SLIKOVNE NOTE Prvo vaspitač izvadi brojalicu udarajući u rimu brojalice. Nakon izvođenja. Postavljamo pitanje: . pokušaćemo da formiramo skup od jednog elementa.Koliko ima djece sa ljubičastim džemperom? Konstatujemo da je odgovor na ova 3 pitanja 1. To ćemo uraditi na sledeći način: ispred nas se nalaze 3 obruča i zahtijevamo od jednog djeteta da formira skupove od djece koja nose naočare (uočavamo da samo jedno dijete ima naočare). zatim od drugog djeteta tražimo da formira skup djevojčica koje imaju mašnu u kosi (samo jedna je ima).Koliko ima djevojčica sa mašnama? .

4.Svakom djetetu se podijeli papir sa skupovima. Primjena misaonih operacija – nakon odgledane slike djeca odgovaraju na pitanje. jedan poljski cvijet i sl. Muzički trenutak – ovdje je predstavljen kao brojalica. u radnoj fazi i predstavljen sam sadržaj aktivnosti. Ponavljanje – vršimo ponovnim nabrajanjem i imenovanjem elemenata sa slike. 3. 2. 65 . 4. 2. razlike u izgovoru kratkih i dugih slogova. Provjera – vršimo je prebrojavanjem elemenata ilustracijama (jedna ovca. Utvrđivanje stečenih znanja – djeca formiraju skup sa po jednim elementom.Metodika vaspitno . npr. pored njega nacrtani cvjetić Analiza: u aktivnosti su zastupljen 4 faze u okviru znanja.) Zastupljene su i sve 4 faze usvajanja znanja: 1. gdje se nalazi METODA RADA Metoda rešavanja ◦◦problema OBLIK RADA Individualni DIDAKTIČKA SREDSTVA Ilustracija: crteži ♂ ♣ ☺ ♣ samo 1 element u kvadratiću. Davanje informacija – vrši se prikazivanje slike na kojo su svi oblici prikazani po jedan. izvođenje i doživljaj pomaže razvijanju muzičkog pamćenja. njegovanje estetskih osjećaja i ljubavi za muziku. jedan slon.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ VERIFIKATIVNA FAZA . Primjena – primjena stečenih pojmova se ogleda upisivanjem cvjetića u kvadrat skupa. 1. Formiranje matematičkog pojma – pojam broja jedan formira se putem brojalice ’’Jedan’’ i skupova od jednog elementa. Povezivanje stečenih pojmova sa ranije stečenim – ogleda se u formiranju pojma broja 1 putem skupa od 1 elementa. što su djeca ranije usvojila. Koliko ima drveća? 3. Muzički zadatak – usvajanje osjećaja za ritam u četvrtinskom taktu.

Prvi ciklus – je ciklus u kome se geometrijski objekti otkrivaju preko fizičkih tijela u realnom okružanju.) 3. modela. što učenicima nije teško da nauče. Dovoljno je da ih razumiju po spoljašnjem obliku. ali je opažanje u prvom planu. slika kojim se geometrijski objekti predstavljaju.) 2. srednji cikljus (11 – 15 god. Ti didaktički objekti se shvataju kao cjeline koje se poznaju po obliku. loptu i sl. a ne poizdvojenim elementima i njihovim svojstvima.Metodika vaspitno . 66 . modeliranja. viši ciklus (15 – 19 god. ali teško uvide zajedničko svojstvo tih figura. Oni lako razlikuju kocku. Postoje 3 ciklusa značajna za geometriju: 1. Osim fizičkih tijela geometrijske objekte učenici otkrivaju putem didaktičkog materijala. Kada je u pitanju prvi razred ne treba insistirati da učenici prepoznaju elemente od kojih su sastavljeni. romb.) Karakteristike ovih ciklusa sa stanovišta geometrije su: 1. Ta tijela materjalizuju geometrijske pojmove. početni ciklus ( 7 . a ne analiza.11 god.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ FORMIRANJE GEOMETRIJSKIH POJMOVA Uvođenje djece u probleme geometrijskih zadataka za nastavnike i vaspitače je prilično složeno. Ono što je sa stanovišta nastave najvažnije to je da nastavnik poznaje mogućnosti učenika datog uzrasta. Neke elemente učenik može uočiti i iskazati retorički i kroz aktivnost crtanja.

te ravne i krive površine. pojam lopte. prvo se usvajaju oblici geometrijskih tijela. Malo ćemo se igrati sa tim predmetima. te linije: prava. kupa i na kraju piramida. ulogu aksioma. lokalne dedukcije. što proces ide sve brže. Odgovor na prvo pitanje je: Za prve predmete treba birati loptu i kocku. OBLIKA: LOPTE. predmeti oblika kruga. onda se razgovara o loptama: po čemu su slične. PIRAMIDE I KVADRATA Primarno je da učenici budu osposobljeni da uočavaju oblike pojedinih predmeta. Drugi ciklus – karakteriše tzv. Na početku ne govorimo da je to lopta. 3. Dobro je da među njima bude najveći broj predmeta oblika lopte i kocke. Osnovna intencija našeg programa je da insistira na dvije stvari: . kad god je moguće. Ističe da djeca na uzrastu do 3 godine mogu da razlikuju otvorene od zatvorenih linija. povezivati sa drugim sadržajima početne matematike. Činjenice se shvataju izolovano. zatim valjak. Sekundarni cilj bi bio osposobiti učenike da zapažaju svojstva tih predmeta. Za MMO su važna 2 pitanja: 1.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ To tek u drugom i trećem razredu uočavaju. Razgovara se o materijalu od kog je napravljena.geometriji mjerenja. logička klasifikacija objekata. VALJKA. Osnovni geometrijski objekti su formirani. pravougaonika. Pokaže se lopta i zahtijeva od učenika da izaberu sve predmete istog oblika i. KUPE. Četvrti razred dozvoljava da uspostavi vezu između neke figure i njenih svojstava.geometriji oblika i . Kada je u pitanju redosled izučavanja geometrijskih sadržaja. Sa kvadratom ne treba odmah početi zato što je to za njih malo teži termin. 2. Metodički je opravdano geometrijske sadržaje. zaključivanje. Kad su shvatili termin lopta traži se od učenika da kažu gdje su sve vidjeli taj oblik. zato što ih učenici bolje poznaju jer se sa njima češće srijeću. Tada je učenik sposoban za tzv. po čemu se razlikuju? Slične su po obliku i tako uvodimo termin. ali o njima imaju intuitivno značenje. 67 . pitanje metodičkog pristupa izučavanja tih predmeta. tačka. kojim redosledom uočavati navedene predmete i 2. zatim ugao a tek onda svojstva nekih geometrijskih tijela i figura. duž. te da ih iskazuju definicijama. Poslije lopte i kocke se upoznaje kvadrat.Metodika vaspitno . UOČAVANJE PREDMETA. Kako to upoznavanje izvesti? Jedno od mogućih riješenja je da nastavnik na sto stavi predmete raznih oblika od različitih materijala. Treći ciklus – učenici shvataju dedukciju. a ne kao polazni stav složenijih činjenica. Pijaže ističe da djeca geometrijske pojmove shvataju redom koji je obrnut istorijskom redu njihovog nastanka. kad izdvoje sve lopte. smisao dokaza i sl. poluprava. Isti postupak se može upotrijebiti i kod drugih predmeta s tim. položaje unutar ili izvan. KOCKE.

Površ shvatamo kao granicu koja odvaja tijelo od ostalog prostora. odbacuju nepotrebne stvari. učenici treba da ih uočavaju povlačeći prstima po konturi površina. modeli geometrijskih tijela 3. sa stanovišta metodike. usvaja se termin.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Kada su pojmovi dobro uočeni i shvaćeni onda se postepeno traži da učenici zapažaju i iskazuju svojstva tih geometrijskih tijela npr. mogu se uočavati kao samostalni geometrijski objekti. pravougaonik i kvadrat uočavamo kao samostalne objekte. Vježbe koje su moguće: 68 . mogu uočavati na nekoliko načina: 1. UOČAVANJE GEOMETRIJSKIH FIGURA: KRUG. da znaju reći da je kupa i valjak ograničena i sa ravnim i sa krivim površima te da prebroje te površi. Pojam tijela se formira na osnovu modela. Ako je u pitanju uočavanje na geometrijskim tijelima paralelno sa uočavanjem. na taj način. Kasnije se uvodi pojam površi.Metodika vaspitno . sto) 2. usvaja pojam. fizičke aktivnosti. Tek kad učenici budu dobro osposobljeni da razlikuju predmete mogu se koristiti i slike. kvadrat i kupa ne mogu. trougao. sličnosti. Ako krug. Uočavaju se razlike. Tako učenici uočavaju ravne i krive površi. TROUGAO. da se lopta i valjak mogu kotrljati a kocka. predmeti iz okoline (predmeti. U prvoj fazi upoznavanja oblika nije preporučljivo prikazivanje slika. metodički postupak je sledeći: pripreme se modeli i učenici izdvajaju jedan pokazani. osim vizuelnog i tjelesno uočavaju. koja odvaja tijelo od prostora. PRAVOUGAONIK I KVADRAT Ove figure se.

ona nije ništa drugo ne go putanja jedne ravni. . Ako bi strogo matematički posmatrali liniju. Problem je u tome da učenik izgradi kriterij po kome može tvrditi da je jedna linija otvorena ili zatvorena.jednakostranične i . Da je upoznavanje predmeta navedenog oblika olakšano ako učenik crta te predmete. stavi se kliker i traži da izvade kliker bez dodirivanja konca. Linije imaju još jedan kriterij a to je da određenu oblast 69 . Za učenike je prihvatljivo da je shvate kao trag olovke na papiru pod uslovom da se zanemari debljina traga. LINIJE Linija je granica između dvije površi. Veliki broj metodičara smatra da se do pojma linije može doći korišćenjem didaktičkih materijalakao što su: žica.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Koliko trouglova ima na slici? Koliko ima pravougaonaika na slici? Ovi zadaci su korisni za razvijanje fluentnosti kao komponente stvaralačkog mišljenja.jednakokrake. Metodički je pravilno upoznati . Naročitu teškoću predstavlja crtanje kvadrata i pravougaonika.Metodika vaspitno . Program zahtijeva. a nezategnut na krivu liniju. Ispitivanja su pokazala npr. Jedan kriterij – od konopca se napravi zatvorena linija. Kada je riječ o trouglovima treba insistirati na imenovanju trouglova po osobinama njihovih stranica. da se steknu i pojmovi otvorena i zatvorena kriva linija. Kad je u pitanju prava linija do njenog pojma može se doći presavijanjem papira. Zategnut konac asocira na pravu liniju.različitostranične. Na sličan način uočavamo i krive linije. kada se obrađuju krive linije. konac sa zanemarivanjem debljine. ali je možemo proučavati kao granicu neke oblasti. Formira se pojam izlomljene i neizlomljene krive linije.

insistira se na njenom obilježavanju A.kod duži treba insistirati na tome da učenici shvate da i krajnje tačke duži pripadaju duži. 70 . vidimo da prava nema krajnjih tačaka. . Kad se steknu ti pojmovi treba zahtijevati da se crtaju modeli. Poslije pojma linije formira se pojam tačke. ugao nastaje obrtanjem poluprave oko početne tačke. crtati liniju jednim potezom. pripremljenost olobvke 2. Tačka se shvata kao presjek dvije linije. nagib pod kojim olovka treba da stoji 3.ako duž produžimo preko tjemena A i B.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ dijele na unutrašnjost i spoljašnjost. Dolazimo do pojma ugla – dvije prave se sijeku u jednoj tački Nakon toga se traži da učenici nacrtaju što više različitih uglova.Metodika vaspitno .poslije duži formira se pojam prave. a tek na kraju se koristi lenjir i krivulja za krive. Kad je u pitanju crtanje onda je nastavnik dužan da skrene pažnju na: 1. C . tj. . pritisak olovke na papir 4. položaj lenjira i olovke (uvijek iznad lenjira) 5. To crtanje mora biti slobodnom rukom. da i tačke određuju duž.spajanjem dvije tačke dobijamo duž. . B. Pojam poluprave na modelu  A Prava ima početnu tačku ali je neograničena. POJAM UGLA Možemo formirati statički i dinamički. Kod formiranja pojma tačke moraju biti prisutna 3 slučaja: . Kada je riječ o didaktičkom pristupu.

4. Treba izdvojiti slučaj pravih koje se sijeku i uglova koji nastaju. MJERENJE I MJERE U POČETNOJ NASAVI MATEMATIKE Program predviđa mjere dužine. mase i vremena. 3. površine.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Upoređivanje uglova vrši se izrezivanjem i nanošenjem jedan na drugi da se poklope tjemena i jedan krak. 2. da obavljaju računske operacije sa imenovanim brojevima. Jedan od zaključaka je da su svi pravi uglovi međusobno jednaki i presjek su dvije poluprave. da izražavaju rezultate različitim jedinicama. Prvo upoznamo pravi ugao a zatim oštri i tupi. Učenici treba da steknu konkretne pojmove o jedinicama mjera. Značaj ovih sadržaja je u tome što težimo da nastavu matematike stavimo u funkciju rešavanja životnih problema. 71 . zapremine. Zadatak učitelja ovdje je: 1. Karakteristika je kada su sva 4 ugla jednaka. da ovladaju postupcima mjerenja.Metodika vaspitno .

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Na osnovu svojstva zbira otkrivamo važno svojstvo mjerenja – zbirni broj neke veličine jednak je zbiru mjernih brojeva njenih djelova. Mjerenje ja proces kojim se nekom prirodnom objektu dodjeljuje odgovarajući broj. Kako se mjeri? Mjeri se tako što se izabere objekat iste prirode kome se dodaje broj 1 i nativa jedinica mjerenja, pa se ona i objekat upoređuju. Što je rezultat mjerenja? To je mjerni broj veličine koji pokazuje koliko se puta jedinična veličina mjeri. Mjerenje je preciznije ako je jedinica mjere manja. U principu, mjerenje može biti direktno i indirektno.

MJERENJE DUŽINE To je prvi susret učenika sa mjerenjem veličina. Prvi korak u formiranju pojma dužine je dovođenje učenika u situaciju u kojoj imaju potrebu da mjere. Metodički postupak za izgrađivanje pojma dužine može uključiti sledeće faze: 1. Mjerenje dužine relativnim jediničnim dužinama; 2. mjerenje dužine konstantnim dužinama; 3. mjerenje dužine jediničnim dužinama od 1 cm, 1 dm, 1m. Mjerenjem se upoređuju dvije dužine – ona koja se mjeri i ona kojom se mjeri. Problemska situacija – Šta da učinimo da odredimo dužinu učionice? Da li bi neko, ko nije vidio učionicu, imao predstavu kolika je dužina te učionice? Javlja se potreba da se istakne da postoji jedna jedinična dužina – 1m pa 1km...

MJERENJE POVRŠINE Može biti direktno i indirektno. Osnovni zahtjev – učenici se dovode u situaciju da osjete potrebu da znaju neku površinu. Prvo dajemo površine za koje učenici mogu da odrede koja je od površi manja a koja veća. - Fizičko manipulisanje; - Dajemo im 2 figure da ih uporede.

MJERENJE VREMENA 72

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ Djeca vrijeme shvataju uzročno-periodično. Najpogodniji primjer je od izlaska do zalaska sunca. Polazi se oda dana u sedmici. Najteže je djeci da poistovjete dan sa 24 časa.

TIPOLOGIJA ČASOVA Osnovni kriterij za određivanje tipa časa – kriterij je dominirajući cilj časa. Pinter razlikuje kombinovani čas, čas obrade novog gradiva, čas utvrđivanja i ponavljanja, čas provjeravanja znanja, vještina i navika. M. Nikolić razlikuje čas obrade novog gradiva, čas vježbanja, čas provjeravanja, kombinovani čas. Treba biti oprezan kod utvrđivanja tipa časa – kombinovani (ako postoji više ravnopravnih ciljeva – a to je rijetko). 1. Obrada novog gradiva – Novo gradivo je metodički cilj. Pri tom su sve etape časa podređene i stavljene u funkciju novog gradiva. Kada je u pitanju čas obrade novog gradiva u početnoj nastavi matematike nema časova koji su u potpunosti posvećeni obradi novog gradiva, 73

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ jer se učenici ne moraju koncentrisati tako dug period, niti mogu usvojiti toliko gradiva. Iz tog razloga, početnu nastavu matematike karakteriše obrada gradiva u manjim porcijama, segmentima, intervalima ali su ti intervali prisutni na svakom času. 2. Čas utvrđivanja i ponavljanja – Znanje se može utvrđivati vježbanjem i ponavljanjem (primjera naučenog i rješavanja određenih konkretnih problema sprečava se zaboravljanje naučenog i osigurava trajnost zananja). Ponavljanje i vježbanje su neodvojivi dio svakog časa. Neki metodičari govore o tzv. pripremi ponavljanja. tj. o ponavljanju koje se obavlja na početku školske godine, početku drugog polugodišta, kao i prije početka obrade neke nove nastavne cjeline. Najmanje problema ima kod strukture časa obrade ali svi se teže snalaze kada treba da odrede strukturu časa utvrđivanja. Ta struktura bi mogla da ima sledeće etape: a. obnavlja se znanje i provjeravaju umjeća i navike potrebne za rešavanje zadataka; b. vrši se ponavljanje i vježbanje; c. provjeravanje rešenja i izvođenje zaključaka; d. zadavanje domaćih zadataka. Na ovom tipu časa potrebno je obezbijediti što više samostalnog rada učenika. U ovu grupu časova spadaju i tzv. časovi sistematizacije gradiva. Sistematizacija se organizuje nakon obrade jedne ili nekoliko srodnih nastavnih tema i na kraju prvog i drugog polugodišta. Čas utvrđivanja i ponavljanja pruža izuzetne prilike i mogućnosti da se gradivo iz različitih oblasti osmišljeno povezuje. Posebna opasnost kod vježbanja i ponavljanja je u tome što nevješt nastavnik nastoji da doslovno reprodukuje ono što je urađeno na prethodnom času. To je svojevrsna metodička diverzija koja nanosi posebnu štetu. Nastavnik mora provjeriti kako će stečeno znanje iskoristiti u situacijama koje se razlikuju od onih kod kojih je već korišteno. S obzirom na činjenicu da je ovdje dominantan oblik rada individualni, onda je neophodno obezbijediti kontrolu tog rada. Drugi aspekt je osposobiti učenike da sami vrše kontrolu svog rada, jer matematički sadržaji su, po svojoj prirodi, takvi da pružaju šansu učeniku da provjeri svoje rešenje. Bolje je riješiti manje zadataka na više različitih načina, nego veći broj zadataka na brzinu. U tome se ogleda didaktičko-metodička vrijednost zadataka. 3. Čas provjeravanja znanja, vještina i navika – osnovni aksiom je da, provjeravanje u početnoj nastavi matematike bude nepredvidivo. To je kontinuirani proces i sastavni dio matematike obrazovanja. Provjeravanje je prisutno, manje-više, na svakom času. Učenik ne smije biti stavljen direktno u situaciju da odgovora za ocjenu pet minuta. Provjeravanje se, po pravilu, organizuje na kraju časa. Može se pristupiti na više načina. Može i na kraju časa, blic pitanjima iz bilo koje teme, dijagnostifikovati stanje, da vidi ima li problema u toj temi. Posebno je efikasno ako će nam sadržaji te teme biti osnova za pripremanje novih sadržaja. Možemo vršiti provjeru i pismenim putem. Učenici se stave u situaciju da rešavaju individualno zadatke. 4. Kombinovani čas – prisutanje samo onda ako nanjemu treba realizovati nekoliko ravnopravnih metodičkih ciljeva. Njega karakteriše i približno isto vrijeme trajanja etapa na kojima se ciljevi realizuju. Treba izbjegavati korišćenje kombinovanog tipa časa. - Razviti sposobnost zaključivanja putem analogije; - uvježbati primjenu analize u rješavanju matematičkih zadataka; - jačati sposobnost za generalizaciju. - usavršavati zaključivanje nepotpunom indukcijom; - vaspitni ciljevi.

74

Metodika vaspitno - obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja)

__________________________________________________________________________ _ VASPITNO-OBRAZOVNI ZADACI ČASA Polazna osnova je sadržana u programu matematike za konkretni razred. Program matematike ima definisan cilj, zadatke, sadržaje, didaktička uputstva. Značajne su mnoge taksonomije, npr. Blumova taksonomija klasifikuje sledeće: znanje, shvatanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija.

ETAPE NASTAVNOG ČASA U klasičnom sistemu etape nastavnog časa su: 1. priprema i 2. obrada novog gradiva, ponavljanje, vježbanje. Čas se može raščlaniti na sledeće elemente: a) uvodni dio b) glavni dio c) završni dio S obzirom da čas trake 45’, važno je pitanje trajanja etapa. Ne postoje stroga pravila, sve zavisi od sadržaja, uzrasta, didaktičko-metodičkih sredstava, kulture nastavnika.... Uvodni dio (5-10 min.), glavni dio (25-30 min.) i završni dio ( 10-15 min.). Uvodni dio časa – Osnovni cilj je da se učenici pripreme za aktivnost u glavnom dijelu časa. Priprema obuhvata: - sadržajni aspekt – ponavljanje matematičkog znanja koje će poslužiti kao osnova za dalji rad u glavnom dijelu; - psihološki aspekt – motivacija učenika za aktivnosti u radu, podsticanje interesa za učenje, ohrabrivanje i podsticanje učenika, stvaranje prijatne atmosfere u odjeljenju. Obavezan elemenat psihološke pripreme je upisivanje nastavne jedinice na tabli. - tehnički aspekt – sastoji se u izdvajanju i pripremi neophodnih izvora znanja i tehničkih uređaja koji će biti korišćeni na času. Aktivnost uvodnog dijela časa: a) pregledanje domaćih zadataka, koji predpostavljaju komentar tačnih i netačnih rešenja za rad u glavnom dijelu časa; b) postavljanje par pitanja, da se učenici ucvedu u problem; c) zadaci se mogu i, u pismenoj formi postaviti učenicima. Sadržaj rada u uvodnom dijelu časa treba postaviti tako da iz njega prirodno proističe nastavna jedinica koja će biti obrađena u glavnom dijelu časa. Glavni dio časa – Ovdje se, u najvećoj mejeri ostvaruju, cilj i zadaci časa. Ovdje je osnovni zadatak, kada je u pitanju obrada novih sadržaja, da sve aktivnosti budu usmjerene u jednom pravcu. Tek kad usvojimo ideju idemo ka povezivanju sadrtžaja, učenici polaze od konkretnih primjera i trba ići postupno. Završni dio časa – U suštini zavisi od projektovanih aktivnosti u uvodnom i glavnom dijelu časa. Još jednom skrećemo pažnju učenicima na činjenice, sadržaje... Nastojimo da sadržaje sažmemo u jednu cjelinu. Časovi bez ovog dijela se smatraju nedovršenim. Uzrok što nema ovog dijela je što se nastavnik nije pripremio. Mnogi nastavnici smatraju da ovaj dio časa nije važan, zaboravljajući da je to sinteza i, sadržinski i psihološki važno, kao i za aktavnosti u glavnom dijelu časa. 75

vrijeme upotrebe i način. elastični mjesečni plan rada i adekvatna priprema za čas. sama po sebi. ciljeve i zadatke realizujemo u manjem obimu. Vrijeme treba rasporediti tako da se usvim razredima realizuje ono što se u istom odjeljenju realizuje za 45 min. Na prvom času koristi se više metoda. da mu to bude razumljivo. Pri matematičkom oblikobanju vodi se računa o obliku rada. Izvori znanja i tehnički uređaji – Treba razmišljati o cilju upotrebe.Metodika vaspitno . Biramo metode u zavisnostai od sadržaja. U matematici obrazovanja izvori znanja u učenju su sve ono do čega učenik može doći. Ali. cilja i uzrasta. primorava učitelja da više forsira samostalni rad učenika ali to ima i pozitivan efekat na učenje. vrsti sredstava koja ćemo koristiti. Da bi organizacija časa bila uspješna potrebne su neke pretpostavke a to su: fleksibilan raspored časova. Dominira frontalni oblik rada. kod realizacije časa moramo biti svjesni sledećeg: da to što mi nastavni program realizujemo u specifičnim uslovima ne daje nam za pravo da sadržaje. Nema racionalne organizacije časa u ovakvom ojeljenju 76 . ORGANIZACIJA ČASA MATEMATIKE U KOMBINOVANOM ODJELJENJU Ovdje je osnovni problem u obezbjeđivanju istovremene kombinacije sa više razreda. ali se trebaju kombinovati oblici rada. Potrebno je birati one sadržaje koji najviše doprinose ostvarivanju cilja časa.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ UČENIČKE AKTIVNOSTI One se biraju tako da se njima najbolje ostvari cilj časa. Potrebno je da učenici samostalnim aktivnostima stiču znanja i da ih primjenjuju. Organizacija rada.

Kada pravimo mjesečni plan. U toj organizaciji rada imamo 2 varijante: 1. Vrste analize: a) Samoanaliza – vrši je nastavnik. u pvom pogodnom trenutku. . ANALIZA ČASA U suštini.više vremena posvetiti učenicima koji usvajaju novo gradivo. Samo takva priprema je korisna i obezbjeđuje svrsishodnu didaktičko-metodičku strukturu i vremensku ekonomičnost. U instrukcijama se uvijek mora dati uputstvo koliko vremena imaju: . . iz dva razloga: 1. posvetiti mlađim učenicima. Analiza se vrši radi kritičkog utvrđivanja vaspitno-obrazovnog efekta nastavnog časa i uvijek slijedi nakon održanog časa (što prije. to bolje). to je element koji treba da doprinosi potpunijem shvatanju i dubljem poimanju suštine vaspitno-obrazovnog procesa u cjelini. planiramo da slične ili iste teme istovremeno angažujemo. da identifikuje slabosti i 2. Svoje viđenje nastavnik obavezno zapisuje u pripremi. Priprema se piše po principu – jedan čas.rad u smjeni i po. u neposrednom radu. da utvrdi dobre strane.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ statičnim rasporedom. Bitna je efikasnost. . a ne formalizam. jedna priprema. u procesu u kome će biti neophodna griža 77 . da svi u isto vrijeme imaju matematiku 2. Sadržaj rada treba da određuje strukturu rasporeda. Neprihvatljiva je praksa da učitelj piše pripreme za kombinovano odjeljenje u različitim sveskama.Metodika vaspitno . otkloni.ni jedan minut bez pripremljenih zadataka. Analiza treba da doprinese povezivanju teorije i prakse. kako u cjelini.više vremena. Istovremeno održavanje nastave matematike u svim razredima planira se unaprijed. Neophodno ja da nastavnik postane svjestan i da ih. Pri izradi mjesečnog plana rada polazimo od mjesečnog plana časova i pazimo da se obrada u jednom razredu odvija paralelno sa utvrđivanjem u drugom razredu. Najefikasnija je kombinacija kada se rad u jednom razredu može organizovati tako da bude dominantan jedan oblik rada. a ne obrnuto. da učenici jednog razreda imaju matematiku. tako i u djelovima – najvažnije je da se ne gubi vrijeme. a ostalih razreda druge časove. Dobar nastavnik se izgrađuje u procesu u kome je ona sam sebi najveći kritičar. po principu vertikalne integracije sadržaja.

.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ savjest u radu. sintezu nastav i sl. c) Analiza oglednih časova – drže stručnjaci. jednostavna itd. Cilj je da. Osnovna pretpostavka jeste da učenici raspolažu određenim fondom znaja o sadržaju o kome se razgovara. da samostalno dođu do zaključka. Ako želimo da je ova metoda ekonomična. za svoje kolege. Pitanja nastavnika treba da budu tako usmjerena da podstiču učenike da shvate suštinu onoga o čemu je riječ. Ne mora biti samo dijaloška metoda ako nastavnik pita a učenik odgovara. pitanja i odgovore interpretira nastavni sadržaj. Pitanja počinju: zašto. primjenu očiglednih sredstava. onaj ko drži čas. direktor. b) Iinstinktivna analiza – vrše je stručni saradnici. . precizna. DIJALOŠKA METODA Njena karakteristika je u tome što. Za svaku teškoću u radu treba tražiti uzrok – i to prvo kod sebe pa tek onda u učenicima ili drugim okolnostima. Analiza treba da obuhvati sve elemente značajne za organizaciju časa: cilj i zadaci (da li su ostvareni) – ali ne prozaično. Samokritičnost je uslov sopstvenog uzdizanja. ukaže onima koji posmatraju čas na ono što se može primjeniti. onda nastavnik ne smije trošiti vrijeme na neka pitanja koja nisu cilj ovog časa. Grupna je diskusija onih koji su učestvovali na času. nastavnici na različitim skupovima i seminarima. Ova analiza sre vrši u formi dijaloga. kroz razgovor. b) nije dobro metodički pripremljen. zbog čega.razlozi neostvarivanja cilja: a) nije se dobro pripremio. nego sve varijante mogu doći u obzir. nego navesti argumente. radi ukazivanja na bitne karakteristike. odakle. Pitanja moraju biti jasna.Metodika vaspitno . nadzornici.cilj je ostvaren jer je dobra atmosfera i ostvarena je aktivnost učenika. d) Analiza časova koje drže studenti – ima za cilj da se oni uvedu u nastavni rad i pomogne im se u osamostaljivanju. c) nije bilo dobrog pristupa. da samostalno formulišu pitanja itd. da im se ukaže na mogućnosti za poboljšanje toga rada. koliko? 78 . kako. Cilj je da se nastavnicima ukaže na dobre i loše strane njihovog rada.

Loše strane: . bilo kojim pisanim izdanjem. mogu biti pasivne aktivnosti.određeni pojmovi se mogu više puta ponoviti u istom obliku. poznati sa nepoznatim sadržajem povezivati. da uoče ono što je bitno itd. Rad teksta može biti različit: izvođenje računske operacije. . Ne treba prozivati učenika koji će da daodgovor a još nismo postavili pitanje.učenici se osposobljavaju da stiču kulturu komuniciranja.prvo treba odabrati tekst.da nastavnik postavi pitanja na koja učenik treba da odgovara. ako jedan učenik ne može odgovoriti treba tražiti odgovor od drugog. odgovara samo jedan učenik.priprema je složena. raščlaniti na etape. poznavanje nekog obrasca i rešavanje različitih zadataka. suština metode demonstracije jeste da se matematički pojmovi transformišu u vizuelni postupak i taj način bude dostupan čulnom saznanju. učenici misle po diktatu nastavnika.proučiti tok teksta. mora da zna šta je u tekstu bitno. pa onda od trećeg i sve dok nastavnik ne shvati da oni ne mogu odgovoriti. crtanje nekog crteža.gubi se vrijeme u postavljanju pitanja.činom stavljanja učenika u situaciju da koristi tekst.učenici se osposobljavaju da samostalno koriste tekst.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Važno je: pitanje se prvo postavlja cijelom odjeljenju. da se služi udžbenikom.ne može se veliki broj nastavnih jedinica obraditi. . Korišćenjem tekst metoda učenik se stavlja u situaciju da sam radi. Moguće greške: dati tekst bez objašnjenja nije tekst metoda. frontalni i individualni rad povezivati Loše strane: . TEKST METODA To je postupak kojim učenici stiču znanja korišćenjem pisanih ili štampanih tekstova. Dobre strane: . pa tek onda odluči da li treba dati odgovor. Zatim nastavnik preformuliše pitanje i ponovo se vrši isti postupak. ILUSTRATIVNA METODA To je nastavni postupak kojim učenici stiču znanja putem grafičkih ilustracija. 79 . Zato učenicima treba dati uputstva šta je važno u tekstu. Cilj je da se učenici osposobe da koriste tekst. .Metodika vaspitno .pitanje treba da usmjerava rad učenika. na šta treba da obrate pažnju: . do kojih saznanja treba da dođe itd. . .vrlo je važno da li je neki tekst pogodan za korišćenje ove metode . .znanja su sistematična.treba odabrati vrijeme koje učenici imaju za obradu teksta. . knjigom. Pitanje postaviti jednom i glasno. Dobre strane: . Problemi: .

Osnovni zahtjevi demonstracije: . dijagrama i tabela. služi kao sredstvo nekim drugim matematičkim sadržajima. opisivanja. uglavnom se koristi kao dopuna drugim metodama. Može biti u vidu predavanja. lako se priprema. Pri demonstriranju imamo dvije aktivnosti: pokazivanja i posmatranja. METODA DEMONSTRACIJE To je postupak kojim informacije učeniku dajemo preko manipulisanja određenim predmetom. . a rijetko na ostalim tipovima časova. Dobre strane: Prenose se sistematizovana znanja. 2.da su takvi da pobuđuju interes za rad kod učenika. Ona se koristi na časovima obrade gradiva. koristi se u kombinaciji sa ostalim metodama i kod objašnjenja nepoznatih riječi. Ona se rijetko koristi samostalno. koristiti krede u boji. Ovom metodom nastavnik nastoji da očiglednim učini apstraktne matematičke sadržaje. . primanje znanja od strane učenika.ilustracije mogu biti u vidu crteža. preko demonstriranja određenog predmeta. podstiče verbalizam itd. pripovijedanja. crtati slobodnom rukom.možemo crtati na času ili donijeti gotove crteže. mora što manje da se govori. Metodu ilustracije može koristiti dvostruko: . Koristimo je onda kada učenici nemaju nikakvo znanje od prije. objašnjavanja i dokazivanja. Uspješnost časa je veća kada više pričaučenik a manje nastavnik. Ovdje se istovremeno izdvajaju dva procesa: 1. Najčešće se primjenjuje u uvodnom dijelu časa.Metodika vaspitno . Posebna vrijednost je u tome što postoji jako veliki broj učenika što pojmove formira na osnovu vizuelnih aktivnosti. Ne poštuje se individualnost. ekonomična je. Loše strane. pružanje znanja od strane nastavnika 2.da su predmeti pogodni za formiranje određenih pojmova. matematička misao se ne prenosi riječima.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ Ima dvije funkcije: 1. nema povratne informacije. 80 . MONOLOŠKA METODA (metoda usmenog izlaganja) Nastavnik izlaže nastavni sadržaj a učenik sluša nastavnika i uči ono što čuje. sama je predmet proučavanja. Lakše i jednostavnije je crteže crtati na času jer učenici vide kako taj crtež nastaje.

u demonstrativnu metodu.da zadovoljavaju estetske.poželjno je uključiti učenike. . .da se ne skreće sa bitnih na sporedne stvari. . nego jedan po jedan. kad god je moguće.Metodika vaspitno . .da su pogodni za manipulisanje.obrazovnog rada 2 (Metodika matematičkog obrazovanja) __________________________________________________________________________ _ .ne treba pokazivati više predmeta odjednom. 81 . higijenske zahtjeve.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful