You are on page 1of 302

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i prijemne

Nakladnik

HINUS Zagreb, Miramarska 13 b tel.: 615 41 96, tel./fax: 611 55 18 e-mail: hinus@zg.hinet.hr
Urednik

Hrvoje Zrni
Recenzenti

Prof.dr.sc. Mirjana Kalafati Mirjana Martek, prof.

ISBN 978-953-6904-26-6

Copyright Hrvoje Zrni

Knjigu moete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je stavljati na druge mrene stranice, umoavati ili je koristiti za bilo koju komercijalnu svrhu.

Sanda Ili Lela Zadrail Ljubica Kostani

BIOLOGIJE
s pitanjima za maturu i prijemne

LEKSIKON

KOLSKI

HINUS

SADRAJ

PREDGOVOR ...........................................................................................7 LEKSIKON ...............................................................................................9 PITANJA ...............................................................................................159 ODGOVORI ..........................................................................................253 DODATCI .............................................................................................279 DODATAK 1 ...................................................................................281 DODATAK 2 ...................................................................................289 DODATAK 3 ...................................................................................295 DODATAK 4 ...................................................................................297 DODATAK 5 ...................................................................................299 DODATAK 6 ...................................................................................301

PREDGOVOR
Onome tko se eli brzo i kvalitetno pripremiti za polaganje razredbenog ispita iz biologije, na bilo kojem od fakulteta na kojem se polae biologija, ovo e biti izuzetno korisna literatura. Ova knjiga ne predstavlja samo pomo za brzo i dobro pripremanje razredbenih ispita ve i neto vie od toga. Naime, ona sadri leksikon pojmova iz biologije koji e biti korisno tivo jo dugo nakon polaganja razredbenih ispita. Knjiga se u osnvi sastoji od tri dijela. Prvi dio je leksikon pojmova iz biologije temeljen na srednjokolskom gradivu. Leksikon podrazumijeva abecedni poredak biolokih pojmova i njihovih saetih opisa to omoguuje brzo snalaenje prilikom pripreme za polaganje razredbenih ispita. Drugi dio sadri vie stotina pitanja s proteklih razredbenih ispita s uputama za njihovo rjeenje. Upute se prije svega odnose na savjet koji pojam odnosno koje objanjenje treba proitati da bi se razjasnilo rjeenje zadatka kojega se rjeava. Ovdje treba posebno naglasiti da Leksikon omoguuje i brzo razjanjenje zbog ega neki pretpostavljeni odgovor na zadatak koji se rjeava nije toan. To se postie tako da se tumaenje kljunog pojma iz pretpostavljenog odgovora takoer potrai u Leksikonu. Trei dio ine dodaci koji pojanjavaju bilo pojmove sadrane u Leksikonu bilo rjeenja zadataka s proteklih razredbenih ispita. Dvije su vrste kratica uporabljene u tekstu koji slijedi. To su, prije svega kratice naziva razliitih kemijskih spojeva. Uz potrebna pojanjenja, rabe se kratice naziva nukleinskih kiselina, aminokiselina, nukleotida, hormona i dr. prema engleskom nazivu. Zatim su tu i uobiajene kratice koje su vezane uz nain uporabe. U tekstu se rabe samo dvije uobiajene kratice: v. i isp. Kratica v. znai vidi i redovito dolazi ispred pojma o kojem treba proitati osnovne informacije. Kratica isp. znai ispitaj i dolazi uz pojam o kojem treba potraiti dodatne informacije. Dakle, ova se knjiga odlikuje jednostavnim razjanjenjima zato je neki odgovor u danom zadatku toan, ali isto tako i zato neki drugi odgovor nije toan. Tako se brzo ovladava gradivom i stjee sigurnost neophodna za uspjean izlazak na razredbene ispite.

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

A
ABBE, E. njemaki znanstvenik i izumitelj koji je u 19.st. unaprijedio mikroskop poveavi njegovu mo razluivanja. ABIOTIKI IMBENICI, jedna od skupina ekolokih imbenika. To su razliiti fizikalni i kemijski imbenici okolia koji utjeu na ivot nekog organizma, npr. temperatura, voda odnosno vlaga, svjetlost itd. ABISAL, dubokomorski (oceanski) sloj, izvan granice prodora svjetla i pod visokim tlakom. ivot u abisalu ovisi o gornjem osvjetljenom sloju u kojem se odvija primarna organska proizvodnja (bioproizvodnja) procesom fotosinteze. ACETIL-CoA, poetni spoj Krebsova ciklusa. Sastoji se od acetilne skupine vezane na koenzim A (Co A). Spoj sadrava tioestersku vezu bogatu energijom. Ima bitno znaenje u izmjeni tvari jer nije samo produkt razgradnje ugljikohidrata ve i masnih kiselina te aminokiselina. ACETILKOLIN, neurohormon kojeg parasimpatiki ivac-vagus lui na ivanim okoninama. On se oslobaa kada je smanjena potreba za kisikom (npr. kada spavamo) smanjujui udarni volumen srca. ACIDO - BAZNA RAVNOTEA, ravnotea kiselina i luina u tijelu, regulira se puferskim svojstvima tjelesnih tekuina, pluima i bubrezima, v. puferi. Normalna koncentracija vodikovih iona (pH) arterijske krvi je oko 7.4. Plua sudjeluju u odravanju te ravnotee izdisanjem ugljikovog dioksida, a bubrezi izluivanjem vodikovih iona mokraom. ACIDOFILNE (kremene) BILJKE, biljke koje rastu na kiselim tlima (pH 4,5 -

5,5). To su npr. rododendron, pitomi kesten, kiselica i borovica. ACIDOZA, stanje snienih pH vrijednosti tjelesnih tekuina (normalan pH je oko 7.4), v. acido - bazna ravnotea. ADAPTACIJA OKA, prilagodba oka na svjetlo ili tamu, v. bjeloonica. ADAPTACIJA, v. prilagodba. ADAPTIVNA OBOJENOST, v. zatitna obojenost, upozoravajua obojenost i mimikrija. ADAPTIVNA RADIJACIJA, v. makroevolucija. ADENIN, organski spoj s duikom iz skupine purinskih baza. Sadran je u najvanijem pohranjivau i prijenosniku energije u ivoj stanici, u ATP-u. Sudjeluje i u izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih kiselina.

NH2 N C H C N C C N H
ADENOHIPOFIZA, prednji reanj lijezde hipofize koji izluuje hormon rasta, gonadotropne hormone, adenokortikotropni hormon i tireotropni hormon.
ADENOKORTIKOTROPNI HORMON (ACTH), hormon kojega izluuje prednji

N C H

reanj hipofize (adenohipofiza). Stimulira koru nadbubrene lijezde na izluivanje kortikosteroidnih hormona kortizona i aldosterona. ADENOZIN-TRIFOSFAT, v. ATP. ADH, v. antidiuretiki hormon.

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

ADHEZIJA, privlana sila izmeu molekula razliitih tvari koje se dotiu. Povezanost molekula vode s drugim molekulama (npr. uz stijenku kapilara kod biljaka) omoguuje uzlazni tok vode u biljci. ADP (adenozin-difosfat), v. ATP. ADRENALIN, hormon kojega izluuje sr nadbubrene lijezde. Pojaano se izluuje u razliitim stresnim stanjima, npr. oku, strahu, bolu, jakom uzbuenju itd. Njegovo djelovanje je viestruko i svodi se na podizanje svih vanih funkcija u organizmu na viu razinu kako bi organizam to bolje prebrodio stres. Tako adrenalin uzrokuje pojaani intenzitet rada srca, stezanje perifernih krvnih ila, irenje onih zjenica, irenje bronhiola, pojaani intenzitet i brzinu disanja, stezanje mnogih miia, poveani broj limfocita u cirkulaciji itd. ADULTNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti ADVENTIVNO KORIJENJE, v. korijen. AERENHIM, v. osnovno stanija. AEROBAN, oznauje prisutnost kisika; odnosi se na organizme, okoli ili na stanine procese koji zahtijevaju prisustvo kisika. AEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje. AGLUTINACIJA, pojava sljepljivanja krvnih stanica u sluaju primitka krvi neodgovarajue krvne grupe. AGLUTININ, v. krvne skupine. AGLUTINOGEN, v. krvne skupine. AGRANULOCITOZA, bolest smanjenog ili zaustavljenog stvaranja granulocita u kotanoj modini. Kao posljedica agranulocitoze esto se javlja poveana sklonost bakterijskim i gljivinim infekcijama.

AIDS (SIDA), engleska odnosno francuska kratica za sindrom steene imunodeficijencije. Za AIDS je to smanjenje broja leukocita u krvi, smanjen broj limfocita u limfatinim organima (limfnim vorovima i slezeni), smanjen broj zrelih T limfocita, manja koliina protutijela (Ig). Uzronik je virus (retrovirus) koji napada i unitava T4 - limfocite, nositelje stanine imunosti. Virus je nazvan HIV-om (Human Immunodeficiency Virus, humani virus nedostatka imuniteta), HIV se najee prenosi spolnim kontaktom i krvlju (transfuzijom, injekcijskim iglama), zatim sa zaraene majke kroz posteljicu na neroeno dijete, te eninim mlijekom na dojene (sisanje). AIDS je za sada neizljeiva bolest imunolokog sustava za vrijeme koje nastaju vidljive promjene: (oportunistike infekcije) upala plua i modane ovojnice, gljivine bolesti i tumori. AKCIJSKI POTENCIJAL, v. elektrini potencijal. AKOMODACIJA OKA, prilagoavanje oka na gledanje blizu i daleko, v. lea. AKROMEGALIJA, nenormalan rast pojedinih dijelova tijela kao to su aka, stopalo, pojedini zglobovi i dr. zbog poveanog luenja hormona rasta. Javlja se u odraslo doba. AKROSOM, vrno tjelece koje se nalazi na vrnom dijelu glave spermija. Sadri hidrolitike enzime i omoguuje prodiranje spermija u jajnu stanicu prilikom oplodnje. AKSON (neurit), v. ivana stanica. AKTIN, bjelanevinasta molekula koja izgrauje miofibrile, v. poprenoprugasti mii. AKTIVAN PRIJENOS (aktivan transport), prijenos tvari kroz staninu membranu iz podruja manje koncentracije u podruje vee koncentracije neke tvari. Taj

10

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

prijenos se moe odvijati samo uz pomo membranskih prenositelja i uz utroak energije iz ATP-a. Klasini primjer aktivnog prijenosa je transport iona natrija (Na+) iz stanice u meustanini prostor i iona kalija (K+) iz meustaninog prostora u stanicu, tzv. natrijeva i kalijeva pumpa. Ovaj oblik aktivnog prijenosa susree se u membranama gotovo svih animalnih stanica. AKTIVNI TRANSPORT, v. aktivni prijenos. AKTIVNO STEENA SPECIFINA IMUNOST, organizam nakon kontakta s odreenim antigenom stvara specifine tvari imunoloke reakcije (protutijela, limfocite T i dr.). Aktivna imunost moe biti steena prirodnim putom (ljudi koji su preboljeli neku zaraznu bolest imaju gotova specifina protutijela s kojima mogu unititi isti antigen u sluaju ponovnog unosa u tijelo) ili umjetnim putom (cijepljenjem). ALANIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. ALANTOIS, kod amniota, druga zametna ovojnica koja obavija zametak. Prokrvljena je mnogim kapilarima te sudjeluje u disanju i hranjenju zametka. ALBINIZAM, nedostatak pigmenta u koi i/ili drugim organima. Nasljedno svojstvo koje se pojavljuje u ovjeka, ali i nekih ivotinja, na primjer u mieva, kunia, majmuna, a odreuje ga recesivni gen koji se nalazi na autosomima (nespolni kromosomi). ALBUMIN, bjelanevina u krvi (oko 34 do 50 g/L) koja sudjeluje u prijenosu razliitih hormona. Sintetizira se u jetri odakle se otputa u krv. ALDOSTERON, jedan od hormona kore nadbubrene lijezde. Taj hormon odrava stalnu razinu iona natrija, klora i kalija u

tijelu. Najvaniji podraaj za luenje hormona je niska koncentracija iona natrija u izvanstaninoj tekuini (npr. plazmi). Aldosteron koji je osloboen u krvi, filtrira se u nefron, a to pojaava upijanje iona natrija u kapilare uz nefrone. ALELI, (alelni geni, homologni geni) su par gena koji odreuju isto svojstvo, a nalaze se na paru homolognih kromosoma (isp.). Aleli pojedinih svojstava oznauju se obino slovima abecede i to dominantni velikim, a recesivni malim slovima, npr. za jedno svojstvo A i a, za drugo B i b, itd. Ako dominantnost nije izraena aleli se mogu oznaavati s a1 i a2, b1 i b2, itd. U jednom organizmu za neko fenotipsko svojstvo mogu biti najvie dva razliita alela. ALELNI GENI, v. aleli. ALERGENI , v. alergija. ALERGIJA (alergijska reakcija), specifian oblik imunoloke reakcije odnosno preosjetljivost (hipersenzitivnost) na neke tvari. Tvari koje uzrokuju alergije zovu se alergeni, a najei su pelud, neki lijekovi, praina, neke vrste hrane (jagode, maline, sir), razliita kemijska sredstva (detergenti, kozmetiki preparati) itd. ALFA-AMILAZA, v. ptijalin. ALFA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan od stupnjeva oneienja voda, a predstavlja snano oneiene vode. ALGAICE, gljive koje, poput alga, ive u vodi kao saprofiti ili paraziti. Njihove hife nemaju poprenih stijenki pa slie dugim razgranatim cijevima s puno jezgara. Stanina stijenka im je od hitina, a samo kod najprimitivnijih od celuloze. ALGE, autotrofne fotosintetske steljnjae meu kojima postoje velike razlike. Skupine algi su biai, kremenjaice, zelene, smee i crvene alge. Od tih skupina samo

11

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

crvene alge nemaju pokretne stanice s bievima niti u jednom razvojnom stadiju. ALKALOZA, stanje povienih pH vrijednosti tjelesnih tekuina (normalan pH je oko 7.4), v. acido - bazna ravnotea. ALKAPTONURIJA, nasljedni nedostatak enzima zbog ega se nakuplja homogenetizirana kiselina u mokrai, a koja na zraku potamni. ALKOHOLNO VRENJE, v. kvaeve gljivice. ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada su populacije odvojene zemljopisnom barijerom. Razvoj u novu vrstu zbiva se u prostorno izoliranim populacijama koje potjeu od zajednikog ishodita, ali ive u raznim sredinama. Isp. specijacija. ALVEOLE, v. pluni mjehurii. AMBULAKRALNI SUSTAV, v. vodoilni sustav. AMEBNA DIZENTERIJA, v. dizenterija AMENOREJA, izostanak mjesenice. Ako se ne pojave prve mjesenice u pubertetu, govori se o primarnoj amenoreji, a ako izostanu mjesenice kod ena koje su ih imale redovito govori se o sekundarnoj amenoreji. Razlozi su najee u poremeaju ravnotee spolnih hormona i gonadotropnih hormona. AMERIA, v. beskolutiavci. AMFIPATSKE MOLEKULE, molekule koje na jednom svome kraju privlae vodu, a na drugom odbijaju vodu. Amfipatske molekule su npr. molekule fosfolipida. U molekuli fosfolipida elektriki nabijen kraj privlai molekule vode (hidrofilan), a elektriki nenabijen kraj s masnim kiselinama odbija vodu (hidrofoban). AMILOPLAST, v. leukoplasti.

AMINOKISELINE, organski spojevi koji izgrauju bjelanevine. Svaka aminokiselina sadri dvije karakteristine kemijske skupine: karboksilnu (COOH) i amino (NH2) skupinu, a meusobno se aminokiseline razlikuju po vrsti radikala. Poznato je oko 70 razliitih aminokiselina, ali samo 20 dolazi u ivim organizmima.To su: glicin, leucin, serin, aspargin, alanin, izoleucin, treonin, glutamin, valin, fenilalanin, cistein, asparginska kiselina, tirozin, metionin, glutaminska kiselina, triptofan, histidin,lizin, prolin i arginin.

H H

H O N C C OH R

AMNION, kod amniota, prva unutarnja zametna ovojnica koja obavija i zatiuje zametak od trenje i pritiska. To je vreasta tvorba ispunjena bjelanevinastom tekuinom u kojoj pliva zametak. AMNIOTA, skupine ivotinja (gmazovi, ptice i sisavci) kod kojih se pojavljuju tri zatitne zametne ovojnice: amnion, alantois i seroza. Amniota nemaju stadij liinke i njihov razvitak tee bez preobrazbe. Pojavili su se u karbonu, v. dodatak 5. AMP (adenozin-monofosfat), v. ATP. ANABOLIZAM, sintetiki procesi u kojima se od malih graevnih elemenata izgrauju ili polimeriziraju vee molekule. ANADROMNE SELICE, ribe koje ive u moru, a radi mrijetenja zalaze u slatke vode, npr. lososi, v. selidba riba. ANAEROBAN, oznauje odsutnost zraka, odnosno kisika; odnosi se na organizme, okoli ili na stanine procese za koje nije potrebna ili je ak tetna prisutnost kisika.

12

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

ANAEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje. ANAFAZA, stadij mitoze (isp.). Na poetku anafaze svaki kromosom razdvoji se na dvije kromatide koje zatim putuju prema suprotnim polovima stanice vuene teznim nitima diobenog vretena. Anafaza zavrava kada kromosomi stignu na suprotne polove stanice. Za razliku od profaze i metafaze u kojima su kromosomi dvostruki, anafazni kromosomi su jednostruki odnosno sastoje se od jedne kromatide. ANAFAZA DRUGE MEJOTIKE DIOBE, v. anafaza II. ANAFAZA I, (anafaza prve mejotike diobe, anafaza mejoze I), stadij mejoze (isp.). U anafazi I razdvajaju se homologni kromosomi i putuju prema suprotnim polovima stanice stezanjem teznih niti diobenog vretena. Kromosomi u anafazi I su dvostruki, odnosno, svaki je graen od dvije kromatide. ANAFAZA II (anafaza druge mejotike diobe, anafaza mejoze II), stadij mejoze (isp.). Zbivanja u anafazi II su ista kao i u anafazi mitoze gdje se svaki dvostruki kromosom dijeli na dva jednostruka koji putuju na suprotne polove stanica. ANAFAZA MEJOZE I, v. anafaza I. ANAFAZA MEJOZE II, v. anafaza II. ANAFAZA PRVE MEJOTIKE DIOBE, v. anafaza I. ANAFILAKTIKI OK, teko alergijsko stanje u kojem drastino padne minutni volumen srca i arterijski tlak. Stanice imunolokog sustava isputaju histamin. Moe doi do guenja i smrti pri unaanju vee koliine specifinog alergena (npr. penicilina). ANALOGNI ORGANI, organi u raznih skupina organizama koji su razliitog pod-

rijetla, a funkcija im moe biti slina, kao npr. krilo ptice i krilo kukca. Takvi su organi prilagodba na sline uvjete ivota. ANATOMIJA, znanost koja prouava makroskopsku grau tijela svih ivih bia. ANDROGENI (muki spolni hormoni), hormoni koji se stvaraju u sjemenicima i kori nadbubrene lijezde, a u manjoj mjeri i u jajnicima. Sjemenici stvaraju i lue nekoliko spolnih hormona od kojih je najvaniji testosteron. Spolni hormoni koje lui kora nadbubrene lijezde zovu se adrenalni androgeni od kojih je najvaniji dehidroepiandrosteron. ANEMIJE, bolesti pri kojima su tkiva preslabo opskrbljena kisikom zbog smanjene koliine hemoglobina i broja eritrocita u krvotoku. Simptomi su: bljedoa, umor, slabost, nesvjestica, gubitak daha i lupanje srca. Neke anemije uzrokuju genetski imbenici, npr. srpastu anemiju. Ostale mogu biti posljedicom ubrzanog raspada eritrocita ili hemolize - hemolitika anemija, nedostatka eljeza u hrani sideropenina anemija ili manjka vitamina B perniciozna anemija. ANEUPLOIDIJA, je promjena u broju samo jednog ili nekoliko kromosoma. Najee zahvaa spolne kromosome. Javljaju se abnormalnosti u razvitku, koje uglavnom nisu letalne. Npr. Turnerov sindrom 45xo, enska osoba s jednim x-kromosomom, spolno nerazvijena i nespolna (ima nerazvijene jajnike) ili Klinefelterow sindrom (47, xxy, 48 xxxy) kod mukaraca izaziva enske osobine (mlijene lijezde) i sterilni su. ANGINA PEKTORIS (stenokardija), nije bolest, nego se tako nazivaju boli koje nastaju kad srani mii ostane privremeno bez kisika. Poveane fizike aktivnosti, uzbuenje, velike i nagle temperaturne razlike poveavaju aktivnost srca (broj ot-

13

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

kucaja) i potrebu za kisikom iznad mogunosti koronarnog optoka. Kao posljedica javlja se jaka bol u prsima, koja uglavnom prestaje sa smanjenjem aktivnosti tijela. ANTENALNE LIJEZDE, ticalne lijezde, isp. rakovi. ANTERA, v. pranik. ANTERIDIJI, muki rasplodni organi biljaka u kojima nastaju muke spolne stanice. Anteridija nema kod najprimitivnijih (bakterije, neke alge), i najsavrenijih (kritosjemenjae) biljnih skupina. ANTIBIOGRAM, mikrobioloka metoda kojom se ispituje djelovanje niza razliitih antibiotika na izoliranu bakteriju uzronika bolesti. Ovom metodom utvruje se najdjelotvorniji antibiotik za lijeenje odreene bakterijske bolesti. ANTIBIOTIK, kemijska tvar koja sprijeava razvitak odreenih vrsta bakterija. Mogu ih proizvoditi ak i neke vrste bakterija, npr. bakterije roda Streptomyces proizvode streptomicin. ANTIDIURETIKI HORMON (ADH), hormon koji lui stranji reanj hipofize (neurohipofize) ako u organizmu nedostaje vode. Ako krvna plazma postane hipertonina, podrauje sredite za e u mozgu, a to sredite alje impulse ivanim putem u stranji reanj hipofize koja pone luiti ADH. ADH se transportira krvlju u ahuru nefrona gdje djeluje na stanice stijenki kanalia nefrona da postanu propusnije za vodu. Dakle, poveava se respiracija vode iz filtra natrag u krv. Naprotiv, ako je krvna plazma hipotonina (popili smo previe vode) prestaje se luiti ADH te se u nefronima voda nee reapsorbirati u krv, nego e se luiti iz tijela mokraom. ANTIGEN (imunogen), svaka tvar koja moe izazvati imunoloku reakciju organizma.

ANTIKODON (protuifra), skupina triju baza na molekuli transportne RNA (tRNA) koje su komplementarne bazama na molekuli glasnike RNA (mRNA). Antikodon raspoznaje, a zatim se spoji s kodonom (ifrom) na mRNA. ANTIPIRETICI (antipirogene tvari), sredstva koje snizuju povienu tjelesnu temperaturu. ANTITETSKA IZMJENA GENERACIJA, v. zelene alge. ANTITIJELA, obrambene bjelanevine koje stvara organizam kada u njega uu antigeni. Veina antitijela stvara se u plazma stanicama i B limfocitima. ANTROPOLOGIJA, u najirem smislu, znanost koja prouava ovjeka, posebice ljudske rase, evoluciju, ponaanje i dr. AORTA, najvea arterija, izlazi iz lijeve klijetke srca, v. veliki optok. APENDICITIS, v. upala crvuljka. APIKALNA DOMINACIJA, pojava u kojoj vrni pup djelomino ili potpuno inhibira rast bonih pupova. APIKALNI MERISTEMI, v. vrni meristemi APLASTINA ANEMIJA, bolest smanjene proizvodnje eritrocita u kotanoj modini. APOMIKSIJA, razvitak sjemena bez oplodnje (nespolno razmnoavanje). U tom se sluaju jajna stanica samo diploidizira (udvostrui se broj kromosoma) bez oplodnje. Od nje se razvije zametak, sjeme i zatim biljka koja je potpuno jednaka kao i roditeljska biljka. Apomiksiju nalazimo npr. u maslaka. APOSEMIJA, v. upozoravajua obojenost.

14

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

APSCIZINSKA KISELINA, biljni hormon koji inhibira rast, potie dormanciju i pomae biljci da preivi u stresnim uvjetima (regulirajui vodnu ravnoteu). Kontrolira zavrne razvojne stadije biljaka: starenje, otpadanje listova, venue cvjetova, dozrijevanje plodova. Sintetizira se u stanicama koje sadravaju kloroplaste ili amiloplaste. APSORPCIJA HRANE, upijanje hrane u probavnom sustavu iz probavila u krvotok i limfotok. Apsorpcija hrane se najveim dijelom obavlja u tankom crijevu pomou epitelnih stanica crijevnih resica, a djelomice u debelom crijevu gdje se uz konanu apsorpciju hrane upijaju voda i minerali. ARCHAEOPTERYX, v. praptica. AREAL, prostor na kojem je rasporeena neka vrsta organizama ili opseg prostorne rasprostranjenosti neke vrste. Areali se razlikuju po obliku i veliini, npr. endemine vrste imaju vrlo mali areal. ARGININ, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. ARHEGONIJ, enski rasplodni organi biljaka u kojima nastaju enske spolne stanice. Nalazimo ga u mahovina, papratnjaa i donekle u promijenjenom obliku u golosjemenjaa. ARHENTERON (pracrijevo), prostor koji nastaje uvrtanjem (invaginacijom) endoderma u upljinu gastrule, pretea je crijeva. Nastaje u jednoj od etapa embrionalnog razvoja sloenih ivotinjskih organizama. ARILUS, v. tise. AROMORFOZA, v. megaevolucija. ARTERIJE, ile kucavice, ali i ile odvodnice, jer odvode krv iz klijetki srca. Smjetene su u dubini organizma. Stijenke arterija graene su od vanjskog elastinog

omotaa ispod kojeg se nalazi miini sloj, elastino tkivo i unutarnja stijenka (endotel). Povezane su s ograncima autonomnog ivanog sustava. Podraivanjem simpatikusa nastaje stezanje (vazokonstrikcija), a podraivanjem parasimpatikusa arterije se ire (vazodilatacija). ARTERIOSKLEROZA, v. ateroskleroza. ASIMILACIJA CO2, v. fotosinteza. ASKOSPORE, v. mjeinarke. ASKUSI, v. mjeinarke. ASPARGIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. ASPARGINSKA KISELINA, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. ASTMA, est oblik alergijske reakcije. Zbog osloboenog histamina steu se miii dinih putova i disanje je oteano. ATAVIZAM, pojava nekih obiljeja koja se rijetko javljaju i to samo kod odreenih jedinki neke vrste, a bila su svojstvena davnim precima. Primjeri atavizma u ovjeka su prekomjerna dlakavost cijelog tijela, vei broj mlijenih lijezda, ostatak repa i dr. Atavizmi su vaan dokaz evolucijskih procesa. ATEROM, v. ateroskleroza. ATEROSKLEROZA (arterioskleroza, ovapnjenje krvnih ila), bolest arterijskih krvnih ila. Starenjem arterije su sklone degenerativnim promjenama i otvrdnuu odnosno gubitku elastinosti pa se zbog toga tee prilagoavaju odravanju stalnog krvnog tlaka. Glavni uzrok smanjenja elastinosti jest taloenja masnoa u obliku jastuia (aterom) na unutarnjim stijenkama arterija zbog ega se smanjuje njihov promjer, a time i protok krvi. Ako jastui pukne, na tom mjestu se stvara tromb koji se moe otrgnuti (embol) i kolati krvlju

15

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

sve dok ne zaepi neku uu krvnu ilu. Posebno su ugroene krvne ile mozga, bubrega i srca. Aterosklerotine promjene ee su u ljudi koji jedu masniju hranu, puaa cigareta i predebelih osoba, v. tromboza. ATP (adenozin-trifosfat), je spoj iz skupine nukleotida koji se sastoji od adenozina (purinska baza adenin + eer riboza) na koji su vezane tri fosfatne skupine.
NH2 N OH HO O OH O OH O N N N

birana molekulama klorofila u procesu fotosinteze. Proces sinteze ATP-a iz AMP-a i ADP-a naziva se fosforilacija: AMP + P + energija ADP ADP + P + energija ATP. ATPaza, katalizator mijene tvari koji sudjeluje u oslobaanju odnosno, prikljuivanju energijom bogatih veza izmeu fosfatnih skupina u nukleotidima. AUKSINI, skupina biljnih hormona koji stimuliraju produni rast stanica, sekundarni rast i razvoj plodova. Prirodni se auksin veinom sintetizira u vrnim meristemima i mladim listovima u razvitku odakle se prenosi u ostale dijelove biljke. AUSTRALOPITEKUS (Australopithecus, juni praovjek), ovjekov predak s djelomice ljudskim osobinama. Najstariji nalazi australopitekusa stari su oko etiri milijuna godina. To su najstariji nalazi pravih hominida humane faze. Naeni su u junoj i sjevernoj Africi, v. dodatak 5. AUTOHTON, samonikao, koji od davnina ivi u nekom kraju. AUTONOMNI IVANI SUSTAV, (vegetativni ivani sustav), dio ivanog sustava koji nije podloan djelovanju nae volje. Nadzire rad veine unutarnjih organa, npr. probavnih organa, plua, srca, krvnih ila itd. Dijelimo ga na simpatikus i parasimpatikus. AUTOPURIFIKACIJA VODA, v. samooienje voda. AUTORADIOGRAFIJA, metoda koja se koristi u znanstvenim istraivanjima, a sastoji se u tome da se u stanicu unose nestabilni, radioaktivni izotopi, te se posebnim postupcima prati njihov poloaj i raspored u stanici. Ova metoda ima vanu ulogu u prouavanju kemijske grae stanice i staninog metabolizma.

P O P O P

OCH2 O H H H H OH OH AMP

ADP ATP

Kemijske veze meu fosfatnim skupinama sadre veliku koliinu energije. Ta se energija moe osloboditi i koristiti za razliite aktivnosti stanica, npr. sintetske aktivnosti, proizvodnja topline, kretanje i sl. Kada je stanici potrebna energija ona se iz ATP-a oslobaa odjeljivanjem tree fosfatne skupine. Pri tome nastaje energetski siromaniji spoj adenozin-difosfat (ADP).

ATP ADP + P + energija ADP AMP + P + energija


Odvajanjem druge fosfatne skupine opet se oslobaa energija i nastaje spoj adenozin-monofosfat (AMP). AMP nema niti jednu vezu bogatu energijom. Za sintezu ATP-a koristi se energija osloboena u procesu staninog disanja u mitohondrijima i svjetlosna energija apsor-

16

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

AUTOSOMI, kromosomi koji ne odreuju spol, ali su nosioci gena za druga svojstva. AUTOTOMIJA, v. samosakaenje. AUTOTROFI (autotrofni organizmi), organizmi koji su sami sposobni stvarati vlastite organske spojeve. Ako se za stvaranje takvih organskih spojeva koristi suneva svjetlost (fotosinteza) onda su to fotoautotrofi, a ako potrebnu energiju za stvaranje dobivaju od kemijskih reakcija (kemosinteza) onda su kemoautotrofi. Autotrofni proizvoai (producenti) ine temelj ishrane svake ivotne zajednice (biocenoze). Nalaze se na prvom mjestu hranidbenih lanaca u kojima nakon njih dolaze mnogobrojne serije potroaa (konzumenata). AUTOTROFNI ORGANIZMI, v. autotrofi. AUTOTROFNI PRODUCENTI, v. autotrofi. AUTOTROFNI PROIZVOAI, v. autotrofi. AVERY, O.T. zajedno sa suradnicima 1944. god. utvruje i pojanjava rezultate Griffithovog pokusa dokazavi da je DNA tvar koja uzrokuje pretvorbu (transformaciju) pneumokoka.

B
BABINJE (puerperium), razdoblje nakon poroaja koje traje oko 4 do 5 tjedana. To je vrijeme koje je potrebno da se maternica smanji i vrati u normalno stanje. BACILI, v. bakterije. BAKTERIJE, jednostanini prokariotski organizmi (najjednostavnije graeni stani-

ni organizmi) ija je prosjena veliina 1 m. Bakterijske stanice mogu biti razliitog oblika, a obino razlikujemo etiri glavna: kuglaste (koki), tapiaste (bacili), oblika zareza (vibrioni) i spiralno savijene (spirili). Koki i bacili esto stvaraju manje ili vee nakupine (diplokoki, streptokoki, stafilokoki i sl.) dok vibrioni i spirili dolaze pojedinano. Tipina bakterijska stanica, kao i svaka prokariotska stanica, nema oblikovanu jezgru ni druge sloene stanine organele, npr. mitohondrije i kloroplaste. Izvana je obavijena debelom staninom stijenkom koja sadri organsku tvar murein. Neke bakterije imaju i vanjsku ovojnicu polisaharidne grae koja izvana oblae staninu stijenku i zove se kapsula. Protoplazma bakterijske stanice obavijena je polupropusnom membranom lipoproteinske strukture. Osnovu protoplazme ini citoplazma u ijem je sreditu nukleoid koji po funkciji odgovara jezgri eukariotske stanice jer ini genetiki materijal bakterijske stanice. Nukleoid je graen od molekule DNA koja je zatvorena u prsten i gusto sklupana. U citoplazmi se nalaze i ribosomi te priuvne hranjive tvari (masne kapljice, polisaharidi), a kod fotosintetskih bakterija i posebne membrane na kojima se odvija fotosinteza. Njihovim fotosintetskim procesima nikada se ne oslobaa kisik. Fotosintetske membrane po funkciji odgovaraju kloroplastima eukariotske stanice. Bakterijska stanica sadri i mezosome, nabore stanine membrane koji su po svojoj funkciji slini mitohondrijima. Prema nainu ishrane bakterije mogu biti autotrofi (fotosintetske, kemosintetske) i heterotrofi (saprofiti, paraziti). Openito se dijele na aerobne i anaerobne. Najee se razmnoavaju vegetativno, diobom ili cijepanjem pri emu od jedne bakterijske stanice, ija se DNK podijeli uzduno, nastanu dvije nove stanice

17

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

genetiki posve jednake poetnoj stanici. Neke bakterije imaju sposobnost da u nepovoljnim uvjetima iz aktivnog oblika prijeu u trajne oblike ili spore koje su obavijene vrstom ovojnicom. U obliku spora bakterije mogu preivjeti i tisuu godina te nakon toga u povoljnim uvjetima opet proklijati u aktivni oblik. BAKTERIJSKI VIRUSI, v. bakteriofagi. BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi, fagi), posebna skupina virusa koja napada bakterije. Tipini bakteriofag graen je od glavice u kojoj se nalazi DNA ili RNA obavijena proteinskim ovojem. Na glavicu se nastavlja kontraktilni rep iji je sredinji dio poput upljeg tapia izvana obavijenog stezljivim ovojem. Na dnu repa nalazi se ploica sa pipcima. Uz pomo pipaka fag se prihvati na staninu stijenku bakterije i stezanjem repa ubaci nukleinsku kiselinu u njenu unutarnjost. Pod kontrolom nukleinskih kiselina bakteriofaga stvaraju se u bakterijskoj stanici novi fagi. Nakon 20 do 30 minuta proces razmnoavanja faga je zavren, a bakterijska stanica se raspada te iz nje izlaze novonastali fagi. BAKTERIOLOGIJA, bioloka znanost koja se bavi prouavanjem bakterija. BATALJICA, v. parapodij. BAZALNI METABOLIZAM, osnovni promet tvari i energije u organizmu koju tijelo troi za odravanje temeljnih ivotnih funkcija, tj. za rad srca, krvotoka, bubrega, dinog sustava, mozga itd.. Vanu ulogu u bazalnom metabolizmu imaju hormoni titnjae (tiroksin i trijodtironin), hormon prednjeg renja hipofize (hormon rasta) i spolni hormoni. Poveana razina tih hormona u krvi poveava bazalni metabolizam. BAZIDIJ, v. staparke. BAZIDIOSPORE, v. staparke.

BAZOFILNE (vapnenake) BILJKE, biljke koje rastu na tlima s relativno visokom pH vrijednou (pH 6,5 - 7,5). To su npr. repa, kupus, luk, cvjetaa, soja i pinat. BAZOFILNI LEUKOCITI, v. leukociti. BENTOS, ivotne zajednice vezane za dno jezera ili mora. U okviru bentoskih biocenoza neke se ivotinje pokreu vlastitom snagom - vagilni organizmi (rakovi, ribe, jeinci). Sjedilaki ili sesilni organizmi su privreni za podlogu (alge jadranski brai i jadranski klobui). Hemisesilni organizmi se mogu kretati, ali uglavnom ostaju na istom mjestu (hobotnica). BENTOSKA BIOCENOZA, ivotna zajednica raznovrsnih organizama koji ive na morskom dnu. BESKOLUTIAVCI (Ameria), beskraljenjaci jednostavnog, nekolutiavog tijela. Uglavnom su bilateralno simetrine i pokretne ivotinje; osim arnjaka. Prema zoologu Hadiju razvili su se iz trepetljikavih mnogojezgrenih jednostaninih oblika. Danas ivi oko 170000 razliitih vrsta. Prema grai tijela dijele se u skupine: plonjaci, arnjaci, oblenjaci, mekuci. BETA-BLOKATORI, skupina suvremenih lijekova koji snizuju krvni tlak smanjenjem snage kontrakcije srca. BETA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan od stupnjeva oneienja voda, a predstavlja umjereno oneiene vode. BEZGREBENKE, v. staroeljuske. BEZKRILCI, skupina kukaca koja ni u jednom stadiju ivota nemaju krila niti su ih imali tijekom evolucije. Najpoznatiji su skokuni i etinai. BEZLATINICE, ira skupina dvosupnica koja obuhvaa porodice drvenastih biljaka znaajnih u izgradnji umske listo-

18

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

padne vegetacije. Imaju neugledne cvjetove bez latica, skupljene u rese. Prilagoeni su opraivanju vjetrom. U porodicu bukve pripadaju bukva, pitomi kesten i razliite vrste hrastova: kitnjak, lunjak, cer, dub, medunac i vazdazeleni hrast crnika ili esmina. Bezlatinicama pripadaju i porodica breze i lijeske s predstavnicima johe i graba. BEZLUBANJCI, v. svitkovci. BEZNOCI, skupina vodozemaca bez nogu. ive u tropima, gdje gmiu kroz vlano tlo. Poznata porodica su rijai. BEZREPCI, skupina vodozemaca ije je obiljeje da odrasli oblici nemaju repa. Glavni predstavnici su abe. ive na kopnu i u slatkoj vodi. Stranji par nogu dui je od prednjih, prilagoen za skakanje. Na nogama imaju razvijene plivae koice. Hrane se sitnim ivotinjama, najee kukcima. Preobrazba tee preko liinke (v. punoglavac). Poznatije su abe u naim krajevima: mukai, gatalinke, krastae i zelene abe. BIAI, praivotinje, imaju najee 1 ili 2 bia koji im slue za pokretanje u vodi. Tipian predstavnik je euglena (Euglena viridis). Tijelo im pokriva pelikula. Posebno je uoljiv organel ona pjega ili stigma. Razmnoavaju se najee nespolno, uzdunom diobom. Spolno razmnoavanje je rijetko. Biai imaju posebno znaajnu ulogu primarnih proizvoaa hrane. Mnogi ive kao plankton slatkovodnih stajaica i u toplim morima. Kao prvi stanini organizmi s jezgrom, imaju neke osobine sline biljakama, ivotinjama i gljivama pa se pretpostavlja da imaju vanu ulogu i u njihovoj evoluciji. Biai koji pripadaju skupini biljnih biaa su autotrofni jer u protoplazmi imaju kloroplaste. Druga velika skupina su ivotinjski biai. Heterotrofni su organizmi, ive slobodno u vodama ili zadruno, a mnogi su i nametnici na

ovjeku i ivotinjama. Bia tripanosoma je uzronik spavanja u tropskim krajevima, a trihomonas je est nametnik u spolnom sustavu ovjeka. BIG BANG, v. veliki prasak. BIJELE KRVNE STANICE, v. leukociti i krvna tjeleca. BIJELO TIJELO (corpus albicans), viestanina tvorevina koja nastaje u jajniku 10 do 14 dana nakon ovulacije u sluaju kada nije dolo do oplodnje jajne stanice. Bijelo tijelo nastaje propadanjem utog tijela. U iduih nekoliko tjedana propada i bijelo tijelo, a njegovo mjesto ispunja vezivno tkivo te ostavlja oiljak. BILATERALNA SIMETRIJA, v. dvobona simetrija. BILIRUBIN, v. eritrociti. BILO, v. puls. BILJKE DUGOG DANA (kratke noi), biljke koje cvjetaju krajem proljea, ili poetkom ljeta kada su dani dugi, a razdoblje tame je krae od kritinog (npr.mnoge trave i itarice). Te biljke trebaju dan dui od 12 sati, v. kritino razdoblje tame. BILJKE KRATKOG DANA (duge noi), biljke koje cvjetaju krajem ljeta, u jesen ili zimi kada su dani kratki, a razdoblje tame je dulje od kritinog (npr. krizantema). Te biljke trebaju dan krai od 12 sati, v. kritino razdoblje tame. BILJKE SLANIH STANITA, v. halofiti. BILJKE, autotrofni fotosintetski eukarioti. Dijele se na steljnjae, nie biljke i stablaice, vie biljke. Isp. stanica. BILJNA STANICA (fitocelula), v. stanica. BILJNA STANIJA, (biljna tkiva), razvila su se u skladu s preuzimanjem najraz-

19

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

liitijih uloga u prilagodbi kopnenom nainu ivota, a mogu se uglavnom svesti na sljedee oblike: tvorna stanija, kona stanija, provodna stanija, potporna stanija, ljezdana stanija i osnovno stanija. BILJNA TKIVA, v. biljna stanija. BILJNI HORMONI (regulatori rasta), spojevi koji utjeu na rast i diferencijaciju tkiva i organa. Uinci pojedinih biljnih hormona nisu specifini (za razliku od animalnih hormona). Postoje tri skupine koji stimuliraju rast i druge procese (auksini, citokinini, giberelini) i dvije vrste koji inhibiraju rast (apscizinska kiselina, etilen). Sintetiziraju se u vrlo malim koliinama. BILJNI VIRUSI, v. virusi. BILJNO BOJILO (pigment), tvari koje apsorbiraju sunevu svjetlosnu energiju i pretvaraju je u kemijsku energiju, koja se pohranjuje u kemijskim vezama eera i drugih organskih molekula koje nastaju u procesu fotosinteze. Razliiti pigmenti apsorbiraju razliite valne duljine svjetlosti. Najvaniji su: zeleni klorofili (klorofil a i klorofil b), karotenoidi (uti i naranasti) i ksantofil (uti pigment). Od svih pigmenata u biljnom tkivu jedino klorofil a moe neposredno sudjelovati u pretvorbi suneve energije u kemijsku. BILJOJEDI, v. herbivori, fitofagi. BINOMNA NOMENKLATURA (dvojno nazivlje), znanstveno nazivlje za biljke i ivotinje koje se sastoji od dva latinska imena. Prvo ime uvijek oznaava ime roda, a drugo ime vrste. Tako, npr. biljku bijeli dud ili bijela murva nazivamo Morus alba gdje Morus oznauje rod (dud, murva), a alba vrstu (bijeli). Binarnu nomenklaturu uveo je u upotrebu u 18. st. poznati vedski prirodoslovac Carl Linn. BIOCENOLOGIJA, znanost o biocenozama, isp., tj znanost koja se bavi prou-

avanjem odnosa lanova u biocenozi i odnosima biocenoze i uvjeta okolia. BIOCENOZA, v. ivotna zajednica. BIOCID, kemijska tvar koja se u ratarstvu i umarstvu primjenjuje za unitenje populacije razliitih tetnika. To su herbicidi, insekticidi i fungicidi. BIODIVERZITET, v. bioloka raznolikost. BIOGENI ELEMENTI, v. Dodatak 3. BIOGEOGRAFIJA, znanost koja prouava rasprostranjenost biljaka (geobotanika, fitogeografija, biljna geografija) i ivotinja (zoogeografija) na Zemlji i uzroke te rasprostranjenosti. BIOGEOKEMIJSKI CIKLUSI, tijek kruenja razliitih kemijskih elemenata u biosferi. Najvaniji biogeokemijski ciklusi su ciklusi ugljika, vodika, kisika i duika. BIOKATALIZATORI, v. enzimi. BIOLOGIJA, znanost koja prouava iva bia. Predmet prouavanja biologije veoma je irok pa se ona dijeli na veliki broj uih biologijskih znanosti: botanika, zoologija, anatomija, citologija, molekulska biologija, histologija, fiziologija, genetika, embriologija, ekologija, znanost o evoluciji, paleontologija, sistematika ili taksonomija i dr. BIOLOKA EVOLUCIJA, v.evolucija. BIOLOKA OKSIDACIJA, v. disanje. BIOLOKA RAZNOLIKOST (biodiverzitet), se odnosi na raznolikost svih ivih bia, biljnih i ivotinjskih organizama, koja je znaajna za odravanje bioloke ravnotee svih ivih sustava na Zemlji. Bioloka raznolikost ima ekoloku, drutvenu, gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kulturnu, rekreacijsku i estetsku vrijednost,

20

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

Meunarodni dan bioloke raznolikosti je 29. prosinca. BIOLOKI INDIKATORI ONEIENJA, biljne i ivotinjske vrste koje su osobito osjetljive na razliite oblike oneienja. Njihov nestanak s odreenog podruja ukazuje na odreen stupanj oneienja tog podruja. Biljke koje su poznati bioloki indikatori oneienja su liajevi i veina etinjaa, npr. borovi. BIOMASA, broj jedinki neke vrste ili njihova ukupna masa u suhom ili svjeem stanju na nekom prostoru. Biomasa je mjerilo gustoe svake populacije. BIOMI, posebne skupine ekosustava koje se nalaze u veem pojasu kopna gdje su obiljeja podneblja prilino izjednaena. Postoji odreena pravilnost u redoslijedu bioma od sjevernog pola pa do ekvatora, npr. najprije pojas tundre, zatim tajge, zatim pojas listopadnih uma itd. BIOPROIZVODNJA, proizvodnja organskih spojeva tj. biomase kod autotrofa i heterotrofa. Razlikujemo primarnu i sekundarnu organsku proizvodnju, isp. BIOSFERA (gr. bios = ivot, sfaira = lopta), tanak povrinski dio Zemlje u kojem su prisutne zajednice svih ivih bia i u kojem je mogu njihov opstanak. Biosfera obuhvaa litosferu (povrinski sloj Zemlje), hidrosferu (sve vode na Zemlji) i prizemni sloj atmosfere - troposferu. ine je svi ekosustavi. BIOTIKI IMBENICI, jedna od skupina ekolokih imbenika. To su uzajamni odnosi jedinki istih vrsta i jedinki razliitih vrsta, npr. simbioza, parazitizam, odnos predatora i plijena itd. BIOTOP, v. stanite. BJELANEVINE, v. proteini.

BJELOONICA (sclera), bijela ovojnica koja obavija gotovo svu onu jabuicu. Na prednjoj strani je prozirna ronica (cornea). Ispod ronice je arenica (iris) s otvorom na sredini - zjenicom (pupilla). O koliini pigmenta melanina u arenici ovisi boja oiju. arenica refleksno stezanjem ili oputanjem pupilarnih miia otvara ili zatvara zjenicu, i time poveava ili smanjuje prolaz zraka svjetlosti u oko. To je tzv. pupilarni refleks odnosno prilagodba (adaptacija) oka na svjetlo ili tamu. BLASTOCEL, v. blastula. BLASTOCISTA, oblik zametka nastao na kraju procesa brazdanja zigote, a nalazimo ga iskljuivo u embrionalnom razvoju sisavaca (ovjeka). Blastocista ima oblik mjehuria sastavljenog od veeg broja stanica. Vanjski sloj stanica zove se trofoblast, a unutarnja masa stanica embrioblast. Blastocista ovjeka i drugih sisavaca odgovara blastuli nekih beskraljenjaka, npr. jeinaca i blastuli niih kraljenjaka, npr. vodozemaca (aba). BLASTODERMA, povrinski sloj embrionalnih stanica koji okruuje upljinu blastule. Nastaje za vrijeme brazdanja zigote, a u kasnijem stadiju embrionalnog razvitka iz njega e se razviti zametni listii: ektoderm, endoderm i mezoderm. BLASTOMERE, embrionalne stanice koje nastaju brazdanjem zigote. Te stanice izgrauju povrinski sloj blastule, blastoderm. BLASTOPORUS, otvor (uvrnue) na povrini gastrule vodozemaca koji vodi u upljinu arhenterona ili pracrijeva. U vodozemaca nastaje na poetku jednog od stadija embrionalnog ravoja nazvanog gastrulacija i to na taj nain da se stanice animalnog pola utiskuju izmeu ekvatora i vegetativnog pola blastule.

21

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

U embrionalnom razvoju jeinaca blastoporus takoer nastaje na poetku gastrulacije ali na vegetativnom polu blastule. BLASTULA, rani oblik zametka mnogih viestaninih ivotinja, npr. jeinaca, aba, kojim zavrava proces brazdanja oploene jajne stanice, zigote. Blastula ima oblik uplje kugle, a sastoji se od povrinskog sloja stanica (blastoderma) koji okruuje upljinu ispunjenu tekuinom (blastocel). Na blastuli razlikujemo animalni pol gdje je smjeten vei broj manjih stanica i nasuprot njemu vegetativni pol gdje je smjeten manji broj veih stanica. U jeinaca se blastocel nalazi u centru blastule, a u vodozemaca (abe) na animalnoj polovici blastule. BONA PRUGA, osjetilni organ kojim ribe osjeaju strujanje vode. To je cjevica koja se prua du strana tijela, ispod ljusaka. Preko mnogih otvora u vezi je s okolnom vodom. U cjevici su osjetni pupoljci sastavljeni od osjetnih stanica. Primaju podraaje od strujanja vode i prenose ivcima u mozak. BONI (lateralni) MERISTEMI, skupina meristemskih stanice rasporeenih u obliku valjaka u stabljici i korijenu pomou kojih biljka raste u irinu (sekundarni rast). BOATA (brakina) VODA, voda slanosti (saliniteta) izmeu slatke i morske vode, a nastaje njihovim mijeanjem. BODLJIKAI, morske ivotinje iz skupine malokolutiavaca. Najpoznatiji su jeinci, trpovi, zvjezdae i zmijae. Polusjedilaki su oblici. Veina ima peterozrakastu (pentaradijalnu) simetriju. Ispod epiderme je unutarnji kostur od vapnenih ploica na kojem su esto bodlje (npr. kod. jeinca). Kod trpova su u koi (tjelesnoj stijenci) osikule. Izmeu bodlji nalaze se tipaljke ili pedicelarije. Na tijelu se razlikuje usna

ili oralna strana (uz podlogu) i suprotna, vrna ili apikalna strana na kojoj je crijevni otvor. Dobro je razvijen vodoilni ili ambulakralni sustav, isp. ivani i optjecajni sustavi su zrakasto rasporeeni. Sastoje se od okodrijelnog prstena i 5 zrakastih ila po tijelu. Diu krgama. Spolovi su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz oploenog jajeta razvija se dvobono simetrina slobodno plutajua liinka pluteus. Bodljikai imaju veliku sposobnost regeneracije: zvjezdaa moe obnoviti krakove, a jeinac ahuru. BOGINJE (variola, crne boginje, velike boginje, eva), vrlo teka zarazna bolest uzrokovana jednim iz skupine animalnih (ivotinjskih) virusa koji se iri dodirom ili kapljino. BOJENJE PO GRAMU, je vrsta bojanja heterotrofnih bezbojnih patogenih bakterija na temelju ega se dijele na grampozitivne i gram-negativne bakterije. One razliito podnose tretman antibioticima. BORDOKA JUHA, v. peronospora. BOROVI, porodica drvenastih biljaka iz skupine etinjaa (golosjemenjae). Najpoznatiji su rodovi: jela, bor, smreka, ari i cedar. Listovi su igliasti. Ari je jedina europska listopadna etinjaa. Jela ima plosnate igliaste listove s dvije bijele pruge s donje strane, na granicama poredane u dva reda, a eeri su uspravni. Smreku prepoznajemo po pravilnoj piramidalnoj kronji, otro igliastim listovima koji su u poprenom prerezu etverobridasti i poredani okolo itave granice, te po eerima koji vise prema dolje. Listovi bora su takoer igliasti ali su, najee po dva, smjeteni na kratkim ograncima. BOTANIKA, znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem biljnog svijeta.

22

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

BOTULIZAM, smrtno opasno trovanje otrovnim produktom koji lui bakterija Clostridium botulinum u loe konzerviranoj hrani ili mesu. BOWMANOVA AHURA, v. nefron. BRADIKARDIJA, stanje usporenog rada srca. Frekvencija pada ispod 60 otkucaja u minuti, manji je minutni volumen srca, pa tijelo pri poveanom optereenju ne dobiva dovoljne koliine krvi. BRADNJACI, v. malokolutiavci. BRAHIDAKTILIJA, nasljedni poremeaj izrazito kratih prstiju u ljudi. BRAKINA VODA, v. boata voda. BRAZDANJE, poetno razdoblje embrionalnog razvitka mnogih viestaninih ivotinja, npr. jeinaca, aba, u kojem se oploena jajna stanica, zigota dijeli brzim uzastopnim mitotikim diobama ime se broj novonastalih stanica poveava geometrijskom progresijom. Od jedne poetne oploene jajne stanice nastanu dvije stanice, od dvije stanice etiri, od etiri osam, od osam esnaest stanica itd. Tijekom brazdanja zametak najprije poprima izgled ploda duda (lat. morus) pa se taj oblik zametka naziva morula. Na kraju procesa brazdanja zametak ima oblik uplje kugle ispunjene tekuinom, a nazivamo ga blastula. BROGLIE, L. de, francuski fiziar koji je 1924 god. otkrio da estice koje se gibaju velikom brzinom imaju svojstvo vala. to je brzina gibanja estica vea, kraa je njihova valna duljina. Njegovo otkrie posebno je bilo vano za izgradnju elektronskog mikroskopa. BRONHIOLI, tanke cijevice, zavrni dijelovi sustava dunica (bronha) u pluima, v. dunik. Bronhioli zavravaju proirenim plunim mjehuriima ili alveolama.

BRONHITIS, upala sluznice glavnih dinih putova (bronha i bronhiola). Kod akutnog bronhitisa upala je uzrokovana najee virusima i bolest naee traje samo nekoliko dana. Kronini bronhitis uzrokovan je uestalim podraivanjem dinih putova ili infektom ili drugim irititavnim imbenicima (puenje, oneien zrak). Oznauje ga pretjerano luenje sluzi u bronhima, sluznice bronha i bronhiola odebljaju , a dine cijevi se zaepe od stalne produkcije sluzi. Kaalj i iskaljavanje kod kroninog bronhitisa traje najmanje tri mjeseca u godini i to dvije uzastopne godine. BROWN, R. (1773. 1858.), britanski znanstvenik koji je 1831. god. otkrio staninu jezgru. BRUSINA S. (1845.-1908), hrvatski zoolog, postavio temelje razvoju biologije u nas. Osniva Hrvatskog prirodoslovnog drutva. Posebno je prouavao recentne i izumrle mekuce. BRZINA SEDIMENTACIJE krvnih stanica ovisi o omjeru specifine teine krvnih stanica i specifinoj teini plazme. Normalna brzina sedimentacije je od 2 do 10 mm na sat. Poveanu sedimentaciju izazivaju upale i trudnoa, dok novoroenad imaju smanjenu. BUBREG, (ren), parni ljezdani organ koji izluuje mokrau. Lee ispod oita (dijafragme) s obiju strana kraljenice. Slui i za odravanje homeostaze. Kroz oba bubrega protjee u svakoj minuti oko 1200 mL krvi, odnosno oko 720 mL krvne plazme, a zadaa je bubrega regulirati i odravati stalnim koncentracijske odnose ione i vode u krvnoj plazmi. Bubrezima se izluuju i sve suvine i tetne tvari produkta metabolizma (ureja, bilirubin i drugi toksini). Bubrezi sudjeluju i u odravanju konstantnoga krvnoga tlaka, a posredno i u proizvodnji eritrocita, tako to lue hormon

23

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

eritropoetin koji stimulira kotanu modinu. Bubrezi su sastavljeni od vanjske kore i sri rasporeene u piramide. Osnovna jedinica grae je nefron, isp. BUBRENJE, fiziki proces; sposobnost krutih tvari da upijaju vodu i pritom poveavaju volumen. Neki biljni dijelovi (npr. sjemenke) ili itavi biljni organizmi (npr. liajevi) primaju vodu preteno ili iskljuivo bubrenjem. Bubrenjem stanice mogu samo ogranieno primati vodu jer su obavijene vrstom celuloznom stijenkom. Ulaenje vode poveava unutarnji tlak stanice, tzv. turgor. BUBRENI KAMENCI, poinju se razvijati iz sitne krute estice koja se istaloi u bubrenoj nakapnici uz koju se nakupljaju razliiti minerali, npr. spojevi kalcija, pa kamenac postaje sve vei. BULBILI, rasplodni pupovi koji nastaju u pazucu ili na rubu lista. Isp. vegetativno razmnoavanje.

CAM BILJKE (biljke s dnevnim kiselinskim ritmom), biljke koje nou primaju CO2 i ugrauju ga u organske kiseline, a danju ga otputaju i upotrebljavaju u Calvinovom ciklusu. CAM biljke su sukulentne biljke prilagoene ivotu na suhim stanitima (pui su danju zatvorene kako bi smanjile transpiraciju, nou otvorene), npr. kaktusi. CANIS LUPUS, struni latinski naziv za vuka. CARSTVO, najvia i najira jedinica u rasporeivanju ivih organizama. Neki biolozi razvrstavaju organizme u dva osnovna carstva: biljno i ivotinjsko, a neki prema suvremenijim shvaanjima u pet carstva: monera, protisti, gljive, biljke i ivotinje. Isp. filogenetski sustav. CELOM (sekundarna tjelesna upljina), oblik tjelesne upljine koja se razvija za vrijeme embrionalnog ivota, a obavijena je stanicama mezoderma. Celom postoji u razvijenih beskraljenjaka, npr. u bodljikaa, lankonoaca, kolutiavaca, djelomice i u mekuaca te u svih kraljenjaka (riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca). CELULOZA, kemijski spoj koji nastaje meusobnim spajanjem 8 do 12 tisua molekula eera (saharida) glukoze pa stoga spada u skupinu polisaharida. Opa formula celuloze je (C6H10O5)n. Izgrauje glavninu staninih stijenki biljnih stanica. CENTRIOLI, stanini organeli valjkastog oblika graeni od tankih proteinskih cjevica tzv. mikrotubula. Nalaze se u citoplazmi svih ivotinjskih stanica i nekih alga. Dolaze u paru, smjeteni jedan u odnosu na drugi pod pravim kutom izgraujui centrosom (isp.). Kao pojedinana valjkasta tjeleca vidljivi su tek elektronskim mikroskopom. CENTROMERA, v. privrsnica.

C
C 3 BILJKE, biljke u kojih prvi stabilni spoj koji nastaje u sekundarnim reakcijama fotosinteze (Calvinov ciklus) sadrava tri atoma ugljika. C 4 BILJKE, biljke u kojih sekundarne reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus), odnosno sinteze ugljikohidrata, poinju sa spojem koji ima etiri atoma ugljika. CALVIN, M., (ro. 1911.), ameriki biokemiar, otkrio puteve ugljika tijekom fotosinteze. Postigao rezultate koji su potvrdili rezultate Millera. CALVINOV CIKLUS, v. fotosinteza

24

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

CENTROSOM, stanini organel izgraen od dva centriola (isp.) Nalazi se u citoplazmi svih ivotinjskih stanica i stanica nekih alga. Ima vanu ulogu u procesu diobe stanice gdje sudjeluje u formiranju diobenog vretena. Pod svjetlosnim mikroskopom centrosom se vidi kao svijetlo zrnce. CERKARIJE, v. ovji metilj. CIJANOBAKTERIJE, v. modrozelene alge. CIJEPLJENJE, unaanje u organizam uzronika bolesti ili njihovih produkata koji su izgubili patogeninost (ne uzrokuju pojavu bolesti), ali su zadrali svoju antigeninost (sposobnost imunizacije). Obvezno cijepljenje se u Hrvatskoj provodi ve godinama protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, rubeole, dleje paralize i ospica. CIKAS, stara i razvojno primitivna golosjemenjaa. Svojim velikim perastim listovima slii palmi. Oplodnja se zbiva pokretnim mukim gametama, spermatozoidima. Podrijetlom je iz istone Azije. CIKLUS LIMUNSKE KISELINE, v. Krebsov ciklus. CIRKADIJSKI RITMOVI (lat circa = priblino, dies = dan), pravilni fizioloki ciklusi koji se ponavljaju u periodima od oko 24 sata. Prisutni u svih eukariota. Kod biljaka npr. periodino gibanje listova (danji i noni poloaj), pui i latica, aktivnost odreenih enzima, odvijanje procesa fotosinteze i disanja. CIRKUMNUTACIJA, pojava obavijanja mladih vitica oko podloge zbog nejednakog rasta gornje i donje strane vitica. CIROZA JETRE, bolest postupnog propadanja funkcionalnog tkiva jetre. Najei uzrok ciroze u razvijenim zamljama je alkoholizam. Javljaju se izostanak apetita,

gubitak teine, munina, povraanje, opa slabost, loa probava i nadutost. Kod osoba koje se ne mogu odrei alkohola, moe potpuno zatajiti funkcija jetre sa smrtnim ishodom. CISTEIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. CITOKINEZA, dioba stanine plazme koja uslijedi nakon diobe jezgre u mitozi i mejozi. CITOKININI, skupina biljnih hormona koji stimuliraju diobu stanica, odgaaju starenje, utjeu na diferencijaciju, djeluju na sazrijevanje kloroplasta i sudjeluju u kontroli apikalne dominacije. Sintetiziraju se u tkivima koja aktivno rastu kao to su vrkovi korijena, embriji i plodovi. CITOKROMI, bjelanevine koje sadravaju eljezo; dio transportnog lanca elektrona u mitohondrijima i kloroplastima. CITOLOGIJA, znanost koja prouava grau i funkciju stanice. Najvanije spoznaje s podruja citologije dobijene su upotrebom svjetlosnog i elektronskog mikroskopa. CITOLOKE METODE, znanstvene metode koje se primjenjuju u istraivanjima grae i funkcije stanica. To su: svjetlosna mikroskopija, elektronska mikroskopija, autoradiografija, kultura stanica i tkiva i dr. CITOPLAZMA, osnovna tekua faza stanice u kojoj se nalaze organeli. CITOPLAZMATSKO NASLJEIVANJE, nasljeivanje osobina koje su determinirane izvankromosomskim genima koji se nalaze u citoplazmatskim organelima kao to su mitohondriji i kloroplasti. CITOSKELET, sustav tankih proteinskih vlakana i cjevica u citoplazmi. On daje stanici mehaniku strukturu, omoguuje

25

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

joj da zadri svoj oblik, da ga mijenja, da se pomie itd. CITOSOL, osnovna vodena koloidna otopina stanice koja preostane nakon odvajanja organela centrifugiranjem. CITOSTATICI, lijekovi kemijske proizvodnje koji se koriste u lijeenju zloudnih bolesti (kemoterapiji). CITOZIN, organski spoj s duikom iz skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih kiselina.

NH2 N O C C N H
CORPUS ALBICANS, v. bijelo tijelo. CORPUS LUTEUM, v. uto tijelo. CRICK, F., (ro. 1916.), britanski fiziar koji je zajedno s amerikim biologom Watsonom 1953. god. opisao strukturu molekule DNA. CRIJEVNI NAMETNICI, nametnici koji mogu s hranom dospijeti u ovjekovo probavilo u obliku jaja ili liinke. Nametnici mogu biti oblii (Nematodes) i trakavice (Cestodes). U tankom crijevu, osobito djece, moe ivjeti nametnik obina ili djeja glista (Ascaris lumbricoides), isp. Uzrokuju slabokrvnost, povraanje, muninu i greve crijeva. Trakavice nastanjuju preteno tanko crijevo. Najee su govea (Taenia sagata) i svinjska (Taenia solium) trakavica, isp. CRNE BOGINJE, v. boginje. CROSSING OVER, v. krosingover.

CRVENE ALGE, sadre i druge boje osim klorofila, posebno crveni pigment, fikoeritrin. Te im boje omoguuju kromatsku adaptaciju. Odlikuju se posebnim oblikom razmnoavanja, spolnog gametama i nespolnog sporama pri emu su rasplodne stanice uvijek nepokretne, tj. bez bieva. To upuuje na srodnost s modrozelenim algama. Iz crvenih alga dobiva se agar, insekticid (zamjena za DDT), floridejski krob (produkt fotosinteze) itd. Crvene alge roda Lithothamnion taloe u svoje stijenke vapnenac pa je kao rezultat nagomilavanja u slojeve nastao litotamnijski vapnenac. CRVENE KRVNE STANICE, v. eritrociti i krvna tjeleca CRVOTOINE, biljke iz skupine papratnjaa. U crnogorinim umama raste prava crvotoina, a selagina ispod grmova u primorskim krajevima. Osim puzajuih stabljika imaju uspravne ogranke koji zavravaju eeriima sa sporangijima i sporama. Kod selagine u izmjeni generacija sudjeluju dvovrsne spore i dva razliita gametofita (muki i enski). CVAT, skupina cvjetova na zajednikoj cvjetnoj stapci. Po obliku razlikujemo: glavicu, grozd, klas, resu, titac i gronju itd. (v. shematski crte eih cvatova). Vrijeme cvatnje je produeno jer svi cvjetovi jednog cvata ne cvatu istovremeno. Oblik cvata esto karakterizira cijele porodice cvjetnica. CVIJET, generativni organ biljke kritosjemenjae. Sastoji se od cvjetne stapke, cvjetita, ocvijea, pranika i tuka. Cvijet se nalazi na zadebljanom kraju cvjetne stapke, cvjetitu. Ocvijee zatiuje tuak i pranike te primamljuje kukce opraivae. Moe biti razlueno u aku i vjeni. aka se najee sastoji od zelenih listova (lapovi) koji prvenstveno tite cvjetni pup. Listovi vjenia su latice. Ocvijee iji listovi izgledaju jednako zove se perigon,

C C

H H

26

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

a listovi tepala. Perigon i vjeni mogu biti razliito obojeni (ako se oprauju kukcima) ili neugledni ako se oprauju vjetrom. Cvjetovi su po izgledu viesimetrini ili jednosimetrini. Vjeni je mnogih cvjetova prostolatian, a drugih sulatian (od sraslih latica). U nekih kritosjemenjaa cvjetovi dolaze pojedinano, a u drugih su skupljeni u cvat. enski je dio cvijeta tuak, a muki su pranici. Cvjetovi mogu biti dvospolni (imaju i tuak i pranike) ili jednospolni (imaju ili tuak ili pranike). Biljke na kojima se razvijaju i enski i muki cvjetovi nazivaju se jednodomne biljke. Dvodomne su biljke one koje imaju samo muke ili samo enske cvjetove.

EMPRESI, porodica biljaka iz skupine etinjaa (golosjemenjae). To su stabla ili grmovi s igliastim ili ljuskavim listovima. Ovamo ubrajamo: empres, borovicu i tuju. eeri empresa i tuje su tvrdi, drvenasti i okruglasti. Borovica ima mesnate, sone eerie koje slie na bobu i zovu se pupuljice. ETINJAE, s nekoliko stotina vrsta najzastupljenija skupina golosjemenjaa. Drvenaste biljke, veina sadri smolu. Listovi su uglavnom tvrdi, igliasti ili ljuskavi; u pravilu vazdazeleni. Najee dolaze u okviru umske vegetacije sjeverne polutke, kao stabla (ponekad vrlo visoka) ili grmovi. Cvjetovi su jednospolni. Muki su u obliku resa, obino maleni i mekani, a sastoje se od pranikih listova s peludnicama (mikrosporangijima). enski cvjetovi sastoje se od plodnih (sjemenih) ljusaka sa "golim" sjemenim zamecima jer nisu zatvoreni unutar plodnice. Poslije oplodnje razvija se sjemenka, a enski eer postaje tvrd i drvenast. U hrvatskoj flori zastupljene su s oko dvadesetak vrsta unutar porodica: borovi, empresi i tise. Meu etinjae pripadaju i najstarija drvea na svijetu (mamutovci, do 4000 godina) te najvia stabla (sekvoje, vie od 80 m). ETKASTI KROMOSOMI (lump brush kromosomi, kromosomi s petljama), kromosomi specifinog izgleda koji se vide za vrijeme diobe stanice i to u profazi mejoze I u mnogih organizama, npr. jaju vodozemaca. S takvih kromosoma proteu se bono niti koje se ire u petlje, a graene su od DNA. IR DVANAESNIKA, duodenalni ulkus, ozlijeeno mjesto na sluznici dvanaesnika. Najei uzrok nastanka ira na dvanaesniku je djelovanje kloridne kiseline koja

6 5

Shematski crtei eih cvatova: 1-grozd, 2-sastavljeni grozd, 3-gronja, 4-klas, 5-sastavljeni klas, 6-klip, 7- titac, 8sastavljeni titac, 9-glavica

27

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

himusom prelazi iz eluca u duodenum. Javljaju se boli i grevi u trbunoj upljini. ir dvanaesnika ei je u puaa cigareta, kao i u osoba s pojaanim izluivanjem kiseline u elucu (hiperaciditet). IR ELUCA, peptiki ulkus, tee ozlijeeno mjesto u sluznici eluca. Uzroci su uglavnom isti kao oni koji dovode do gastritisa. Kod ira eluca javlja se tupa area bol u gornjem dijelu trbune upljine. U teim sluajevima moe nastati krvarenje iz ira. ISTA LINIJA, skup genetikih vrlo slinih jedinki koje su nastale samooplodnjom jednog roditeljskog organizma. Takvi se sluajevi pojavljuju gotovo iskljuivo u biljaka. LANKONOCI (Arthropoda), beskraljenjaci iz skupine malokolutiavaca. Najbrojnija ivotinjska skupina kojoj pripadaju: kljetari, rakovi i uzdunjaci (stonoge i kukci). Nastanjuju sva mogua stanita. Osnovno obiljeje su lankovite noge. Tijelo je pokriveno hitinskom kutikulom, esto pojaanom vapnencem, odnosno vanjskim kosturom ili egzoskeletom (npr. kod rakova). Kolutii su se stopili u (dvije ili tri) cjeline: glavu, prsa i zadak. ivani sustav je ljestviav. Najvanija osjetila su ticala i oi. Diu krgama i uzdunicama (trahejama). Optjecajni sustav je otvoren. Dini pigment je hemocijanin. Za izluivanje slue ticalne lijezde (preobraeni metanefridiji) ili Malpighijeve cjevice. Razdvojenog su spola. OVJEJA RIBICA, vodozemac iz skupine repaa. ivi u podzemnim vodama krkog podruja i poznati je na endem. Zbog stalnog boravka u mraku, koa joj je blijeda, a oi zakrljale. U stanitima s temperaturom ispod 15 oC raa ive mlade dok u toplijoj vodi odlae jaja. Imaju vanjske krge koje se zadre tijekom itava ivota, v. repai.

OVJEK, KROMOSOMSKA GARNITURA, svi kromosomi pojedine stanice ovjejeg organizma. U tjelesnim stanicama ovjeka ima 46 kromosoma (diploidan broj) od kojih su 44 autosomi (ne odreuju spol), a 2 spolni kromosomi. ene imaju 44 autosoma i 2 x spolna kromosoma, a mukarci 44 autosoma, 1 x i 1 y spolni kromosom. U gametama ili spolnim stanicama ovjeka nalaze se 23 kromosoma (haploidan broj) od ega su 22 autosoma i 1 spolni kromosom. Tako enske gamete ili jajne stanice sadre 22 autosoma i 1 x spolni kromosom, a muke gamete ili spermiji sadre 22 autosoma i 1 y spolni kromosom ili 22 autosoma i 1 x spolni kromosom. Broj kromosoma moe biti i nenormalan, tj. vei ili manji od navedenog to uzrokuje pojavu razliitih anomalija pa i smrti. Poznate su posljedice pogrenog broja spolnih kromosoma: individue sa samo 1 x spolnim kromosomom bez para (xo) su enske, ali nerazvijene i neplodne. Individue s xxy spolnim kromosomima su muke, ali neplodne i s neto enskih osobina. UAVCI, mladunci nekih vrsta ptica (npr. ptica pjevica, golubova, kukavica, sokolovki) koji se izlegu slijepi, bez perja i nesposobni za samostalni ivot. Njih roditelji moraju hraniti sve dok ne napuste gnijezdo. UPAVO KORIJENJE, v. korijen.

D
DALEKOVIDNOST (hipermetropija, hiperopija), poremeaj vida u kojem je ona jabuica prekratka. Pri akomodaciji lee, slika pada iza mrenice, te je neotra. Da-

28

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

lekovidnost se ispravlja konveksnim leama (pozitivna dioptrija). DALTONIZAM, v. sljepoa na boje. DANIELLI, J.F. i DAVSON, H.A. znanstvenici koji su 1936. god. predloili model membrane prema kojem se dvosloj lipida nalazi izmeu dva sloja bjelanevina. DARWIN, Ch., (1809. 1882.), engleski prirodoslovac, utemeljitelj selekcijske teorije evolucije. DAVSON, H.A., v. Danielli, J.F. DADEVNJACI, v. repai. DDT, diklor-difenil-trikloretan, insekticid. DEBELO CRIJEVO, cjevasti organ probavnog sustava, nastavak tankog crijeva, dugako je 1,5 do 2 metra. Dijeli se na poetni dio ili slijepo crijevo (caecum) na kojem se nalazi crvuljak (apendix), zatim na kolon (colon) i zavrava zavrnim crijevom (rectum) i marom (anus). Stijenke debelog crijeva graene su poput stijenki tankog crijeva, ali bez crijevnih resica i s manje ljezdanih stanica. Aktivnost debelog crijeva sastoji se od primanja himusa iz tankog crijeva, luenja sluzi, reapsorpcije vode i minerala, te bakterijskog truljenja ostataka neprobavljene hrane, inaktiviranje tetnih produkata probave (indol, fenol, skatol), sinteze vitamina, formiranje i nakupljanje stolice (feces), te refleksnog i kontroliranog pranjenja crijeva (defekacija). DECIDUA STANICE, stanice vanjskog sloja sluznice maternice koje sadre hranjive tvari potrebne za razvitak zametka u ranim stadijima embrionalnog razvitka. DELECIJA, mutacija nastala gubitkom dijela kromosoma. DEM, v. vrsta. DEMEREC, M., (1895. 1966.), hrvatski genetiar, koji se rodiou SAD, zasluan za industrijsku proizvodnju antibiotika.

DEMOGRAFIJA, znanost o kretanju broja stanovnika na Zemlji. DENDRITI, v. ivana stanica. DENITRIFIKACIJA, proces kojim se amonijak (koji nije pretvoren u nitrate procesom nitrifikacije) cijepa na slobodni duik i vodik, te oba plina odlaze u zrak (atmosferu). Proces se odvija djelovanjem bakterija, naroito nekih anaerobnih, npr.u muljevitom i u vodom natopljenom tlu. DENITRIFIKACIJA, v. nitrifikacija. DEOKSIRIBOZA, v. dezoksiriboza. DEOKSIGENIRANA KRV (reducirana krv), krv koja transportira ugljikov dioksid prema pluima. Ugljikov dioksid se transportira na tri naina: mala koliina je otopljena u krvnoj plazmi, dio je vezan na globinski dio molekule hemoglobina kao karbaminohemoglobin, a najvea koliina se prenosi u obliku karbonatne kiseline. DEPLAZMOLIZA, pojava poveavanja obujma vakuole te potiskivanje protoplasta prema staninoj stijenci. Kada je stanica u hipotononoj otopini, voda ulazi u stanicu i vakuolu, tj. mjesto nie koncentracije vode. Suprotan proces je plazmoliza. DEZOKSIRIBONUKLEINSKA KISELINA, v. DNA. DEZOKSIRIBOZA, kemijski spoj iz skupine monosaharida (jednostavnih eera) pentoza ope formule C5H10O4, a strukturne:
HOCH2 H H O H OH

OH

Izgrauje nukleotide dezoksiribonukleinske kiseline (DNA).

29

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

DIFERENCIJACIJA STANICA, proces usvajanja raznolikosti meu identinim stanicama, odnosno proces kada se od istih poetnih stanica postupno razvijaju razliite vrste stanica (po obliku, funkciji i molekulskom sastavu) koje se tako specijaliziraju za tono odreenu funkciju u sloenom biljnom i ivotinjskom organizmu. Tako, u biljaka iz meristemskih (embrionalnih) stanica nastaju stanice epiderma, korijenove dlaice, sitaste stanice, stanice zapornice itd., a u ivotinja diferencijacijom nastaju epitelne, ivane, kotane, krvne i druge stanice. DIFERENCIJALNA AKTIVNOST GENA, pojava aktivnosti samo male specifine skupine gena u nekoj stanici. Naime, svaka od diferenciranih stanica ima u sebi aktivnu samo malu, ali razliitu skupinu gena koja odreuje njezinu specifinu grau i funkciju. Ova pojava tumai na koji nain stanice koje u sebi imaju iste gene mogu biti po svom obliku i funkciji potpuno razliite. Epitelna, miina, ivana i druge diferencirane stanice nose iste gene kao i stanica (zigota) od koje su nastale mitotikim diobama. DIFERENCIJALNA KRVNA SLIKA (DKS), sastav razliitih vrsta leukocita u krvi. Isp. leukociti. DIFUZIJA, proces gibanja estica neke tvari iz podruja njihove vee koncentracije u podruje manje koncentracije do izjednaavanja koncentracije. DIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM, jedna od vrsta krianja (isp.) u kojem se prati nasljeivanje dvaju svojstava. Za svako svojstvo postoje dominantni i recesivni aleli. Dominantni dolaze uvijek do izraaja u fenotipu, a recesivni samo ponekad (u sluaju homozigotnosti). U prikazima krianja poetna roditeljska (parentalna) generacija oznauje se uvijek s P, a generacije potomaka (filijal-

ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli pojedinih svojstava oznauju se slovima i to dominantni velikim slovima, a recesivni malim, npr. za jedno svojstvo A i a, a za drugo svojstvo B i b. Primjer: Dihibridno krianje pjegavog crnog i jednobojnog smeeg goveda gdje su aleli za crnu boju i za jednobojnost dominantni, a jedinke u oba svojstva homozigotne (isp.). U ovom sluaju u P generaciji stvaraju se dvije vrste gameta, Ab i aB, a sve jedinke F1 generacije su crne i jednobojne (AaBb) jer se geni za vrstu i raspored boje nasljeuju nezavisno jedan o drugome. U F1 generaciji stvaraju se 4 vrste gameta (AB, Ab, aB, ab), a njihovim meusobnim krianjem u F2 generaciji (tablini prikaz) nastaje 4 razliita fenotipa u omjeru 9:3:3:1. Dobivamo 9 crnih i jednobojnih jedinki, 3 crne i pjegave jedinke, 3 smee i jednobojne jedinke i 1 jedinka potpuno novog fenotipa, smee pjegavo govedo. U F3 generaciji, unato velikom broju gameta, broj fenotipova se ne poveava. (v. shemu u Dodatku 1) DIJABETES, v. eerna bolest. DIJAFIZA, v. kost. DIJALIZA, postupak razdvajanja tvari kada molekule jedne otopljene tvari iz podruja vee koncentracije prelaze u podruje manje koncentracije kroz polupropusnu membranu kroz koju ne mogu proi molekule druge tvari. Njezinu praktinu primjenu nalazimo pri lijeenju tekih bubrenih bolesnika kojima se kroz umjetne probirne membrane u hemodijalizatoru (umjetni bubreg) iz krvi izdvajaju samo relativno male molekule tetne uree. DIJASTOLA, razdoblje kada je srce u relaksiranom stanju pa se klijetke pune krvlju.

30

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

DIJASTOLIKI TLAK, tlak koji preostaje nakon prolaska sistolikog tlaka (isp.) kroz arterije. DIJATOMEJSKA ZEMLJA, v. kremenjaice. DIKTIOSOMI (gr. diktyion mrea i soma tijelo), sastavni dijelovi Golgijeva tijela. Graeni su od plosnatih upljina (Golgijevih cisterni) naslaganih jedna iznad druge, a odvojenih membranama. Promjer im je oko 1 m. Na rubovima su upljine proirene i od njih se odvajaju Golgijevi mjehurii obavijeni membranom. DIOBENO VRETENO, organizirani niz mikrotubula (sitnih proteinskih cjevica) koje svaraju centrioli za vrijeme diobe stanice (mitoze, mejoze). Njegova je uloga da vee kromosome i omogui njihovo razdvajanje i kretanje prema suprotnim polovima stanice. DIPLOIDNA GENERACIJA, v. haploidna generacija. DIPLOIDNE STANICE, stanice koje imaju dvostruki broj ili diploidan broj (2n) kromosoma. Kromosomi u takvim stanicama smjeteni su u homologne parove gdje je svaki lan para nasljeen od jednog roditelja. Diploidne stanice su sve tjelesne stanice onih organizama koji su nastali od dvaju roditelja oplodnjom. Takve stanice dijele se mitozom odnosno staninom diobom koja omoguuje stvaranje novih stanica s jednakim, konstantnim brojem kromosoma koji je karakteristian za svaku vrstu. DIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA (dvostruki broj kromosoma), se javlja u stanicama biljaka i ivotinja i to tako da kromosomi uvijek dolaze u parovima, tzv. homolognim parovima. Jedan lan para podrijetlom od oca, a drugi lan para od majke, npr. tjelesne stanice ovjeka imaju

23 para, tj. 46 kromosoma, 23 od oca, 23 od majke (2n=46, n=23); stanice vinske muice imaju 8 kromosoma (2n=8, n=4), psa 78 (2n=78, n=39), konja 60 (2n=60, n=30), impanze 48 (2n=48, n=24), kukuruza 20 (2n=20, n=10), rajice 24 (2n=24, n=12), kruke 34 (2n=34, n=17) itd. DIPLOKOKI, v. bakterije. DISAHARIDI, v. ugljikohidrati. DISANJE (respiracija), Postoje dva oblika disanja, stanino i vanjsko disanje. Stanino disanje (bioloka oksidacija) je proces koji se odvija u biljnim i ivotinjskim stanicama, a u kojem se organski spojevi, uz prisutnost enzima disanja, postupno oksidiraju do ugljik(IV) oksida (ugljikovog dioksida) i vode pri emu se oslobaa velika koliina energije. 56 % energije se oslobodi u obliku topline, 46 % se pohranjuje u molekulama ATP-a. Energija osloboena staninim disanjem koristi se za sve ivotne aktivnosti stanice. Najei i najvaniji organski spojevi koji su

Stanino aerobno disanje

31

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

izvori energije u stanici su ugljikohidrati, zatim masti, a u manjoj mjeri i proteini. Disanje moemo grubo predoiti kemijskom jednadbom:

C6H12O6 + 6O2 6CO2 + 6H2O + + energija


Stanino disanje je vrlo sloen proces koji se u veine organizama moe podijeliti na anaerobnu i aerobnu fazu. Anaerobnu fazu disanja ini glikoliza, a aerobnu fazu Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline i oksidativna fosforilacija. Vanjsko disanje je proces izmjene plinova (O2 i CO2) izmeu vanjske sredine, zraka ili vode, i organizma. Ovaj oblik disanja odvija se u razliitim organima za disanje, npr. pluima, krgama, koi itd. DINI (respiratorni) SUSTAV, zajedno s krvoilnim omoguuje svim stanicama tijela izmjenu plinova, dobivanje potrebnih koliina kisika i odstranjivanje ugljikova dioksida. Sastoji se od gornjih dinih putova (nosa, drijela i grkljana) i donjih dinih putova (dunika, dunica i plua). DIURETICI, sredstva koja ubrzavaju i poveavaju odstranjivanje mokraom vika vode iz tijela. Smanjujui volumen vode u krvi, snizuju krvni tlak. Diuretici inhibiraju luenje antidiuretskog hormona (ADH), isp. DIUREZA, poveano luenje vode tj. odstranjivanje vika vode iz tijela mokrenjem. DIURNALNE IVOTINJE, v. dnevne ivotinje. DIVERGENTNA EVOLUCIJA (ravasta, specijacija u uem smislu rijei), evolucijski razvoj koji vodi k nastajanju nekoliko novih vrsta u kojih su populacije prostorno odvojene jedna od druge. U svakoj odvojenoj populaciji moe se dogaati sukcesivna evolucija.

DIZENTERIJA (srdobolja, gria) je crijevna zarazna bolest praena proljevom (dijarea) i bolovima u trbunoj upljini s inkubacijom 2 do 7 dana. Najei uzronik je bacil roda Shigellae koji napada sluznicu debelog crijeva. Ako je dizenterija uzrokovana amebama tada govorimo o amebnoj dizenteriji. DJEJA GLISTA, nametnik u crijevu ovjeka. Pripada obliima, skupina oblenjaci, isp. Anaerobionti su. Tijelo je duine i do 50 cm. Razdvojenog su spola. Tijelo mujaka je manje i zavinuto na stranjem dijelu. Rasplodni su im organi neparni cjevasti sjemenik i sjemenovod. enke imaju parne cjevaste jajnike, jajovode i plodnice (maternica ili uterus) i oplodnja je unutarnja. Oploena jaja enka izbacuje u crijevo domadara. ovjek se zarazi prljavim rukama te jedui neoprano voe i povre. DJEJA PARALIZA (polio, poliomyelitis, poliomijelitis), zarazna bolest koju uzrokuje ivotinjski (animalni) virus, poliovirus koji napada sredinji ivani sustav i izaziva klijenut (paralizu) udova. DJEVIANSKI ZALISTAK, v. himen. DLAKE, ronate tvorevine koe koje pokrivaju tijelo sisavaca i tite ih od gubitka topline. Veina sisavaca ima pokrivne dlake ili osje koje su vre i vee, a ispod su manje i slabije dlake tzv. malje. Dlake su graene od dlanog korijena sastavljenog od dlanog struka i dlane glavice. Uloene su u dlane mjeie t.j. uvrate pousmine u usminu. Svaka dlaka ima svoj dlani mii tako da se sisavci mogu nakostrijeiti. Dlake mogu biti preobraene u vrste etine (kod npr. svinje) ili u bodlje (kod npr. jea i dikobraza). DNA (DNK, dezoksiribonukleinska kiselina), organska makromolekula koja se nalazi u jezgri stanice, u mitohondrijima i

32

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

plastidima. DNA se sastoji od dva polinukleotidna lanca koji su nastali povezivanjem velikog broja nukleotida kao osnovnih graevnih jedinica nukleinskih kiselina. Svaki nukleotid DNA graen je od triju vrsta molekula: eera dezoksiriboze, fosfata i jedne purinske baze (adenin ili gvanin) ili pirimidinske baze (timin ili citozin). Nukleotidi u jednom lancu meusobno se veu tako da se fosfat jednog vee sa eerom drugog nukleotida, a dva polinukleotidna lanca se veu meusobno preko duinih baza vodikovim vezama. Purinska baza jednog lanca uvijek se vee s odgovarajuom pirimidinskom bazom drugog lanca. Polinukleotidni lanci su spiralno zavijeni oko zamiljene sredinje osi tako da molekula DNA izgleda poput dvostruke zavojnice (heliksa) iji je promjer 2 nm. DNA je jedina organska molekula koja ima sposobnost umnoavanja ili replikacije i to na taj nain da od jedne ishodine molekule DNA nastanu dvije potpuno jednake molekule. Nain umnoavanja DNA zovemo polukonzervativno udvostruavanje, zbog toga to je u sastavu novonastalih molekula DNA jedan lanac stari, odnosno potjee od ishodine molekule, a drugi lanac je novoizgraen i to prema kalupu starog.
p
HN H O H N N H 2COH N

nositelj nasljeivanja, a odgovorna je i za sintezu proteina. DNEVNE (diurnalne) IVOTINJE (diurna, lat. dies = dan), ivotinje koje su danju aktivne. To je veina ivotinja, npr. veina kukaca, ptica i sisavaca. DNEVNO NEUTRALNE BILJKE, biljke na ije cvjetanje ne utjee fotoperiod (npr. krastavac i kukuruz). DNK, v. DNA DOJENJE, izluivanje mlijeka iz ljezdanih stanica dojke kao reakcija na podraaj djeteta pri sisanju. Hormoni koji omoguuju dojenje su prolaktin i oksitocin. Prolaktin se izluuje u velikim koliinama u adenohipofizi (prednjem renju hipofize) kao reakcija na smanjenu koliinu estrogena i progesterona u krvi majke, a koja se smanjuje zbog gubitka posteljice nakon roenja djeteta. Pri sisanju dijete podrauje osjetilna tjeleca u bradavici dojke i ti podraaji dolaze do hipotalamusa koji lui specifine neurohormone koji pak neurohipofizu potiu na luenje oksitocina. Oksitocin u dojkama uzrokuje stezanje mjehuria punih mlijeka i potiskivanje mlijeka u kanalie dojki do bradavica. U prvih nekoliko mjeseci dojenja obino izostaje menstrualni ciklus. DOMINANTNE VRSTE u biocenozi, vrste koje prevladavaju brojnou ili biomasom. Te su vrste najbolje prilagoene uvjetima biotopa, kao npr. hrast u hrastovoj umi. DOMINANTNO SVOJSTVO (prevladavajue svojstvo), svojstvo koje u nasljeivanju uvijek dolazi do izraaja. U literaturi, dominantna svojstva se oznaavaju velikim slovima. DORMANCIJA (stanje mirovanja), razdoblje u kojem je rast biljaka ili nekih

D
p

CN
O H

G
N

D
p

O H N H H NH N

C H3

TN
O

A
N

D
p

D = dezoksiriboza, C = citozin, G = gvanin, T = timin, A = adenin, P = fosfatni ostatak

DNA je jedna od najvanijih staninih makromolekula jer izgrauje gene te je

33

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

njezinih dijelova privremeno prekinut ili jako usporen. Razlikujemo nametnutu ili prisilnu dormanciju (izravno ovisi o nepovoljnim okolinim uvjetima) i priroenu ili endogenu dormanciju (uzroci su u samoj sjemenci ili pupu; npr.stvaranje zimskih pupova). DOWNOV SINDROM (mongolizam), poremeaj izazvan trisomijom (na 21. kromosomu tri kopije kromosoma). DRIFT (genska snaga, genska sluajnost), jedna od pokretakih sila evolucije. To je pojava kada neki mutirani recesivni gen u populaciji moe doi do izraaja u potomstvu ili se moe izgubiti ne pojavivi se vie u potomstvu. Genska snaga uestala je pojava u malim populacijama. DRIOPITEKUS (Dryopithecus), umskog pramajmuna iji su ostaci na vie mjesta u Europi, Aziji i Predstavlja ishodinu skupinu za ovjekolikih majmuna (impanza, orangutana). oblik naeni Africi. razvoj gorila,

ili Mullerova cijev koja u enke preuzima ulogu jajovoda, a kod mujaka zakrlja. DUCTUS DEFERENS, v.sjemenovod. DUODENUM, v. dvanaesnik. DUINE BAKTERIJE, v. duikove bakterije. DUINE BAZE, organski duikovi spojevi koji sudjeluju prvenstveno u izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i ATP-a. Postoje purinske (adenin i gvanin) i pirimidinske (timin, citozin, uracil) duine baze. DUIKOVE (duine, nitrificirajue) BAKTERIJE, fiksatori atmosferskog duika. Razliite autotrofne kemosintetske bakterije koje ive slobodno u tlu. (Azotobacter) ili u simbiozi s viim biljkama. U korijenskim gomoljiima mahunarki nalaze se simbiotske bakterije roda Rhizobium. Bakterije uzimaju duik iz zraka i pretvaraju ga u amonijeve ili nitratne spojeve koje biljke mogu koristiti za izgradnju svojih aminokiselina, proteina i nukleinskih kiselina. Imaju i sposobnost pretvaranja amonijaka, koji nastaje raspadanjem uginulih organizama, do nitrata. DUNICA, v. uzdunice. DUNIK (trachea), cijev koja je u u ovjeka duga oko 12 cm, a u stijenci ima hrskavine prstenove. Grana se u lijevu i desnu dunicu (bronhi) koje ulaze u lijevo odnosno desno pluno krilo. Dunice se u pluima granaju u bronhiole koje zavravaju plunim mjehuriima. DVANAESNIK (duodenum), poetni dio tankog crijeva, isp. U njega se ulijevaju izvodni kanali jetre i guterae kojima se u crijevo dovode u i guterain sok. DVOBONA (bilateralna) SIMETRIJA, simetrija kod koje se tijelo moe podijeliti jednom ravninom na lijevu i desnu po-

DROSOPHILA MELANOGASTER, v. vinska muica. DRUGA MEJOTIKA DIOBA, v. mejoza II. DRUGI BUBREG (prabubreg ili mezonefros), parni organ tamnocrvene boje, slui za izluivanje kod riba i vodozemaca. Kod riba je smjeten uz kraljenicu iznad plivaeg mjehura, a kod vodozemaca na lenoj strani stranjeg dijela tjelesne upljine. Klupka krvnih kapilara (glomeruli) se sputaju u lijevke koje zovemo Bowmanova ahura. Predbubrena cijev (v. prvi bubreg) se podijeli po duini u dvije. Jedna od njih postaje prabubrena ili Wolfova cijev, koja u mujaka slui kao mokraovod i sjemenovod, a u enke samo kao mokraovod. Druga ostaje predbubrena

34

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

lovicu. Bilateralno simetrine ivotinje su pokretne. DVODIHALICE, stara skupina riba (iz devona), ivi fosili. Pripadaju skupini nosnoprolaznica, isp. Plivai se mjehur razvio u plua, kao prilagodba na suna razdoblja. Dvodihalice inae diu krgama. Poznate su vrste: afrika, australska i junoamerika dvodihalica. DVODOMNE BILJKE, v. cvijet. DVOIMENO NAZIVLJE, v. binomna nomenklatura. DVOJNA DIOBA, oblik nespolnog razmnoavanja u kojem se matina jedinka dijeli na dva dijela pri emu ona sama nestaje kao jedinka. Dvojnom diobom se razmnoavaju uglavnom jednostanini organizmi: neke jednostanine alge, neke vrste bakterija i mnoge praivotinje. DVOJNO NAZIVLJE, v. binomna nomenklatura. DVOSPOLAC (hermafrodit), kod ivotinja organizam koji ima i muke i enske spolne lijezde (sjemenike i jajnike) u kojima se proizvode spermiji i jaja. esta pojava kod bezkraljenjaka, npr. spuve, plonjaka, nekih pueva i kolutiavaca. DVOSTRUKA DIOBA, v. dvojna dioba. DVOSTRUKA MEMBRANA, graena od vanjske i unutarnje membrane, a imaju je jezgra, mitohondriji i plastidi. DVOSTRUKI BROJ KROMOSOMA, v. diploidni broj kromosoma. DVOSTRUKI KROMOSOMI, graeni su od dvije kromatide. DVOSUPNICE, razred kritosjemenjaa. Najee porodice i njihovi predstavnici: abnjaci, rue, bukve, breze i lijeske, krstaice, lepirnjae, titarke, usnae i glavoike.

Osobine dvosupnica Dvije supke u sjemenci; Embrio centralno (u sredini) smjeten u sjemenci; ile u stabljici smjetene u krugu; ile otvorene, tj. s kambijem; Imaju sekundarni rast u debljinu; Nervatura lista perasta ili dlanasta, meu ograncima ila meusobno mreasto povezane ilice; Ocvijee razlueno u aku i vijeni; Ocvijee i pranici veinom s 4 ili 5 lanova u krugu.

E
EGZOCITOZA, proces u kojem se estice izbacuju iz stanice u meustanini prostor, tj. oblik masovnog transporta tvari kroz membranu stanice pomou membranskih mjehuria koji se stapaju sa staninom membranom. Suprotan proces je endocitoza. EGZOKONJUGANTI, v. konjugacija. EGZOSKELET, v. kostur. EHINOKOK, v. pasja trakavica. EIGEN, M. postavio genetiku hipotezu o izgledu i funkcioniranju prvih organizama (praorganizama) na Zemlji. EJAKULACIJA, refleksno izbacivanje sperme za vrijeme mukareva orgazma. EKOFIZIOLOGIJA, znanost koja prouava djelovanje razliitih ekolokih imbenika na funkciju stanica, tkiva, organa i organskih sustava. EKOLOGIJA (gr. oikos = dom, stanite, logos = rije, govor), znanost koja prouava odnose ivih bia i okolia; znanost o

35

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

proizvodnji i raspodjeli organske tvari u prirodi te o gustoi naselja biljnih i ivotinjskih vrsta. EKOLOKA NIA, obiljeava mjesto i ulogu jedne vrste u ivotnoj zajednici. Nia nekog ivog organizma odreena je imbenicima kao to su stanite, hrana i temperatura. Iako dvije vrste mogu dijeliti isto stanite, one nikada ne dijele istu niu. EKOLOKA VALENCIJA, je razmak izmeu donje i gornje granice vrijednosti nekog ekolokog imbenika (temperatura, svjetlo, voda itd) u okviru kojega je mogu ivot organizma; razliita je za svaki imbenik i za svaku vrstu, v. ekoloki maksimum, ekoloki optimum i ekoloki minimum. EKOLOKI IMBENICI, v. abiotiki imbenici i biotiki imbenici. EKOLOKI MAKSIMUM, najvei intenzitet nekog imbenika koji moe neki organizam podnijeti, v. ekoloka valencija. EKOLOKI MINIMUM, najmanji intenzitet nekog imbenika koji mora postojati da organizam ivi, v. ekoloka valencija. Poznato je Liebigovo pravilo ekolokog minimuma koje upozorava da je ograniavajui imbenik onaj koji je najmanje zastupljen u stanitu, tj. ona tvar kojom organizam najmanje raspolae. EKOLOKI OPTIMUM, optimalna vrijednost djelovanja nekog imbenika na organizam, v. ekoloka valencija. EKOSUSTAV, sustav biolokih, kemijskih i fizikih zbivanja koji obuhvaa biotop i biocenozu. Produktivnost ekosustava izraava se proizvodnjom organskog ugljika. Od kopnenih ekosustava najproduktivnija je uma, a od slatkovodnih jezero s tvrdom vodom.

EKOTIP, nasljedno izmijenjen oblik neke biljke ili ivotinje uslijed prilagodbe na specifinost okolia, npr. poljski mi. EKOTOKSIKOLOGIJA, znanost koja prouava posredni ili neposredni uinak stranih tvari (ksenobiotika) na prirodu, na sve ivue organizme i njihovu organizaciju, odnos prema neivoj tvari, meuodnose i odnos prema ovjeku. EKSKRECIJA, izluivanje (bubrezima ili kroz kou) nekorisnih i tetnih tvari. EKSPERIMENT (pokus), promatranje pojave koja se ispituje po tono odreenim uvjetima koji dozvoljavaju da se prati tijek pojave te da se ona svaki put uz ponavljanje istih uvjeta ponovo izazove. EKSTRACELULARNA (izvanstanina) PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju u probavnoj upljini mnogostaninih ivotinja. Npr. to je gastrovaskularna upljina kod arnjaka, isp. EKTODERM, vanjski zametni sloj stanica gastrule iz kojega se razvijaju kod kraljenjaka ivani sustav i osjetila, epitelno tkivo i njegovi derivati. EKTOPLAZMA, vanjski, periferni dio protoplazme. ELEKTRINI POTENCIJAL, nastaje na razini receptora direktnim podraivanjem, odnosno na razini sinapse podraivanjem idueg neurona neurohormonima. Stanica se depolarizira kada u nju difundiraju ioni natrija kroz otvorene ionske kanale. Potencijal stanice se sa 90 mV promijeni na +50 mV. Promijenjeni elektrini potencijal receptora prenosi se dalje dendritom u tijelo neurona, a odatle aksonom do zavrnih noica. Ubrzo nakon depolarizacije nastupa brza repolarizacija tj. stanica se vraa sa +50 mV ponovno na 90 mV. Repolarizacija stanice ostvaruje se izbacivanjem kalija i natrija iz stanice u

36

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

okolinu uz utroak energije procesom tzv. Na/K pumpe, isp. neurohormoni. ELEKTROENCEFALOGRAFIJA (EEG), snimanje modanih valova. Ploaste elektrode, koje se postave na odreena mjesta na glavi, biljee modanu (elektrinu) aktivnost kore velikog mozga. Postupak je znaajan za otkrivanje ivanih i duevnih bolesti. ELEKTROENCEFALOGRAM (EEG), grafiki prikaz modanih valova. Mijenja se ovisno o aktivnosti pojedinih podruja mozga, jer se s aktivnou mijenja i ukupna koliina elektrinih potencijala podraenih neurona. ELEKTRO-KARDIOGRAM (EKG), krivulja elektrinih potencijala sranog miia, a biljee se elektrokardiografom. Normalan EKG sastoji se od: P-vala, koji pokazuje mjerenje depolarizacije pretklijetki, QRS - kompleks koji pokazuje mjerenje depolarizacije klijetki i repolarizacije pretklijetki, te T-vala koji pokazuje rezultat mjerenja klijetki za vrijeme njihove repolarizacije. ELEKTRONSKI MIKROSKOP, v. mikroskop. ELEMENTARNI SASTAV govori od kojih se kemijskih elemenata sastoji neto. U ljudskom tijelu vie je od 70 kemijskih elemenata. Najvie je kisika i to oko 60 %, zatim ugljika oko 20 %, vodika oko 10 %, duika oko 4 % i razliitih minerala oko 6 %. Makroelementi izgrauju oko 99 % teine naeg tijela; to su kisik, ugljik, vodik, kalcij, duik i kalij. Mikroelementi izgrauju preostalih 1 %; to su fosfor, magnezij, sumpor, klor, natrij, eljezo, mangan i aluminij. Ultramikroelemenata ili oligoelemenata ima samo u tragovima; to su npr. titan, cink, selen, rutenij, radij itd. ELEMENTI, v. Dodatak 3.

EM, v. endoplazmatska mreica. EMBOLUS, v. tromboza. EMBRIJ (zametak), biljni, ivotinjski i ovjeji organizam u ranim stadijima razvitka nakon oplodnje. U ovjeka, embrijem se naziva organizam star do dva mjeseca trudnoe. EMBRIO, v. klica. EMBRIOGENEZA (gr. embryon = zametak, klica, genesis = postanak, razvitak), proces diferencijacije stanica u razliita tkiva i organe. Kod biljaka zapoinje inekvalnom (asimetrinom) diobom zigote kojom nastaju bazalna i vrna stanica. Daljnjim diobama tih stanica razvija se embrio (klica). EMBRIOLOGIJA, znanost o razvoju ivih bia iz oploene jajne stanice. EMBRIONALNE OVOJNICE, posebne strukture koje imaju vanu ulogu u zatiti i prehrani zametka, a razvijaju se tijekom embrionalnog razvitka razvijenijih ivotinja i ovjeka. Embrionalne ovojnice u ovjeka su: korion, amnion (vodenjak), umanjana vrea, alantois i placenta (posteljica). EMBRIONALNI RAZVITAK, razvoj zametaka veine ivotinjskih organizama. Stadiji embrionalnog razvitka su najprije brazdanje i gastrulacija, a zatim organogeneza i histogeneza. EMBRIOBLAST, skupina embrionalnih stanica sisavaca koja se nalazi u unutarnjosti blastociste. Iz njega e se gastrulacijom razviti zametni listii, ektoderm, endoderm i mezoderm, a iz njih daljnjim razvojem pojedini organi i organski sustavi. EMFIZEM PLUA, bolest dinog sustava u kojoj dolazi do oteenja i smanjenja broja alveola u pluima. Tijelo dobiva

37

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

sve manje kisika, a CO2 zaostaje u tijelu (plave usne). ENDEM, biljna i ivotinjska vrsta koja je rasprostranjena samo na nekom uem podruju ili arealu. esti su endemi na udaljenim otocima, u peinama i sl. Neki nai otoci (npr. Brusnik, Jabuka i Palagrua) imaju endemine vrste guterica. Iz podzemlja naeg kra poznati su endemi vodozemac ovjeja ribica i pijavica iz Lukine jame na Velebitu. ENDOCITOZA, unoenje tvari u stanicu uvrtanjem stanine membrane oko njih. Obzirom na veliinu estica tvari razlikujemo unoenje sitnih estica, pinocitozu i unoenje krupnih estica, fagocitozu. Kada hrana ue u stanicu ili tijelo npr. praivotinje, stvori se hranidbeni mjehuri ili probavna vakuola koja se spoji s lizosomima. ENDODERM, unutarnji zametni sloj stanica gastrule iz kojega se razvijaju kod kraljenjaka probavilo i probavne lijezde, plua, krge te drugi unutarnji organi. ENDODERMA, sloj stanica koji odvaja vanjski dio korijena od provodnih elemenata ksilema u sredinjem cilindru korijena. Stanice endoderme aktivno izluuju vodu i tvari u provodne ile i tako se stvara korijenov tlak. ENDOKRINE INTERSTICIJSKE STANICE (Leydigove stanice), su specijalizirane stanice sjemenika koje lee izmeu sjemenih kanalia, a lue hormon testosteron. ENDOKRINE LIJEZDE (lijezde s unutarnjim izluivanjem), lijezde koje svoje produkte (hormone) izluuju u krv. Endokrine lijezde u ovjeka su hipofiza, epifiza, titna lijezda, nuztitne lijezde, prsna lijezda (timus), nadbubrene lijezde, spolne lijezde (sjemenici i jajnici) te

guteraa koja ima osim endokrine i egzokrinu ulogu, izluivanje probavnih enzima u poetni dio tankog crijeva. ENDOPLAZMA, sredinji, unutarnji dio protoplazme. ENDOPLAZMATSKA MREICA (endoplazmatski retikulum, EM, ER), sustav kanalia omeenih membranom koji proima citoplazmu eukariotskih stanica. Omoguuje transport tvari izmeu stanice i okolia te povezuje staninu membranu s ovojnicom jezgre. EM koja sadri ribosome je hrapava, a bez ribosoma glatka. Hrapava EM ima vanu ulogu u sintezi proteina, npr. sinteza inzulina, sinteza antitjela itd. Glatka EM se nadovezuje na hrapavu i u njoj nastaju proizvodi neproteinske prirode, npr. steroidni hormoni. ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM, v. endoplazmatska mreica. ENDOSIMBIOZA, nain zajednikog ivota kada jedan organizam ivi u drugome. U toj zajednici oba organizma imaju korist. U brojnim vrstama bezbojnih biaa ive modrozelene alge koje obavljaju ulogu kloroplasta (fotosinteza). Tada alge koriste neke produkte metabolizma biaa, a biai produkte fotosinteze. ENDOSKELET, v. kostur. ENDOSPERM, hranjivo stanije koje slui prehrani klice (embrija) prilikom klijanja sjemenke. Nastaje spajanjem spermalne stanice sa sekundarnom jezgrom embrionske vree. ENERGIDA, tvorevina koja se sastoji od jezgre i pripadajue citoplazme kojom ta jezgra upravlja. ENZIMI (fermenti, biokatalizatori), organski spojevi (proteini, polipeptidi) koji upravljaju kemijskim reakcijama organizma kvalitativno i kvantitativno, a pri tom

38

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

se sami ne mijenjaju. Za djelovanje veine enzima napovoljniji pH je 7. EON, vremensko razdoblje od milijardu godina. EOZINOFILNI leukociti LEUKOCITI, v.

EPIDEMIJA, naglo proirenje neke zarazne bolesti u nekom kraju pri emu u ogranienom vremenu oboli vei broj stanovnika. Najee su epidemije uzrokovane bakterijama i virusima. EPIDERMA, kono stanije, koa, pokoica, pousmina, pokrovno tkivo na njenim dijelovima biljke (listu, mladojj stabljici). EPIDIDYMIS, v. pasjemenik. EPIFIT (gr.epi = na, kod; phyton = biljka), biljka koja ivi na drugoj biljci, ali ne kao nametnik; npr. mnogi liaji, tropske orhideje i paprati u kronji tropskih uma. EPIFIZA, v. kost. EPIFIZA, lijezda s unutarnjim izluivanjem smjetena sa stranje strane izmeu velikog i malog mozga. Izluuje melatonin, hormon koji sudjeluje u pigmentaciji. EPITELNO TKIVO (pokrovno tkivo), pokriva tijelo i unutarnje organe ivotinja; lui potrebne sekrete iz ljezdanih epitelnih stanica. Odgovara epidermi biljaka. ER, v. endoplazmatska mreica. EREKCIJA, kod mukaraca nabreknue i ukruenje spolnog uda, isp. Erekciju nadziru dva erekcijska sredita u lenoj modini. Jedno je autonomno sredite, a drugo je pod nadzorom sredita u mozgu. ERGOT, v. raova gljivica. ERITROCITI (crvene krvne stanice), najbrojnije krvne stanice (u litri krvi mukaraca ih ima oko 4.4 do 5.81012, a u ena

3.8 do 4.91012. Zreli eritrociti su jedine ive stanice u ovjeka koje nemaju jezgru. Najvaniji im je sastojak hemoglobin koji se sintetizira u kotanoj sri u stanicama prethodnicama eritrocita koje jo imaju jezgru. Razlikujemo fetalni (HbF) i adultni (HbA) hemoglobin koji se meusobno razlikuju po sastavu polipeptidnih lanaca globina to za posljedicu ima da fetalni hemoglobin ima veu sposobnost vezivanja kisika kod niih koncentracija kisika od adultnog hemoglobina. Temeljna im je uloga prijenos kisika i ugljikovog dioksida izmeu plunih alveola i tkiva. Prosjean ivotni vijek zdravog eritrocita u krvi je oko 4 mjeseca nakon ega se razgrauju najveim dijelom u slezeni. Razgradnjom hemoglobina nastaje uti pigment bilirubin koji se izluuje iz krvi i iz jetre putem ui u crijevo gdje se uz pomo bakterijskih enzima pretvara u smei sterkobilin B i uti urobilin B. Odatle smea boja stolice i uta boja mokrae. Isp. krvna tjeleca. ERITROPOETIN, hormon koji stimulira razvoj i sazrijevanje eritrocita u kotanoj modini. Izluuju ga bubrezi pri smanjenoj koncentraciji kisika u organizmu to se npr. javlja kao posljedica smanjene koncentracije kisika u atmosferi na velikim visinama. EROZIJA, razarako djelovanje voda na tlo. ESCHERICHIA COLI (eerihija), bakterija iz sastava crijevne flore ovjeka, ali moe uzrokovati infekcije mokranog sustava i proljeve u male djece. Ulaskom u krv izaziva sepsu, meningitis i druga oboljenja. Koristi se u genetikom inenjerstvu, npr. za proizvodnju inzulina. ESTROGENI, enski spolni hormoni koje lue jajnici. Po kemijskom sastavu su steroidi kao i ostali spolni hormoni. Utjeu

39

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

na rast i razvoj enskih spolnih organa kao primarnih spolnih znaajki. Utjeu i na formiranje niza sekundarnih spolnih znaajki, npr. razvoj dojki, rast i razvoj kostiju, odlaganje masnih tvari u potkonom sloju, raspored dlaka i drugo. Reguliraju zbivanja u menstrualnom ciklusu. Tako 28. dana smanjena koliina estrogena uzrokuje ljutenje odebljale sluznice maternice. Takoer su odgovorni za normalan tijek trudnoe i poroda. EERIHIJA, v. Escherichia coli. ETILEN, jedini plinoviti biljni hormon. Stimulira sazrijevanje plodova, inhibira rast te potie otpadanje listova i proces starenja. Stvara se u veini biljnih organa. EUCITI, v. eukariotske stanice. EUGLENA (Euglena viridis), bia vretenastog tijela bez vrste stijenke. Ima plastide, kloroplaste, crvenu onu pjegu i kontraktilnu vakuolu (tipino za ivotinje). Produkt fotosinteze je polisaharid paramilum. Kada nema svjetla, euglena uzima organsku hranu. Zato se euglena moe smatrati biljkom, ali pokatkad i ivotinjom. EUKARIOTI, svi jednostanini ili viestanini organizmi ije je tijelo graeno od eukariotskih stanica, a to su sve ivotinje i biljke osim bakterija i modrozelenih algi (cijanobakterija). Neki eukarioti imaju i bieve za pokretanje. Stanice eukariota dijele se mitozom. EUKARIOTSKE STANICE (gr. eu = pravi, krayon = jezgra) ili euciti, stanice koje sadre jezgru obavijenu membranom i u citoplazmi ostale stanine organele obavijene membranom. Stanini organeli eukariotskih stanica su jezgra, mitohondriji, endoplazmatska mreica, centrosom, vakuole, lizosomi, Golgijevo tijelo i plastidi (kod biljaka). Eukariotske stanice sadr-

e i manje stanine strukture, npr. kromosome, jezgrice, ribosome, centriole (kod ivotinja) koji nisu obavijeni membranom te ih ne smatramo organelima u uem smislu. Eukariotske stanice su vee i sloenije od prokariotskih stanica i imaju sposobnost izgradnje viestaninog organizma. Najvanije razlike stanica Prokariotska nema oblikovanu jezgru, nego nukleoid jedan kromosom dioba cjepanjem nema staninih organela stanina stijenka sadri murein Eukariotska ima potpuno oblikovanu jezgru vie kromosoma dioba mitozom ima stanine organele (mitohondrije, kloroplaste itd.) stanina stijenka sadri celulozu

EUTROFIKACIJA, v. eutrofizacija. EUTROFIZACIJA (eutrofikacija), poveanje primarne organske proizvodnje u vodenim ekosustavima nakon obogaivanja vode hranjivim tvarima koje potiu razvoj alga i vieg vodenog bilja. Postoje dva oblika eutrofizacije: prirodni i antropogeni (uzrokovan djelovanjem ovjeka). EVOLUCIJA (bioloka evolucija), postupni povijesni razvoj najjednostavnijih oblika ivog svijeta k sve sloenijim, savrenijim i raznolikijim oblicima na Zemlji. Grana biologije koja prouava taj razvoj zove se znanost o evoluciji. Biolokoj evoluciji je prethodila kemijska evolucija odnosno postanak i razvoj organskih spojeva na Zemlji.

40

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

F
FAGOCITI, stanice sa sposobnou fagocitoze (isp.) u koje spadaju neutrofilni leukociti, monociti i tkivni makrofagi. FAGOCITOZA (gr. fagein = jesti, gutati, kytos = upljina), sposobnost stanica, npr. neutrofila da prodiru i, uz pomo lizosoma, razgrauju mikroorganizme i estice slinih veliina. Takoer i nain uzimanja hrane u praivotinja, oblik endocitoze, isp. FAGOSOMI, v. neutrofilni leukociti. FAUNA, skup svih ivotinjskih vrsta nekog odreenog podruja. FAZNI MIKROSKOP, v. mikroskop. FENILALANILSERIN, dipeptid, tj. kemijski spoj nastao vezivanjem dviju aminokiselina: fenilalanina i serina. FENILALANIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. FENOLOKE POJAVE, periodike sezonske promjene organizama, npr. vrijeme listanja, cvatnje, padanja lia u bilja, selidba ivotinja i dr. FENOTIP, genetiki izraz kojim se oznaava zbroj morfolokih i fiziolokih svojstava nekog organizma. On je ovisan o nasljednim faktorima ili genima (genotipu), ali i o djelovanju okolia. U nasljeivanju dominantnih i recesivnih svojstava, organizmi razliitih genotipova (homozigoti, heterozigoti) mogu imati jednak fenotip. Tako, npr. kod dihibridnog krianja s dominacijom jedinke razliitih genotipova: AABB, AABb, AaBB, AaBb imaju isti fenotip, dominantni su za oba svojstva, A i B. FERMENTACIJA (vrenje), proces u kojem se anaerobno (bez prisutnosti kisika)

razgrauju organski spojevi pri emu se oslobaa dio energije, a dio ostaje u produktima. Produkti vrenja su obino alkoholi i organske kiseline. Vrenja uzrokuju razliiti mikroorganizmi (bakterije, gljvice) i na taj nain dolaze do energije koja je potrebna za njihove ivotne aktivnosti. Prema konanim produktima vrenja razlikujemo: alkoholno, mlijeno i octeno. FERMENTI, v. enzimi. FETALNA ERITROBLASTOZA, (hemolitika bolest novoroenadi), bolest koja se pojavljuje u trudnoi u djece koja su Rh+, a imaju Rh- majku. Tijekom prve trudnoe u djeteta nema znakova fetalne eritroblastoze jer se u krvi majke nije stvorila vea koliina anti-Rh aglutinina koji bi uzrokovali razaranje (hemolizu) djetetovih eritrocita. Meutim, pri svakoj narednoj trudnoi, kada ista Rh- majka nosi ponovo Rh+ dijete, stvara se vea koliina antiRh aglutinina pa se u djeteta pojavljuju simptomi bolesti. Kotana sr djeteta nastoji nadoknaditi razorene eritrocite pa intenzivno stvara i u krv otputa nezrele eritrocite (eritroblaste) koji po funkciji ne mogu u potpunosti zamijeniti eritrocite. Posljedica hemolize eritrocita je anemija (slabokrvnost), a osim toga u djeteta se javlja i utilo koe jer se hemoglobin iz raspadnutih eritrocita pretvara u une boje koje su ute. FETALNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti. FETUS (plod), zametak ovjeka starosti od dva mjeseca pa do roenja. FIBRINOGEN, bjelanevina u krvi koja je jedan od sudionika u zgruavanju krvi. FIKSACIJA DUIKA, proces kojim neki prokarionti prevode atmosferski duik u amonijeve ili nitratne spojeve iskoristive za biljku, v. duikove bakterije. FIKSIZAM, shvaanje da su vrste nepromijenjive.

41

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

FILAMENT, v. pranik. FILETIKA EVOLUCIJA, v. sukcesivna evolucija. FILOGENETSKA SISTEMATIKA, (rodbinsko sustavoslovlje), razvrstavanje ivih bia u filogenetski (prirodni) sustav. FILOGENETSKI (prirodni) SUSTAV ukazuje na srodstvene odnose izmeu pojedinih razvojnih skupina ivih bia i unutar njih. Unutar sustava iva bia se svrstavaju u sustavske (sistematske) jedinice. Temeljna sustavska jedinica je vrsta, a obuhvaa usko srodne organizme, tj. takve organizme koji se meusobno mogu spolno razmnoavati. Prva sloenija sustavska jedinica je rod, a obuhvaa srodne vrste. Srodni rodovi obuhvaeni su jednom porodicom. Daljnje temeljne jedinice su red i razred. Jo sloeniji je odjeljak/koljeno te najsloenija temeljna sustavska jedinica carstvo. Odjeljak i koljeno su jednake sloenosti s tim da se naziv odjeljak uobiajeno rabi kada se govori o biljkama, a koljeno kada se radi o ivotinjama. Osim temeljnih sustavskih jedinica neki autori rabe i druge, npr. potkoljeno, nadcarstvo itd. Isp. taksonomija. FILOGENETSKI NIZOVI, v. razvojni nizovi. FILOGENIJA (gr. fylon = pleme, rod, koljeno, vrsta, genesis = postanak), znanstveno podruje biologije koje se bavi prouavanjem podrijetla organizama na Zemlji i njihovim razvrstavanjem u rodoslovno stablo. FILOKADIJE, preobraeni, proireni dijelovi stabljike u obliku listova koji preuzimaju ulogu fotosinteze. FITOCELULA, biljna stanica, v. stanica. FITOCENOLOGIJA, v. fitocenoza.

FITOCENOLOGIJA, znanost o biljnim zajednicama, isp. fitocenoza. FITOCENOZA (gr. fyton = biljka, koine = zajednica), prirodna biljna zajednica u kojoj zajedno ive odreene biljke na odreenom stanitu. Ovu biljnu komponentu biocenoze prouava znanost fitocenologija. FITOCID, otrovni kojima se unitavaju nepoeljne biljke. FITOFAGI, drugi naziv za biljojede. FITOKROMI, specifini biljni fotoreceptori; po sastavu su bjelanevine. To su pigmenti koji maksimalno apsorbiraju u crvenom i tamnocrvenom dijelu spektra. Potiu brojne reakcije biljaka na svjetlost. Nalaze se u plazmi stanica listova u vrlo malim koliinama. Fitokrom postoji u aktivnom i inaktivnom obliku. to je dan dulji stvara se vie aktivnog fitokroma pod utjecajem bijele i crvene svjetlosti. FITOPLANKTON, v. plankton. FIZIOLOGIJA, znanost koja prouava ivotne procese ivih bia. FIZIOLOKA HIPOTEZA, hipoteza iji je zastupnik ruski biokemiar A. J. Oparin, a tumai postanak prvih organizama (praorganizama) na Zemlji. Prema toj hipotezi praorganizam je mogao izgledati poput nekog sloenijeg koacervata koji je imao sposobnost jednostavne izmjene tvari i samoobnavljanja. Koacervati su koloidne kapljice s opnama, a nastaju otapanjem nekih organskih spojeva u vodi uz dodatak razliitih soli. FIZIOLOKA OTOPINA, posebna otopina razliitih soli i glukoze. Postoje razliite fizioloke otopine, ali u osnovi su to izotonine otopine koje imaju sastav slian sastavu tjelesnih tekuina pojedinog organizma. Npr. fizioloka otopina NaCl koja

42

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

se koristi za infuziju sadri 0.9 % NaCl (0.15 mola po litri otopine) te je izotonina (iste koncentracije) prema eritrocitima. Eritrociti u takvoj otopini ostaju neoteeni. FLEMING, A. (1881. 1955.), britanski mikrobiolog, 1929. god. otkrio penicilin, prvi antibiotik. FLOEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka koja slui za provoenje asimilata (produkata fotosinteze) od listova prema ostalim dijelovima biljke. Floem je graen od sitastih cijevi i stanica pratilica, a u drvenastih biljaka redovito se nalazi u kori. Isp. provodno stanije. FLORA, skup svih biljnih vrsta nekog odreenog podruja, npr. flora nekog otoka, planine, drave i sl. FLORIGEN, hormon cvjetanja. Sintetizira se u listovima u povoljnim uvjetima i prenosi se u vegetacijske vrkove gdje potie cvjetanje. Struktura florigena jo nije poznata. FLORISTIKA , znanost o flori, isp. FLUID, unutarnja elja ili potreba za promjenom odreenih karakteristika (po Lamarcku). FLUORESCENIJSKI MIKROSKOP, v. mikroskop. FOLIKUL STIMULIRAJUI HORMON, v. FSH. FOSFATNA KISELINA (fosforna kiselina), kemijski spoj empirijske formule H3PO4. Njeni kiselinski ostaci izgrauju izuzetno vane spojeve, npr. nukleinske kiseline i ATP.

FOSFOLIPIDI, organski spojevi iz grupe lipida koji sadre fosfatnu skupinu (ostatak fosfatne kiseline). Graeni su od trovalentnog alkohola glicerola na kojem su esterski vezane dvije vie masne kiseline, a preko tree OH skupine vezana je fosfatna kiselina. Preko fosfatne skupine vezan je obino neki aminoalkohol. Imaju vanu strukturnu ulogu u stanici jer se nalaze u sastavu svih membrana stanice. FOSFORNA KISELINA, v. fosfatna kiselina. FOSILI (okamine, lat. fossus = iskopan), ostaci biljnih i ivotinjskih organizama iz davnih razdoblja Zemljine prolosti. Fosili nastaju: okamenjivanjem, pougljenjivanjem ili konzerviranjem. Vaan su paleontoloki dokaz evolucije. FOSILIZACIJA, proces nastajanja fosila, isp. FOSILNI OVJEK, v. Homo sapiens. FOSILNI PRIJELAZNI OBLICI, v. prijelazni oblici. FOTOBIOLOKO PODRUJE, dio spektra Sunevog zraenja; svjetlost valnih duljina koje odgovaraju vidljivom dijelu spektra (380-760 nm). Osim fotosinteze, valne duljine ovog dijela spektra uzrokuju i fototropizme, fototaksije i fotomorfogeneze (promjene oblika djelovanjem svjetlosti). FOTOMORFOGENEZA, promjena oblika kod biljaka koje se dogaaju pod utjecajem svjetlosti. Kontrolirane su specifinim fotoreceptorima, fitokromima. FOTONASTIJA, v. nastije. FOTOPERIOD (relativna duljina dana i noi), glavni okolini imbenik pomou kojeg biljke odreuju godinje doba, v. fotoperiodizam.

O HO P OH OH

43

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

FOTOPERIODIZAM, pravilna izmjena dana i noi. Biljke reagiraju razliitim fiziolokim procesima na duljinu dana tj trajanje dnevnog svjetla (npr. poetak cvjetanja, otpadanje listova u jesen). FOTORECEPTORI, vidne stanice, tapii i unjii, v. mrenica. FOTORESPIRACIJA, metaboliki put kojim se smanjuje uinak fotosinteze: troi se kisik, otputa CO2 i ne nastaje ATP. Obino se zbiva za toplih, vedrih i suhih dana kada su pui zatvorene a koncentracija kisika u listu via od koncentracije CO2. FOTOSINTETSKA FOSFORILACIJA proces sinteze ATP-a uz pomo svjetlosne energije Sunca koji se odvija za vrijeme transporta elektrona u kloroplastima.

FOTOSINTEZA (asimilacija CO2), proces koji se odvija u kloroplastima biljnih stanica u kojem biljka iz anorganskh spojeva (vode i CO2) izgrauje ugljikohidrate i druge organske spojeve koristei svjetlosnu energiju Sunca. Fotosintezu moemo predoiti jednadbom:

6CO2 + 12H2O + svjetlosna energija C6H12O6 + 6O2 + H2O


Fotosinteza se sastoji od dva stadija: 1. svjetlosne (primarne) reakcije koje se zbivaju u tilakoidnim membranama kloroplasta u kojima se Suneva energija pretvara u kemijsku energiju (ATP i NADPH) i oslobaa kisik i 2. reakcije u tami (sekundarne reakcije ili Calvinov ciklus) koje se zbivaju u stromi kloroplasta u kojima se reducira ugljikov dioksid i sintetiziraju ugljikohidrati. FOTOSISTEM, fotosintetska jedinica koja je smjetena u tilakoidnoj membrani kloroplasta. Sastoji se od antenskog kompleksa, reakcijskog sredita klorofila a i primarnog akceptora elektrona. FOTOTAKSIJE, v. taksija. FOTOTROPIZAM, gibanje biljke rastom tj. savijanje organa prema izvoru svjetlosti (pozitivni fototropizam). Pojavu uzrokuje auksin (hormon rasta) koji djelovanjem svjetlosti prelazi u zasjenjenu stranu klice ili stabljike gdje uzrokuje pojaan rast. Korijen pokazuje negativni fototropizam jer raste u suprotnom smjeru od izvora svjetlosti. FOX, S. ameriki znanstvenik koji je u svojim pokusima dobio mikrosfere, okrugla tjeleca proteinskog sastava slina jednostavnim ivim stanicama ime je pridonio razumijevaju razvoja ivog svijeta na Zemlji.

Shema fotosinteze

44

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

FREON, sintetizirani spoj iz skupine spojeva klorfluorugljika koji se rabi kao potisni plin, a unitava ozonsku ovojnicu. FRUKTOZA (voni eer), organski spoj, jednostavni eer ili monosaharid. Najslai je od svih eera. Dolazi u vou, medu i kao sastavni dio nekih sloenih eera ili oligosaharida, npr. saharoze. Njezina empirijska formula ista je kao i formula monosaharida glukoze i galaktoze (C6H12O6) iz skupine aldoheksoza (eera sa est atoma ugljika i aldehidnom funkcionalnom skupinom) dok ona spada u ketoheksoze (eere sa est atoma ugljika i keto funkcionalnom skupinom). Fruktoza se u organizmu lako prevodi u glukozu. FSH (folikul stimulirajui hormon, hormon stimulacije folikula), hormon iz skupine gonadotropnih hormona koje lui prednji reanj hipofize (adenohipofiza). U ene stimulira rast folikula jajnika, a u mukarca spermatogenezu. FUNGICID, v. biocid.

GAMETOFIT, spolna generacija u biljaka koja sadri muke i enske rasplodne organe. Tijekom evolucije biljnog svijeta dolo je do redukcije gametofita u odnosu na nespolnu generaciju (sporofit). Isp. haploidna generacija. GAMETOGENEZA, stvaranje mukih i enskih spolnih stanica (gameta); zajedniki naziv za spermatogenezu i oogenezu. Odvija se u spolnim lijezdama mukaraca (sjemenici) i ena (jajnici) pod djelovanjem istih gonadotropnih hormona: FSH i LH. GANGLIJ, nakupina ivanih stanica. GARIG, zajednica niskog bilja koje nastaje sjeom vazdazelene ikare. GASTRIN, probavni hormon. Lue ga eluane ljezdane stanice podraene hranom u elucu. Apsorbira se u krv i krvlju se prenosi do oblonih stanica. Gastrin potie i glavne stanice eluanih lijezda da lue pepsinogen. GASTRITIS, upala eluane sluznice, najee uzrokovana agresivnim djelovanjem estokih alkoholnih pia, puenjem, konzumiranjem jako zainjene hrane ili djelovanjem nekih lijekova (npr. acetilsalicilna kiselina). Gastritis prate napadaji boli eluca, jaka munina, katkad i povraanje. GASTROENTERITIS (pokvareni eludac, crijevna gripa) je opi naziv za manju infekciju eluca i tankoga crijeva praenu muninom, bolovima (grevima) u trbuhu, povraanjem i/ili proljevom to obino traje 1 do 2 dana. Najei je uzronik virus koji se lako prenosi dodirom, a ne samo hranom ili piem. GASTRULA, v. gastrulacija. GASTRULACIJA, druga etapa embrionalnog razvitka mnogih viestaninih ivotinja u kojoj dolazi do gibanja embrional-

G
G0- FAZA, v. interfaza. G1-FAZA, v. interfaza. G2- FAZA, v. interfaza. GAMETANGIOGAMIJA, spajanje cijelih spolnih organa prilikom razmnoavanja. GAMETE, spolne rasplodne stanice. U ovjeka enska gameta je jajna stanica koja nastaje u jajnicima (ovariji), a muke gamete su spermiji koji nastaju u sjemenicima (testisi).

45

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

nih stanica u unutarnjost zametka, pri emu nastaju zametni listii. Tako, npr. gastrulacija u vodozemaca zapoinje gibanjem stanica blastoderma, a u sisavaca gibanjem stanica embrioblasta. Oblik zametka koji nastaje kao rezultat gastrulacije sastoji se od tri zametna listia (ektoderm, endoderm, mezoderm) i zovemo ga gastrula. U daljnjem tijeku embrionalnog razvitka iz zametnih listia postupno e se diferencirati organi i tkiva (organogeneza i histogeneza). GEL - stanje, gui, skrutnuti oblik koloidnih otopina. GEMULA, v. spuve. GEN CB (CB = colour-blindness, sljepoa za boje, daltonizam), gen koji se nalazi u spolnom x-kromosomu. Ako su mukarci nositelji takvog gena ne mogu razlikovati boje, npr. crvenu od zelene. U ena se sljepoa za boje pojavljuje samo ako se tako promijenjeni geni nalaze u oba x-kromosoma. Ako se takav gen nalazi samo u jednom od x-kromosoma, ene su normalnog vida ali su prijenosnici tog gena na potomstvo. GEN DALTONIZMA, v. gen CB. GEN SLJEPOE ZA BOJE, v. gen CB. GEN, materijalna osnova ili imbenik nekog nasljednog svojstva, dio molekule DNA koji djeluje kao odreena funkcionalna jedinica. Jedan gen ne mora uvijek biti odgovoran samo za jedno svojstvo nego moe biti odgovoran i za vie njih. Vrijedi i obrnuto, vie gena mogu biti odgovorni za samo jedno svojstvo. U diploidnim stanicama (isp.) geni za ista svojstva nalaze se na homolognim kromosomima. GENERATIVNI ORGANI, organi koji slue isljuivo za razmnoavanje.

GENETIKA IFRA, v. genetika uputa. GENETIKA UPUTA (genetika ifra), uputa, informacija o rasporedu duinih baza u molekulama DNA, odnosno informacija o naravi pojedinih gena. Tablica 1. Genetika uputa, slijed triju nukleotida u mRNA, kodon. Kratice imaju znaenje: Tyr - tirozin U - uracil His - histidin C - citozin Gln - glutamin A - adenin Asn - aspargin G - gvanin Lys - lizin Phe - fenilalanin Asp - asparginska Leu - leucin kiselina Ile - izoleucin Glu - glutaminska Met - metionin kiselina Val - valin Cys - cistein Ser - serin Trp - triptofan Pro - prolin Arg - arginin Thr - treonin Gly - glicin Ala - alanin Mjesto u kodonu II. III. U C A G Phe Ser Tyr Cys U Phe Ser Tyr Cys C Leu Ser stop stop A Leu Ser stop Trp G Leu Pro His Arg U Leu Pro His Arg C Leu Pro Gln Arg A Leu Pro Gln Arg G Ile Thr Asn Ser U Ile Thr Asn Ser C Ile Thr Lys Arg A Met Thr Lys Arg G Val Ala Asp Gly U Val Ala Asp Gly C Val Ala Glu Gly A Val Ala Glu Gly G

I.

46

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

Tri nukleotida (duine baze) koje nazivamo trojka ili triplet ine osnovu takve upute, a svaka trojka prepisana s DNA na mRNA naziva se kodon ili kod. Svaki kodon odgovara pojedinoj aminokiselini (vidi tablicu 1.) te na taj nain DNA preko mRNA odreuje ugradnju pojedinih aminokiselina u specifinu vrstu proteina. Na primjer, ifra AUG znai ugradnju aminokiseline metionina u polipeptidni lanac i to je ujedno ifra za poetak polipeptidnog lanca. Genetike upute UUU i UUC znae ugradnju aminokiseline fenilalanina itd. Genetike ifre UAA, UAG i UGA znae kraj polipeptidnog lanca jer ne odreuju ugradnju niti jedne od aminokiselina (nonsense code). Vano je naglasiti da isti kodon (triplet) kodira istu aminokiselinu bez obzira da li se to dogaa kod virusa, bakterija, biljki ili pak ovjeka. Genetika uputa otkrivena je pokusima s genetikim materijalom crijevne bakterije eerihije (Escherichia coli). GENETIKE KARTE (kromosomske karte), karte koje prikazuju smjetaj i meusobnu udaljenost gena u kromosomima. Postoje dvije vrste genetskih karti: 1. crossing-over genetske karte koje su izraene samo na temelju postotaka izmjena dijelova homolognih kromosoma (crossing-overa) izmeu odreenih gena koji su vrlo blizu jedan drugoga; 2. citogenetske (citoloke) karte kod kojih je raspored gena utvren genetikim i citolokim istraivanjima. Genetske karte su izraene za mnoge vrste biljaka (jeam, kukuruz, rajica itd.) i ivotinja (kuni, koko itd.), a djelomice i za ovjeka. Pojam genetska karta potjee iz znanstvenog rada amerikog genetiara T. H. Morgana. GENETIKI KOD, v. genetika uputa.

GENETIKO INENJERSTVO, postupci prenoenja odreenih gena iz jedne vrste organizama u drugi. Genetikim se inenjerstvom umjetno stvaraju hibridne molekule DNA kakvih do sada nije bilo u prirodi. U podruje genetikog inenjerstva ubrajamo i kloniranje, tj. uzimanje pojedinih stanica iz nekog organizma i stvaranje potpune kopije tog organizma te jo neke druge sline metode. GENETIKA (znanost o nasljeivanju), znanost koja prouava pojave i uzroke meusobne slinosti i nasljeivanja svojstava u ivih bia. GENOFOND, cjelokupni kompleks gena koji neka populacija sadrava u nekom vremenu. GENOM, haploidna garnitura kromosoma koja se nalazi u gametama. GENOTIP, genetiki izraz kojim se oznauje ukupna materijalna osnova nasljea odnosno zbroj svih nasljednih faktora ili gena koji odreuju nasljedna svojstva nekog organizma. Nain oznaavanja genotipova prikazan je u primjerima monohibridnog i dihibridnog krianja s dominacijom. GENSKA SLUAJNOST, v. drift. GENSKA SNAGA, v. drift. GENSKA UESTALOST, relativni omjeri alela gena prisutnih u populaciji. GENSKO STRUJANJE, prijenos gena izmeu populacija uz pomo kretanja gameta, jedinki ili skupine jedinki iz jedne populacije u drugu. GEOLOKA DOBA, v. dodatak 5. GEOTAKSIJA, v. taksija. GEOTROPIZAM, v. tropizmi

47

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

GERIJATRIJA, medicinska struka koja se bavi lijeenjem i spreavanjem starakih bolesti. GERMINATIVNI EPITEL (zametni epitel), vrsta epitelnog tkiva sastavljenog od zametnih stanica iz kojih se u mukaraca razvijaju spermiji, a u ena jajne stanice. U mukaraca se germinativni epitel nalazi u sjemenicima, a u ena u jajnicima. GERONTOLOGIJA, znanost o biolokim procesima starenja, fizikim i psihikim svojstvima ostarjelih organizama te sociolokim problemima starijih ljudi. GIBERELINI (giberelinske kiseline), skupina biljnih hormona koji stimuliraju rast stabljike i listova, prekidaju dormanciju i potiu klijanje sjemenki. U sjemenkama itarica giberelini stimuliraju stvaranje enzima (-amilaze) koji razgrauju priuvni krob. Sintetiziraju se u mladim listovima i korijenju te u embrijima. GIBERELINSKE KISELINE, v. giberelini. GIGANTIZAM, prekomjeran rast svih dijelova tijela zbog poveane razine hormona rasta u krvi koje lui hipofiza. Javlja se u razvojno doba. GIGANTSKI KROMOSOMI, v. gorostasni kromosomi. GINKO, "ivi fosil", stara i razvojno primitivna vrsta golosjemenjaa; ima lepezaste listove s viliastom nervaturom; muke su gamete jo s bievima, pokretni spermatozoidi. Sjemeni su zameci, kasnije sjemenke, okruglasti i po dva na zajednikom drku. Stablo je snano, visoko i razgranato. esto se sadi u gradovima jer dobro podnosi oneieni zrak. Prirodno raste u istonoj Aziji. GLATKO MIINO TKIVO, vrsta miinog tkiva kojega izgrauju stanice vre-

tenastog oblika s jezgrom u sredini. Dolazi u sastavu unutarnjih organa, npr. probavnih, mokranih i spolnih. Svojim stezanjem omoguuje njihovu funkciju. Rad glatkog miinog tkiva nije pod utjecajem nae volje ve njime upravlja autonomni ili vegetativni ivani sustav. GLAVOIKE, skupina najrazvijenijih dvosupnica. Obuhvaa zeljaste biljke s glaviastim cvatovima koji slie velikim cvjetovima. Cvjetovi su s cjevastim ili jeziastim vjeniem. Plod je roka, najee s papusom kao prilagodba na rasprostranjivanje vjetrom. Meu glavoikama su mnoge biljke koje se uzgajaju kao povre: salata i artioka, ljekovite su kamilica, podbjel i pelin, a poznate su livadne biljke maslaak, tratinica i ivanica. Navedene su biljke samo neke od oko 11000 poznatih vrsta. Glavoike su najbrojnija porodica dvosupnica. GLAVONOCI, pripadaju skupini mekuaca, isp. Svi su morski organizmi i grabeljivci: hobotnice, sipe, lignje i indijska laica koja jedina ima vanjsku kuicu. Stopalo je pretvoreno u krakove (8 ili 10) i lijevak koji vodi u platenu upljinu u kojoj se nalaze krge. Pokreu se izbacivanjem vode kroz lijevak. U ahuri u glavi je "mozak" (nakupina svih ivanih ganglija). Oi su im dobro razvijene. Imaju trenicu. Uz probavilo imaju vreicu s crnilom koje sadri tamni pigment melanin. Spolovi su razdvojeni. Spermiji su nepokretni, a oplodnja unutarnja. GLICIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. GLIJA-STANICE, mrea potpornih i pomonih stanica ivanog tkiva koje se nalazi oko ivanih stanica, dendrita i aksona. Zadravaju sposobnost dijeljenja kroz cijeli ivot. Uloga tih stanica je da tite ivane stanice, izoliraju ivana

48

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

vlakna i kontroliraju izvanstanini prostor, odravajui sastav iona stalnim. GLIKOGEN, kemijski spoj, ugljikohidrat iz skupine polisaharida ili sloenih eera. Sastoji se od nekoliko stotina kemijski vezanih molekula glukoze. Kemijska formula spoja glikogena je (C6H10O5)n. Slui kao priuvna tvar tj. kao zaliha energije u stanicama viih ivotinja i ovjeka. Najvie se sintetizira i pohranjuje u jetri i miinom tkivu u obliku glikogenskih zrnaca. Prema potrebi razgrauje se u glukozu koja putem krvi dolazi do svih stanica gdje se koristi kao izvor energije. GLIKOGENSKA ZRNCA, v. glikogen. GLIKOLIPIDI, organski spojevi koji nastaju povezivanjem kraih molekula eera (oligosaharida) s lipidima. esti su graevni dijelovi biolokih membrana. GLIKOLIZA (anaerobna respiracija), poetna faza disanja koja se odvija u citoplazmi biljnih i ivotinjskih stanica neovisno o prisutnosti kisika pa se jo naziva i anaerobna respiracija (anaerobno disanje). U glikolizi se eer glukoza razgrauje do dvije molekule pirogroane kiseline uz oslobaanje dvaju atoma vodika i dvije molekule ATP-a. Ako u stanici ima dovoljno kisika tada se pirogroana kiselina nizom biokemijskih reakcija dalje razgrauje u mitohondrijima sve do ugljik(IV)oksida i vode. Zajedniki naziv te skupine reakcija jest aerobna respiracija (aerobno disanje). U sluaju kad u stanici nema dovoljno kisika pirogroana kiselina moe se dalje razgraditi do ugljik(IV)-oksida i alkohola ili dvije molekule mlijene kiseline to ovisi o tipu stanice. GLIKOPROTEINI, organski spojevi koji nastaju povezivanjem kraih molekula eera (oligosaharida) s bjelanevinama. esti su graevni dijelovi biolokih membrana.

GLIKOZURIJA, pojava glukoze u mokrai kod nekih bubrenih bolesti. GLOBALNO ZAGRIJAVANJE ZEMLJE, v. uinak staklenika. -GLOBULIN,v. imunoglobulin. GLODAVCI, najbrojnija skupina sisavaca. Biljojedi su. Hrane se gloui prednjim parom dugakih sjekutia koji rastu cijelog ivota. ive u svim stanitima. Glodavcima pripadaju: vjeverice i puhovi, takori i mievi, dabrovi, zeevi, dikobraz. GLOMERUL (kapilarno klupko), splet kapilara u obliku klupka koji je sastavni dio nefrona, osnovne graevne jedinice bubrega. Stvara ga aferentna (dovodna) arteriola (ogranci bubrene arterije) koja ulazi u poetni dio nefrona - Bowmanovu ahuru. Kroz glomerul se filtrira krvna plazma u silazni krak nefrona. Iz ahure izlazi odvodna (eferentna) arteriola. Kroz glomerul se ne filtriraju krvne stanice i velike molekule bjelanevina iz krvne plazme (selektivna filtracija). GLUKAGON, hormon kojega izluuje guteraa, a stimulira razgradnju glikogena do glukoze u sluaju sniene razine glukoze u krvi (hipoglikemije). GLUKOKORTIKOIDI, v. kortikosteroidi. GLUKOZA (groani eer), kemijski spoj, ugljikohidrat iz skupine monosaharida ili jednostavnih eera kemijske formule C6H12O6. Prema broju od est ugljikovih atoma u svojoj molekuli glukoza je heksoza, a prema aldehidnoj funkcionalnoj skupini aldoza (aldoheksoza). Dolazi u slobodnom obliku u raznom vou, medu, ali i kao sastavni dio sloenih eera: saharoze, maltoze, laktoze, kroba, glikogena i celuloze. Slui kao neposredan izvor energije u stanici.

49

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

GLUTAMIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. GLUTAMINSKA KISELINA, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. GLJIVE (Fungi), velika i raznolika skupina heterotrofnih eukariotskih organizama. Saprofiti su ili paraziti. Tijelo gljiva nazivamo micelij koji je sastavljen od isprepletenih niti ili hifa. Po svojim osobinama su izdvojena evolucijska cjelina. Imaju slinosti sa ivotinjama i biljkama. Osobine sline ivotinjskima su: stijenka hifa u veine gljiva je od hitina, neke se primitivne gljive hrane tako da uzimaju i probavljaju krute komade hrane, priuvna hrana je glikogen, katkad i neke masti nikada krob, DNK je slinija ivotinjskoj nego biljnoj. Osobine sline biljnima su: micelij je slian steljci niih biljaka i nerazluen u tkiva, neke nie gljive imaju celuloznu staninu stijenku, hranu uzimaju vanjskom povrinom, u razmnoavanju postoji jasna izmjena generacija. Grubo ih dijelimo na: sluznjae, algaice, mjeinarke i staparke. Za sakupljanje gljiva potrebno ih je pojedinano dobro poznavati jer meu njima ima i smrtno otrovnih, npr. zelena pupavka (Amanita phalloides) koja izaziva najvie trovanja oteujui jetru i kotanu sr. GMAZOVI (Reptilia), skupina kraljenjaka koja se prva u biosferi sasvim prilagodila ivotu na kopnu. Koa gmazova je suha i pokrivena ronatim ljuskama ili ploama (zatita od isparavanja). Jaja, koja legu na kopnu, zatiena su ljuskom i sadravaju umanjak potreban za razvitak embrija, a sam je zametak obavijen zametnim ovojima (v. amniota). ive u tropskim i suptropskim krajevima jer toplinu tijela odravaju sunanjem. Dobro je razvijen prednji mozak, iji je vanjski sloj izgraen od sive modane tvari. Oi imaju pokretljive one kapke i prozirnu migavicu.

Gmazovi na raljastom jeziku imaju vie osjetila (za miris, opip, njuh i sluh, kod zmija koje nemaju bubnji). Diu samo pluima. Srce je trodjelno ali je klijetka djelomino podijeljena na dva dijela. Ispred srca je venski zaton (proirenje vene). Gmazovi su hladnokrvne ivotinje jer se staninim disanjem ne stvara dovoljno topline. Uzrok je nedovoljna koliina kisika zbog malog broja eritrocita i male dine povrine u pluima. Za izluivanje slue pravi bubrezi (v. trei bubreg). Mokraovodi ulaze u neisnicu. Oplodnja je unutarnja. U jajovodu se oko oploenog jaja stvara vrsta ovojnica. Jaja polau u zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce. Neki gmazovi kote ive mlade. Kod gmazova je razvijena briga za potomstvo. Danas ivi oko 6000 vrsta koje su podijeljene u skupine: premosnici, kornjae, krokodili i ljuskai (guteri i zmije). GOJAZNOST, v. pretilost. GOLGI, C. (1844.-1926.), talijanski lijenik histolog, razvio metodu bojanja ivaca i potkraj 19.st. otkriva mjehuraste strukture u ivanim stanicama. Po njemu su te strukture dobile ime Golgijevo tijelo. GOLGIJEV APARAT, v. Golgijevo tijelo. GOLGIJEVO TIJELO (Golgijev aparat), stanini organel koji se nalazi u citoplazmi svih vrsta eukariotskih stanica. Posebno je dobro razvijen u ljezdanim stanicama. Sastavljeno je od niza uskih i plosnatih kanalia koji su omeeni membranama i poredani koncentrino. S krajeva tih kanalia odvajaju se mjehurii iji je sadraj najee proteinske prirode. Veina mjehuria spaja se sa staninom membranom i oslobaa svoj sadraj procesom egzocitoze. Neki od mjehuria ostaju u citoplazmi kao tjeleca za razgradnju, tzv. lizosomi. Oni sadre enzime koji mogu

50

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

razgraivati proteine, nukleinske kiseline i lipide. GOLOSJEMENJAE, drvenaste biljke (stabla ili grmovi), evolucijski starija i primitivnija skupina sjemenjaa. Sjemeni zameci, a kasnije i sjemenke nalaze se bez zatitnog pokrova goli na sjemenim (plodnim) ljuskama ili listovima. Oprauju se vjetrom. Izmjena generacija (gametofita i sporofita) je pravilna. Gametofit je jako reduciran i prehrambeno ovisan o matinoj biljci. enski gametofit (embrionska vrea) ne naputa sjemeni zametak, pa se unutar njega razvija i embrio mlade biljke. Muki gametofit s dvije muke gamete razvija se unutar polenovog ili peludnog zrna (muke spore, mikrospore). Meu danas ivuim golosjemenjaama razvojno su najprimitivnije ginko i cikas koji se oplouju pomou pokretnih mukih gameta. Golosjemenjae su se razvile od predaka dananjih papratnjaa, v. pteridosperme. Golosjemenjae su znaajne: u izgradnji biljnog pokrova sjeverne polutke, u graevinarstvu, farmaciji, hortikulturi. Meu izumrlim golosjemenjaama nalaze se i predci kritosjemenjaa. Dijele se na nekoliko skupina od kojih su najzastupljenije etinjae. GOMOLJAE, v. tartufi. GONADE, zajedniki naziv za muke i enske spolne lijezde u viih ivotinja. U kraljenjaka muke spolne lijezde su sjemenici (testisi), a enske jajnici (ovariji). GONADOTROPNI HORMONI (GTH), zajedniki naziv za skupinu hormona koje izluuje prednji reanj hipofize (adenohipofiza). GTH potiu gonade na luenje spolnih hormona i gametogenezu. U mukaraca i ena adenohipofiza izluuje tri gonadotropna hormona: folikul-stimulirajui hormon (FSH), luteinizirajui hormon (LH) i luteotropni hormon (LTH).

GONOREJA (kapavac), spolna zarazna bolest ovjeka iji je uzronik bakterija gonokok. Simptomi bolesti su peckanje u mokraovodu i gnojni iscjedak za vrijeme i nakon mokrenja. Nelijeena gonoreja uzrokuje oteenja srca i zglobova, a esto uzrokuje i neplodnost. GORJANOVI-KRAMBERGER, D., (1859.-1936.), hrvatski geolog, paleozoolog i paleoantropolog, koji je otkrio, obradio i objasnio fosilne ostatke Krapinskog praovjeka. GOROSTASNI KROMOSOMI (gigantski kromosomi, politeni kromosomi), veliki kromosomi duine nekoliko stotina m (neki i 1000 m) i promjera oko 50 m. Golemi su u usporedbi s tipinim kromosomima veliine samo nekoliko m. Nastaju viestrukom replikacijom kromosomskih niti sastavljenih od DNA i proteina, a mogu se nai u nekim tkivima kukaca, npr. lijezdama slinovnicama vinske muice. GORTER, E. i GRENDEL, F., nizozemski biokemiari koji su 20-ih god. 20. stoljea na temelju pokusa s eritrocitima utvrdili da fosfolipidi u biolokim membranama ine dvosloj. GRAAFOV FOLIKUL (Graafov mjehuri), mjehuri koji se stvara u jajnicima sisavaca oko jajne stanice. Obavijen je stanicama i ispunjen tekuinom. U njemu sazrijeva jajna stanica, a kada sazrije, Graafov folikul puca i zrela se jajna stanica zajedno s tekuinom mjehuria izbacuje u trbunu upljinu od kuda dospijeva u jajovod. Nakon ovulacije (sazrijevanja jajaca) sadraj Graafovog folikula se mijenja te se od njega razvije uto tijelo (corpus luteum), a ako ne doe do oplodnje i bijelo tijelo (corpus albicans). GRAAFOV MJEHURI, v. Graafov folikul.

51

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

GRABLJIVCI, v. predatori. GRAM, H., (1853.-1938.), danski bakteriolog, koji je otkrio Gram bojenje bakterija prema kojem se bakterije mogu podijeliti u dvije skupine: Gram-pozitivne i Gram-negativne bakterije. GRANULOPOEZA, v. krvotvorni organi. GREBENKE, v. novoeljuske. GRENDEL, F, v. Gorter, E. GRIFFITH, F., eksperimentirao s bakterijama reda Pneumococcus i 1928. god. dokazao mogunost pretvorbe jednog tipa bakterije (bez sluzavog omotaa) u drugi tip (sa sluzavim omotaem). GRINJE, v. paunjaci. GRIPA (influenca), zarazna bolest dinih organa koju prati poviena temperatura, opa slabost i bolovi u miiima. Gripa moe izazvati i upalu plua. To je danas jedna od najeih bolesti koju uzrokuju virusi, tzv. viroza. GROANI EER, v. glukoza. GTH, v. gonadotropni hormoni. GUBA, v. lepra. GUSTOA POPULACIJE, izraava se brojem jedinki neke vrste na nekom prostoru ili njihovom ukupnom masom u suhom ili svjeem stanju (biomasom). Za utvrivanje gustoe populacije danas se primjenjuju razliite metode, a jedna od metoda je prebrojavanje ili vaganje jedinki skupljenih s prostora odreene veliine. U sluajevima kada je prebrojavanje jedinki teko, primjenjuje se priblina procjena gustoe koja se izraava brojkama, npr. od 1 do 5, pri emu broj 1 oznauje veoma rijetku vrstu, a broj 5 veoma brojnu vrstu.

GUTERAA (pancreas), egzokrina i endokrina lijezda, isp. Graena je od dvije vrste tkiva: lijezdanog parenhima (acinusi) koji lui probavne enzime (vanjsko luenje), te alfa - stanica i beta stanica Langerhansovih otoia koji lue hormone glukagon i inzulin (unutarnje luenje). Guteraa je smjetena ispod eluca. GUTERAIN SOK, na dan se proizvodi u koliini od 500 do 1500 mL, a pH mu iznosi izmeu 7,1 do 8,3. Sadrava vodu, hidrogen - kahrbonatne ione i razliite probavne enzime, isp. Funkcija hidrogen karbonatnih iona je neutralizacija sadraja himusa prispjelog iz eluca, jer probavni enzimi u crijevu djeluju na neutralnom odnosno na blago alkalinom pH podruju. GUTERI, najbrojnija skupina dananjih gmazova, te najstariji i najprimitivniji ljuskai. Tijelo im je pokriveno ronatim ljuskama. Noge su im dobro razvijene. Na lubanji imaju kvadratnu kost za koju se dri donja eljust. Usta se mogu iroko otvoriti, to omoguava gutanje veeg plijena. Veina ima tjemeno oko i pokretne one kapke. U uhu je bubnji. Hrana su im uglavnom kukci i male ivotinje. Mnogi guteri mogu u sluaju opasnosti otkinuti rep. To se zove samosakaenje ili autotomija, isp. samoamputacija. Najee skupine gutera su: macaklini, kameleoni, guterice i sljepii. U naoj zemlji poznate su npr. primorska, siva i krka guterica s mnogim endeminim podvrstama na Jadranskim otocima. U unutarnjosti susreemo zelembae, sljepie i blavore. GUTACIJA (lat. gutta = kapljica), pojava izluivanja vode u obliku kapljica kod nekih biljaka. Pojavljuje se kada je transpiracija vrlo slaba, a koncentracija vlage zraka velika. Kapljice vode izlaze kroz hidatode ili pui vodenice.

52

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

GVANIN, organski spoj s duikom iz skupine purinskih baza. Sudjeluje u izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih kiselina.

nja sredinjeg ivanog sustava alkoholom, opojnim drogama ili dr. HAMMERLING, J., pokusima na jednostaninoj algi roda Acetabularia dokazao da jezgra odreuje grau i oblik alge. HAPLOIDAN BROJ KROMOSOMA, polovian broj kromosoma koji se nalazi u spolnim rasplodnim stanicama, gametama i oznauje se s n. Ovakav broj kromosoma rezultat je mejoze, specifinog oblika diobe stanice pri kojoj nastaju gamete, a broj kromosoma se od poetnog broja smanjuje na polovicu. Nakon stapanja gameta, odnosno oplodnje, uspostavlja se ponovo diploidan broj kromosoma. U mukaraca haploidan broj kromosoma imaju spermiji, a u ena jajna stanica i on iznosi 23 (n=23). Nakon oplodnje novonastala zigota sadri potpun, tj. diploidan broj kromosoma i on iznosi 46 (2n=46). HAPLOIDNA GENERACIJA, prizvodi gamete ili spolne rasplodne stanice u biljaka pa se zove gametofit (isp.), tj. spolna generacija. Stapanjem muke i enske gamete nastaje zigota. Ona se razvija u biljku, sporofit (nespolna generacija) koji je diploidan i proizvodi spore. Spore se razvijaju u spolnu generaciju koja ponovo proizvodi gamete. HAPTERE, kod preslica, dvije duge prekriene vrpce koje slue pri raznoenju spora vjetrom. Haptere se smotaju ako se spora spusti na vlano i pogodno tlo. HAUSTORIJ, posebne sisaljke kojima se parazitske i poluparazitske biljke, koje ive na drugim biljkama, privruju u tkivo domodara i siu hranjive tvari. Hb, v. hemoglobin. HbA, v. eritrociti. HbF, v. eritrociti.

O H H2N N C C N C C N H N C H

H
HADI, J., zoolog, tvorac plazmodijalne teorije postanka viestaninih ivotinja (metazoa). HADIJEVA HIPOTEZA POSTANKA METAZOA, v. hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja. HAECKEL, E., (1834. 1919.), njemaki biolog koji je 1866. god. predloio naziv protisti za jednostanine organizme. Uveo naziv ekologija. HAECKELOVA HIPOTEZA POSTANKA METAZOA, v. hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja. HALOFITI (biljke slanih stanita) biljke koje ive na tlu u kojem je prisutna vea koliina soli, najee natrijevog klorida. Razvili su razliite prilagodbe koje im omoguuju preivljavanje kao, npr. izluivanje soli pomou lijezda (kod vrste Avicennia). HALUCINACIJE, opaanja koja nastaju bez podraivanja osjetila. Pojavljuju se u umno poremeenih osoba ili zbog otrova-

53

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

HEKSOZE, jednostavni eeri ili monosaharidi koji sadre est ugljikovih atoma u svojoj molekuli. Heksoze su glukoza, fruktoza i galaktoza. HELICERE, klijeta na prednjem tijelu (uz usta) kod kljetara. Slue za hvatanje plijena i obranu. Kod nekih su povezana s otrovnom lijezdom kojom usmruju plijen. HEMATOKRIT, volumni udio krvnih stanica i trombocita u krvi. Hematokrit zdrave osobe je 45 % (indeks 0.45). Odreuje se centrifugiranjem krvi u tankoj badarnoj kapilari. HEMATOPOETSKI ORGANI, v. krvotvorni organi. HEMATOPOETSKI REDOVI STANICA, stanice koje ine jedan morfoloki, razvojni slijed. Osnovne matine krvotvorne stanice nalaze se u kotanoj modini i mogu se neogranieno reproducirati. Te matine (pluripotentne) stanice mogu se diferencirati u usmjerene krvotvorne stanice (eritrocitne, limfocitne, plazmatske, monocitne, trombocitne i granulocitne). Daljnji tijek diferencijacije je razliit za pojedine redove stanica (eritrocitni red, limfatini red, plazmatski red, monocitni red, trombocitni red, granulocitni red). HEMATOPOEZA, stvaranje krvnih stanica. Krvne stanice ive u opticaju krvi ogranieno dugo: npr. eritrociti do 120 dana a neke vrste leukocita nekoliko dana do oko 100 dana. Hematopoeza poinje ve prvih tjedana zametnog razvoja u umanjanoj vreici, a kasnije se odvija u ostalim hematopoetskim tkivima i organima. HEMATURIJA, pojava eritrocita u mokrai kod nekih bubrenih bolesti. HEMIPARAZIT (gr. hemisis = polovica, parasiteo = jedem zajedno s nekim),

poluparazit, biljna vrsta koja ivi na drugoj biljci ali sadri klorofil i moe fotosintezom sintetizirati ugljikohidrate, a mineralne tvari i vodu crpi iz ksilema domadara u koji prodire pomou sisulja, haustorija (npr. imela). HEMISESILNI ORGANIZMI, v. bentos. HEMIZIGOTI, organizmi koji imaju samo jedan alel za jedno svojstvo. HEMOCIJANIN, kemijski spoj slian hemoglobinu, ali umjesto eljeza sadri bakar. To je krvni ili dini pigment kod mekuaca te slui za vezanje i prijenos kisika. HEMOFILIJA, nasljedna bolest koja se oituje u nesposobnosti zgruavanja krvi. Oboljevaju uglavnom mukarci, a prenose je ene. Odlikuje se nedostatkom jednog od brojnih kemijskih tvari nunih u procesu zgruavanja krvi. Najee nedostaje antihemofilijski globulin -faktor VIII. Gen koji je odgovoran za nastanak ove bolesti nalazi se u spolnom x kromosomu. HEMOGLOBIN (Hb), krvni pigment koji daje crvenu boju eritrocitima, odnosno krvi. Najvaniji je dio crvenih krvnih stanica, eritrocita. Sudjeluje u izmjeni plinova (kisika i ugljikovog dioksida) u tijelu. Sastoji se od meusobno vezanih bjelanevine globina i organometalnog spoja hema. Pigment hem se sastoji od protoporfirinskog dijela i iona eljeza za koji se vee kisik. Nakon difuzije u krv, glavnina se kisika vee na hemoglobin eritrocita, a vrlo mala koliina kisika se prenosi otopljena u krvnoj plazmi. HEMOLITIKA ANEMIJA, bolest koja se javlja kada se eritrociti raspadaju bre nego to se stvaraju. Zbog stvaranja vee koliine bilirubina javlja se i utica.

54

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

HEMOLITIKA BOLEST NOVOROENADI, v. fetalna eritroblastoza. HEMOLIZA, raspadanje eritrocita, v. hemolitika anemija i transfuzijska reakcija. HEMOROIDI v. uljevi. HENLEOVA PETLJA, v. nefron. HERBICIDI, kemijska sredstva za unitenje korovnih biljaka. HERBIVORI, drugi naziv za biljojede. HERMAFRODIT, v. dvospolac. HERPES, virusna bolest koja obino uzrokuje promjene na koi u obliku mjehuria. Postoji nekoliko razliitih tipova herpesa, a najei je herpes febrilis koji se manifestira na usnama i okolnoj koi. HETEROTROFI (heterotrofni organizmi), organizmi koji nemaju sposobnost stvarati vlastite organske spojeve, ve ih moraju uzimati hranom. U heterotrofe se ubrajaju sve ivotinje i ovjek, a od biljaka heterotrofne bakterije i gljive. HETEROTROFNI ORGANIZMI, heterotrofi. v.

(A), ali ipak u sebi nosi i prikriveni recesivni gen (a). HETEROZIGOTNI ORGANIZMI v. heterozigoti. HIBERNACIJA , v. zimski san. HIBRID, v. krianac. HIBRIDIZACIJA, v. krianje. HIDATODE, lijezde za izluivanje vode procesom gutacije kod nekih biljaka. Nalaze se na rubovima listova, ispod pui vodenica. HIDRANTI, pojedini polipi u zadruzi kod arnjaka, v. obrubnjaci. HIDROFILNE TVARI, v. hidrofilnost. HIDROFILNOST, svojstvo privlaenja vode. Hidrofilne su neke molekule koje se odlikuju polarnou (kiseline, alkoholi, amini itd.). HIDROFITI, biljke koje ive u vodenim ekosustavima. Neke su posve u vodi (vodena kuga, krocanj), a drugima samo cvjetovi i neki listovi plivaju povrinom ili se izdiu iznad nje (lokvanj, lopo). HIDROFOBNOST, svojstvo odbijanja vode. Hidrofobne su neke nepolarne molekule (razliiti ugljikovodici itd.). HIDROGEN KARBONATNI IONI, v. guterain sok. HIDROLAZE, v. hidrolitiki enzimi. HIDROLITIKI ENZIMI (hidrolaze), skupina enzima koji sudjeluju u razgradnji razliitih molekula u manje sastavne dijelove uz ugradnju molekule vode. Hidrolazama pripadaju proteaze koje proteine razgrauju na peptide i aminokiseline, lipaze koje kataliziraju hidrolizu lipida na glicerol i masne kiseline, esteraze koje pospjeuju hidrolizu estera na njihove alkohole i kiseline te nukleaze koje ubrzava-

HETEROZIGOTI (heterozigotni organizmi, krianci, hibridi), organizmi koji nose razliite alele za neko svojstvo jer su nastali spajanjem gameta koje su bile razliite za dotino svojstvo. U opisima primjera krianja heterozigoti se oznauju npr. Aa (heterozigot za jedno svojstvo, monohibridno krianje s dominacijom) ili a1a2 (heterozigot za jedno svojsvo, monohibridno intermedijarno krianje) ili AaBb (heterozigot za oba svojstva, dihibridno krianje s dominacijom) ili AaBB (heterozigot za jedno od dva svojstva, dihibridno krianje s dominacijom). Primjerice, heterozigot Aa u svojem vanjskom izrazu (fenotipu) nosi izgled dominantnog gena

55

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

ju razgradnju nukleinskih kiselina i oslobaanje nukleotida. Svi probavni enzimi su hidrolaze. U stanici, posebni stanini organeli, lizosomi obiluju tim enzimima. HIDROSFERA, Zemljina vodena ovojnica, vode tekuice i stajaice, mora i oceani. HIDROTAKSIJA, v. taksija. HIFE, nitaste tvorevine koje izgrauju micelij, vegetativno tijelo gljiva. HIGROFILNE IVOTINJE (gr. hygros = vlaan, filos = prijatelj), ivotinje koje mogu ivjeti samo u izrazito vlanoj atmosferi ili u vlanom tlu, kao npr. vodozemci, puevi golai i gujavice. HIGROFITI (gr. hygros = vlaan, fyton = biljka), biljke koje ive u vlanim umama i livadama, kao npr. neki aevi i abnjaci. Higrofiti esto imaju velike listove s tankom epidermom i mnogim puima. HIJAZMA, mjesto prekopavanja dijelova pojedinih kromatida homolognih kromosoma u crossing overu. HIMEN (djevianski zalistak), tanka opna u predvorju rodnice. Moe sadravati jedan ili vie, manjih ili veih otvora kroz koje moe istjecati menstruacijska krv. HIMENIJ, v. mjeinarke. HIMUS, v. eludac. HIPERGLIKEMIJA, stanje poviene razine glukoze u krvi. HIPERPARATIREODIZAM, metaboliki poremeaj zbog prekomjerna luenja paratireoidnog hormaona (parathormona). Dolazi do poveane razine kalcija u krvi, koja remeti tjelesni metabolizam. Kalcij se gubi iz kostiju, koje postaju krhke i lako lomljive, a povean promet kalcija kroz bubrege moe uzrokovati pojavu bubrenih kamenaca.

HIPERTENZIJA (hipertonija), stanje povienog krvnog tlaka koje najee prati aterosklerozu, oboljenje krvnih ila. HIPERTIREOZA, pretjerana aktivnost titnjae. Dolazi do prekomjernog luenja hormona tiroksina koji poveava bazalni metabolizam. Poveani su frekvencija disanja i rad srca. U nekih osoba se moe pojaviti oteklina na vratu, tj. gua (guavost). HIPERTONIAN, onaj koji ima vei potencijalni osmotski tlak (*, on raste s koncentracijom otopljene tvari). Na primjer, ako ivu stanicu stavimo u hipertoninu otopinu voda e osmozom izlaziti iz nje. HIPERTONINA OTOPINA je otopina koja ima veu koncentraciju otopljenih tvari od normalne, tj vei potencijalni osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna tekuina moe biti hipertonina gubitkom dijela (otapala) vode ili unoenjem u tijelo veih koliina otopljenih tvari. Ako ivu stanicu stavimo u hipertoninu otopinu voda e osmozom izlaziti iz nje. HIPERTONIJA, v. hipertenzija. HIPOFIZA, jedna od najvanijih lijezda s unutarnjim izluivanjem. Nalazi se na bazi mozga, a veliine je zrna graka. Graena je od tri renja: prednji reanj (adenohipofiza), srednji reanj (pars intermedia) i stranji reanj (neurohipofiza). Izluuje veliki broj hormona od kojih neki utjeu na izluivanje hormona ostalih lijezda s unutarnjim izluivanjem. HIPOGLIKEMIJA, stanje sniene razine eera glukoze u krvi. Suprotno od hipoglikemije je hiperglikemija ili stanje poviene koncentracije glukoze u krvi. Normalna koncentracija glukoze u krvi (GUK) iznosi oko 5.5 mmol/L.

56

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

HIPOPARATIREODIZAM, smanjeno luenje parathormona. Dolazi do smanjenja razine kalcija u krvi, javljaju se grevi miia, oteani su disanje i rad srca uz slab razvitak kotanog tkiva i zuba. HIPOTALAMUS, sastavni dio meumozga koji ima vanu ulogu u regulaciji razliitih vegetativnih funkcija organizma, npr. termoregulaciji. U njemu se stvaraju i razliite tvari koje reguliraju rad hipofize. Na primjer, u hipotalamusu se stvaraju faktori za oslobaanje gonadotropnih hormona koji dolaze u hipofizu i potiu je na luenje gonadotropnih hormona. HIPOTENZIJA (hipotonija), stanje snienog krvnog tlaka. HIPOTEZE O POSTANKU MNOGOSTANINIH IVOTINJA U suvremenoj filogeniji iskristalizirale su se dvije hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja (metazoa). Prema E. Haeckelu mnogostaniari su se razvili iz zadrunih kolonijalnih prabiaa od nekoliko tisua biastih zdruenih stanica (kolonijalna teorija). Unutar takve zadruge postojala je podjela rada, t.j. stanice su se specijalizirale za razliite zadae: hranjenje, razmnoavanje, zatita. Prvobitne su metazoe bile zrakasto simetrini oblici, sline dananjim arnjacima. Prema J. Hadiju prve mnogostanine ivotinje bile su bilateralno simetrine i pokretne, sline primitivnim virnjacima i razvile su se iz mnogojezgrenih trepetljikavih oblika praivotinja. Dolazilo je do vie mitotskih dioba jezgara bez podjele tijela praivotinje. S vremenom su se pojedine jezgre okruile s neto citoplazme, obavile staninom membranom i preuzimale razliite funkcije: povrinski sloj stanica pokrovnu, zatitnu i osjetilnu, a sredinji sloj hranidbenu zadau. Teorija se naziva i plazmodijalna jer se masa citoplazme s mnogo jezgara obino zove plazmodij.

HIPOTIREOZA, stanje smanjenog luenja tiroksina. Hipotireoza se javlja zbog nedostatka joda u hrani ili vodi za pie. Moe uzrokovati endemsku guavost ili kretenizam. HIPOTONIAN, onaj koji ima manji potencijalni osmotski tlak (*). Na primjer, ako ivu stanicu stavimo u hipotoninu otopinu voda e osmozom ulaziti u nju. HIPOTONINA OTOPINA je otopina koja ima manju koncentraciju otopljenih tvari od normalne, tj manji potencijalni osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna tekuina moe biti hipotonina razrjeenjem veim koliinama vode, gubitkom mineralnih tvari ili uzimanjem hrane s premalo (otpljenih) mineralnih tvari. Ako ivu stanicu stavimo u hipotoninu otopinu voda e osmozom ulaziti u nju. HIPOTONIJA, v. hipotenzija. HIPOVITAMINOZA, nedostatak vitamina u organizmu koji moe izazvati razliite poremeaje, npr. nedostatak vitamina A uzrokuje nonu sljepou, nedostatak vitamina B kompleksa uzrokuje razliite metabolike bolesti i promjene (dermatitis, srpasta anemija), nedostatak vitamina C uzrokuje skorbut, a nedostatak vitamina D poremeaj u metabolizmu kalcija koji dovodi do rahitisa. HISTAMIN, biogeni amin, tkivni hormon, produkt stanica imunolokog sustava za vrijeme alergijske reakcije. Histamin izaziva simptome kao to je prekomjerno izluivanje sluzi, promjene na koi, crvenilo, mrlje, svrbe i oteano disanje. HISTIDIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. HISTOGENEZA, jedna od etapa embrionalnog razvitka veine viestaninih ivotinja u kojoj se formiraju tkiva.

57

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

HISTOLOGIJA, znanost o biljnim i ivotinjskim tkivima. HISTONI, skupina bjelanevina bazine naravi koje vezane s DNA i nekim drugim bjelanevinama izgrauju kromatin, odnosno kromosome, isp. HITIN, polimer glukozamina, glavni sastojak oklopa lankonoaca i stijenki hifa u veine gljiva. HIV (Human Immunodeficiency Virus), v. AIDS. HOANE (choane), unutarnji nosni otvori kod nosnoprolaznica, isp. HOANOCITI, kod spuve biaste stanice koje okruuju spongocel. Hoanociti stvaraju struju vode iz koje uzimaju hranu i kisik. U probavnim mjehuriima biastih stanica hrana se djelomino ili potpuno probavi, isp. spuve. HOLOPARAZIT (gr. holos = potpun, parasiteo = jedem zajedno s nekim), potpuni parazit, biljna vrsta koja ivi parazitski na drugoj biljci i ne sadri klorofil te ne moe stvarati organske spojeve fotosintezom, nego sve hranjive tvari crpi od domadara (npr. vilina kosa, volovod i potajnica). HOMEOSTAZA je odravanje stalnih, nepromijenjenih optimalnih ivotnih uvjeta u tijelu. HOMEOTERMNI ORGANIZMI, organizmi koji su u stanju odravati stalnu tjelesnu temperaturu neovisno o vanjskim ili unutarnjim imbenicima. Homeotermni organizmi su ptice i sisavci. HOMO ERECTUS (uspravni praovjek), vrsta iz roda Homo (ovjek) s vidljivim ljudskim obiljejima. Bia koja su pripadala ovoj vrsti imala su volumen mozga oko 1000 cm3, gotovo uspravan hod i upotrebljavala su dobro isklesano orue i

vatru. Najpoznatiji nalazi ove vrste su javanski praovjek ili pitekantropus s otoka Jave i kineski praovjek ili sinantropus iz blizine Pekinga u Kini. Starost nalaza ove vrste je izmeu 300 tisua i 2 milijuna godina. HOMO SAPIENS (umni ovjek), vrsta kojoj pripadaju dananji ljudi. Smatra se da su i neandertalski i krapinski praovjek izumrle rase ove vrste. Ovoj vrsti pripada i kromanjonski ili fosilni ovjek koji je ivio prije 30 do 40 tisua godina, a gotovo se nije razlikovao od dananjeg ovjeka, v. dodatak 5. HOMOLOGNI GENI, v. aleli. HOMOLOGNI KROMOSOMI, kromosomi koji su po vanjskim osobinama meusobno slini. U svim tjelesnim stanicama onih organizama koji su nastali oplodnjom od dvaju roditelja, homologni kromosomi dolaze u parovima gdje jedan lan svakog para potjee od majke, a drugi lan od oca. U tjelesnim stanicama ovjeka nalazi se 46 kromosoma od kojih su 22 para autosoma (kromosomi koji ne odreuju spol) i 1 par spolnih kromosoma tipa xx (u ena) ili xy (u mukaraca). HOMOLOGNI ORGANI (gr. homoios = isti, logos = govor, rije), organi u raznih skupina organizama koji imaju isto evolucijsko podrijetlo, a funkcija im moe biti razliita. Iako su naizgled vrlo razliiti, npr. noga vodozemca, ruka ovjeka i krilo imia; oni su posve jedinstveno graeni. Kod biljaka su bodlja kaktusa i list neke druge biljke istog podrijetla. HOMOZIGOTI (homozigotni organizmi), organizmi koji nose iste alele za neko svojstvo jer su gamete iz kojih su ti organizmi nastali sadravale iste alele za dotino svojstvo. U opisima primjera krianja homozigote oznaujemo npr. s AA (dominantan homozigot, monohibridno

58

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

krianje s dominacijom) ili s aa (recesivan homozigot, monohibridno krianje s dominacijom). Koristimo takoer oznake a1a1 (intermedijarni homozigot, monohibridno intermedijarno krianje), AABB (dominantan homozigot za oba svojsva, dihibridno krianje s dominacijom) ili AABb (dominantan homozigot za samo jedno od dva svojstva, dihibridno krianje s dominacijom) i sl. Kod nasljeivanja dominantnih i recesivnih obiljeja recesivni gen moe doi do izraaja samo u sluaju homozigotnosti (aa) jer ga onda ne nadjaava njegov dominantni alel. HOMOZIGOTNI ORGANIZMI, v. homozigoti. HONDROBLAST, v. hrskavino tkivo. HONDROKLAST, v. hrskavino tkivo. HOOKE, R. (1635. 1703.), engleski mikroskopiar koji je prvi spomenuo stanicu 1665. god. On je pod svojim jednostavnim mikroskopom promatrao tanke prereze pluta i ugledao strukturu poput pelinjeg saa te njezine sastavne dijelove nazvao stanicama. HORDA, v. svitak. HORMON RASTA (somatotropni hormon, STH), hormon kojega lui prednji reanj hipofize (adenohipofiza); djeluje na sve stanice tijela i stimulira u njima anabolitike reakcije (reakcije sinteze), a samim tim i rast organizma. HORMON STIMULACIJE FOLIKULA, v. FSH. HORMON STIMULACIJE INTERSTICIJSKIH STANICA, v. ICSH. HORMONI (gr. hormao - potiem), kemijske tvari koje u krv lue lijezde s unutarnjim izluivanjem ili endokrine lijezde, isp. Po kemijskom sastavu djelimo ih na bjelanevinaste i steroidne hormone.

HRANIDBENI LANAC, lanac iji su lanovi povezani odnosima ishrane. Razliite oblike hranidbenih lanaca susreemo u svakoj biocenozi. Na prvom mjestu hranidbenih lanaca redovito su autotrofni proizvoai. Nakon njih dolaze mnogobrojne serije potroaa (konzumenata). Primjer hranidbenog lanca jezera: planktonska alga, I. lan, proizvoa planktonski rai, II. lan, potroa-biljojed riba ukljeva, III. lan, potroa-mesojed 1 riba pastrva, IV. lan, potroa-mesojed 2 ptica kormoran, V. lan, potroa-mesojed 3. U svakom hranidbenom lancu svaki prethodni lan mesojed je manji od slijedeeg lana u lancu. Veinom je zavrni lan veliinom tijela najkrupniji. Takoer, svaki prethodni lan u lancu svojom brojnou osigurava opstanak slijedeem lanu, ija brojnost mora biti manja. Tako je i ukupna biomasa svakog idueg lana hranidbenog lanca sve manja, kao i ukupna energija. HRANJIVE PODLOGE, podloge koje sadre sve potrebne tvari za uzgoj i razvitak stanica, tkiva i organizama u laboratorijskim uvjetima. Na primjer, najpoznatija hranjiva podloga za uzgoj bakterija je agar, tvar koja se dobiva od nekih vrsta crvenih alga. HRSKAVICA, meki dio kostura. Graena je od hrskavinog tkiva, isp. Dolazi u zglobovima i na mjestima gdje se kosti povezuju meusobno, a nalazimo je i u vanjskom uhu, vrhu nosa, grkljanu i duniku. HRSKAVINO TKIVO, sastoji se od hrskavinih stanica povezanih elastinom i hijalinom. Hrskavino se tkivo umnoava djelovanjem stanica hondroblasta, a razara s pomou hondroklasta. HRSKAVINJAE, morske ribe (isp.) sa hrskavinim kosturom. U hrskavinoj

59

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

kraljenici imaju i svitak. Koa im je prekrivena romboidnim ljuskama sa zubiima (plakoidne ljuske). Nemaju plivai mjehur. Tanko crijevo ima nabor, zavojiti zalistak, kojim se poveava povrina za uzimanje hrane. Diu preko krnih pukotina na povrini tijela. Mujakove podrepne peraje slue za parenje. Oplodnja je unutarnja. Morske make i psi legu jaja, a neki su morski psi i ivorodni. Najbrojnija skupina su prenouste. Usta su im s donje strane glave poloena popreno na uzdunu os. Najpoznatije hrskavinjae su morski psi, morske make, rae i drhtulje. HUMORALNA IMUNOST, oblik steene imunosti u kojoj organizam nakon podraaja antigenom stvara cirkulirujua protutijela, v. limfociti B.

sisavaca. U ena se taj proces zbiva 7. i 8. dana nakon oplodnje. IMUNA MEMORIJA (imunoloko pamenje), proces pri kojem se u opetovanoj zarazi javlja bra i burnija reakcija protiv tog istog antigena. Nositelji imune memorije su plazma - stanice jer se one due zadravaju u organizmu. Taj tip imunoloke reakcije nazivamo sekundarnom reakcijom, za razliku od primarne reakcije koja nastaje pri prvom ulasku antigena u organizam. IMUNITET, otpornost organizma prema razliitim uzronicima bolesti kao i prema svim organizmu stranim tvarima. Razlikujemo dva osnovna tipa imuniteta: priroeni (nespecifini) i steeni (specifini) imunitet. Priroeni imunitet postoji od samog roenja i titi organizam od svih antigena. Steeni imunitet stjee se tijekom ivota prema tono odreenim antigenima kada oni dospiju u organizam. IMUNIZACIJA, postupak kojim organizam na umjetni nain stjee imunitet. Na pojavi imune memorije temelji se zatita od razliitih bolesti aktivnom, ili pasivnom imunizacijom. Aktivna imunizacija postie se cijepljenjem, a pasivna najee ubrizgavanjem protutijela proizvedenih u nekoj drugoj jedinki. IMUNODEFICIJENCIJA (imunoinkompetencija), nesposobnost organizma da se brani od infekcije zbog nedostatne funkcionalne sposobnosti imunolokog susutava. Taj je poremeaj uzrokovan najee boleu pojedinih organa imunohematopoetskog sustava (kotana sr, limfni vorovi, timus). Moe biti priroena ili steena (AIDS) imunodeficijencija. IMUNOGLOBULINI (Ig, -globulini), proteini koji se nalaze u krvnoj plazmi, a ija je uloga da kao antitijela tite orga-

I
ICSH (engl. Interstitial Cell Stimulating Hormone, hormon za stimulaciju intersticijskih stanica), jedan od tri gonadotropna hormona koje izluuje prednji reanj hipofize. Djeluje na intersticijske stanice sjemenika koje izluuju spolne hormone. ICSH u mukaraca isto je to i LH u ena. Ig, v. imunoglobulin. IKRICA, zaahurene liinke trakavice, poput mjehuria i veliine oko 1 cm. U ikrici nespolnim razmnoavanjem nastane mnogo nepotpuno razvijenih mladih trakavica. Ikrica se razvija u miiima, ali i u drugim organima. ILEUM, v. tanko crijevo. IMPLANTACIJA JAJACA, proces ukopavanja jajne stanice u sluznicu maternice koji se dogaa nakon oplodnje u

60

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

nizam od zaraze. Nastaju u plazma stanicama. Imunoglobulini se specifino veu za stranu esticu (antigen) u antigen protutijelo kompleks te tako uine antigene nedjelotvornim. Poznato je pet vrsta imunoglobulina: IgA, IgD, IgE, IgG i IgM. IMUNOLOKA REAKCIJA, imunoloki specifini odgovor organizma nakon ulaska antigena . Sastoji se od prepoznavanja antigena i reakcije protiv tog istog antigena stvaranjem antitijela (protutijela) tj. imunoglobulina, v. steena imunost. IMUNOLOKO PAMENJE, v. imuna memorija. IMUNOSNI (imunoloki) SUSTAV, osigurava tijelu imunitet. ine ga imunosna tkiva i organi: timus, kotana modina, slezena i limni vorovi, te stanice u funkciji obrane tijela od infekcije: fagociti (mikrofagi i makrofagi) i limfociti. Imunosna tkiva i organe djelimo na sredinje (imaju prvu ulogu u proizvodnji i raseljavanju stanica znaajnih za obranu tijela; to su timus i kotana modina) i periferne (razvili su se pod kontrolom primarnih organa; to su slezena, limfni vorovi te limfatiko tkivo) organe. IMUNOST, v. imunitet. IMUNOTOKSINI OTROVI, otrovi koji dovode do slabljenja imunoloke reakcije na razliite mikrobe (npr. lijekovi, pesticidi). INDUCIRANE MUTACIJE, v. mutacije. INDUSTRIJSKI MELANIZAM, vrsta prirodnog odabira gdje se poveava broj tamnih organizama (npr. leptira brezove grbe) u industrijskim podrujima. Otkriveno je da su glavnu ulogu u poveanju postotka tamnih leptira imale mutacije i predatori. Svijetle oblike leptira ptice lake uoavaju na tamnoj podlozi i uzimaju ih za

hranu, pa se brojnost tamnih oblika poveava. IN VITRO FERTILIZACIJA (izvantjelesna oplodnja), oplodnja jajne stanice u laboratorijskim uvjetima izvan tijela ene. Primjenjuje se u lijeenju brane neplodnosti. INFARKT SRANI, odumiranje dijela sranog miia zbog neprokrvljenosti koja moe nastupiti ako se smanji ili obustavi protok krvi kroz koronarne arterije, v. tromboza i ateroskleroza. Glavni simptom sranog infarkta je jaka bol u sredini prsnog koa koja se iri u podruje vrata, eljusti i prvenstveno u lijevu ruku. INFLUENCA, v. gripa. INKRUSTACIJA (lat. in = u, crusta = kora), proces fosilizacije pri kojemu se na povrini organizama istaloi mineralna tvar i tako sauva vanjski oblik organizma. INSEKTICIDI, kemijska sredstva protiv kukaca nametnika i tetnika. INSPIRACIJSKO SREDITE, nalazi se u produenoj modini. U njemu se stvara osnovni ritam disanja, a ostvaruje se slanjem spontano nastalih elektrinih impulsa do oita i ostalih inspiracijskih miia. INTERFAZA, razdoblje u ivotu stanice izmeu dviju jezgrinih dioba. U razliitih vrsta stanica traje razliito. Dijelimo je na tri faze: G1, S, G2 i G0. G1-faza (od engl. gap = prekid, jaz) karakterizirana je sintetiziranjem RNA i bjelanevina u stanici to znai da stanica raste i da se njezin volumen poveava. Traje najdulje. S-faza (od engl. synthesis = sinteza) karakterizirana je udvostruavanjem DNA to je osnova za udvostruenje svakog pojedinog kromosoma. G2-faza je (najkrae) razdoblje kada se stanica priprema za diobu. U G0-fazi su stanice koje se ne dijele, ve obavljaju odreenu funkciju.

61

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

INTERFERONI, bjelanevinaste tvari koje stvara imuni sustav. Spreavaju razmnoavanje virusa u organizmu. INTERSTICIJSKE STANICE (Leydigove stanice), specijalizirane stanice sjemenika koje lee izmeu sjemenih kanalia. One lue spolne hormone, tj. imaju endokrinu ulogu. INTRACELULARNA (unutarstanina ) PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju u probavnim vakuolama praivotinja, isp. INVERZIJA, kromosomska promijena, obrnuti poredak gena jednog kromosomskog segmenta. INZULIN, hormon kojega izluuje guteraa, a pomae pri transportu glukoze iz krvi u stanice. Tako omoguuje oksidativnu razgradnju ili pospremanje glukoze u glikogen, osobito u stanicama jetre i u miiima. Rezultat djelovanja inzulina je snienje razine glukoze u krvi. Smanjeno izluivanje inzulina ili potpuni prestanak izluivanja zbog oteenja guterae uzrokuje eernu bolest (dijabetes). IVANOVSKI, D.J., ruski znanstvenik koji je istraujui mozainu bolest duhana 1892. god. prvi upozorio na postojanje virusa. IZDANAK, stabljika s listovima u kopnenih biljaka. IZMJENA GENERACIJA, izmjena haploidne i diploidne generacije u biljaka. IZOLACIJA (tal. isolare = odijeliti, osamiti), odijeljenost meu ivotnim skupinama biljaka ili ivotinja, tj. meu populacijama ili dijelovima populacija raznih vrsta tako da se meusobno ne dodiruju (geografska ili prostorna izolacija) ili se ne mijeaju zbog npr. ekolokih, etolokih ili spolnih (morfolokih, mehanikih) izola-

cijskih mehanizama. Izolacija predstavlja jednu od pokretakih sila evolucije. IZOLACIJSKI MEHANIZMI, mehanizmi ouvanja genoma pojedinih vrsta, tj. ogranienje izmjene gena izmeu jedinki zasebnih populacija. Na taj se nain zatiuje genetika cjelovitost vrste. Izolacijski mehanizmi se dijele na vanjske ili mehanizme prije parenja i unutarnje ili mehanizme poslije parenja. IZOLEUCIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. IZOSPORE (gr. isos = isti, jednak), meusobno jednake nespolne rasplodne stanice (spore). Nalazimo ih kod npr. paprati i preslica. IZOTONINA OTOPINA je otopina koja ima isti osmotski tlak kao stanina tekuina, odnosno krvna plazma kada su koncentracije njihovih otopljenih tvari normalne. Ako ivu stanicu stavimo u izotoninu otopinu voda nee osmozom ni ulaziti u nju ni izlaziti iz nje. IZVANSTANINA TEKUINA nalazi se u tijelu izvan stanica. U ljudskom tijelu je ima oko 15 litara. Glavni sastojci su voda, natrijev kation (Na+) i kloridni ion (Cl). Ljudska izvanstanina tekuina ima pH 7.4. Meustanina tekuina ini najvei dio izvanstanine tekuine, oko 13 litara. Ostatak je krvna plazma, ukasta tekuina koja se bitno ne razlikuje od meustanine tekuine osim to plazma sadri veu koliinu specifinih bjelanevina albumina, globulina i fibrinogena koje imaju znaajnu ulogu u raznolikoj funkciji krvi. Krvna plazma zajedno s krvnim stanicama ini punu krv. IZVANTJELESNA OPLODNJA, v. in vitro fertilizacija.

62

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

J
JAJACE, v. jajna stanica. JAJE, v. jajna stanica. JAJNA STANICA (jajace, jaje), enska spolna rasplodna stanica ili enska gameta koja se redovito razlikuje od muke po tome to je vea i nepokretna. Nalazimo je i u biljaka i ivotinja. U ena, jajna stanica se razvija i sazrijeva u jajniku (ovariju) unutar Graafovog folikula. JAJNICI (ovariji), enski spolni organi ili lijezde viestaninih ivotinja u kojima se razvijaju enske spolne stanice. U ena su to parni organi koji lee s lijeve i s desne strane trbune upljine. Ovalnog su oblika, vrste grae, u odraslih ena veliine badema mase izmeu 10 i 20 g. Osim to se u njima odvija proces stvaranja enskih spolnih stanica (oogeneza), imaju i endokrinu ulogu odnosno luenje enskih spolnih hormona (estrogen, progesteron). JAJOVOD (tuba uterina), dio enskog spolnog sustava mnogih beskraljenjaka i svih kraljenjaka. Izgleda poput cijevi ili kanala. U ena je to parni organ ija je uloga prihvaanje jajne stanice iz trbune upljine i provoenje do maternice. U njemu se u normalnim uvjetima zbiva oplodnja jajne stanice. Iz ljezdanih se stanica lue sekreti koji hrane jajnu stanicu i zigotu te odravaju blagu lunatost sredine. JANSSEN, Z. nizozemski optiar koji je u 16.st. postavivi dvije lee na odreenu meusobnu udaljenost dobio poveanu sliku promatranih predmeta. JAVANSKI PRAOVJEK (pitekantropus), jedan od izumrlih oblika ovjekovih predaka koji se danas ubraja u vrstu uspravnog praovjeka (Homo erectus). Bio je visine oko 145 cm s volumenom mozga

do 900 cm3 i imao je gotovo uspravan hod. Ime je dobio po svom nalazitu, otoku Javi. JEDNODOMNE BILJKE, v. cvijet. JEDNOOTVORI, najprimitivniji dananji sisavci.To su jedini sisavci koji nesu jaja i imaju neisnicu koja se otvara van jednim otvorom (ime!). Iz mlijenih polja na trbuhu izlazi mlijeko koje mladi liu. ive u Australiji. Najpoznatija je vrsta udnovati kljuna. JEDNOSTAVNI EERI, v. ugljikohidrati. JEDNOSTRUKA MEMBRANA, tanka ovojnica (7-10 nm) koja obavija stanicu, ali i neke stanine organele: lizosome i endoplazmatsku mreicu. Graena je od proteina i lipida pa se naziva i lipoproteinska ovojnica. Osim jednostruke membrane u eukariotskim stanicama se nalazi i dvostruka membrana koja obavija jezgru, mitohondrije i kloroplaste. JEDNOSUPNICE, razred kritosjemenjaa. Najee su porodice i njihovi predstavnici: trave (npr. penica, ria, kukuruz) i ljiljani (npr. tulipan, razne vrste luka). Osobine jednosupnica Jedna supka u sjemenci; Embrio lateralno (postrance) smjeten u sjemenci; ile u stabljici nepravilno rasporeene; ile zatvorene, tj. bez kambija; Nemaju sekundarni rast u debljinu; Nervatura lista prugasta, izmeu ila nema meusobno mreasto povezanih ilica; Ocvijee nerazlueno u aku i vijeni; Ocvijee i pranici veinom s 3 lana u krugu. JEDNJAK, miina cijev izmeu drijela i eluca, dio je probavila. Progutana hrana putuje prema elucu, uzastopnim steza-

63

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

njem miine stijenke, peristaltikom. Na poetku eluca nalazi se prstenasti kardijalni mii (sfinkter), koji se oputa kako bi propustio hranu u eludac odnosno stee da bi sprijeio povrat hrane u jednjak. JEJUNUM, v. tanko crijevo. JETRA, najvea lijezda u tijelu. Teka je oko 1,5 kg.. Jetra je kljuni organ metabolizma i probave u organizmu, ali ima i niz drugih uloga. Izgrauje, razgrauje i pohranjuje ugljikohidrate, masti i bjelanevine; pretvara ih jedne u druge; stvara initelje zgruavanja; unitava, inaktivira i izluuje tetne i nepotrebne tvari; izluuje u, proizvodi globuline pa igra vanu ulogu u obrambenom sustavu organizma. JEZGRA (stanina jezgra, nukleus, karion), najvei i najvaniji stanini organel eukariotskih stanica jer sadri informaciju za sintezu proteina stanice, a ti proteini odreuju sve strukture i funkcije u stanici. Za vrijeme interfaze ili razdoblja izmeu dvije diobe stanice u jezgri se nalazi: kromatin, jezgrin sok, jedna ili vie jezgrica i svi su skupa obavijeni jednom dvostrukom membranom, tj. ovojnicom. U vrijeme diobe stanice (profaza mitoze, profaza I i II) u jezgri nastaju posebne strukture kromosomi, dok se jezgrica i jezgrina ovojnica razgrauju i gube. U ovjeka, jezgru nalazimo u svim stanicama osim u crvenim krvnim stanicama ili eritrocitima. JEZGRICA (nukleolus), stanina struktura koja se nalazi unutar jezgre. U njoj se sintetiziraju ribosomska ribonukleinska kiselina (rRNA). JUNI PRAOVJEK, v. australopitekus.

K
KALORIMETAR, sprava kojom se mjeri energetska vrijednost hrane tzv. kalorimetrijska bomba. Osueni (dehidrirani) uzorak usitnjene hrane spaljuje se uz prisutnost kisika (oksidira) do pepela. Toplina koja se oslobaa spaljivanjem uzorka hrane preraunava se u Joule - J (dule) osnovne jedinice za energiju. KALUS, skupina nediferenciranih stanica u biljaka koja nastaje pri ozljedama zeljastih i drvenastih biljaka. Neke se stanice kalusa diferenciraju i izgrade ono tkivo koje je oteeno ozljedom. Takav nain zaraivanja rana kalusom bitan je u postupcima cijepljenja biljaka. KALVINOV CIKLUS, v. reakcije u tami. KAMBIJ, vrsta tvornog stanija u drvenastih biljaka; nalazi se izmeu kore i drva stabljike. Kambij omoguuje rast stabljike u debljinu i sudjeluje u formiranju provodnih tkiva (floema i ksilema). KANCEROGEN (karcinogen), tvar to izaziva nastanak raka. KAPILARNO KLUPKO BUBREGA, v. glomerul. KAPILARNOST, kod biljaka pojava dizanja vode u kapilari. Omoguena je svojstvima molekula vode: kohezije i adhezije. KAPLAN, R. objavio matematiki dokaz abiotikog nastanka prvih organizama. KAPSIDA, proteinska ovojnica nukleinske kiseline kod virusa. KARAKTERISTINE VRSTE u biocenozi, vrste koje su tamo zastupane s velikim postotkom stalnosti. One ne moraju biti i dominantne vrste. Planinska je eva karakteristina u planinskim travnjacima, ali je malobrojna pa nije dominantna.

64

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

KARAKTERISTINI FOSILI, v. provodni fosili. KARBAAMINOHEMOGLOBIN, molekula hemoglobina koja prenosi vezani ugljikov dioksid. KARBON (lat. carbo = ugljen), ugljeno doba, jedno od geolokih razdoblja nazvano po bogatim naslagama ugljena; zapoeo je otprilike prije 275 milijuna godina i trajao je 50 milijuna godina. U vrijeme karbona vlana i topla klima omoguila je razvoj biljnog svijeta, posebno drvenastih papratnjaa od kojih je i nastala najvea koliina kamenog ugljena. U vrijeme karbona pojavljuju se prve golosjemenjae, a od ivotinja prvi gmazovi. KARBONIZACIJA, v. pougljenjivanje. KARCINOGEN, v.kancerogen. KARIOGAMIJA, kod gljiva, stapanje muke i enske jezgre u jednu jezgru. KARIOKINEZA, podjela jezgre u vrijeme diobe stanice (mitoze, mejoze) koja prethodi citokinezi, podjeli citoplazme. KARION, v. jezgra. KARIOTIP, citoloki prikaz potpune kromosomske garniture (svih kromosoma) pojedine stanice nekog organizma. U svim tjelesnim stanicama ovjeka nalazi se potpuna kromosomska garnitura (diploidna garnitura) od 46 kromosoma koji su prema dogovoru znanstvenika rasporeeni po obliku i veliini i oznaeni brojkama. Autosomi ili nespolni kromosomi rasporeeni su prema slinosti u 22 para, a 1 par ine spolni kromosomi. Parovi autosoma grupiraju se u 7 skupina na taj nain da parovi 1,2 i 3 pripadaju A skupini, 4 i 5 B skupini, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 C skupini, 13, 14 i 15 D skupini, 16, 17 i 18 E skupini, 19 i 20 F skupini, a 21 i 22 G skupini. Upoznavanje kariotipa ovjeka

pomoglo je znanstvenicima da otkriju mnoge genetski uvjetovane anomalije i bolesti. KARNIVORI, drugi naziv za mesojede. KARNIVORNE (mesojedne) BILJKE, biljke koje se povremeno hrane sitnim ivotinjama, najee kukcima (kukcojedne ili insektivorne biljke) ijom probavom dobivaju potrebne mineralne tvari, posebice duik. Sve te biljke imaju posebne lijezde koje lue probavne enzime. ive na siromanim tlima. To je npr: rosika. KATABOLIZAM, skup kemijskih i biokemijskih procesa razgradnje veih molekula u manje jedinice. KATADROMNE SELICE, ribe koje ive u slatkoj vodi, a radi mrijetenja zalaze u more, npr. jegulje, isp. selidbe riba. KATALAZA, enzim koji ubrzava razgradnju vodikovog peroksida, tetnog spoja koji nastaje u stanici prilikom metabolizma masti. KATALIZA, kemijska reakcija ubrzana utjecajem (bio)katalizatora (enzima). KEMIJSKA ENERGIJA, energija pohranjena u kemijskim vezama razliitih kemijskih spojeva. Za sve ivotne aktivnosti i biljne i ivotinjske stanice potrebna je energija. Stanica do te energije dolazi razgradnjom energetski bogatih organskih spojeva u procesu staninog disanja. S druge strane, formirajui kemijske spojeve bogate energijom, stanica u stvari pohranjuje viak energije koji se javlja u procesima staninog disanja. Kemijski procesi kojima se formiraju i kojima se razgrauju energetski bogati spojevi su procesi oksidacije i redukcije. KEMOAUTOTROFI, organizmi koji energiju potrebnu za ivot dobivaju od kemijskih reakcija, oksidacijom anorgan-

65

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

skih tvari: amonijaka, sumpornih spojeva, eljezovih iona, mangana i dr. Kemoautotrofni organizmi su prokarioti, npr. nitrificirajue bakterije, isp. KEMOFOSILI, najstariji oblik fosila kemijskog podrijetla. KEMONASTIJE, v. nastije. KEMOSENZITIVNO PODRUJE, dopunsko respiracijsko sredite koje se nalazi u produenoj modini i djeluje na inspiracijsko sredite. To se podruje aktivira porastom razine ugljikovog dioksida u krvi i alje preko inspiracijskog sredita dopunske impulse prema dinim miiima. KEMOTAKSIJE, v. taksija. KEMOTERAPIJA, v. citostatici. KEMOTROPIZAM, v. tropizmi KERATIN, strukturalna bjelanevina koja izgrauje npr. kosu, nokte i perje. Ta je svestrana bjelanevina lagana, savitljiva i jaka. Stijenka spore gljive sluznjae takoer je od keratina. KEROGEN, netopljive organske tvari koje nastaju u stijenama u obliku kemofosila. KINESKI PRAOVJEK (sinantropus), jedan od izumrlih oblika ovjekovih predaka koji se smatra pripadnikom vrste uspravnog ovjeka (Homo erectus). Naziv je dobio po nalazitu, Kini. Starost nalaza iznosi 300 do 500 tisua godina to znai da datira iz perioda srednjeg kvartara, pleistocena. Volumen mozga iznosio mu je oko 1000 cm3, poznavao je vatru i koristio primitivno kameno orue. KINETIKI APARAT, v. pelikula. KINETODEZMA, v. pelikula. KINETOSOM (gr. kinein = pokretati, soma = tijelo), v. pelikula.

KISELE KIE, padaline koje su zakiseljene zagaivaima atmosfere: sumpornim dioksidom, duikovim oksidom, ugljikovim dioksidom i ugljikovim monoksidom. Ti se plinovi otapaju u vodi kia i pod utjecejem Suneva svjetla i atmosferskog kisika nastaju kiseline. Kisele kie djeluju tetno na sve ekosustave. KISIK, O2, kemijski element, neophodan za ivot svih organizama (isp. elementarni sastav). Organizmi ga troe u procesu disanja, o oslobaa se procesom fotosinteze. Smatra se da je sav kisik u atmosferi nastao kao rezultat fotosintetske aktivnosti zelenih biljaka. Najvee koliine kisika potjeu od velikog broja fitoplanktonskih organizama mora i oceana. KISTAC, v. penicilijum. KINA ALGA, v. zelene alge. KITOVI, skupina sisavaca prilagoenih ivotu u moru. Pripadaju najveim ivotinjama u biosferi. Prednji su se udovi preobrazili u peraje. Udiu kisik iz zraka. Raaju ive mlade koji siu. Zameci imaju dlaice koje se kod odraslih izgube. Ispod koe imaju debeli sloj masnoe. Kitovi se dijele na zubane i usane. Kitovi usani filtriraju vodu kroz usi (ronate ploe) i hrane se planktonom. Kitovi zubani se hrane ribom i drugim ivotinjama. Poznatiji su: uljeura, pliskavica, delfin i plavetni kit. KLAMIDOMONAS, v. zelene alge. KLICA (embrio), dio sjemenke koji se razvija nizom mitoza iz oploene jajne stanice (zigote). U ranom stadiju klica ima oblik kugle. Zrela klica sastoji se od korijenka, pupoljka i supki. Iz tih e se dijelova klijanjem formirati mlada biljka. KLIMAKTERIJ, razdoblje u ivotu ovjeka u kojem se dogaaju razliite fizioloke i psihike promjene koje su rezultat hormonskih promjena u organizmu. U mu-

66

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

karaca zapoinje obino izmeu pedesete i ezdesete godine ivota smanjenjem luenja hormona testosterona zbog ega se postupno smanjuje i spermatogeneza. U ena se obino javlja u dobi od etrdeset i pete do pedesete godine ivota, a karakterizira ga smanjeno luenje hormona estrogena i progesterona, nepravilni menstruacijski ciklusi te njihov konaan izostanak, napadaji vruine, razdraljivost, umor i tjeskoba. KLITELUM, v. maloetinai. KLOAKA, v. neisnica. KLON, skupina genetiki jednakih stanica ili organizama nastalih mitozom od jedne stanice ili zajednikog podrijetla tj. nastalih nespolnim i vegetativnim razmnoavanjem te partenogenezom i apomiksijom. Isp. svojta. KLONIRANJE, proizvodnja klonova, isp. KLORIDNA KISELINA (HCl), lue ju oblone stanice u sluznici eluca podraene progutanom hranom, autonomnim parasimpatikim ivanim sustavom (i ivac vagus) te probavnim hormonom gastrinom. Kiselina je vana za aktiviranje pepsina, isp. KLOROFIL, kemijski spoj, navaniji biljni pigment za apsorpciju svjetlosne energije u procesu fotosinteze. U stanici se nalazi uz druge pigmente u grana tilakoidnim membranama kloroplasta. Postoje klorofili a i b. Zelene su boje. KLOROPLAST, stanini organel, pripada skupini organela (plastida) koji sadre pigmente. Nalazi se samo u biljnim stanicama eukariota. Obavijen je dvostrukom membranom, a unutarnjost mu je ispunjena otopinom koja se zove stroma. U stromi se nalaze: DNA, RNA, ribosomi, supstrati i enzimi koji su potrebni za odvijanje fotosinteze. Unutarnjost kloroplasta je po-

dijeljena membranama na plosnate vreice - tilakoide. Mjesta gdje su te membrane gusto rasporeene u vie ili manje visoke stupce zovu se grana-tilakoide, a mjesta gdje su rjee rasporeene zovu se stromatilakoide. U membranama tilakoida nalaze se molekule klorofila, pigmenta koji je neophodan za odvijanje fotosinteze. Kloroplasti i mitohondriji su specifini stanini organeli po tome to sadre vlastitu DNA i vlastite ribosome, a mogu se dijeliti neovisno o diobi stanice. KLJETARI, ivotinje iz skupine lankonoaca, isp. Veina ih ivi na kopnu. Pripadaju im paunjaci: pauci, grinje, tipavci ili korpioni i dr. Tijelo je podijeljeno na glavoprnjak (prosoma) i zadak (opistoma). Nemaju ticala. Uz usta imaju klijeta ili helicere. Plijen savladavaju otrovnim lijezdama. Probavu poinju izvan organizma isputanjem probavnih sokova u plijen, a zatim ga isisavaju. KLJUNAI, v. jednootvori. KNIDOCITI, v. arne stanice. KOACERVATI, koloidne kapljice s opnama koje nastaju ako se odreeni organski spojevi otapaju u vodi uz dodatak razliitih soli. Imaju sposobnost rasta i izmjenjivanja tvari s okoliem pa time pokazuju slinosti s protoplazmom. Sintetizirao ih je ruski biokemiar Oparin prikazavi time jedan od moguih stupnjeva evolucije ive tvari. KOCH, R., (1843. 1910.), njemaki bakteriolog koji je identificirao bacil koji uzrokuje tuberkulozu. Zajedno s Pasteurom smatra se osnivaem eksperimentalne bakteriologije. KOD, v. kodon KODOMINANTNOST, status kada oba alela istoga gena u heterozigotu daju jednaku izraajnost, tj. zajedniku dominan-

67

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

tnost, npr. krvnu grupu AB odreuju aleli A + B. KODON (kod), slijed triju nukleotida na molekuli mRNA koji odreuje poloaj odreene aminokiseline pri sintezi proteina (isp. genetika uputa). KOHEZIJA, privlana sila izmeu molekula ili atoma iste tvari. Meusobna privlanost molekula vode je vana za uzlazni tok vode u biljci. Dipolarne molekule vode su povezane slabim vodikovim vezama. KOKI, bakterije kuglastog oblika. Dolaze pojedinano (monokoki), u paru (diplokoki), u nizovima (streptokoki), u grozdastim nakupinama (stafilokoki) i dr. Neke od ovih bakterija uzronici su tekih bolesti. KOKON, v.maloetinai i paunjaci. KOLECISTOKININ, probavni hormon koji se lui iz stanica sluznice dvanaesnika kada je prisutna masna hrana u dvanaesniku. Hormon se apsorbira iz crijeva u krv, krvlju dospijeva do jetre odnosno unog mjehura koji se pod utjecajem kolecistokinina stee, te protiskuje nakupljenu u unim vodovima u dvanaesnik. KOLENHIM, v. potporno stanije. KOLESTEROL, organski spoj iz skupine steroida (isp.). Nalazi se u membranama ivotinjskih stanica, u ivanom tkivu i krvnoj plazmi. Znaajan je i kao ishodina molekula u sintezi nekih hormona. KOLOIDNE OTOPINE, otopine koje sadre otopljene tvari iji je promjer estica izmeu 1 i 100 nm. Takve estice nazivamo koloidnim esticama. Stanina otopina je koloidna otopina ije su koloidne estice molekule proteina, nukleinskih kiselina, itd. KOLONIJA, nakupine jednostaninih organizama meu kojima nema podjele rada, ve svaka stanica samostalno obavlja sve

ivotne funkcije. Oblikom mogu biti nitaste, ploaste ili kuglaste. KOLONIJALNA TEORIJA O POSTANKU METAZOA, v. hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja. KOLUTIAVCI (Annelida), bezkraljenjaci iz skupine mnogokolutiavaca. Najvie ih ivi u moru, a manje u kopnenim vodama ili na vlanim stanitima. Prema tjelesnoj grai dijele se u tri skupine: mnogoetinai, maloetinai i pijavice. Tijelo im je ravnomjerno kolutiavo. U svakom se kolutiu ponavljaju isti organi. Na povrini je kutikula i jednoslojni epiderm bogat ljezdanim i osjetnim stanicama. Pokreu se stezanjem prstenastih i uzdunih miia. ivani sustav je ljestviav. Vodeni kolutiavci diu pomou krga, a kopneni (gujavica) povrinom vlane koe. Optjecajni sustav je zatvoren. U krvi se nalazi hemoglobin. Za izluivanje imaju po jedan par metanefridija u svakom kolutiu. Morski su kolutiavci razdvojena spola i razvijaju se preko liinke trohofora. Slatkovodni i kopneni kolitiavci su dvospolci. KOLJENO, v. filogenetski sustav. KOMENZALIZAM, v. simbioza. KOMPETICIJA (nadmetanje), suparnitvo u istom okoliu meu prekobrojnim jedinkama za hranom, ivotnim sklonitem ili/i spolnim partnerom. Kompeticija je najjai biotiki imbenik unutar jedinki iste vrste (intraspecijska kompeticija). Nadmetanje je esto i meu jedinkama razliitih vrsta (interspecijska kompeticija). KOMPLEMENTARNE BAZE, odgovarajue duine baze koje u molekuli DNA dolaze uvijek jedna nasuprot drugoj. Nasuprot jedne purinske baze iz jednog polinukleotidnog lanca dolazi pirimidinska baza drugog polinukleotidnog lanca. Tako nasu-

68

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

prot adenina uvijek stoji timin, a nasuprot gvanina citozin i time ine komplementarne parove AT i GC. Po principu komplementarnosti sintetizira se i molekula RNA na matinoj polumolekuli (jednom lancu) DNA, ali se pri tome u molekulu RNA umjesto timina uvijek ugrauje uracil. Taj se proces naziva prepisivanje (transkripcija) DNA u RNA.

KONTRAKTILNA VAKUOLA, v. steljivi mjehuri. KONVERGENCIJA, pojava morfoloke slinosti filogenetski, tj. srodstveno udaljenih grupa organizama, isp. konvergentna evolucija. KONVERGENTNA EVOLUCIJA, pojava kada pripadnici razliitih skupina organizama u evoluciji steknu sline specijalne prilagodbe za ivot u odreenim uvjetima, kao npr. ribe i pliskavica. KONZERVIRANJE (lat. conservatio = uvanje), proces nastajanja fosila isuivanjem, smrzavanjem ili uvanjem u smoli. U pustinjskoj su se klimi organizmi isuivali i mumificirali. U ledu i smrznutoj zemlji (Sibir, Aljaska) naeni su ostaci mamuta. Manji su se organizmi, primjerice kukci, ouvali u jantaru, upavi u smolu crnogorice koja se skrutnula. KONZUMENTI, potroai (isp.) hrane u prirodi, ivotinje. KONJUGACIJA (lat. coniunctio = spajanje), nain spolnog razmnoavanja u nekih bakterija, alga i praivotinja (v. trepetljikai), tj. izmjena genetikog materijala sadranog u mikronukleusu. Proces konjugacije zapoinje spajanjem dvije jedinke i stvaranjem citoplazmatskog mostia. Tako spojene jedinke nazivaju se konjuganti. U svakoj se jedinki mikronukleus podijeli 3 puta. Jedna od dioba je mejotika. Od svih 8 nastalih mikronukleusa ostaju samo 2; drugi se razgrade i nestaju. Od 2 haploidne jezgrice koje su ostale jedna je pokretna ili migrirajua jezgrica, a druga nepokretna ili stacionarna. Migrirajui mikronukleus iz svakog konjuganta preko citoplazmatskog mosta prelazi u suprotnu jedinku. Spoji se sa stacionarnom jezgrom u zigotu. Tako se izmeu dvije jedinke izmijeni nasljedna tvar. Nakon

Komplementarne baze
Purinske adenin gvanin Pirimidinske timin citozin Simbol A-T G-C

Pojednostavljeni prikaz sinteze RNA prema kalupu jednog lanca DNA:

Komplementarne baze
Purinske adenin gvanin Pirimidinske uracil citozin Simbol A-U G-C

KOMPOSTIRANJE, proizvodnja komposta iz organskog otpada truljenjem uz pomo bakterija razlagaa. KONIDIOSPORE, v. penicilijum.

69

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

toga se jedinke razdvoje i tada se nazivaju egzokonjuganti. KONJUGANTI, v. konjugacija. KOPITARI NEPARNOPRSTAI, veliki biljojedi iz skupine sisavaca. Na nogama imaju 1 ili 3 prsta obloena ronatim kopitom. Kopita su graena od keratina. Srednji je prst najjai i nosi masu itavog tijela. Poznatiji su npr. konj, magarac, zebra i nosorog. KOPITARI PARNOPRSTAI (papkari), biljojedi iz skupine sisavaca. Obino hodaju na 2 prsta: trei i etvrti su vei od ostalih i nose itavo tijelo. Dijele se na nepreivae (svinje i vodenkonji) i preivae (deve, jeleni, irafe, antilope, koze, ovce, bivoli). Preivai ive u stadima. U zubalu nemaju gornjih sjekutia ni onjaka. eludac im je prilagoen na preivanje. Mnogi imaju rogovlje. KOPLJAA, v. svitkoglavci. KOPRIVNJAA, (urtikarija), oblik alergijske reakcije koji se javlja kao preosjetljivost na neke vrste hrane (maline, jagode, sir, rakovi), ali moe biti izazvana i fizikim faktorima, npr. hladnoom i toplinom kao i ujedima i ubodima insekata. Pojavljuje se kao mali crvenkasti otoci na koi koji svrbe. KORA, kono stanije odrvenjelih biljnih organa, viegodinje stabljike i viegodinjeg korijena. KORALJI, ivotinje iz skupine arnjaka. ive u morima, pojedinano ili u zadrugama. Svi su polipi. Veina ima vrsti vanjski i unutarnji kostur od kalcijeva karbonata. Stvaraju koraljne grebene i otoke - atole. U Jadranskom moru poznati su crveni koralj, crvena moruzgva i smea vlasulja.

KORIJEN, jedan od tri temeljna organa kopnenih biljaka. Uvruje izdanak, opskrbljuje biljku vodom i mineralima koje upija korijenovim dlaicama. Razlikujemo: pravi korijen koji se razvija iz klicinog korijenka, a imaju ga sve golosjemenjae i dvosupnice, tj. sve biljke koje rastu i u debljinu; upavo (pridolo, adventivno) korijenje u papratnjaa i jednosupnica izrasta naknadno jer njihov korijen ubrzo propada zbog nemogunosti rasta u debljinu. Raste u duinu uz pomo tvornog stanija na svome vrhu. Njeno tvorno stanije titi korijenova kapa, sloj obamrlih stanica omoguujui tako prodor korijena i u tvrda tla. KORIJENOV TLAK (tlak korijena), pozitivan hidrostatski tlak koji vodu iz korijena tjera prema gore. Iznosi priblino 0.1 MPa i vaan je za dizanje vode u biljci, do otprilike 1 m, posebno u proljee prije listanja. Temelji se na procesu aktivnog izluivanja vode i tvari stanica endoderma u provodne ile ksilema. KORIJENOVA KAPA, v. korijen. KORIJENSKI GOMOLJII (noduli), nabreknua (kvrice) na korijenu mahunarki. Graeni su od biljnih stanica u kojima se nalaze simbiotske duikove bakterije (u obliku bakteroida) koje obavljaju fiksaciju duika iz zraka. KORJENONOCI (sluzavci), praivotinje koje se kreu uz pomo pseudopodija. Veina ih ivi u moru: krednjaci, sunaca i zrakai. Na povrini protoplazme izluuju ljuturicu od vapnenca ili silicija. Odumiranjem organizama ljuturice se taloe na morsko dno tvorei debele naslage. Poznati su numulitski vapnenci nastali taloenjem ljuturica krednjaka numulita. U kopnenim vodama ivi ameba, npr. Amoeba proteus. Povrinu tijela pokriva joj dvoslojna lipoproteinska stanina membrana. Hranu moe uzimati cijelom povrinom

70

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

tijela, procesom endocitoze. Disanje je aerobno, a plinovi prolaze procesom difuzije kroz membranu. Suvinu tekuinu izbacuje pomou steljivih mjehuria (kontraktilne vakuole). Razmnoava se obinim dvojnim ili binarnim dijeljenjem. Nametnike amebe ive u unutarnjim organima ivotinja i ovjeka, kao npr. srdoboljna ameba. KORMUS (cormus, stablo), biljno tijelo koje ima razvijene osnovne prehrambene (vegetativne) organe: korijen, stabljiku i list. Sve biljke s razvijenim kormusom zovemo stablaice ili Cormophyta, a danas im pripadaju papratnjae i sjemenjae. Meu stablaicama posebno mjesto imaju i mahovine koje osim obiljeja stablaica nose i obiljeja steljnjaa ili Talophyta. One nemaju korijen, niti su im u potpunosti razvijeni stabljika i listovi. KORNJAE, skupina gmazova s oklopom na kojem se nalaze otvori za noge i glavu. Oklop je nastao stapanjem konog i unutarnjeg kostura. Najrazvijeniji je mii za uvlaenje glave. U ustima nemaju zube, nego su im eljusti pokrivene ronatim ploicama. U uhu imaju bubnji. Danas ivi oko 250 vrsta. Poznatije kornjae naih krajeva: barska kornjaa, obina anara u Dalmaciji i na otocima, a u Jadranu je esta glavata elva. Kod vrsta koje ive u vodi noge su se modificirale u peraje, a enke izlaze na kopno samo da izlegu jaja. KORONARNA SKLEROZA, taloenje masnih naslaga (aterona) u koronarnim arterijama to smanjuje protok krvi pa je srani mii slabije opskrbljen kisikom i hranidbenim tvarima. KORONARNE ARTERIJE, srane arterije, v. krvotok sranog miia. KORTIKOSTEROIDI (kortikosteroidni hormoni), hormoni koje izluuje kora nadbubrene lijezde. Najznaajniji kortikosteroidi su glukokortikoidi (kortizon,

kortikosteron) koji reguliraju promet ugljikohidrata i mineralokortikoidi (aldosteron) koji reuguliraju promet iona u organizmu. Izluivanje kortikosteroida je pod kontrolom adenokortikotropnih hormona (ACTH) iz adenohipofize. KORTIZON (kortizol), glukokortikoidni hormon koji se oslobaa u stresu pospjeujui opi metabolizam, isp. kortikosteroidi. KOST, najvri dio kostura. Izvana je obavijena pokosnicom (periost). Graena je od kotanog tkiva: vanjskog kompaktnog i sredinjeg spuvastog sloja. Osnovna jedinica je osteon, isp. Na dugim kostima razlikujemo dva kraja ili epifize i srednji dio dijafizu koja je ispunjena do spolne zrelosti crvenom kotanom modinom. Nakon spolne zrelosti kotana modina se u dugim kostima zamjenjuje masnim tkivom. Kosti sadravaju oko 70 posto anorganskih tvari (kalcija, fosfora i dr.) i oko 30 posto organskih tvari (osein). Rast kostiju omoguuju kotane stanice osteoblasti. U kostima se nalaze i stanice koje razgrauju kotanu tvar - osteoklasti. KOSTUR, potporanj tijela koji mu daje vrstou, oblik i omoguuje kretanje, dajui oslonac miiima. Razlikujemo vanjski (egzoskelet) i unutarnji (endoskelet) kostur. Egzoskelet i zatiuje organizam, kao npr. kod mekuaca i lankonoaca. Kraljenjaci imaju endoskelet. Kostur ovjeka ima oko 208 kostiju. Sastoji se od kosti, hrskavice i ligamenata. KOTANA MODINA, tkivo koje ispunjava modinsku upljinu kosti i prostore meu gredicama spuvastog kotanog tkiva. Razlikujemo crvenu, utu i elatinoznu modinu. U crvenoj modini nastaju eritrociti, megakariociti (trombociti) i leukociti granulociti. KOTANE STANICE (osteociti), stanice ovalnog oblika koje izgrauju kotano

71

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

tkivo. Izluuju krutu meustaninu tvar koja se sastoji od organskog (protein osein) i anorganskog (minerali, najee kalcijev fosfat i kalcijev karbonat) dijela. KOTUNJAE, najbrojnija skupina riba (isp.). Imaju kotani kostur. Ljuske na koi su okruglaste (cikloidne) i eljaste (ktenoidne), ali ima vrsta i s golom koom. krge su pokrivene krnim poklopcem. Nemaju zavojiti zalistak u crijevu. Imaju plivai mjehur. Oplodnja je vanjska. Razmnoavaju se jajima. Poznatije su kotunjae u kopnenim vodama: aran, tuka, som, pastrva, grge, klen. Od morskih riba u Jadranu ive: skua, srdela; zubatac, osli, kova, list i dr. KOTILEDONI, v. list. KOA, vrsta epitelnog ili pokrovnog tkiva, organ koji pokriva vanjsku povrinu tijela ovjeka i ivotinja. Njena osnovna uloga je zatititi organizam od negativnih uinaka okolia. Vana je u odravanju stalne tjelesne temperature kod homeotermnih ivotinja, u odstranjivanju tetnih produkata tvarne izmjene iz tijela, u primanju vanjskih podraaja pomou osjetilnih tjeleaca, u izmjeni plinova i dr. Koa kraljenjaka graena je od vie slojeva koji izgrauju povrinski dio, pousminu ili epidermu i unutarnji dio, usminu ili dermu. Moe sadravati lijezde znojnice i lojnice, krvne i limfne ile, razliita osjetilna tjeleca, ogranke ivaca i masne stanice. U riba je pokrivena ljuskama, u vodozemaca je gola, u gmazova je pokrivena ljuskama ili ploama, u ptica perjem, a u sisavaca dlakom. KONO STANIJE, ima prije svega zatitnu ulogu, a omoguuje izmjenu plinova izmeu biljke i okolia. Tri su vrste konog stanija: epiderma, rizoderma i kora. KRALJENICA (columna vertebralis), glavni potporanj tijela svih kraljenjaka,

sastavljen od veeg broja kraljeaka. Formira se u tijeku embrionalnog razvoja kraljenjaka oko svitka, a nastaje od zametnog listia mezoderma kao i sve ostale kosti. KRALJENIKI IVCI, v. modinski ivci. KRALJENJACI (Vertebrata), skupina ivotinja ije tijelo podupire kraljenica. Pripadaju lubanjcima iz koljena svitkovci, isp. Potkoljeno kraljenjaka sadri oko 40000 vrsta. Rasprostranjeni su u vodi i na kopnu. Dijele se na krunouste, ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce. Prvi kraljenjaci pojavili su se poetkom paleozoika. KRAPINSKI PRAOVJEK, izumrli ovjekov predak iji su nalazi pronaeni u jednoj poluspilji u Krapini (Hrvatsko Zagorje). Bio je relativno niskog rasta (do 160 cm) s jakim nadonim lukovima i izboenim eljustima bez izrazite brade. ivio je u veim skupinama, bavio se lovom, hranio se mesom divljih ivotinja, a koristio je kameno orue i vatru. Starost tih nalaza procjenjuje se na 70 tisua godina. Pripada tipu neandertalskog praovjeka koji se danas smatra samo jednom od izumrlih vrsta umnog ovjeka (Homo sapiens). KRATKOVIDNOST (miopija), poremeaj vida u kojem je ona jabuica izduena, te se zrake svjetla pri akomodaciji oka na daleke predmete lome ve ispred mrenice, u staklovini. Na mrenicu pada neotra slika. Kratkovidnost se ispravlja konkavnim leama (negativna dioptrija). KREBS, H. (1900. 1981.), njemaki biokemiar, protumaio ciklus limunske kiseline koji je nazvan i Krebsov ciklus. KREBSOV CIKLUS (ciklus limunske kiseline), jedna od aerobnih faza stanine

72

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

respiracije ili staninog disanja koja se odvija u mitohondrijima. Naziva se ciklusom jer se sastoji od krune serije biokemijskih reakcija u kojima se pirogroana kiselina razlae na molekule ugljik(IV)-oksida i atome vodika pri emu se oslobodi energija za sintezu ATP-a. KREDNJACI, v. korjenonoci. KREMENA ZEMLJA, v. kremenjaice. KREMENE BILJKE, v. acidofilne biljke KREMENJAICE (Diatomeae), jednostanine alge s vrstom, dvodijelnom, pravilno struktuiranom stijenkom uglavnom (95 %) izgraenom od kremena (SiO2). U prolosti su sudjelovale u izgradnji naslaga zemlje koja se zove dijatomejska ili kremena zemlja. Veliki znaaj imaju u primarnoj produkciji hrane. Produkti fotosinteze su masna ulja i poneki polisaharid, nikada krob. ive na vrstoj (vlanoj) podlozi ili kao plankton slatkih voda i mora. KRILAI, skupina kukaca koji imaju 1 ili 2 para krila ili su im nestala tijekom evolucije. Obuhvaa oko 30 razliitih skupina. Poznatije su skupine: vretenca (vilin konjic), vodencvjetovi, ravnokrilci (skakavci, turci, nakaznici, obolari), oharai (bogomoljke, ohari, termiti), grizlice (ui, tekuti), kornjai (hrutevi, jelenci, strizibube, boje ovice, potkornjaci), leptiri, dvokrilci (muhe, komarci, obadi), buhe, opnokrilci (ose, pele, mravi, bumbari). Zadruni kukci su: mravi, termiti, ose i pele. KRIPTINA OBOJENOST, v. zatitna obojenost. KRIPTORHIZAM, priroena mana da se sjemenici ne nalaze u monjama. Sjemenici nastaju u trbunoj upljini, odakle se dva mjeseca prije roenja spuste u monju djelovanjem fetalnog testosterona. U oko 5 % muke djece jedan se testis (rjee oba)

zadravaju u trbunoj upljini. Sjemenici koji zaostanu najee zakrljaju, pa se smanjuje rasplodna mo mukarca. KRITINO RAZDOBLJE TAME, minimalno razdoblje tame koje zahtijevaju biljke kratkog dana da bi mogle cvjetati. Cvjetanje je prvenstveno odreeno trajanjem razdoblja tame, v. biljke kratkog dana i biljke dugog dana KRITOSJEMENJAE, evolucijski naprednije sjemenjae. Prilagoene su ivotu na svim podrujima na Zemlji. Poznato je vie od 250 000 vrsta. Cvijet, plodnica i plod su generativni organi svojstveni kritosjemenjaama. Sjemeni su zameci zatvoreni ("sakriveni") u plodnici. Plodnica se razvija u cvijetu kao dio tuka. Prema broju supki razlikujemo jednosupnice i dvosupnice. KRIANAC, (hibrid), potomak nastao krianjem (hibridizacijom), isp. Ima osobine oba genetiki razliita roditelja (isp. heterozigot). KRIANJE (hibridizacija), proces mijeanja nasljea dvaju razliitih roditelja. U biljnom svijetu kriaju se razliite sorte biljaka, a u ivotinjskom razliite pasmine, bilo prirodnim bilo umjetnim putem. ovjek primjenjuje umjetno krianje da bi dobio potomke koji imaju neka, za njega potrebna i korisna svojstva. KROKODILI, najrazvijeniji i najvei ivi gmazovi. Napredak se oituje u grai srca gdje je klijetka gotovo potpuno podijeljena na desnu i lijevu stranu. Krokodili su dugi do 6 m. Masivno tijelo nose kratke noge. Koa je pokrivena velikim ronatim ploama. ive u vodama tropskog i suptropskog pojasa, a njihovi su preci ivjeli na kopnu. Svi su krokodili grabeljivci. Ne mogu gutati plijen, ve ga komadaju snanim zubima smjetenim u jako izboenoj njuci. Razvijena je briga za potomstvo. Poznatije

73

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

su vrste: nilski krokodil, gangeski gavijal, misisipski aligator, obini kajman. KROMANJONAC, v. Homo sapiens. KROMATIDA, polovica udvostruenog kromosoma. Izgraena je od jedne molekule DNA i bjelanevina. KROMATIN, mreica vlakana koju ine DNA i proteini, a nalazi se u jezgri eukariota u vrijeme interfaze. Razlikujemo dva tipa kromatina: 1. heterokromatin koji je graen od gusto zbijenih vlakana i obino se rasporeuje uz jezgrinu ovojnicu; eukromatin graen od vlakana rjee rasporeenih nego u heterokromatinu.

cifian broj i grau kromosoma. Glavni dio kromosoma je dvostruka nit (kromonema) sastavljena od molekula DNA, koja je dijelom ravna a dijelom namotana oko malih grudica bjelanevine (histona), koje se nazivaju nukleosomi. Takoer se zamjeuju i jae obojena mjesta kromomere, te utanjeno i neobojeno mjesto privrsnica (centromera).

nukleosom (s 8 histonskih molekula)

2.

DNA

U vrijeme diobe stanice iz kromatina se formiraju posebne strukture, kromosomi. KROMATSKA ADAPTACIJA, mogunost organizama da mijenjaju boju i tako koriste razliite dijelove Sunevog spektra. KROMOMERA, v. kromosom. KROMONEMA, v. kromosom. KROMOPLASTI, stanini organeli, ubrajamo ih u skupinu organela iji je zajedniki naziv plastidi, isp. Sadre biljna bojila, crvene karotene i ukaste ksantofile. Ne sadre klorofil te nemaju sposobnost fotosinteze. Kromoplasti daju boju mnogim cvjetovima (mauhica, uta perunika i dr.), biljnim plodovima (rajica, ipak) i korijenu nekih biljaka (mrkva). KROMOSOMI S PETLJAMA, v. etkasti kromosomi. KROMOSOMI, posebne strukture koje postaju vidljive u jezgri eukariotskih stanica u vrijeme mejoze i mitoze. Graeni su od DNA i bjelanevina. U njima su smjeteni geni, tj. cjelokupna genetika informacija organizma. Svaka vrsta ima spe-

spojnice histona
Graa kromosoma: DNA nit (kromonema) dijelom omotana oko nukleosoma

KROMOSOMSKE KARTE, v. genetike karte. KROSINGOVER (crossing over), pojava izmjene dijelova kromatida izmeu dva homologna kromosoma. kromatide

konjugirani homologni kromosomi profaza I

izmjena dijelova kromatida profaza I

odvajanje kromosoma anafaza I

74

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

Crossing over se zbiva za vrijeme diobe stanice i to u profazi mejoze I, a znaajan je jer doprinosi genetikoj raznolikosti rasplodnih stanica (gameta) koje e nastati diobom (isp. i oogeneza i spermatogeneza). KRSTAICE, skupina zeljastih biljaka dvosupnica iji su mnogi pripadnici vane gospodarske biljke. Cvjetovi imaju etiri lapa i etiri unakrsne latice (ime!), est pranika (etiri dulja i dva kraa) i plod suhi pucavac, tzv. komuku ili komuicu. Kao povre rabe se npr. razliiti kultivari kupusa: glavati kupus, kelj, cvjetaa, koraba i rotkva, a za proizvodnju ulja uljena repica. Korovna je biljka rusomaa. Na endem velebitska degenija je takoer krstaica. KRUENJE TVARI U PRIRODI poinje proizvodnjom hrane iz anorganskih tvari (H2O, CO2, nitrati itd.) to rade producenti. Proizvedenu hranu ne koriste samo producenti za sebe, nego ih konzumenti troe jedui biljnu hranu. I producente (biljke) i konzumente (ivotinje) i druge reducente nakon prestanka njihova ivota razlau reducenti (gljive i bakterije) na anorganske tvari. KRUNOUSTE (Cyclostomata), najprimitivnija skupina kraljenjaka i najstariji lubanjci. Nazivaju se i bezeljusti jer nemaju izgraenih eljusti. ive u moru ili kopnenim vodama. Dijele se na paklare (imaju lenu i repnu peraju) i sljepulje (imaju samo repnu peraju). Paraziti su na ribama. Na hrskavinoj lubanji nalaze se okrugla i lijevkasta usta sa ronatim "zubiima" ili kvricama. Svitak imaju cijeli ivot. Bona pruga im slui kao ravnoteni organ pri plivanju. Za izluivanje imaju prvi bubreg, isp. Razdvojena su spola. Iz oploenih se jaja razvija liinka pokaa. KRV, jedna od tjelesnih tekuina, protjee kroz srano-ilni sustav; tekue vezivno tkivo. Ima vanu ulogu u izmjeni plinova,

prijenosu hranjivih i drugih tvari (hormona, vitamina itd), izluivanju tetnih tvari, odravanju tjelesne temperature, odranju koliine vode u tijelu, obrani tijela od infekcija itd. Krv se sastoji od tekueg dijela - krvne plazme i triju osnovnih skupina krvnih stanica: eritrocita, leukocita i trombocita. Ukupni volumen krvi u odrasle osobe je oko 5 litara. KRVNA PLAZMA, tekui dio krvi. ukasta tekuina sastavljena od 90 % vode, 2 % anorganskih tvari (najvie iona natrija i klora) i 8 % organskih spojeva (najvie bjelanevina). Krvna plazma sadri tri vrste bjelanevina: albumine, globuline i fibrinogene. Albumini i globulini sudjeluju u prijenosu hormona, a posebna skupina globulina, tzv. -globulini ili imunoglobulini imaju vanu ulogu u obrani organizma protiv uzronika bolesti. Fibrinogeni su vani u procesima zgruavanja krvi. Krvnu plazmu kojoj je odstranjen fibrinogen nazivamo krvni serum. Isp. izvanstanina tekuina. KRVNA TJELECA, dio krvi; zajedniki naziv za krvne stanice i krvne ploice ili trombocite. U krvne stanice spadaju eritrociti ili crvene krvne stanice i leukociti ili bijele krvne stanice. KRVNE PLOICE, v. trombociti KRVNE SKUPINE, podjela krvi prema bjelanevinama antigenima koji se nalaze na membranama eritrocita. Prve antigene otkrio je 1900. godine austrijski znanstvenik Karl Landsteiner i to A i B aglutinogene. Neto kasnije otkrio je i prirodu tzv. Rh-faktora. Na temelju tih antigena utvren je AB0 sustav krvnih skupina u kojem se razlikuju 4 osnovne krvne skupine: A, B, AB i 0 (nula). Pripadnici krvne skupine A nose na membranama svojih eritrocita aglutinogen A, pripadnici krvne skupine B aglutinogen B, pripadnici krvne skupine AB oba aglu-

75

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

tinogena, pripadnici krvne skupine 0 nemaju na svojim membranama eritrocita te aglutionogene. Osim aglutinogena, pripadnici pojedinih krvnih skupina sadre u svojoj krvnoj plazmi i specifina antitijela koja se zovu aglutinini, a odgovorni su za reakciju aglutinacije (sljepljivanja) eritrocita to izaziva zdravstvene potekoe pa i smrt, npr. u sluaju transfuzije (davanja) krvi kada se ne slau krvna skupina davatelja i primatelja. Tako pripadnik krvne skupine A ima anti B aglutinine, tj. antitijela koja nee reagirati protiv vlastitih eritrocita, ali e reagirati protiv eritrocita koji sadre aglutinogen B, tj. protiv krvne skupine B. Pripadnik krvne skupine B ima anti A (alfa) aglutinine, pripadnik krvne skupine AB nema aglutinine, a pripadnik krvne skupine 0 ima i anti A i anti B (beta) aglutinine. KRVNI SERUM, v. krvna plazma. KRVNI TLAK, pritisak krvi na stijenke krvnih ila. Krvni tlak izraavamo razlomkom. U brojniku je sistoliki, a u nazivniku dijastoliki tlak. Normalni krvni tlak u velikim arterijama iznosi oko 16/10.7 kPa (stara mjera 120/80 mmHg). KRVOTOK SRANOG MIIA, poseban hranidbeni ili nutritivni krvotok miokarda tj. sranog miia. Sastoji se od dvije male srane arterije (lijeve i desne) i dvije male srane vene (koronarne arterije i vene). Te arterije izlaze iz poetnog dijela aorte i dovode srcu krv obogaenu kisikom (oksigeniranu krv). Protok krvi kroz lijevu koronarnu arteriju odvija se u dijastoli, dok je protok kroz desnu koronarnu arteriju jednak u sistoli i dijastoli. KRVOTVORNI (hematopoetski) ORGANI, organi specijalizirani u stvaranju pojedinih oblika krvnih stanica. Eritropoetski organi su organi s izrazitom proizvodnjom eritrocita.To su: kotana modina, dio slezene i jetra. Limfopoeza je

stvaranje limfocita. Odvija se u limfnim vorovima, timusu, i dijelu slezene. Granulopoeza je stvaranje granulocita. Odvija se u slezeni i kotanoj modini. Megakariociti su velike stanice koje nastaju u kotanoj modini, a njihovim raspadanjem nastaju trombociti ili krvne ploice. KSENOBIOTIK (gr. xenos = stran), strana tvar, otrov ili toksikant, koja je nepotrebna ili tetna za organizam. KSEROFILNE IVOTINJE (gr. xeros = suh, filos = prijatelj), ivotinje sunih podruja. Prilagoeni su na tednju vode smanjenim izluivanjem. Povrina tijela npr. kukaca zatiena je hitinom, a gmazova ronatim slojem. Mnogi sisavci nemaju lijezde znojnice, a tetne tvari izluuju u dehidriranoj formi (npr. pustinjski mi). KSEROFITI (gr. xeros = suh, fyton = biljka), biljke s organima prilagoenim za preivljavanje u sunim ili pustinjskim uvjetima, kao npr. kaktusi, sukulenti, hrast crnika i medunac. KSILEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka ija je funkcija provoenje vode i mineralnih tvari iz korijena prema ostalim dijelovima biljke. Graen je od provodnih elemenata - traheja ili traheida. KTENIDIJE, organi (krge) za disanje kod veine mekuaca. Po obliku su listiave ili nitaste. Dobro su prokrvljene. Voda ih oplakuje a kisik difuzijom prelazi u kapilarni sustav i dalje se raznosi po tijelu. KUGA, teka zarazna bolest uzrokovana bakterijama. KUKCI (Insecta), najbrojnija skupina ivotinja; ne samo unutar lankonoaca, isp. Poznato oko 800 000 vrsta. Prilagoeni su na razliite naine ivota, prehrane, kretanja i razmnoavanja. Tijelo je podijeljeno

76

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

na glavu, prsa i zadak. Na glavi imaju 1 par ticala i 1 par sloenih oiju. Oko usta su 3 para usnih organa koja mogu biti za: grizenje (hrut), bodenje (komarac), lizanje (pela), sisanje (leptir). Prsa ine 3 kolutia i nose 1 ili 2 para krila te 3 para nogu (za tranje, kopanje, plivanje ili skakanje). Postoje i kukci bez krila, tzv. bezkrilci. Tijelo pokriva hitinska kutikula. U glavi je trodjelni mozak. Na njega se nastavlja ljestviava ivana vrpca trbunom stranom tijela. Dobro su razvijena osjetila za opip, ravnoteu, sluh, toplinu, njuh, okus i vid. Oi se sastoje od velikog broja okaaca, v. rakovi. Zvune signale primaju pomou timpanalnih organa, isp. Diu uzdunicama koje se otvaraju parnim oducima na zatku. Krvni optok je otvoren i jednostavan. Na lenoj je strani ila koja ini srce. Krv ne prenosi kisik. Za izluivanje imaju Malpighijeve cjevice. Kukci su razdvojenog spola. Razmnoavaju se jajima. Oplodnja je unutarnja. enke odlau oploena jaja na razliita mjesta prema nainu ivota. Liinke se presvlae nekoliko puta i tada mogu rasti. Razvojni stadiji kod potpune preobrazbe su: jaje, liinka, kukuljica i odrasli kukac. Kod nepotpune preobrazbe nema stadija kukuljice. Sistematski se kukci dijele na bezkrilce i krilae. Mnogi su nametnici i prenosnici uzronika bolesti (komarac malariar malarije, muha ce-ce bolesti spavanja, u pjegavog tifusa, buha kuge). Neki uzrokuju tete u poljoprivredi i umarstvu. KUKCOJEDI, skupina primitivnih kopnenih sisavaca s kratkim otrim zubima. Imaju slab vid, pa kukce i male ivotinje love uglavnom pomou osjetila njuha. Njima pripadaju jeevi, krtice i rovke. Neki spavaju zimski san. KULTIVAR, v. svojta. KULTURA STANICA, v. kultura tkiva.

KULTURA TKIVA, uzgoj stanica i tkiva izvan organizma na posebnim hranjivim podlogama u strerilnim uvjetima. KUTIKULA (gr. deminutiv od kutis = koa), votana prevlaka epidermalnih stanica koja zatiuje biljku od prevelikog gubitka vlage. Kod bezkraljenjaka vanjski ronati, bjelanevinasti zatitni sloj. Kutikula titi tijelo, npr. metilja, da ga ne razgrade probavni enzimi. Kod vodenih biljaka ne postoji. KVADRATNA KOST, v. guteri i zmije. KVAEVE GLJIVICE (saharomiceti), jednostanine gljivice mjeinarke koje stvaraju kolonije u obliku razgranatih lanaca. Razmnoavaju se pupanjem, rijetko askosporama. Vrsta vinski kvasac (Sacharomyces ellipsoideus) uzronik je alkoholnog vrenja, procesa u kojem se anaerobno razgrauje eer glukoza do alkohola etanola uz oslobaanje ugljikovog dioksida i energije: C6H12O6 2C2H5OH + 2CO2 + + energija Pivski ili pekarski kvasac (Sacharomyces cerevisiae) jedna je te ista vrsta koja takoer razgrauje glukozu na etanol i ugljikov dioksid.
enzimi

L
LAKTOZA (mlijeni eer), kemijski spoj ugljikohidrat iz skupine disaharida, sloenih eera graenih od dvije molekule jednostavnih eera. Laktoza se sastoji od jedne molekule glukoze spojene s jednom molekulom galaktoze.

77

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

LAMARCK, J., (1744. 1829.), francuski zoolog tvorac prve potpune teorije evolucije nazvane lamarkizam. LANDSTEINER, K., (1868. 1943.), austrijski istraiva koji je 1900. god. otkrio prve antigene, a 1940. god. zajedno s Winerom otkrio Rhesus faktor. LAP, v. cvijet. LATERALNI MERISTEMI, v. boni meristemi LATIMERIJA, v. resoperke. LEA (lens), nalazi se odmah iza arenice i zjenice. Privrena je naokolo tankim nitima cilijarnog tijela koje mijenja sferni oblik lee i tako je prilagoava (akomodira) za gledanje blizu odnosno daleko. Prostor izmeu ronice i lee - prednja ona komorica - ispunjen je onom vodicom. Iza lee je stranja ona komora ispunjena staklovinom. LENA MODINA, (kraljenina modina, medulla spinalis), sastavni dio sredinjeg ivanog sustava svih kralje-njaka. U ovjeka je smjetena u gornje dvije treine kraljeninog kanala. Kao i mozak graena je od sive tvari koju ine tijela ivanih stanica i bijele tvari koju ine ivana vlakna. Vanjski dio ini bijela, a unutarnji dio siva tvar (u obliku leptira). U lenu modinu ulaze i izlaze ivana vlakna na prednjim i stranjim rogovima. To su osjetilna i motorika vlakna refleksnih lukova. Kroz sredinu sive tvari prolazi sredinji kanal ispunjen modano kraljenikom tekuinom (cerebrospinalni likvor) koji povezuje lenu modinu sve do upljih komora unutar velikog mozga ispunjenih tekuinom (likvorom). Van LEEUWENHOEK A., (1632. 1723.), nizozemski prirodoslovac koji je 1674. god., konstruiravi mikroskop s jed-

nom leom, prvi ugledao ivi jednostanini organizam. LENTICELE, pore na oplutjelim tkivima iji se otvor ne moe regulirati, npr. pore na kori bazge. LEPIRNJAE, skupina preteno zeljastih biljaka dvosupnica. Listovi su im perasto sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni. Vjeni ima leptirast oblik (ime!) i sastoji se od pet latica. Plod je mahuna, pa se zovu i mahunarke. Lepirnjaama pripada nae poznato povre, grah, graak, bob i lea. Mnoge se vrste uzgajaju za ishranu domaih ivotinja, npr. djetelina i lucerna. Lepirnjae su vane i zbog simbioze s bakterijama, v. nitrogene bakterije. LEPRA (guba), teka i dugotrajna, bakterijama uzrokovana bolest. LETALITET, smrtnost. LETALNE ILI SMRTONOSNE MUTACIJE, mutacije koje obino dovode do smrti organizma. LEUCIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. LEUKEMIJA, rak bijelih krvnih stanica. Karakterizira je nenormalan rast i razvoj limfocita (limfatina leukemija) ili neutrofilnih leukocita (mijeloina leukemija). Karakterizira je smanjena otpornost na infekcije, irevi u ustima, poveanost limfnih vorova i slezene i opa slabost. LEUKOCITI (bijele krvne stanice) se dijele po obliku jezgre na segmentirane i nesegmentirane te da li imaju zrnca (granule) u citoplazmi nekih stanica (granulociti) ili ne (agranulociti). Eozinofilni, bazofilni i neutrofilni leukociti, koji su dobili imena prema afinitetu na kisele i lunate boje, su segmentirani granulociti. Nesegmentirani leukociti, agranulociti, su monociti i limfociti.

78

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

Neutrofili i limfociti igraju vanu ulogu u zatiti tijela. Neutrofili imaju sposobnost fagocitoze (isp.), a limfociti protutijelima tite tijela od zaraze. Isp. krvna tjeleca. LEUKOCITOZA, stanje poveanog broja leukocita u krvi. Uzrok moe biti u infekciji odnosno u poveanoj obrambenoj aktivnosti zaraenog tijela. LEUKOCITURIJA, pojava leukocita u mokrai kod nekih bubrenih bolesti. LEUKOPENIJA, stanje smanjenog broja leukocita u krvi. Moe biti uzrokovana zraenjem, razliitim otrovima, lijekovima i dr. LEUKOPLASTI, stanini organeli, ubrajamo ih u skupinu organela iji je zajedniki naziv plastidi (isp.). Ne sadre biljna bojila. Dolaze u svim biljnim dijelovima (bezbojna primarna kona tkiva listova i stabljika), a preteito se nalaze u spreminim tkivima i organima (sjemenke, gomolji, korijen) biljaka. Leukoplaste u kojima se eer pretvara u krob u obliku velikih krobnih zrnaca nazivamo amiloplasti. LEYDIGOVE STANICE, v. intersticijske stanice. LH (luteinizirajui hormon), jedan od tri gonadotropna hormona kojega izluuje prednji reanj hipofize (adenohipofiza). U mukaraca je hormon LH nazvan hormon za stimulaciju intersticijskih stanica (ICSH). LIGAMENTI (sveze), najmeki dio kostura. Graeni su od vrstog vezivnog tkiva u kojem ima elastinih niti. Ligamenti omoguuju pokretljivost zglobova upravljanu kontrakcijom miia. LIKOVNICE, v. potporno stanije. LIMBINI SUSTAV, dio velikog mozga u kojem se procjenjuju doivljaji i osloba-

aju emocionalne reakcije, npr. bijes i veselje, a impulsi utjeu i na rad npr. srca, crijeva i une vreice. Limbini sustav ulazi u sastav modanog debla. LIMFA, tjelesna tekuina koja tee limfnim ilama, a po sastavu se razlikuje od krvi jer ne sadri eritrocite. Tee u jednom smjeru, od tkiva prema srcu, a glavna joj je uloga donoenje suvine tkivne tekuine u krv. Sudjeluje i u prijenosu probavljenih masti iz crijevnih resica u krvotok. LIMFATINA LEUKEMIJA, v. leukemija. LIMFATINE STANICE, stanice u koje su ukljueni svi razvojni oblici limfocita, stanica nositelja tzv. specifine imunosti. To su limfociti B, limfociti T i limfociti 0. LIMFNI VOROVI, nakupine limfnoga tkiva u vezivnoj ahuri razmjetene po itavom tijelu. Njihov broj je kod pojedinih ljudi razliit (na crijevu ovjeka ih ima oko 30 000). Mnogo ih je na mjestima gdje je mogu prodor zaraznih klica (u pluima, crijevu te ispod povrine koe). Pojedini limfni vor sastoji se od kore i sri, a u voru je vie limfatinih voria (folikula) u ijim sreditima se nalaze matine stanice za stvaranje limfocita. LIMFOCITI 0, vrsta leukocita, "stanice ubojice" (limfociti K i NK), sudjeluju u specifinoj i nespecifinoj staninoj imunosti. LIMFOCITI B, vrsta leukocita, nositelji tzv. humoralne imunosti, jer nakon to su bili u kontaktu s nekim antigenom (npr. mikrobom) sazrijevaju u plazma - stanice koje proizvode razliite vrste specifinih protutijela (antitijela), bjelanevina nazvanih imunoglobulini (Ig), isp. LIMFOCITI T, vrsta leukocita, nositelji tzv. stanine imunosti organizma jer je posredovana stanicama (limfocitima). Raz-

79

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

likujemo regulacijske (pomagake i supresijske) i izvrne (efektorske) limfocite. LIMFOCITI, v. leukociti. LIMFOCITOZA, stanje porasta broja limfocita u krvi. LIMFOPENIJA, stanje smanjenog broja limfocita u krvi. LIMFOPOEZA, v. krvotvorni organi. LINEARNI POREDAK GENA, geni su u kromosomima pravilno poredani u nizu, linearno, to je dokazao Morgan na temelju krosingovera (isp.). LINIJA, v. svojta. LINNE, C., (1707.-1778.), vedski prirodoslovac, osniva taksonomije ili sistematike. Zasluan za uvoenje binarne nomenklature. LINJANJE, mijenjanje dlake kod sisavaca; najee kao prilagodba na promjene temperature u okoliu. ivotinje koje ive npr. u hladnim podrujima imaju debelo krzno i linjaju se dva put godinje. U jesen postupno gube tanku ljetnu dlaku i raste im debela sa zimskom poddlakom. Drugo linjanje je u proljee, kada nestaje debele dlake. Ima sisavaca koji mijenjaju dlaku postupno itave godine bez obzira na godinja doba. LIPAZE, enzimi iz skupine hidrolitikih enzima koji sudjeluju u razgradnji lipida na njihove sastavne dijelove. LIPIDI, organski spojevi koji sadre ugljik, vodik i kisik, netopljivi su vodi, ali su topljivi u organskim otapalima. U lipide ubrajamo i masti koje su po svom kemijskom sastavu esteri trovalentnog alkohola glicerola i viih masnih kiselina. U lipide ubrajamo i fosfolipide koji izgrauju stanine membrane te steroide u koje ubrajamo

spolne hormone, hormone kore nadbubrene lijezde, vitamin D, kolesterol itd. LIPOPROTEIN MALE GUSTOE (LDL), estice razliitih masti i bjelanevina, prenosi kolesterol iz jetre u ostale dijelove tijela. Dio prenesenog kolesterola taloi se u stijenkama krvnih ila i pridonosi nastanku ateroskleroze. LIPOPROTEIN VELIKE GUSTOE (HDL) uklanja kolesterol iz krvi, prebacujui ga u miie i jetru. LIPOPROTEIN VRLO MALE GUSTOE (HLDL), uklanja kolesterol iz krvi, prebacujui ga u miie i jetru. LIST, zeleni organ u kojem se odvija fotosinteza. Nalaze se na stabljici. Tri su glavna dijela lista: plojka, peteljka i podina ili lisna baza. Mogu biti vrlo razliitih oblika. Prvi se listovi razlikuju od pravih, to su supke ili kotiledoni (dijelovi embrija ili klica). Listovi se mogu preobraziti u trnove, vitice, zatitne i pricvjetne listove te cvijetne dijelove. LIAJEVI (Lichenes), ivotni oblici, primjer simbioze dvaju razliitih organizama gljive i alge. Gljive su mjeinarke ili staparke, a alge su jednostanine zelene ili modrozelene. Udruuju se u spuvasto tijelo koje takoer zovemo micelij. Alge pribavljaju organsku hranu za oboje, a gljive pruaju algama zatitu, vodu i minerale. Alge su zadrale sposobnost samostalnog ivota. Najee se razmnoavaju soredijima.Neki liajevi imaju plodita poput trubica u kojima je himenij s askusima. Dijele se prema obliku na koraste, lisnate i grmaste liajeve. Pioniri su vegetacije na Zemlji. LITORAL, obalni pojas razine vode za vrijeme plime i oseke. LITOSFERA, vrsti dio Zemlje.

80

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

LIZIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. LIZOSOMI, stanini organeli obavijeni jednostrukom membranom. To su mjehurii koji se odvajaju od Golgijeva tijela, a sadre hidrolitike enzime. Pomou enzima razgrauju sloene organske spojeve i zbog toga imaju funkciju staninog probavila. Oteti li se njihova membrana poinju razgraivati vlastitu stanicu. LTH (luteotropni hormon), v. gonadotropni hormoni. LUBANJCI, v.svitkovci. LUES, v. sifilis. LUGOLOVA OTOPINA, sastoji se od, u vodi otopljenih, kalijevog jodida (0.66 %) i joda (0.33 %). Slui za dokazivanje kroba s kojim daje ljubiastomodru boju. LUMP BRUSH KROMOSOMI, v. etkasti kromosomi. LUTEINIZIRAJUI HORMON,v. LH. LUTEOTROPNI HORMON, v. gonadotropni hormoni.

sporangij

mejoza

sporogon

spore

zigota

klijanje spore

oplodnja arhegonij (jaje)

proklinica odrasla mahovina anteridij (muka gameta)

sporofit (2n) gametofit (n) MAJMUNI, skupina sisavaca s najrazvijenijim mozgom, oima usmjerenim prema naprijed, pokretljivim prstima na dugakim rukama i nogama te plosnatim noktima. Razvili su se vjerojatno od primitivnih kukcojeda. Veinom se zadravaju na drveu. Palac mogu primicati svim ostalim prstima i tako dobro obuhvaati grane. Majmuni jedu gotovo sve, plodove biljaka, kukce, ptice, voe i dr. ive u toplim dijelovima Azije, Afrike i Amerike. Dijele se na polumajmune i prave majmune. Polumajmuni su primitivniji i ive na drveu. Najrasprostranjenija je skupina lemura. Pravi majmuni se dijele na irokonosce (na pr. kapucini), uskonosce (npr. makaki, afriki mandril) i ovjekolike majmune (npr. orangutan, impanza, gorila). MAKIJA, ikara, gusta teko prohodna uma karakteristina za Sredozemlje. MAKROELEMENTI, v. elementarni sastav.

M
MAHOVINE, kopnene biljke kojima se gametofit (steljka ili talus) prilagodio ivotu na kopnu. Na gametofitu razaznajemo korjenie ili rizoide, stabalce i listie. To nisu pravi korijen, prava stabljika ili pravi listii. U odreenom dobu godine na vrhu stabalca mahovine (nakon oplodnje) razvije se sporofit (sporogon) koji se sastoji od drka i tobolca za spore. Pioniri su vegetacije. Od njih je nastao tresetni ugljen u prolosti. Danas sudjeluju u stvaranju sedrenih barijera u vodotocima.

81

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

MAKROEVOLUCIJA (adaptivna radijacija), evolucijski procesi iznad razine vrste koji vode nastajanju viih sistemskih grupa odnosno velikih skupina (rodova, porodica, redova, razreda, koljena). MAKROMOLEKULE, velike molekule graene od veeg broja manjih podjedinica. Najvanije makromolekule ivih organizama su nukleinske kiseline i bjelanevine. Nukleinske kiseline izgrauje vei broj nukleotida, a bjelanevine vei broj aminokiselina. MAKROMUTACIJE, mutacije u genu koji kontrolira bitne metabolike procese u organizmu. MAKROSPORA, v. sjemeni zametak. MAKROSPORANGIJ, v. sjemeni zametak. MAKROSPOROGENEZA, proces kojim se matina stanica embrijske vreice u biljaka dijeli mejozom dajui etiri haploidne stanice od kojih tri propadaju, a jedna se razvija u embrijsku vreicu. Time je ona jedina preivjela makrospora iz koje e se razviti enski gametofit (haploidna generacija). MALARIJA, v. plazmodij. MALI MOZAK (cerebellum), lei u stranjem dijelu lubanje, ispod velikog mozga. Graen je od vanjske sive i unutarnje bijele tvari. Ima dvije hemisfere. Kontrolira miini tonus, osigurava ravnoteu, koordinira miine kretnje. MALI (pluni) OPTOK KRVI, deoksigenirana (venska) krv se iz srca sistolom (kontrakcijom) desne klijetke izbacuje u plunu arteriju odnosno u plua. Tu e se hemoglobin iz krvi osloboditi vika ugljikovog dioksida i obogatiti kisikom (oksigenirati). Iz plua se oksigenirana (arterijska) krv vraa u lijevu pretklijetku kroz

dvije plune vene. Tijekom sistole lijeve pretklijetke krv se potiskuje u lijevu klijetku, a odatle snanom kontrakcijom u aortu tj. u veliki optok krvi. MALOETINAI, ivotinje iz skupine kolutiavaca, isp. ive na kopnu i u slatkim vodama. Nemaju parapodije, ticala ni oi. Du tijela su poredane etine. Najpoznatija vrsta je gujavica, koja ivi u tlu. Na pojedinim su susjednim kolutiima jako razvijene ljezdane stanice koje lue sluz i stvaraju zadebljanje - pas ili klitelum. Klitelum slui pri razmnoavanju i stvara ovojnicu (kokon) oko oploenih jaja koja ostavlja u zemlji. MALOKOLUTIAVCI (Oligomeria), ivotinje iz skupine bezkraljenjaka. Preci su im davni kolutiavci koji su preli na sjedilaki ili polusjedilaki nain ivota. Postepeno se smanjio broj kolutia, a simetrija tijela je kod nekih oblika prela iz dvobone u zrakastu simetriju. Najpoznatiji su lovkai, bodljikai (trp, jeinac, zvjezdaa i zmijaa), iroglavci, bradnjaci i streliari. iroglavci (isp.) i bradnjaci su bilateralno simetrine pokretne ivotinje koje ruju po morskom dnu. MALPIGHI, M., (1628.-1694.), talijanski biolog, mikroskopom prouavao grau ivotnja i prvi vidio kapilare, te opisao ivce, kou i bubreg. Po njemu je nazvano Malpighijevo tjelece u nefronu bubrega i Malpighijev sloj koe. MALPIGHIJEVE CJEVICE, organi za izluivanje i osmoregulaciju tjelesnih tekuina kod veine lankonoaca: kljetara i uzdunjaka. To su cjevasta izboenja crijeva u tjelesnu upljinu. Produkti izmjene tvari filtriraju se u cjevice i pranjenjem crijeva izlaze van. MASLANO VRENJE, stoji u temelju kvarenja maslaca, ali i fermentacije razliitih sireva (rupice!). Temeljna reakcija je:

82

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

C6H12O6 2CO2 + 2H2 + energija + + 2CH3CH2CH2COOH


maslana kiselina

MASNE NASLAGE (aterom), v. ateroskleroza. MASTI, sloeni organski spojevi sastavljeni od trovalentnog alkohola glicerola i masnih kiselina. U sastavu masnih kiselina dominiraju zasiene masne kiseline. Ne otapaju se u vodi, ali se dobro otapaju u eteru, benzenu, kloroformu i sl. U stanici slue kao priuva energije. MATERNICA (uterus), organ u kojem se razvija plod (kod veine sisavaca). Kod ena je to krukoliki, miini organ smjeten u donjem trbuhu. Sastoji se od dna, tijela i vrata (cervix) maternice. Vrat maternice vodi u rodnicu. Kroz taj kanal izlazi menstruacijska krv, a u maternicu ulaze spermiji. Unutarnja je stijenka maternice obloena sluznicom (endometrijom) koja se u vrijeme menstruacije oljuti, a u trudnoi stvara posteljicu. MAYER, A., njemaki znanstvenik koji je istraivao mozainu bolest duhana. Pretpostavlja da je uzronik te bolesti sitna bakterija. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA, v. mikrobiologija. MEDUZA, jedan od morfolokih oblika kod arnjaka. Izgledom je slina zvonu ili klobuku. Usna (oralna) strana je u unutarnjosti, a lovke su na rubu zvona. Meduza je slobodno plivajui oblik. MEGAEVOLUCIJA (aromorfoza), evolucija osnovnih i najviih sistematskih skupina ivoga svijeta prilikom prijelaza ivog svijeta iz jednog medija u drugi primjerice iz vode na kopno. MEGAKARIOCITI, v. krvotvorni organi i kotana modina.

MEHANIZAM POVRATNE SPREGE (mehanizam povratne veze), princip na kojem se temelji rad svih lijezda s unutarnjim izluivanjem. Prema tom principu svaka promjena koncentracije nekog hormona u krvi utjee na rad hipotalamusa i hipofize koji e normalizirati koncentraciju tog hormona. Na primjer, smanjena koliina mukog spolnog hormona testosterona u krvi potaknut e izluivanje faktora oslobaanja gonadotropnih hormona iz hipotalamusa. Ti faktori potaknut e izluivanje gonadotropnih hormona iz adenohipofize koji e zatim poveati izluivanje testosterona iz testisa. Time e se ponovno uspostaviti potrebna koncentracija testosterona u krvi. MEHANIZAM POVRATNE VEZE, v. mehanizam povratne sprege. MEJOZA (zoridbena dioba, redukcijska dioba), stanina dioba kojom nastaju spolne stanice, gamete. Osnovna znaajka mejoze je da u njoj dolazi do redukcije broja kromosoma. Tako iz jedne stanice s diploidnim brojem kromosoma (2n) nastaju 4 stanice s haploidnim brojem kromosoma (n). Mejoza se sastoji od dvije uzastopne diobe od kojih je prva redukcijska (mejoza I), a druga je slina mitozi. Stanice (gamete) koje nastaju mejozom su genetiki razliite zbog pojave crossing overa. Proces nastajanja gameta mejozom naziva se gametogeneza. Ako nastaju enske gamete, jajne stanice, govorimo o oogenezi, a nastaju li muke gamete, spermiji, tada govorimo o spermatogenezi. MEJOZA I (prva mejotika dioba), dioba kojom poinje nastanak spolnih stanica. Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza I, metafaza I, anafaza I i telofaza I. Najvanija zbivanja u mejozi I su redukcija broja kromosoma te rekombinacija homolognih kromosoma (isp. krosingover).

83

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

MEJOZA II (druga mejotika dioba), dioba kojom zavrava nastanak spolnih stanica. Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza II, metafaza II, anafaza II i telofaza II. Zbivanja tijekom mejoze II slina su zbivanjima tijekom mitoze (isp.). MEKUCI (Mollusca), beskraljenjaci; najrazvijenija i vrstama najbogatija skupina beskolutiavaca. Poznato je vie od 100 000 vrsta. ive u moru, kopnenim vodama i na kopnu. Najrasprostranjeniji mekuci su: puevi, koljkai i glavonoci. Tijelo je mekano i obavijeno platem. Plat izluuje vapnenu ljuturu: kod pueva jednodjelnu (kuicu) a kod koljkaa dvodjelnu (koljku). Mekuci su veinom bilateralno simetrini. Na tijelu se mogu razlikovati: glava, miiavo stopalo i utrobna vrea s unutarnjim organima. Probavilo je prohodno. U ustima je trenica ili radula. Probava je izvanstanina (u elucu) i unutarstanina (u probavnoj lijezdi). Optjecajni sustav je otvoren t.j. krv istjee iz krvnih ila i oplakuje tkiva i organe. Srce je graeno od klijetke i jedne ili vie pretklijetki. Krvni ili dini pigment se naziva hemocijanin. Organi za disanje su krge (ktenidije) ili "plua" t.j. dio plata kod kopnenih pueva. Za izluivanje imaju metanefridije. ivani sustav se sastoji od vie parnih ganglija meusobno povezanih ivanim vrpcama. Osjetni organi su oi, statocisti, ticala i osfradiji. Mekuci su razdvojena spola, ali ima i dvospolaca. Oplodnja je vanjska ili unutarnja. Liinaki stadiji su trohofora i velinger-liinka. Mekuci su bogati bjelanevinama i vitaminima pa se rabe za hranu. MELANIN (gr. melas = crn), pigment crne boje koji se stvara u koi kao zatita od tetnog djelovanja UV zraka, v. melanociti. MELANOCITI, stanice koje se nalaze izmeu bazalnih stanica epiderme koe. U

njima se iz aminokiseline tirozina uz pomo enzima fenol - oksidaze i drugih sintetizira pigment melanin (crni) i feomelanin (crveno - smei ili uti) koji koi daju boju. Proizvodnja pigmenta u koi pod kontrolom je hormona - MSH (melanocit stimulacijski hormon) iz srednjeg renja hipofize. Pigment se u melanocitu nalazi u melanosomima koji tite kou od tetnog djelovanja ultraljubiastih zraka. Pretjerano izlaganje koe ultraljubiastim zrakama moe dovesti do pojave tumora melanoma. MELANOCIT STIMULACIJSKI HORON (MSH), lui ga srednji reanj hipofize, a slui za raspodjelu konog pigmenta melanina, v. melanociti. MELANOM, maligni tumor koji se najee javlja u koi, a rjee u mrenici oka. Tumorske stanice sadre razliite koliine melanina, v. melanociti. MELIORACIJE, opseni zahvati isuivanja movarnih terena, dijelova mora i reguliranje tekuih voda u svrhu dobivanja plodnog i obradivog tla. MEMBRANSKI PROTEINI, proteini koji dolaze u sastavu stanine membrane. Neki su proteini samo djelomino uronjeni u dvosloj fosfolipida dok se drugi proteu kroz itavu debljinu lipidnog dvosloja tvorei proteinske kanalie. Neki od njih su i enzimski aktivni. MENARHA, prvo menstrualno krvarenje iz spolovila u djevojica u pubertetu. MENDEL, G. (1822. 1884.), eki znanstvenik koji je godine 1865. objasnio mehanizme prenoenja nasljea s roditelja na potomstvo. Poznati su Mendelovi zakoni u kojima je iznio osnovne zakonitosti nasljeivanja. MENDELOVI ZAKONI, zakoni nasljeivanja koje je postavio Mendel radei

84

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

pokuse s biljkama. Zakoni vrijede kod biljaka, ivotinja i ovjeka. Postoje tri Mendelova zakona: 1. Zakon jednolinosti (uniformnosti) F1 generacije: kriaju li se homozigotni roditelji, svi potomci F1 generacije su meusobno jednaki. 2. Zakon cijepanja (segregacije) svojstava u F2 generaciji po stalnim brojanim odnosima: meusobnim krianjem jedinki F1 generacije nastaju potomci s razliitim svojstvima i to: a) kod monohibridnog krianja s dominacijom u omjeru 3:1 u korist dominantnog oblika; b) kod monohibridnog intermedijarnog krianja u omjeru 1:2:1. 3. Zakon nezavisnosti nasljednih faktora: kada se kriaju jedinke s vie svojstava pojedina se svojstva nasljeuju nezavisno, to znai da se aleli u zigoti ne spajaju nego samo mozaino kombiniraju. MENINGITIS, upala mozgovnih ovojnica i lene modine mikroorganizmima iz krvotoka ili onima koji su dospjeli u tijelo ozljedom glave. MENORAGIJE, obilne menstruacije koje traju dulje od sedam dana, uz izbacivanje veih ugruaka krvi. Mogu biti uzrokovane hormonalnim poremeajem ili razliitim patolokim razlozima, kao npr. benignim tumorm maternice, miomom. MENSTRUACIJA, v. mjesenica. MENSTRUALNI CIKLUS (menstruacijski ciklus), enski spolni ciklus karakteriziran periodikim promjenama koje se odvijaju u jajnicima i maternici, a zapoinju u pubertetu. Tada iz spolnih centara u mozgu dolaze impulsi do hipofize u kojoj se poinju izluivati gonadotropni hormoni koji pak u jajnicima potiu sazrijevanje jajnih stanica i izluivanje en-

skih spolnih hormona. Istovremeno, maternica se priprema za prihvat zametka ako doe do oplodnje. U sluaju da jajace nije oploeno sluznica maternice se ljuti i ta se pojava naziva menstruacija ili mjesenica koja se ponavlja u pravilnim razmacima, obino svakih 28 dana.

Prikaz promjena tijekom menstrualnog ciklusa: A - koliine gonadotropnih hormona, B koliine estrogena i progesterona, C - bazalne temperature, D - plodnih i neplodnih dana.

Menstrualni ciklus se dijeli u tri uzastopne faze. Prva je folikularna faza koja poinje mjesenicom, tj. menstruacijskim krvarenjem (3 do 5 dana). U toj fazi u jednom mjehuriu zapoinje sazrijevanje jajne stanice (traje oko 12 dana). Druga faza je ovulacijska faza, u kojoj jajna stanica konano dozre, a zavrava se ovulacijom i traje 2 do 3 dana. Trea je sekrecijska faza, tj. faza s poveanom sek-

85

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

recijom hormona progesterona i estrogena. Traje 13 do 14 dana. S padom koncentracije estrogena i progesterona nastupa opet mjesenica. MERISTEM, v. tvorno stanije. MEROZOITI, v. plazmodij. MESOJEDI, v. karnivori, zoofagi. MESOJEDNE BILJKE, v. karnivorne biljke. METABOLINA VODA je voda koja nastaje tijekom metaboline razgradnje ugljikohidrata, masti i bjelanevina iz hrane. METABOLIZAM MASTI, skup svih biokemijskih reakcija u organizmu kojima se iz masti dobiva energija. METABOLIZAM PROTEINA, skup svih biokemijskih reakcija u organizmu kojima se iz proteina dobiva energija. Metabolizmom proteina upravljaju hormoni iz kore nadbubrene lijezde. METABOLIZAM UGLJIKOHIDRATA, skup svih biokemijskih reakcija u organizmu kojima se iz ugljikohidrata dobiva energija. METACENTRIAN KROMOSOM, kromosom koji ima svoju privrsnicu u sredini. METAFAZA, jedna od etapa stanine diobe - mitoze u kojoj su kromosomi pravilno smjeteni u sredini stanice u sredinjoj ili ekvatorijalnoj ravnini privreni za niti diobenog vretena. METAFAZA DRUGE MEJOTIKE DIOBE, v. metafaza II. METAFAZA I, (metafaza prve mejotike diobe), jedna od etapa redukcijske diobe mejoze I u kojoj su konjugirani kromosomi (spareni homologni kromosomi) smjeteni u sredinjoj ili ekvatorijalnoj ravnini.

METAFAZA II, (metafaza druge mejotike diobe), jedna od etapa mejoze II u kojoj su jednostruki kromosomi smje-teni u sredinjoj ili ekvatorijalnoj ravnini. U metafazi II broj kromosoma u svakoj stanici je polovian (haploidan) s obzirom na broj kromosoma na poetku mejoze I. METAFAZA PRVE MEJOTIKE DIOBE, v. metafaza I. METAGENEZA, izmjena nespolne generacije sjedilakih polipa i spolne generacije meduza u ivotnom ciklusu arnjaka, isp. Polipi mnogih obrubnjaka i renjaka pupanjem stvaraju meduze koje se otkidaju i kada postanu spolno zrele proizvode jaja i spermije. Nakon oplodnje razvija se trepetljikava liinka planula koja se privrsti za dno i razvije u polip. METAMORFOZA, v. preobrazba. METANEFRIDIJI, organi za izluivanje kod mekuaca i kolutiavaca. To su otvorene cjevice koje na vrhu imaju trepetljikavi lijevak koji skuplja izluevine iz tjelesne upljine. U cjevicama se stvara mokraa i izbacuje kroz otvore metanefridija van. METANEFROS, v. trei bubreg. METAZOA, v. mnogostanine ivotinje. METILJAVOST, v. ovji metilj. METILJI, beskolutiave ivotinje koje pripadaju koljenu plonjaka, isp. Opisano je oko 11000 vrsta metilja koji su nametnici u probavilu sisavaca. Tijelo im je prekriveno kutikulom i imaju prianjalke na prednjem dijelu tijela. Anaerobni su organizmi kao i drugi crijevni nametnici. Dvospolci su i za razvitak im je potreban barem jedan meudomadar, a najee je to pu. Najprepoznatljivija vrsta je ovji metilj, isp. METIONIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.

86

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

MEZODERM, srednji zametni listi koji se formira tijekom druge etape embrionalnog razvoja, gastrulacije u nekih bezkraljenjaka (npr. jeinaca) i svih kraljenjaka. Nastaje iz dijela endoderma koji se useljava u prostor blastocela. U kraljenjaka, iz mezoderma se razvijaju: miii, srce i krvne ile, kosti, hrskavica, spolne lijezde, limfatiki organi itd. Isp. gastrulacija. MEZOFIL (gr. mesos = srednji, fyllon = list), tkivo lista koje se nalazi izmeu gornje i donje epiderme; specijalizirano za obavljanje procesa fotosinteze. MEZOFILNE IVOTINJE (gr. mesos = srednji, filos = prijatelj), ivotinje prilagoene ivotu na umjereno vlanim stanitima. Tu pripada veina kopnenih organizama. MEZOFITI (gr. mesos = srednji, fyton = biljka), biljke prilagoene ivotu na umjereno vlanim stanitima. Tu pripada veina naeg listopadnog drvea i kulturnih biljaka. MEZONEFROS, v. drugi bubreg. MEZOSOMI, v. bakterije. MICELIJ, vegetativno tijelo gljiva izgraeno od nitastih tvorevina zvanih hife. Takoer i spuvasto tijelo liajeva (isp.). MIGRACIJA RIBA, v. selidbe riba. MIJELOINA LEUKEMIJA, v. leukemija. MIJELOM, bolest prekomjernog umnoavanja plazma - stanica u kotanoj modini. MIKOPAZMODIJI, v. mikoplazme. MIKOPLAZME (mikopazmodiji), najmanji (0,1 0,3 m) i najjednostavniji prokarioti (isp.). Njihove stanice sadre i DNA i RNA, a obavijene su plazmatskom membranom, ali za razliku od veine osta-

lih prokariota ne sadre staninu stijenku. Neke mikoplazme uzrokuju bolesti ovjeka, ivotinja i biljaka. MIKORIZA, zdruivanje gljiva i viih biljaka pri emu hife gljiva obavijaju korjenje biljaka preuzimajui ulogu korijenovih dlaica od kojih su djelotvornije, a za uzvrat biljke gljive opskrbljuju organskom hranom. MIKROBIOCENOZA, biocenoza mikroorganizama. MIKROBIOLOGIJA, znanost koja se bavi prouavanjem mikroskopski sitnih organizama. Zbog velikog podruja istraivanja i iroke primjene mikrobiologija se dijeli na mnogo grana, npr. medicinska mikrobiologija, prehrambena mikrobiologija, industrijska mikrobiologija itd. MIKROELEMENTI, v. elementarni sastav. MIKROEVOLUCIJA, procesi evolucije u kraim razdobljima koji se zbivaju na razini postanka vrste, odnosno populacije. MIKROMUTACIJE, mutacije gdje se teko uspostavi meuodnos izmeu promjene genotipa i neke fenotipske karakteristike. MIKROPILA, otvor na sjemenom zametku, v. tuak. MIKROSFERE, okrugla tjeleca proteinskog sastava slina jednostavnim ivim stanicama. Mikrosfere je u svojim pokusima dobio ameriki biokemiar Fox. Njegovi pokusi pridonijeli su razumijevanju razvoja ivog svijeta na Zemlji. MIKROSKOP, instrument pomou kojeg se mogu promatrati predmeti nevidljivi ljudskom oku. Svjetlosni mikroskop graen je od mehanikih i optikih dijelova. Mehaniki dijelovi su podnoje, stalak, stoli, tubus, veliki i mali vijak. Optiki

87

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

dijelovi su kondenzor s iris-zaslonom, objektivi, okulari i kod nekih koji nemaju ugraenu rasvjetu zrcalo. Mehaniki dijelovi nose optike dijelove i slue za njihovo pomicanje i namjetanje predmeta promatranja. Optiki dijelovi omoguuju osvjetljavanje i poveavanje promatranog predmeta. kolski mikroskopi poveavaju 400-600 puta, a primjenom posebnih objektiva (imerzija) do 1000 puta. U biolokim istraivanjima koriste se i neki posebni tipovi mikroskopa: fazni mikroskop, polarizacijski i fluorescencijski mikroskop. Faznim mikroskopom mogu se istraivati neobojene stanine strukture koje se razlikuju samo u indeksu loma svjetlosti. Polarizacijskim mikroskopom vidljiva je fina graa i kristalna struktura preparata na osnovi pojave dvoloma svjetlosti pri prolazu kroz preparat. Fluorescencijski mikroskop omoguuje otkrivanje sitnih struktura preparata (stanine bjelanevine i dr. molekule) na osnovi fluorescencije. Elektronski mikroskop umjesto vidljive svjetlosti koristi snop elektrona koji prolazi kroz tanki prerez mikroskopskog preparata ija slika postaje vidljiva na fluorescentnom zaslonu. Umjesto staklenih lea koje ima svjetlosni mikroskop elektronski mikroskop ima prstenaste elektromagnete (elektronske lee). Elektronskim mikroskopom moemo vidjeti predmete promjera manjeg od 1 nm. Razliiti mikroskopi imaju razliitu mo razluivanja (isp.). MIKROSPORA, v. pranik. MIKROSPORANGIJ, v. pranik. MIKROSPOROGENEZA, proces kojim nastaju peludna zrnca (mikrospore), isp. pranik. MILLER, S., (ro. 1930.), ameriki znanstvenik koji je, imitirajui uvjete koji su vladali u prvom razdoblju postanka Zem-

lje, u laboratorijskim uvjetima dobio aminokiseline i neke druge organske spojeve. MILLEROV POKUS, v. Miller. MIMIKRIJA (gr. mimeomai = oponaam), obiljeje nekih ivotinja da bojom i oblikom tijela oponaaju druge ivotinje ili predmete iz svojeg okolia u svrhu zatite od neprijatelja, predatora. MINERALI, v. mineralne tvari. MINERALNE TVARI (minerali), anorganski prirodni spojevi. Pojedini elementi koji izgrauju minerale su sastavni dio mnogih, za ivot vanih spojeva. Na primjer, magnezij (Mg) je sastavni dio klorofila, eljezo (Fe) hemoglobina, kalcij (Ca) kostiju i zubi, jod (I) je potreban za stvaranje hormona titnjae, tiroksina, a mnogi su sastavni dijelovi enzima, npr. Mg, Fe, bakar (Cu), cink (Zn) itd. MINUTNI VOLUMEN DISANJA, je ukupna koliina novog zraka koji svake minute dospije u dine putove. Jednak je umnoku dinog volumena i frekvencije disanja. Normalni dini volumen iznosi oko 500 ml, a normalna frekvencija disanja oko 12 puta u minuti. Prema tome, minutni volumen disanja iznosi oko 6000 ml ili 6 litara u minuti (u mirovanju). MINUTNI VOLUMEN SRCA, volumen krvi koje srce utisne u krvotok u minuti. Mijenja se tijekom razliitih aktivnosti tijela. Umnoak je broja otkucaja srca u minuti i udarnog volumena srca (npr. 70 x 70 mL = 4900 mL/min). MIOFIBRILE, tanka proteinska vlakna koja izgrauju miino tkivo, isp. popreno-prugasti mii. MIOKARD, srani mii. MIOZIN, bjelanevinasta molekula koja izgrauje miofibrile, v. poprenoprugasti mii.

88

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

MIRACIDIJ, v. ovji metilj. MIII, omoguuju pokretanje tijela i njegovih pojedinih dijelova, skraivanjem (kontrakcijom) i oputanjem (relaksacijom). Miii energiju dobivaju razgradnjom glukoze (reakcija glikolize) i glikogena. Postoje tri vrste miia: poprenoprugasti miii, glatki miii i srani mii koji se sastoji od poprenoprugastih meusobno spojenih vlakana, v. poprenoprugasti mii. Prijenos podraaja sa ivca na miino vlakno odvija se na ivano miinoj vezi, isp. MIINA ATROFIJA, krljanje miia uslijed slabe miine aktivnosti ili prestanka upotrebe pojedine skupine miia. Mii postaje tanji i slabih kontraktilnih sposobnosti. MIINA HIPERTROFIJA, poveanje miine mase uzrokovano poveanom miinom aktivnou. Promjeri pojedinih miinih vlakana postaju vei, poveava se i ukupni broj miofibrila u vlaknu. Poveava se kapilarna mrea i opskrba kisikom i hranidbenim tvarima. MITARENJE, mijenjanje perja kod ptica. Ptice se mitare jedanput ili dva put godinje, veinom nakon sezone parenja. Budui da pero nije iva struktura, ono otpada, a staro se perje zamjenjuje novim. Mitarenje kontrolira titna lijezda. MITOHONDRIJI, stanini organeli koji se nalaze u citoplazmi eukariotskih stanica. Obavijeni su dvostrukom membranom, a unutarnjost im je ispunjena itkom masom koja se zove matriks (matrix). U matriksu se nalazi DNA, ribosomi, RNA. Unutarnja membrana tvori mnogostruke nabore koji mogu biti u obliku grebena i pregrada (kriste) ili poput cjevica. U njima se nalaze dini enzimi. U mitohondrijima se odvija proces staninog disanja pri kojem se dobiva energija potrebana za

stanine aktivnosti. Zbog toga se mitohondriji jo nazivaju i energetskim centralama stanice. Imaju sposobnost umnoavanja neovisno od diobe stanice. MITOZA, dioba somatskih (tjelesnih) stanica. Sastoji se od etiri glavne faze: profaze, metafaze, anafaze i telofaze. Temeljna znaajka mitoze je da ovom diobom nastaju dvije stanice koje imaju isti, dvostruki (2n) broj kromosoma kao i stanica od koje su nastale. MJESENICA (menstruacija), mjeseno krvarenje kod ena koje se pojavljuje redovito, svakih 28 dana, osim u trudnoi, dojenju i klimakteriju. Menstruacijska krv je razgraena sluznica maternice (endometrij) pomijeana sa krvi iz kapilarne mree koja je hranila endometrij, v. menstrualni ciklus. MJEINICE, v. platenjaci. MJEINARKE, kopnene gljive s micelijem graenim od vrlo dugih hifa s poprenim stijenkama. Spore im se razvijaju u mjeinicama. Mjeinice struno zovemo askusima, a spore askosporama. Askusi se razvijaju na posebno graenom jednoslojnom ploditu, himeniju. Imaju izraenu izmjenu generacija gametangiogamijom i kariogamijom. Predstavnici mjeinarki su kvaeve gljivice, zelene plijesni, smrci, tartufi (gomoljae) itd. MLIJENI EER, v. laktoza. MLIJENO-KISELO VRENJE, postupak kojim se dolazi do kislog mlijeka i kupusa, jogurta, kefira i sl., a uzrokovano je anaerobnim bakterijama, npr. Lactobacillus bulgaricus i Streptococus lactis. U osnovi je proces:

C6H12O6 2CH3CHOHCOOH
mlijena kiselina

MNOGOETINAI, ivotinje iz skupine kolutiavaca, isp. ive u moru kao pokret-

89

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

ni ili sjedilaki oblici. Cjevai izluuju oko tijela cijev od vapnenca. Mnogi ruju po dnu pravei hodnike. Na svakom kolutiu imaju parapodije na kojima su etine (hete). Na glavi su usta, oi, ticala i pipala (palpi). U Jadranu su poznati: afroditin palolo i morska gusjenica. MNOGOKOLUTIAVCI (Polymeria), najbrojnija skupina beskraljenjaka; pripadaju im: kolutiavci i lankonoci. Tijelo im je bilateralno simetrino i podijeljeno na kolutie. Unutarnji organi uglavnom prate vanjski kolutiavi raspored. Svi imaju celom ili sekundarnu tjelesnu upljinu. Kod lankonoaca kolutiavost nije jasno izraena. MNOGOSTANIARI, v. mnogostanine ivotinje. MNOGOSTANINE IVOTINJE (metazoa, mnogostaniari), se sastoje od velikog broja specijaliziranih stanica razliitih oblika. Razlikujemo pet organizacijskih tipova: spuve, beskolutiavce, mnogokolutiavce, malokolutiavce i svitkovce. MO RAZLUIVANJA, sposobnost mikroskopa da dvije bliske toke prikae razdvojeno. Svjetlosnim mikroskopom u najboljem sluaju mogu se razluivati toke udaljene jedna od druge 0,2-0,4 m, a elektronskim mikroskopom moe se postii razluivanje od 0,2-0,5 nm. MODEL TEKUEG MOZAIKA, model membrane koji su zamislili S.J.Singer i G.L. Nicolson. Prema tom modelu neke membranske bjelanevine su na povrini (periferni proteini), a druge su djelomice ili potpuno uronjene (integralni proteini) u dvosloj lipida. Raspored bjelanevina u membrani nije stalan ve se mijenja ovisno o stanju stanice. MODIFIKACIJE (somatske varijacije), nenasljedne promjene organizma nastale

pod utjecajem okolia. Na primjer, sobni jaglac pri temperaturi od 10 C cvate crveno, a pri 25 C bijelo. MODROZELENE ALGE (cijanobakterije), jednostanine biljke koje nemaju potpuno izgraenu jezgru i zbog toga ih ubrajamo u prokariote. U osnovnoj grai su sline bakterijama, takoer prokariotskim organizmima, ali za razliku od bakterija koje sadre bakterioklorofil, modrozelene alge sadre klorofil. To su autotrofni fotosintetski organizmi. Nikad nemaju bieva. Nemaju plastide, mitohondrije ni golgijeva tjeleca. Mogu se kromatski adaptirati. Najee se razmnoavaju vegetativno. Mogu prijei i u trajni oblik, spore. Kao prvi pravi fotosintetski organizmi, pretpostavlja se da su odigrale odluujuu ulogu u stvaranju atmosferskog kisika, a time i u razvoju ivota na Zemlji. Takoer provode fiksaciju duika iz zraka. Negativni utjecaj ima njihovo naglo vegetativno razmnoavanje u moru poznato pod nazivom cvjetanje mora. Njihova biomasa na kraju ivotnog ciklusa se i raspada uzrokujui oneienje. MOKRAA (urin), izluevina bubrega kojom se iz organizma odstranjuju ovjeku suvine i tetne tvari topljive u vodi. MOKRANA CIJEV (uretra), zavrni dio mokranog sustava. Po grai i funkciji razliita je u mukaraca i ena. U mukaraca slui provoenju i mokrae i sperme, a u ena samo mokrae. MOKRANI (urinarni) SUSTAV, sustav organa koji mokraom izluuje tetne tvari iz organizma. Kod ovjeka se sastoji od nekoliko organa koji su smjeteni u trbunoj upljini iza potrbunice. To su bubreg, mokraovod (ureter), mokrani mjehur i mokrana cijev (uretra). MOKRANI MJEHUR, neparni uplji organ smjeten u maloj zdjelici, a slui za

90

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

skupljanje mokrae nastale u bubrezima. Prosjeno moe u odrasle osobe primiti oko 500 mL mokrae. Na izlasku iz mjehura je prstenasti mii (sfinkter) koji je pod nadzorom simpatikusa i parasimpatikusa. Sfinkter se otvara refleksno kada tlak mokrae podrai receptore u stijenci mokranog mjehura. Mokrau iz mokranog mjehura odvodi izvan tijela neparna mokrana cijev (uretra). MOKRAOVOD (ureter), tanka cijev duine oko 25 cm koja se obostrano iz bubrene nakapnice sputa u mokrani mjehur s njegove gornje strane. MOLEKULARNA BIOLOGIJA, znanost koja prouava ivotne procese u stanici na razini molekula. Posebice se bavi prouavanjem odnosa izmeu makromolekula DNA, RNA i proteina. MONERE, v. prokarioti. MONGOLIZAM, v. Downov sindrom MONOCITI, pokretni leukociti, spadaju u velike fagocite - makrofage. Sudjeluju u imunolokim reakcijama obradom antigena ili fagocitiraju raliite estice, ukljuujui mikroorganizme, oteene ili mrtve stanice i nepotrebne bjelanevine. MONOHIBRIDNO INTERMEDIJARNO KRIANJE, jedan tip krianja u kojem se prati nasljeivanje jednog svojstva i u kojem nema dominantnog alela za takvo svojstvo. I u ovom primjeru krianja kao i u primjerima krianja s dominacijom, poetna roditeljska generacija i generacije potomaka oznauju se odgovarajuim slovima. Razlika postoji u oznaavanju alela jer su ovdje aleli podjednako vrijedni te ih sve oznaujemo malim slovima (a1, a2). U sljedeem primjeru krianja poetnu roditeljsku P (parentalnu) generaciju ine homozigotna crvena zijevalica (a1a1) i homozigotna bijela zijevalica (a2a2). Njihovim

krianjem dobit emo u F1 generaciji sve ruiaste jedinke (a1a2) jer nema dominantnog alela pa se pojavljuje srednji (intermedijarni) fenotip. U F2 generaciji, koju dobijemo meusobnim krianjem jedinki F1 generacije, pojavljuju se tri fenotipa: crveni (genotip a1a1), ruiasti (genotip a1a2) i bijeli (genotip a2a2) u omjeru 1:2:1. (V. shemu u Dodatku 1.) MONOHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM, jedan oblik krianja u kojem se prati nasljeivanje jednog svojstva, u ovom primjeru to je visina stabljike graka. U prikazima krianja poetna roditeljska (parentalna) generacija oznauje se uvijek s P, a generacije potomaka (filijalne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli pojedinih svojstava oznauju se slovima i to dominantni velikim slojevima, a recesivni malim. Visok rast je dominantno svojstvo te ga oznaujemo velikim slovom (A), a nizak rast je recesivno svojstvo te ga oznaujemo malim slovom (a). P generaciju predstavljaju: homozigotni visoki graak (AA) i homozigotni niski graak (aa). Njihovim krianjem dobit e se svi visoki potomci (Aa) koji predstavljaju F1 generaciju. Meusobnim krianjem jedinki F1 generacije dobiva se potomstvo F2 generacije u kojem je 75 % jedinki visokog rasta (AA, Aa; aA), a 25 % jedinki niskog rasta (aa) to znai da je omjer fenotipa 3:1. Ako se eli saznati da li je jedinka homozigotna (AA) za dominantno svojstvo ili heterozigotna (Aa) tada se provodi test krianje. (V. Dodatak 1.) MONOMERI, graevne podjedinice polimera, npr. aminokiseline su podjedinice proteina, nukleotidi nukleinskih kiselina, a jednostavni eeri polisaharida. MONONUKLEOTIDI, isto to i nukleotidi. MONOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.

91

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

MORFOGENETSKA KRETANJA, v. morfogeneza. MORFOGENEZA, proces koji omoguuje stvaranje specifinih razvojnih struktura i oblika kojima se odlikuje svaki organizam. Tijekom razvitka iz zigote viestanini ivotinjski organizmi mitotikim diobama poveavaju broj stanica koje se pomiu zauzimajui nove poloaje (morfogenetska kretanja) i tako stvaraju nove oblike zametka, npr. blastulu, gastrulu, neurulu. MORFOLOGIJA, znanost koja prouava izvanjsku grau tijela svih ivih bia. MORSKA SALATA, v. zelene alge. MORTALITET (smrtnost), broj smrtnih sluajeva nekog podruja u odnosu na cjelokupno stanovnitvo. MORULA, v. brazdanje. MONJA (scrotum), kona vreica u kojoj se nalaze testisi. MOTORIKI IVANI SUSTAV, v. pokretaki ivani sustav. MOZGOVNI IVCI, v. modani ivci. MODANI MOST (pons), nalazi se na prijelazu srednjeg mozga u produenu modinu. Kroz njega prolaze ivani putovi koji povezuju produenu lenu modinu s velikim mozgom. MODANI (mozgovni) IVCI (nervi craniales), izlaze iz baze velikog mozga ili ulaze u njega. Ima ih 12 pari, a prema funkcionalnim znaajkama mogu se podijeliti na: osjetilne, motorike i mjeovite ivce. Inerviraju glavu, vrat i unutarnje organe u prsnoj i trbunoj upljini. Oznauju se rimskim brojevima od I do XII. MODANO DEBLO, ine ga meumozak, srednji mozak, modani most i produena modina. U njemu se nalaze ivana vlakna koja povezuju veliki i mali mozak,

te velike motorike jezgre koje imaju vanu ulogu u miinim radnjama kao to su: stajanje, hodanje i sjedenje. MODINSKI (kraljeniki) IVCI, izlaze iz lene modine, izmeu kraljeaka. Podijeljeni su u pet skupina: 8 pari vratnih, 12 pari prsnih, 5 pari slabinskih, 5 pari krinih i 2 para trtinih. Nakon izlaska iz kraljenice, osjetilna i pokretaka ivana vlakna spajaju se u mjeoviti ivac koji ide prema periferiji tijela. MRENICA (retina), trei unutarnji sloj one jabuice. Sastoji se od fotoreceptora: tapia i unjia. tapii su osjetljivi na intenzitet svjetlosti, a unjii na tri osnovne boje (modru, zelenu i crvenu), a njihovim podraivanjem doivljavamo sve boje u vidljivom dijelu spektra. U mrenici se svjetlosni podraaj (elektromagnetski valovi svjetla) fotokemijskim procesima u tapiima i unjiima pretvara u ivani podraaj i onim ivcem odvodi u sredite za vid u stranjem renju velikog mozga. Mjesto na kojem vidni ivac izlazi iz mrenice naziva se "slijepa pjega". Slika predmeta koja se stvara na "utoj pjegi" je realna, umanjena i obrnuta, a u vidnom sreditu slika se uspravlja i usklauje. mRNA (glasnika RNK ili gRNK, informacijska RNK ili iRNK, tj. iRNA, messenger RNA), tip ribonukleinske kiseline ija je uloga da na ribosom donosi informaciju o rasporedu duinih baza u molekulama DNA. MUKOZA, sluz koju lue sporedne (mukozne) stanice gastrinih lijezda. Mukoza oblae eluanu stijenku kao obrana od razgradnje stijenke eluca pepsinom i kloridnom kiselinom. MULTIPLI ALELI, vie od dva alela gena. Na primjer, krvne grupe ovjeka odreene su s tri alela - A, B i 0. U jednom organizmu za jedno fenotipsko svojstvo

92

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

mogu biti najvie dva razliita alela. No broj razliitih alela u nekoj populaciji ili vrsti moe biti vei. MUREIN, v. bakterije. MUKI SPOLNI HORMONI, v. androgeni. MUKI SPOLNI ORGANI, sastoje se od unutarnjih organa: sjemenika, dosjemenika ili pasjemenika, sjemenovoda i pomone spolne lijezde prostate, te vanjskih organa: spolnog uda i monje. MUTACIJE (lat. mutare = mijenjati), nasljedne iznenadne promjene u genomu. Ako do promjena doe u tjelesnim stanicama tada ih nazivamo somatske mutacije i one se ne nasljeuju. Doe li do promjena u rasplodnim stanicama ili u samoj zigoti tada se one prenose dalje na potomke. Na osnovi morfolokih ili kemijskih promjena kromosoma i gena razlikujemo tri vrste mutacija: 1. mutacije gena; 2. mutacije grae kromosoma; 3. mutacije broja kromosoma. S obzirom na uzroke mutacija razlikujemo spontane mutacije, nenamjerno izazvane nekim prirodnim fizikim ili kemijskim faktorima i inducirane mutacije koje se namjerno izazivaju umjetnim putem. initelji koji izazivaju mutacije nazivaju se mutageni faktori, a to su razliita zraenja dovoljne energije koja mogu izazvati promjene (npr. UV i zrake) te razliite tvari koje razliitim mehanizmima takoer mogu izazvati promjene (peroksidi, manganovi spojevi, formaldehid, nitriti, akridinske boje, proflavin itd). Mutacije su steene promjene koje je organizam stekao promjenom DNK, odnosno gena. Prenose se spolnim nainom razmnoavanja. Mutacije se uvijek zbivaju pod odreenim utjecajima, npr. radijacije, kemijskih tvari itd. Mogu biti pozitivne i

negativne. Pozitivne su mutacije one koje e pomoi potomcima bolje snalaenje u okoliu od svojih roditelja nasuprot negativnih mutacija. Mutacija osigurava nasljednu promjenljivost (varijabilnost), ime se zapravo omoguuje evolucija. MUTAGENI FAKTORI, v. mutacije. MUTANTNI TIP, organizam ili stanica koja nosi mutaciju. MUTUALIZAM, v. simbioza.

N
NADCARSTVO, v. filogenetski sustav. NADMETANJE, v. kompeticija. NADP (nikotinamid-adenin-dinukleotidfosfat), organski spoj koji ima vanu ulogu u procesu fotosinteze kao prenosilac elektrona. NAMETNICI (paraziti), biljni ili ivotinjski organizmi koji ive na ili u drugom organizmu (domadaru) hranei se tvarima iz njihova tijela i to na tetu domadara. Meu biljkama poznati je parazit potajnica, a meu ivotinjama metilji, trakavice itd. NANOSOMIJA, v. patuljasti rast. NASLJEDNA TVAR ili DNA. NASLJEDNA UPUTA, zapisana je redosljedom nukleotida u molekuli DNA. To je uputa koja sadri plan grae, funkcije i razvoja stanice i cijelog organizma. Ona se prenosi s generacije na generaciju, a ostvaruje se putem sinteze proteina. NASLJEIVANJE, proces prenoenja svojstava roditelja na potomke putem gena.

93

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

NASTIJE, organomotorno gibanje biljnih organa iji je smjer odreen graom organa, a ne smjerom iz kojeg dolazi podraaj. Veinom su uzrokovana reverzibilnim promjenama turgora, a dijelom rastenjem. Razlikujemo: fotonastije (uzrokovano svjetlou, a temelje se na rastu, npr. otvaranje cvjetova), termonastije (uzrokovane razlikom u temperaturi), kemonastije (izazvane kemijskim tvarima), seizmonastije (potaknute mahanikim podraajima, kao npr. u srameljive mimoze, zbog promjena turgora) i tigmonastije (savijanje vitica rezultat je promjene turgora). NATALITET, broj roenih (okoenih) jedinki u jedinici vremena prema sveukupnom broju jedinki u populaciji. NEANDERTALAC, v. neandertalski praovjek. NEANDERTALSKI PRAOVJEK (neandertalac), izumrli ovjekov predak iji su prvi ostaci otkriveni u dolini Neandertalu blizu Dizeldorfa u Njemakoj. ivio je prije 100 do 150 tisua godina u razdoblju gornjeg pleistocena, isp. dodatak 5. NEISNICA (kloaka), zajedniki otvor kroz koji izlaze fekalije, mokraa i spolni produkti kod nekih ivotinja, kao na pr. kod riba hrskavinjaa, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca koji legu jaja. Kod beskraljenjaka neisnicu imaju mujaci nekih oblia. NEFRON, osnovna graevna i funkcionalna jedinica bubrega. Sastoji se od Bowmanove ahure, silaznog i uzlaznog kraka koji su meusobno povezani suenom tzv. Henleovom petljom. Uzlazni krak ulijeva se u zajednike sabirne kanalie, koji se ulijevaju u bubrenu aicu. Kroz silazni krak i petlju prolazi filtrat pod tlakom u uzlazni krak nefrona. Stanice koje ine stijenku nefrona upijaju (reapsorbiraju) vei dio tvari potrebnih tijelu iz filtrata

(sva koliina glukoze te znatne koliine iona natrija, klora, kalija, vodika, fosfata zatim aminokiseline i vode). Upijene tvari ulaze u kapilare, koje su ogranci bubrene odvodne arterije te kroz stijenke tih kapilara prebacuju se iz nefrona ponovno u krvotok. Dakle, nefroni obavljaju selektivnu filtraciju krvi, reapsorbiraju u krvnoilni sustav sve potrebite tvari iz filtrata, a sekrecijom se oslobaaju iz tijela nepotrebne i tetna tvari (npr. ureja), v. glomerul. Svaki bubreg sadri milijun nefrona. NEKTAR, v. ljezdano stanije. NEKTARIJ, v. ljezdano stanije. NEKTON, ivotinjski organizmi sposobni da se samostalno i aktivno kreu u vodi, npr. ribe, neki mekuci itd. NEODARVINIZAM, novije evolucijske teorije koje su nastale poslije Darwina, a smatraju da su selekcija, mutacija, izolacija i aktivni izbor stanita glavni imbenici evolucije. NEOLAMARKIZAM, shvaanje da vrste evoluiraju pod uinkom raznih imbenika sredine u kojoj organizmi ive. Oivljavanje pretpostavki to je dao Lamarck. NEOTENIJA, pojava nastupanja spolne zrelosti i sposobnosti razmnoavanja prije zavretka preobrazbe liinke u odraslu jedinku, v. repai. Neotenija omoguuje tim ivotinjama da nastave ivjeti u vodi. NESPOLNA GENERACIJA (diploidna generacija), isp. haploidna generacija. NEURALNA PLOA, struktura koja nastaje tijekom embrionalnog razvoja kraljenjaka. Uz neuralni lijeb i neuralnu cijev predstavlja osnovu ivanog sustava, mozga i lene modine. Razvija se meusobnom suradnjom dvaju zametnih listia: mezoderma i ektoderma. NEURIT, v. ivana stanica.

94

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

NEUROHORMONI (neurotransmiteri), tvari koje se izluuju iz zavrnih dijelova aksona, a veu se na specifine receptore narednog neurona i kemijski ga podrauju.

iz presinaptikog neurona (enzim za acetilkolin je acetil-kolin esteraza). Razlikujemo eksitacijske (podraivake) neurohormone (noradrenalin, NA, acetil-kolin, AcH), koji uzrokuju prijenos podraaja podraivanjem postsinaptikog neurona i inhibicijski (koniki) neurohormoni (gama-aminomaslana kiselina), koji mogu zakoiti prijenos informacije kroz sinapsu. Inhibicijske neurohormone lue tzv. inhibicijski neuroni iz zavrnih noica. Oni uzrokuju otvaranje ionskih kanala za klor, te e uz katione natrija u postsinaptiki neuron ulaziti i anioni klora koji e ponititi pozitivan naboj uzrokovan ulaskom samo natrijskih kationa. NEURON, v. ivana stanica. NEUROSEKRECIJSKE STANICE, ivane stanice koje na podraaj reagiraju stvaranjem i izluivanjem hormona, v. neurosekrecijski faktori. NEUROSEKRECIJSKI FAKTORI, tvari koje izluuju stanice hipotalamusa i koje ivanim putem podrauju hipofizu te kontroliraju izluivanje njenih hormona. Tako, npr. stanice hipotalamusa izluuju faktore za oslobaanje gonadotropnih hormona koji potiu hipofizu na izluivanje gonadotropnih hormona. NEUROTRANSMITERI, v. neurohormoni. NEUTRALNE MASTI, isto to i masti. NEUTROFILI, v. leukociti. NEUTROFILNI LEUKOCITI, glavna su obrana protiv infekcije bakterijama, jer ih fagocitiraju i razgrauju u svojim vakuolama (fagosomima) pomou probavnih enzima lizosoma fagocita. NICOLSON, G.L., v. Singer, S.J. NIKOTINAMID-ADENIN-DINUKLEOTID-FOSFAT, v. NADP.

Sinapsa

Najuestaliji neurohormoni su acetil-holin, noradrenalin, dopamin itd. Oni se neprestalno sintetiziraju u neuronima te se pohranjuju u mjehuriima zavrnih noica (presinaptiki neuron). Kada elektrini potencijal, nastao na prijemnom dijelu receptora stigne do zavrnih noica, uzrokuje naglo oslobaanje neurohormona iz mjehuria u sinaptiku pukotinu. Neurohormon se vee na specifine membranske neurohormonske receptore sljedeeg neurona. Otvaraju se Na-kanali, te ioni natrija ulaze iz izvanstanine tekuine u postsinaptiki neuron. Neurohormon koji se vezao na receptore postsinaptikog neurona biva razgraen enzimom koji se oslobaa

95

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

NITRIFICIRAJUE BAKTERIJE, v. duikove bakterije. NITRIFIKACIJA, proces obogaivanja tla nitratima. Nitrificirajue bakterije oksidacijom prevode (oksidiraju) amonijak u nitrite, a nitrite u nitrate dobivajui pri tom energiju potrebnu za sintezu organskih spojeva: 2NH3 + 3O2 2HNO2 + 2H2O + energija (bakterija Nitrosomonas) 2HNO2 2HNO3 + energija (bakterija Nitrobacter) Djelovanjem nekih anaerobnih bakterija mogu je i suprotan proces, denitrifikacija. NITROFIKSACIJA (nitrogena fiksacija), svojstvo vezivanja atmosferskog duika i prevoenje u nitrate i amonijak kojega imaju neke bakterije i modrozelene alge, v. duikove bakterije. NITROGENA FIKSACIJA, v. nitrofiksacija. NITROGENE BAKTERIJE, duikove bakterije. NIE BILJKE, v. steljnjae. NONE (nokturalne) IVOTINJE (nokturna, lat. nocturnus = noni), ivotinje koje su nou aktivne. To su npr. sove i imii. NODULI, v. korijenski gomoljii. NOKTURALNE IVOTINJE, v. none ivotinje. NONSENSE CODE, v. genetika uputa. NORADRENALIN, hormon kojeg lui sr nadbubrene lijezde, a oslobaa se i na ivanim zavrecima simpatikih ivanih vlakana. On se oslobaa pri porastu tjelesnih potreba za kisikom, npr. zbog poveanja tjelesne aktivnosti te poveava udarni volumen srca.

NOSITELJ, jedinka s mutantnim alelom koji nije izraen u fenotipu jer je uz njega prisutan dominantni alel. NOSNOPROLAZNICE, stara skupina riba vana za evoluciju kraljenjaka jer upuuju na prijelaz tih ivotinja iz vode na kopno. Nosne su se upljine (v. ribe) otvorile unutarnjim nosnim otvorima (hoane) u usnu upljinu. Tako je otvoren nosni put za udisanje zraka do plua koja su se razvila od plivaeg mjehura. Danas ivi samo oko 10 vrsta nosnoprolaznica. Dijele se na resoperke i dvodihalice. NOVOELJUSKE (grebenke), ptice koje mogu letjeti jer imaju greben na prsnoj kosti. Dijele se na dvadesetak skupina. Neke od njih su: pingvinke, rodarice, guarice, sokolovke, kokoke, dralovke, golubovke, papigovke, djetlovke i vraparke. NUKLEIN, naziv za kiselu tvar u staninim jezgrama koju je otkrio znanstvenik Miescher ime je doprinio definiranju nukleinskih kiselina. NUKLEINSKE KISELINE, sloeni organski spojevi graeni od: ugljika (C), vodika (H), kisika (O) i duika (N). Otkrio ih je vicarski znanstvenik Miescher 1869. god, a nazvao ih je nukleinske kiseline jer ih je uoio u jezgrama stanica (lat. nucleus = jezgra). Kasnije je otkriveno da su prisutne i u drugim dijelovima stanice. Poznate su dvije vrste nukleinskih kiselina: dezoksiribonukleinska kiselina (DNA) i ribonukleinska kiselina (RNA). DNA se nalazi u jezgri, mitohondrijima i plastidima, a RNA se, osim u tim staninim dijelovima, nalazi i u citoplazmi. Razlika koja se uoava ve u imenima nukleinskih kiselina je u tome to u sastavu DNA nalazimo eer dezoksiribozu, a u RNA eer ribozu. Temeljne graevne jedinice nukleinskih kiselina su nukleotidi. Nukleotidi DNA ili dezoksiribonukleotidi se sastoje od fosfatne skupine, eera dez-

96

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

oksiriboze i jedne od etiriju duinih baza (adenina, gvanina, timina ili citozina). Nukleotidi RNA ili ribonukleotidi sadre fosfatnu skupinu, eer ribozu te takoer jednu od navedenih duinih baza s razlikom da se uvijek umjesto timina pojavljuje uracil. Molekulu DNA tvore dva polinukleotidna lanca obino spiralno uvijena, a molekulu RNA jednostruki lanac koji sadri manji broj nukleotida. NUKLEOID, struktura koja se nalazi u sastavu prokariota. Izgraen je od dugake molekule DNA zatvorene u prsten i gusto sklupane. Po funkciji odgovara jezgri odnosno kromosomu eukariotskih stanica jer predstavlja nasljednu tvar stanice. NUKLEOLUS, v. jezgrica. NUKLEOPROTEINI, sloeni organski spojevi graeni od nukleinskih kiselina (DNA ili RNA) i proteina. Nukleoproteini s DNA dolaze u sastavu jezgre (u kromosomima), a nukleoproteini s RNA dolaze uglavnom u citoplazmi, npr. u sastavu ribosoma. NUKLEOSOM, okruglo tjelece, osnovna je jedinica kromatina. Sastavljen je od osam histonskih molekula koje su obavijene dvostrukom zavojnicom DNA. NUKLEOTID, osnovna graevna jedinica nukleinskih kiselina, spoj triju molekula: purinskih ili pirimidinskih duinih baza, eera pentoze (eer s pet C atoma) i fosforne kiseline, npr. ATP. Spajanjem dvaju nukleotida nastaje dinukleotid, triju trinukleotid, a vie nukleotida polinukleotid. NUKLEOZIDI, organske tvari nastale spajanjem purinskih ili pirimidinskih baza sa eerima i to C-N vezom. To su npr. adenozin (adenin + riboza) i gvanozin (gvanin + riboza) kao derivati purinskih baza te citidin (citozin + riboza) i uridin

(uracil + riboza) kao derivati pirimidinskih baza. NUKLEUS, v. jezgra.

O
OBLENJACI (Aschelminthes), beskraljenjaci iz skupine beskolutiavaca. Nastanjuju mora i kopnene vode ili su nametnici. Tijelo je pokriveno kutikulom. Probavilo je prohodno: imaju usni i crijevni (izmetni ili analni otvor). Tjelesna upljina (pseudocel) je dobro razvijena. Nemaju sustav za optjecanje ni disanje (diu preko koe). Imaju ivani sustav i osjetne organe. Organi za izluivanje su protonefridiji. Uglavnom su razdvojenog spola. Najrasprostranjeni su oblii. OBLII, ivotinje iz skupine oblenjaka. Poznato je vie od 10000 vrsta. Najpoznatiji nametniki oblici su djeja glista i zavojita trihina, isp. OBRUBNJACI, ivotinje iz skupine arnjaka. Svi obrubnjaci osim hidra su morski organizmi. Obrubnjaci ive kao polipi, ili meduze, a mogu izmjenjivati generacije. Veinom stvaraju zadruge. Pojedini polipi u zadruzi nazivaju se hidranti. OCELE, jednostavne oi, isp. virnjaci. OCTENO VRENJE, postupak je pretvaranja alkohola u ocat uzrokovan aerobnim bakterijama, a u temelju je reakcija: C2H5OH + O2 CH3COOH + H2O + + energija ONA JABUICA, je kuglasto tijelo promjera oko 25 mm. Vanjski dio one jabuice sastoji se od tri koncentrina sloja tkiva: bjeloonice, ilnice i mrenice.

97

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

Unutarnjost je ispunjena staklastim tijelom (staklovinom). ONA PJEGA (stigma), organel za primanje svjetlosnih podraaja kod praivotinja, npr. euglene. To je uleknue na pelikuli ispunjeno crvenim pigmentom karotinom. ODABIR, isto to i prirodni odabir. ODJELJAK, v. filogenetski sustav. ODRIVI RAZVOJ, proizvodnja s minimalno tetnim uincima na biosferu. ODUAK, v. uzdunice. OGRANIAVAJUI EKOLOKI IMBENIK, abiotiki ili biotiki imbenik koji se snanije udaljuje od ekolokog optimuma ili pak prelazi granice ekoloke valencije, te tako ograniava rasprostranjenost vrste, a moe uzrokovati smanjenje ili propadanje populacije organizama. OKAMENJIVANJE (petrifikacija), proces nastajanja fosila zamjenom organske tvari (istrunulih dijelova organizma) anorganskom tvari: silikatima, karbonatima i dr. Minerali se mogu taloiti unutar skeleta ili na povrini organizma, v. inkrustacija. OKO, osjetilo za vid. Sastoji se od pomonih dijelova: gornji i donji kapci ili vjee, trepavice, obrve, suzne lijezde, suzno nosni kanal i miii pokretai oka. Glavni dijelovi oka su ona jabuica i oni ivac. Receptorski potencijal koji je nastao u fotoreceptorima prenosi se vidnim ivcem iz oba oka u vidnu regiju mozga, u zatiljni dio mozga. OKOLI, prirodno i kulturno okruje odnosno sve to ovjeka okruuje. To su mikroorganizmi, biljke, ivotinje i ljudi kao predstavnici ive prirode. Neivu prirodu ine tlo, kopnene i podzemne vode, mora, oceani, minerali.

OKOTAVANJE, stvaranje kotane mase tj. postupni prelazak hrskavinog tkiva u kotano. Rastom kotanog tkiva upravlja parathormon kojeg lui dotitna lijezda uz djelovanje vitamina D te iona kalcija i fosfata. OKSIDACIJA HRANE, razgradnja hranjivih tvari (ugljikohidrata, lipida, proteina) u stanici uz pomo kisika pri emu se oslobaa energija potrebna za ivotne aktivnosti stanice. Konani produkti oksidacije hrane su ugljik(IV)-oksid i voda (isp. disanje). OKSIDACIJA, kemijska reakcija u kojoj neka molekula, atom ili ion otputa ili gubi jedan ili vie elektrona. To su, npr. reakcije spajanja s kisikom, reakcije oduzimanja vodika itd. OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA, jedna od aerobnih faza staninog disanja ili stanine respiracije koja se odvija u mitohondrijima. U toj fazi se atomi vodika, osloboeni u prethodnim reakcijama, veu s kisikom pri emu nastaje voda i velika koliina energije. Osloboeni atomi vodika se ne veu izravno s kisikom nego atomi vodika postupno predaju elektrone nizu prenositelja (dinih enzima) to omoguava i postupno oslobaanje energije koja se koristi za sintezu ATP-a. Na taj se nain energija pohranjuje u energetski bogatim vezama ATP-a. OKSIGENIRANA KRV, krv koja transportira kisik, v. mali i veliki optok krvi. OKSIHEMOGLOBIN, molekula hemoglobina koja prenosi vezani kisik. OKSITOCIN, hormon koji izluuje stranji reanj hipofize (neurohipofiza). Uzrokuje kontrakcije maternice pri porodu, a nakon poroda potie sekreciju mlijeka iz dojke. Izluivanje ovog hormona, kao i os-

98

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

talih hormona hipofize, je pod kontrolom podraaja iz hipotalamusa. OLAKANA DIFUZIJA, v. pasivni prijenos. OLIGOELEMENTI, v. elementarni sastav. OLIGOPEPTIDI, v. peptidi. OLIGOSAHARIDI, v. ugljikohidrati. OLIGOSAPROBNE VODE, jedan od stupnjeva oneienja voda, a oznauje iste vode. OMATIDIJE (okaca), dijelovi sloenih oiju kod kukaca i rakova, v. rakovi. OMNIVORI (raznojedni organizmi), organizmi koji uzimaju biljnu i ivotinjsku hranu. ONEIENJE OKOLIA, unoenje tetnih tvari (ksenobiotika, otrova) u okoli to dovodi do naruavanja ekosustava, temeljenih na samoregulaciji. Dolazi do promjena u sastavu biocenoza i poremeaja svih metabolikih procesa. Tako npr. unos veih koliina otpadnih razgradivih organskih tvari u jezerski ekosustav izazvati e bujniji razvoj alga i poveanje koncentracije kisika u povrinskim slojevima te nedostatak kisika u pridnenim slojevima. OOCITE, v. oogeneza. OOGENEZA, proces nastajanja jajne stanice u jajnicima. Zapoinje u doba puberteta kada iz zametnih stanica oogonija nastaju velike nezrele stanice primarne oocite (oocite I) koje sadre diploidan broj kromosoma. Nakon mejoze I, iz svake pojedine oocite I nastaju dvije stanice: jedna sekundarna oocita (oocita II) i jedna primarna polocita (polocita I). Oocite II i polocita I sadre haploidan broj kromosoma. Iz oocite II u procesu mejoze II nastaje jedna zrela jajna stanica i jedna sekundar-

na polocita (polocita II), a iz polocite I nastaju dvije polocite II. I jajna stanica i polocite II sadre haploidan broj kromosoma. Sve tri polocite II propadaju ime je osigurana pohrana dovoljne koliine hranjivih priuvnih tvari u citoplazmi jedne jajne stanice. Te tvari su potrebne za razvitak zametka u sluaju oplodnje jajne stanice. OOGONIJE, zametne stanice u jajnicima s kojima zapoinje oogeneza (isp). Dijele se mitozom pa imaju diploidan broj kromosoma. Od jedne oogonije tijekom oogeneze nastaje, izmeu ostalog, i jedna jajna stanica s haploidnim brojem kromosoma. OPARIN, A.J., (1894. 1980.), ruski biokemiar koji je eksperimentirao s koacervatima. OPA ADAPTACIJA (prilagodba), skup morfolokih, fiziolokih i biokemijskih osobina odreenih skupina. Npr. prilikom naseljavanja kopna razvijala su se plua, udovi za hodanje i pokrov tijela. OPISTOMA, stranji dio tijela (zadak) kljetara iz skupine lankonoaca. Nastao stapanjem 12 tjelesnih kolutia. Ne nosi udove za hodanje. OPLODNJA, proces stapanja dviju razliitih spolnih stanica, gameta (spermija i jajne stanice) u zajedniku stanicu, zigotu. Oplodnja moe biti vanjska (izvan tijela enke), npr. u riba i vodozemaca u vodi. Unutarnja se oplodnja (u tijelu enke), npr. u sisavaca dogaa u jajovodu. OPLODNJA (fertilizacija) KOD OVJEKA, poinje stapanjem spermija i jajne stanice u prvoj treini jajovoda. Spermij nosi u akrosomskoj kapi enzime (akrozin) za razgradnju oblonih stanica (Corona radiata) jajne stanice. Nakon prodora prvog spermija zona pellucida zadeblja te onemoguuje ulazak ostalim spermijima

99

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

odnosno spreava poliploidiju. U jajnoj stanici udruuju se haploidne predjezgre jajaca i spermija u zajedniku, diploidnu jezgru oploene stanice, zigotu. Nakon mnogobrojnih brazdanja zigote nastaje blastocista koja se ugnjeuje (implantira) duboko u sluznicu maternice. U stanicama sluznice maternice nakupljaju se hranjive tvari. To su decidua stanice. Oko 7. dana nakon implantacije postupno se razvija posteljica (placenta). Nakon brazdanja slijedi druga faza zametnog razvoja - gastrulacija, te nakon nje organogeneza. OPRAIVANJE, prenoenje polena od mukih na enske dijelove cvijeta. Kod golosjemenjaa se prenosi polen na mikropilu sjemenog zametka gotovo iskljuivo pomou vjetra. Opraivanje kritosjemenjaa zbiva se najee uz pomo kukaca i vjetra, a polenova zrna poinju klijati kada dospiju na njuku tuka. OPTOK KRVI, v. mali i veliki optok krvi. ORGANELI, isto to i stanini organeli. ORGANIZAM, ivotna cjelina koju moe izgraditi jedna ili vie stanica pa ih stoga nazivamo jednostanini, odnosno viestanini organizmi. Danas je poznato oko dva milijuna razliitih biljnih i ivotinjskih organizama. U organizacijskoj ljestvici ivih bia organizam se nalazi izmeu stanica, odnosno organa, koji su na niem stupnju ustroja i populacije koja je na viem stupnju. ORGANOGENEZA, etapa embrionalnog razvitka koju karakterizira postanak organa i organskih sustava. Slijedi nakon gastrulacije kada se uzajamnim djelovanjem stanica triju zametnih listia (ektoderma, mezoderma i endoderma) poinju oblikovati budui organi. Na primjer, uzajamnim djelovanjem ektoderma i mezoderma u kraljenjaka nastaje ivani sustav.

ORGANSKI SPOJEVI, spojevi koji izvorno nastaju u organizmima djelatnou protoplazme. Mogu se dobiti i u laboratoriju. Svi organski spojevi obavezno sadre ugljik, a u pravilu i vodik. Najvaniji organski spojevi u sastavu ivih organizama su: ugljikohidrati, lipidi, proteini i nukleinske kiseline. ORNITOLOG, znanstvenik - zoolog koji prouava ptice. OSFRADIJ, osjetilo za njuh kod mekuaca. Osfradijem mekuci ispituju vodu koju koriste za disanje. Veinom se nalazi uz krge. OSIKULE, sitne vapnene ploice razliitih oblika kod trpova (bodljikai) uloene u tjelesnu stijenku (kou) i ine unutarnji kostur. OSJETILNI IVANI SUSTAV (senzoriki ili receptivni), slui za primanje i prenoenje informacija. Podraaj primaju specijalizirani osjetilni neuroni koji na dendritima imaju posebna osjetilna tjeleca (receptore ili senzore). Postoji pet skupina osjetnih receptora: mehanoreceptori, termoreceptori, nocireceptori, elektromagnetski receptori i kemoreceptori. Podjelu vidi u tablici PODJELA RECEPTORA. OSJETILO ZA MIRIS (njuh), receptori za njuh smjeteni su u mirisnoj (olfaktornoj) regiji nosa u sluznici krovnog dijela gornjeg nosnog hodnika. Sluznica je puna ljezdanih stanica koje izluuju sluz izmeu kojih se nalazi od 10 milijuna do 20 milijuna mirisnih (olfaktornih) stanica s mirisnim dlaicama okrenutima prema nosnoj upljini. OSJETILO ZA OKUS, nalazi se na jeziku. Osjetni organi za okus su okusni pupoljci. Graeni su od potpornih i receptorskih stanica iz kojih izlaze ivana vlakna koja se stapaju u ivce to vode podraaje u

100

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

koru velikog mozga. Na povrini jezika nalaze se brojne okusne bradavice (papile), koje su najizraenije na korijenu jezika. Razlikujemo etiri osnovna okusa: slatko (na vrhu jezika), slano (prednji dio iza podruja za slatko), kiselo (du rubova jezika) i gorko (na korijenu jezika).
Tablica

PODJELA RECEPTORA Skupina Osjet Receptori ivani zavreci, dodir, Pacinijevo, tlak Meissnerovo Mehanoi Krauseovo receptori tjelece i dr. Cortijeve slluh stanice ravnopolukruni tea kanalii hladivani noa zavreci Termoreceptori ivani toplina zavreci Nociivani bol receptori zavreci Elektrotapii i magnetski vid unjii receptori okusni okus pupoljci mirisni miris receptori ugljikov produena Kemodioksid modina receptori aortna i kisik karotidna tjeleca alfa i beta st. glukoza guterae OSJETILO ZA RAVNOTEU, smjeteno je u unutarnjem uhu u labirintu. Labirint se sastoji od: predvorja (vestibulum) s

dva proirenja (utriculus i sacculus) i tri polukruna kanala. Ampule su proirenja polukrunih kanala i u njima se nalaze osjetilne stanice s dlaicama. U dva proirenja predvorja nalaze se nakupina osjetilnih stanica s dlaicama - makula. Iz bazalnog dijela osjetilnih stanica izlaze ogranci vestibularnog ivca koji prenosi receptorske potencijale u primozak, mali i veliki mozak. OSKULUM, v. spuve. OSMOTSKI TLAK ( ), tlak u otopini ili stanici koji raste s porastom mnoine (mnoinske koncentracije) otopljenih estica, a ovisan je o apsolutnoj temperaturi, T i konstanti jednakoj plinskoj konstanti R. Matemtiki = cRT Otopine koncentracije 1 mol/L eera i 1 mol/L NaCl uz jednake uvjete nemaju isti osmostski tlak iako im je koncentracija ista jer NaCl, za razliku od eera, disocira na Na+ i Cl to daje 2 mola/L estica o kojima ovisi osmotski tlak. Tako e i tlak biti dvostruko vei u otopini NaCl nego u otopini eera iste koncentracije. Osmotski se tlak stanice, ovisno o organu, mijenja od 0.5 do 3.0 MPa (0.1 MPa = 1 bar). OSMOZA, difuzija kroz polupropusnu membranu (opnu), koja je za otapalo propusna (permeabilna), a za otopljenu tvar nepropusna. Osmoza se zbiva bez utroka energije. Molekule vode se u otopini kreu niz gradijent kemijskog potencijala vode (koncentracijski gradijent ili vodni potencijal), odnosno iz podruja vie koncentracije vode (nia koncentracija otopljenih tvari) prema podruju nie koncentracije vode (via koncentracija otopljenih tvari). Pojava osmoze vrlo je vana za funkcioniranje stanica jer se njihove stijenke sastoje od priblino polupropusne mebrane, a sa-

101

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

ma stanica sadri otopljnene tvari, npr. soli, eere itd. U fiziologiji bilja se umjesto kemijskog potencijala vode esto upotrebljava naziv: vodni potencijal. Voda moe osmozom i ulaziti i izlaziti iz stanice. OSNOVNO STANIJE (biljni parenhim), vrsta trajnog tkiva u biljaka koje ini najvei dio mase biljnog tijela. Povezuje i uvruje sva ostala stanija, a nerijetko se stanice osnovnog tkiva preoblikuju u druga stanija. Parenhimske stanice u listovima ispunjene su kloroplastima pa se zovu asimilacijski parenhim. Rahlo osnovno stanije, transpiracijski parenhim slui izmjeni plinova. Osnovno stanije slui i kao spremite priuvne hrane pa ga zovemo spremini parenhim. Vrlo rahlo rasporeene parenhimske stanice s velikim pravilnim meustaninim prostorom koji osim prozraivanju slue i lakem plutanju biljnih organa nazivamo aerenhim. OSNOVNO TKIVO, v. osnovno stanije. OSRJE, v. srce. OSTEOBLASTI, tvorne stanice kotanog tkiva; proizvode kotanu tvar, v. kost. OSTEOCITI, v. kotane stanice. OSTEOKLASTI, kotane stanice koje razaraju kotanu tvar stvorenu od osteoblasta. Osteoklasti su viejezgrene stanice koje se mogu ameboidalno pokretati. OSTEON, osnovna funkcionalna jedinica u kompaktnom sloju kosti. Oko Haversovog kanalia, kroz koji prolaze krvne ile i ivci, poredane su u krugu kotane stanice ili osteociti, isp. OSTEOPOROZA, smanjenje gustoe kotanog tkiva (esta u starosti) zbog naruenog stvaranja organskog dijela kostiju. Kosti postaju slabe i lomljive. Javlja se sa smanjenjem razine spolnih hormona. e-

a je u ena (u postmenopauzi). Bolest se moe usporiti terapijom tableta kalcija, vitamina D, a u ena i spolnim hormonima. OTROVNI ELEMENTI, v. toksini elementi. OTROVNOST (toksinost), osobina neke kemijske tvari da moe izazvati tetne, toksine uinke u organizmu. OVARIJI, v. jajnici. OVJI METILJ, nametnik u uovodu i jetri ovce (v. metilji). ivotni ciklus se sastoji od nespolne i spolne faze. Stvaraju veliki broj jaja (hiperprodukcija potomaka). Iz oploenih jaja u vodi se razvija miracidij, trpetljikava liinka. Ako nae meudomadara pua malog barnjaka, u njemu se nespolno razmnoava. Nastaje mnogo liinki (redije), a iz njih se razvijaju nove liinke sa repiem (cerkarije). Cerkarije naputaju pua i zaahure se na barskoj biljci. Kada ovca (prvi domadar) pojede travu s ahurom, u probavilu se razvije u odrasli oblik. Bolest se naziva metiljavost. OVULACIJA, pojava izbacivanja zrele jajne stanice (jajaca) iz Graafovog folikula u trbunu upljinu. Karakteristina je za sisavce, a u ovjeka se obino dogaa etrnaestog dana menstrualnog ciklusa. Ovulacija se periodiki ponavlja najee u razmacima od 28 dana. OZNAAVANJE NASLJEDNIH FAKTORA I GENERACIJA, provodi se radi lakeg snalaenja u praenju nasljeivanja svojstava. Ve je Mendel uveo oznaavanje nasljednih faktora i generacija simbolima (slovima), a suvremena genetika je veim dijelom zadrala to oznaavanje. U prikazima krianja poetna roditeljska (parentalna) generacija oznauje se uvijek s P, a generacije potomaka (filijalne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Ako se prati

102

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

samo jedno svojstvo govori se o monohibridnom krianju. Ako se prate dva svojstva govori se o dihibridnom krianju. Za praenje triju svojstava govori se o trihibridnom, a za praenje vie svojstava o polihibridnom krianju. Aleli pojedinih svojstava mogu se oznaavati na vie naina, a najee se oznauju slovima i to za dominantni faktor (svojstvo) velikim, a za recesivni faktor malim. Na primjer, za jedno svojstvo A i a, a za drugo svojstvo B i b itd. Ako dominantnost nije izraena obino se svojstva oznauju s a1 i a2, b1 i b2 itd. U primjerima krianja, da bi se jednostavnije i preglednije pokazalo koja svojstva roditelja nasljeuju potomci, prate se sve mogue kombinacije njihovih gameta. Tako, npr. u monohibridnom krianju s dominacijom jedinka genotipa AA dat e jednu vrstu gameta: A, a jedinka genotipa Aa dat e dvije vrste: A i a. U dihibridnom krianju s dominacijom jedinka genotipa AAbb dat e samo jednu vrstu gameta: Ab, a jedinka genotipa AaBb dat e etiri vrste: AB, Ab, aB i ab. U trihibridnom krianju s dominacijom jedinka genotipa AABB CC dati e samo jednu vrstu gameta ABC, a jedinka genotipa AaBbcc dat e etiri vrste: ABc, Abc, aBc i abc, v. Dodatak 1. OZONSKA OVOJNICA, sloj plinovitog ozona na visini oko 40 km iznad povrine tla. Ozon titi Zemlju od tetnog ultraljubiastog zraenja. OZONSKE RUPE, stanjenje zemljine ozonske ovojnice tj. smanjenje ozona u ozonosferi uglavnom zbog kemijskih spojeva koje proizvode ljudi, primarno halogeniranih ugljikovodika (freona).

P
PACEMAKER, v. umjetni elektrostimulator srca. PAKLARE, v. krunouste. PALEONTOLOGIJA, znanost koja se bavi prouavanjem ostataka izumrlih organizama (fosila). PALP, pipalo. PAMENJE, sposobnost kore velikog mozga da pohranjuje neke podatke ili doivljaje. Ono moe biti trenutano (samo nekoliko sekundi), kratkotrajno (do 3 dana) i dugotrajno (doivotno). Fizioloka osnova trenutane i kratkotrajne memorije jest elektrina aktivnost skupine neurona mozga. Dugotrajno se pamenje temelji na kemijskim promjenama koje nastaju nakon ponovljenog podraivanja skupine neurona mozga. PANCREAS, v. guteraa. PANKREASNA AMILAZA, v. probavni enzimi guterae. PANKREASNA LIPAZA, v. probavni enzimi guterae. PANKREATITIS, v. upala guterae. PAPA TEST, ispitivanje stanica grla maternice bojenjem prema metodi Papanicolau. Koristi se za otkrivanje raka grla maternice i njegovih predstadija. Test je negativan ako su sve stanice normalne, a pozitivan ako su meu stanicama grla maternice nalaze tumorske stanice. PAPRATI, biljke iz skupine papratnjaa. Listovi su im redovito veliki, prizemni, razliitih oblika. S donje strane nose soruse. Rastu iz podzemne stabljike (podanka). Razmnoavaju se izmjenom spolne i nespolne generacije. Iz izospora izraste protalij (haploidni gametofit), a nakon oplodnje

103

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

razvije se iz embrija mlada paprat (diploidni sporofit). U hrvatskoj flori ima svega oko 50 vrsta paprati. Rastu u sjenovitim i vlanim umama (oslad, jelenak), polupiljama (gospin vlasak). Naa najvea paprat je bujad (listovi dosegnu visinu i preko 2 m). Ljekovite paprati su oslad i slezenica. Paprati veinom ive u vlanim tropskim krajevima ili kao epifiti.
odrasla paprat mlada paprat sorusi sa sporangijama mejoza

preslice, crvotoine i paprati. Izumrle su drvenaste paprati, koje su imale dvojake spore, preci golosjemenjaa. Do danas su se pojedine drvenaste papratnjae sauvale kao fosili koje nalazimo u naslagama kamenog ugljena (geoloko razdoblje karbon). PAPUICA (Paramecium caudatum), v. trepetljikai i praivotinje. PARAPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada se dvije populacije samo dotiu i tako imaju nepreklapajui prostorni kontakt. Isp. specijacija. PARAPODIJ (bataljica), izdanak sa strane svakog kolutia kod mnogoetinaa. Slue pri pokretanju. Iz njih izlaze etine ili hete. Na njima su i krge. PARASIMPATIKUS, dio autonomnog ili vegetativnog ivanog sustava ija ivana vlakna nadziru rad veine unutarnjih organa. Djelovanje parasimpatikusa je suprotno djelovanju simpatikusa, npr. simpatikus ubrzava rad srca dok ga parasimpatikus usporava. PARATHORMON, hormon kojega izluuju nuztitne lijezde, a vaan je za regulaciju prometa kalcija u tijelu. PARAZITI, v. nametnici. PARENHIM, v. osnovno stanije. PARENHIMULA, v. spuve. PARENTALNO KRIANJE, krianje poetne roditeljske (parentalne) generacije kojim nastaje prva generacija potomaka (filijalna) F1 generacija. PARTENOGENEZA; razvitak zametka iz neoploene jajne stanice. Partenogenezu susreemo kod mnogih kukaca i drugih bezkraljenjaka, ali i kod nekih riba, vodozemaca te nekih gutera.

embrio

spore

oplodnja arhegonij (jaje) anteridij (muka gameta)

klijanje spore protalij

sporofit (2n) gametofit (n) PAPRATNJAE, prve prave kopnene biljke jer imaju korijen, stabljiku i list. Vegetativno tijelo je snani sporofit, dok je gametofit njena i mala biljica, ali je samostalna, t.j. prehrambeno neovisna o sporofitu. Za vrijeme oplodnje pokretnim spermatozoidima potrebna je voda. Spore su veinom istovrsne (izospore) pa im je gametofit jednodoman. Samo su neke papratnjae s razliitim sporama te imaju dvodomni gametofit. npr. selaginela. Dananje papratnjae su zeljaste biljke, trajnice s podzemnom stabljikom (podankom) i s adventivnim korijenjem. Dijele se na

104

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

PASJA TRAKAVICA (ehinokok), najopasnija trakavica za ovjeka. Velika je oko 5 mm i ima samo nekoliko proglotida. ivi u crijevu psa. ovjek se moe zaraziti dirajui zaraenog psa. Ikrice se razvijaju u jetri, pluima ili mozgu ovjeka. PASIVNI PRIJENOS (pasivni transport), prijenos tvari kroz staninu membranu iz podruja vee koncentracije u podruje manje koncentracije bez utroka energije s ili bez pomoi prenositelja. Ovaj prijenos se zasniva na procesu difuzije. Kroz membranu se pasivno prenose manje molekule, npr. voda, ugljik(IV)-oksid, kisik, urea itd. Uz pomo prenositelja prolaze vee molekule, npr. glukoze, aminokiselina itd. PASIVNI TRANSPORT, v. pasivni prijenos. PASIVNO STEENA SPECIFINA IMUNOST, omoguena je unaanjem u organizam gotovih protutijela. Prirodnim putom protutijela prolaze kroz posteljicu iz majke u zametak. Umjetno izazvana imunost postie se davanjem ve gotovih protutijela, nastalih imunizacijom druge jedinke, ovjeka ili ivotinje. PASJEMENIK (dosjemenik, epididymis), dio mukog spolnog sustava u kojem spermiji dozrijevaju i stjeu sposobnost samostalnog kretanja. PASTERIZACIJA, zagrijavanje supstrata na temperaturu oko 60 do 70 oC to dovodi do unitenja bakterija, ali ne i njihovih spora. PASTEUR, L. (1822. 1895.), francuski mikrobiolog koji je otkrivajui cjepivo protiv bjesnoe (1881 - 1885) prvi uporabio naziv virus oznaivi njime uzronika te bolesti. PATOGENE BAKTERIJE, bakterije koje uzrokuju bolesti ovjeka, ivotinja i biljaka izluujui u organizam domaina

otrovne spojeve, tzv. toksine. Teke bolesti koje uzrokuju bakterije u ovjeka su kuga, tuberkuloza, guba, tetanus, upala plua, gangrena, sifilis, gonoreja, kolera, difterija itd. PATULJASTI RAST (nanosomija), nastaje kad hipofiza ne stvara dovoljne koliine hormona rasta. Moe biti vidljivo kod roenja, kasnije u djetinjstvu ili adolescenciji. PAUCI, v. paunjaci. PAUNJACI, grabeljive ivotinje iz skupine kljetari, lankonoci, isp. Njima pripadaju pauci, tipavci ili korpioni i grinje. Pauci imaju 2 -6 predljivih lijezda na trbunoj strani opistome. U njima se stvara bjelanevinasta predljiva tvar koja izlazi kroz predljive bradavice, a na zraku se stvrdne. Pauinaste niti pauk plete stopalnim eljiem u mreu. Za disanje imaju lepezaste uzdunice. Pauci izluuju produkte izmjene tvari pomou Malpighijevih cjevica. Razdvojenog su spola. enka pauinom zaprede oploena jaja u kokon iz kojeg izlaze mladi slini odraslima. Poznati su: pauk krsta (kriar) i crna udovica. korpioni na kraju tijela imaju otrovnu bodlju. enka raa ive mlade. Nametniki oblici grinja su npr. ovjeji svrabac iz skupine ugaraca koji bui hodnike u pousmini koe i krpelji. Obini krpelj moe biti prijenosnik virusnog encefalitisa i nekih nametnikih piroplazmi. PAVLOV, I., (1848.-1936.), ruski psiholog, otkrio da se refleksi mogu izmijeniti uenjem. Po njemu se tzv. uvjetovani refleksi nazivaju Pavlovljevim refleksima. PEDICELARIJE, tipaljke. PEKARSKI KVASAC, v. kvaeve gljivice. PELAGIJAL, ivotne zajednica koje ive u slobodnoj vodi i kreu se pasivno, lebde (plankton) ili aktivno (nekton).

105

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

PELIKULA (lat. pellicula, gr. pelis = koica), tanka elastina opna koja obavija tijelo mnogih praivotinja, npr. papuice i biaa. Ima zatitnu, pokrovnu i potpornu funkciju. Takoer sudjeluje u kretanju i uzimanju hrane te primanju podraaja iz okolia. Pelikula je nastala spajanjem dvoslojne membrane i povrinskog sloja tijela, tj.ektoplazme.U papuice je sastavljena od niza alveolarnih mjehuria, a povrinu pelikule prekrivaju trepetljike. Na osnovici je svake trepetljike bazalno, osnovno tijelo kinetosom. Meusobno su kinetosomi povezani bjelanevinastim nitima kinetodezmama koje provode podraaje. Kinetodezme i kinetosomi ine kinetiki aparat. PELUD, v. pranik, opraivanje. PELUDNA ZRNA, v. pranik, opraivanje. PENICILIJUM, (kistac, Penicillium notatum), najpoznatija zelena plijesan sa sporangijskim nositeljima rasporeenih poput kista na ijim se ograncima razvijaju spore u nizovima, konidiospore. Ima antibiotsko djelovanje, tj. djeluje antibakterijski, odnosno baktericidno zahvaljujui izluivanju tvari penicilin. To djelovanje prvi je otkrio A. Fleming 1929. godine, za to je dobio Nobelovu nagradu 1945. Kasnije se otkrilo da antibiotsko djelovanje imaju i druge tvari pa otuda i postojanje razliitih antibiotika. PENICILIN, v. penicilijum. PENIS, v. spolni ud. PENTOZE, jednostavni eeri ili monosaharidi s pet ugljikovih atoma u molekuli. Pentoze su npr. deoksiriboza i riboza. PEPSIN, najvaniji probavni enzim eluca. To je proteolitini enzim, tj. enzim koji probavlja bjelanevine, a najaktivniji je u jako kiseloj sredini (pH oko 2). Glavne stanice fundusnih i pilorikih lijeda e-

luca lue inaktivni oblik enzima pepsinogen koji se aktivira uz prisutnost kloridne kiseline u pepsin, v. kloridna kiselina. PEPSINOGEN, v. pepsin. PEPTIDI, kemijski spojevi graeni od dvije do 20-40 vezanih aminokiselina, ukupne molekulske mase manje od 5000. Aminokiseline se meusobno veu peptidnim vezama. Vezanjem dviju aminokiselina nastaje nastaje dipeptid, triju tripeptid, etiriju tetrapeptid itd. Openito, vezanjem 10 i manje aminokiselina nastaju oligopeptidi, a vezanjem vie od 10 aminokiselina nastaju polipeptidi. PEPTIDNA VEZA, nastaje kada karboksilna skupina jedne aminokiseline reagira s amino skupinom druge aminokiseline pri emu se izdvaja molekula vode.
H H R O N C C N H H H O C C OH R1

PERAJARI, skupina sisavaca prilagoenih ivotu u vodi. Imaju obiljeja zvijeri. Hrane se najee ribama. Udovi su se razvili u peraje. Perajarima pripadaju tuljani i morski lavovi. U Jadranu ivi sredozemna medvjedica. PERIFERNI IVANI SUSTAV, provodi ivane impulse (informacije) u sredite ili iz sredita u izvrni organ. Dijeli se na osjetilni i pokretaki. Sastoji se od dvije skupine ivaca: modani i modinski ivci. PERIGON, v. cvijet. PERIKARD, v. srce. PERINUKLEARNI PROSTOR, prostor izmeu dviju membrana jezgrine ovojnice. PERIOST (pokosnica), v. kost.

106

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

PERJE, proizvod koe koji pokriva tijelo ptica i titi od gubitka topline. Sastoji se od ronate tvari keratina. Razlikuju se velika pokrovna pera i njena perca pahuljice, a na krilima su letna pera. Svako pero ima badrljicu i zastavicu sastavljenu od isperaka. Isperci su meusobno povezani resicama. PERONOSPORA (plamenjaa, Plasmopara viticola), gljiva algaica, nametnik na vinovoj lozi nanosei velike tete. Suzbija se bordokom juhom, smjesom vode, modre galice i gaenog vapna. PGTH (placentarni gonadotropni hormoni), hormoni koji se u ranoj fazi trudnoe izluuju iz stanica trofoblasta, a kasnije iz posteljice. Uloga im je da spreavaju propadanje utog tijela nakon ovulacije te da ga potiu na izluivanje poveane koliine hormona estrogena i progesterona. Kasnije u trudnoi estrogene i progesterone izluuje sama posteljica, a ti hormoni sprijeavaju menstruaciju koja bi uzrokovala gubitak ploda. pH, oznaka za negativan logaritam koncentracije vodikovih iona, pH = log [H+]. to je via koncentracija vodikovih iona to je nia vrijednost pH. Kiseline povisuju, a baze snizuju koncentraciju H+. U ivom organizmu pH vrijednosti se uglavnom kreu u rasponu pH = 6 8 iako ima i izuzetaka npr. u ljudskom elucu gdje je izrazito kisela sredina pH = 1.5. PIGMENT (lat. pigmentum = boja), tvar koja daje boju tkivima ljudi, ivotinja, biljaka i nekim bakterijama. Biljke stvaraju pigmente za apsorpciju suneve svjetlosne energije, potrebne za proces fotosinteze, v. biljna bojila. PIJAVICE, ivotinje iz skupine kolutiavaca. ive uglavnom u slatkim vodama. Nemaju parapodija ni etina ali imaju prednju i stranju prijanjalku. Siu krv mno-

gim kraljenjacima i beskraljenjacima. Da se krv ne bi zgruala slinske lijezde izluuju enzim hirudin. Poznata vrsta je lijenika pijavica. PINOCITOZA (gr.pinosis = piti, kytos = upljina), nain uzimanja hranjivih tvari u praivotinja, npr. tekue hrane: otopljenih makromolekula kao to su bjelanevine ili aminokiseline, isp. endocitoza. PIRETICI (pirogene tvari), tvari koje povisuju tjelesnu temperaturu (mnogi toksini patogenih mikroorganizama). PIRIMIDINSKE BAZE, vrsta duinih baza koje izgrauju molekule DNA i RNA. U sastavu DNA uvijek dolaze pirimidinske baze timin i citozin, a u sastavu RNA citozin i umjesto timina uracil. PITEKANTROPUS, v. javanski praovjek. PIVSKI KVASAC, v. kvaeve gljivice. PJEVALO, organ kod ptica za proizvodnju glasova, osobito kod ptica pjevica. Smjeteno je na prijelazu iz dunika u dunice. Sastavljeno je od sustava hrskavinih i kotanih potpora i opni. PLACENTA (posteljica), embrionalni organ u veine sisavaca ija je uloga prehrana zametka odnosno ploda. U ena se placenta formira iz stanica trofoblasta i decidua stanica (stanice sluznice maternice) oko 16 dana nakon oplodnje jajne stanice, odnosno 7. dana nakon njenog ukopavanja (implantacije) u sluznicu maternice. Kroz posteljinu opnu izmjenjuju se kisik, ugljikov dioksid, hranjive i otpadne tvari izmeu krvotoka majke i krvotoka ploda. Krvne i druge stanice ne mogu prolaziti kroz placentnu opnu. PLACENTARNI GONADOTROPNI HORMONI, v. PGTH. PLAMENJAA, v. peronospora.

107

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

PLANKTON, biljni i ivotinjski organizmi koji lebde u morskoj vodi ili kopnenim vodama jer nemaju sposobnost samostalnog, aktivnog kretanja. Lebdenje u vodi im omoguuju razne izrasline i nastavci na njihovom, najee jednostaninom tijelu. Dio planktona kojega ine biljni organizmi nazivamo fitoplankton, a dio kojega ine ivotinje zooplankton. U sastav fitoplanktona ulaze najee biai i alge kremenjaice, a u sastav zooplanktona neki raii i razliite liinke i praivotinje. PLANULA, kod arnjaka liinka obavijena trepetljikavim stanicama. PLASTIDI, stanini organeli biljnih stanica koji najee sadre biljne boje (pigmente). Najvanija vrsta plastida su kloroplasti koji sadre zeleni pigment klorofil. PLATENJACI (Tunicata), najprimitivniji svitkovci, bezlubanjci. Slinosti s njima: imaju svitak (iako samo u zametnom i liinakom stadiju), ivana cijev je s lene strane, prednji dio probavila (drijelo) prorezan je krnim pukotinama te ima ulogu i organa za disanje, krvoilni sustav je na trbunoj strani. Najpoznatiji platenjaci su mjeinice. ive u moru. Odrasli oblici su sjedilaki, a liinka je plankton. Tijelo im je obavijeno platem ili tunikom koji je izgraen od tunicina. Mjeinice su dvospolci. Razmnoavaju se nespolno (pupanjem) i spolno. Imaju veliku sposobnost regeneracije. PLAZMA-STANICE, zreli oblici limfocita B u kojima se stvaraju protutijela. Nalazimo ih u limfnim vorovima, kotanoj modini, slezeni i jetri. PLAZMALEMA, u biljnoj stanici vanjski granini sloj plazme prema staninoj stijenci. PLAZMATSKA MEMBRANA, isto to i stanina membrana.

PLAZMIDI, male krune molekule DNA koje mogu biti prisutne u citoplazmi stanice uz bakterijski "kromosom". Te su izvankromosomske estice DNA pronaene kod prokariota i eukariota. Svaki plazmid sadrava jednu kratku, "golu" dvolananu DNA - molekulu koja predstavlja male nizove gena (od 2 do 300) i pripadaju genomu stanice u kojoj se nalaze. Neke bakterije sadre plazmide koji im daju otpornost na antibiotike, a neke bakterije imaju plazmide koji im omoguuju koritenje dodatnih izvora hrane. Plazmidi imaju sposobnost samoumnoavanja i mogu se konjugacijom prenositi na druge bakterije. PLAZMODEZMIJE, citoplazmatski izdanci pomou kojih se odrava veza izmeu dvije biljne stanice. PLAZMODIJ, nametnika praivotinja iz skupine truskovaca. Uzronik malarije u ovjeka. Prenosnik plazmodija je komarac malariar. Kada ovjeka ubode zaraeni komarac, spore (truske ili sporozoiti) se slinom komarca prenesu u krv ovjeka. Zajedno s krvlju truske se raznesu kroz tijelo, a nespolno se razmnoavaju diobom u stanicama jetre i eritrocitima stvarajui truske koje se nazivaju merozoiti. Merozoiti se hrane hemoglobinom te uzrokuju raspadanje crvenih krvnih stanica popraeno groznicom i visokom temperaturom. Ovisno o vrsti plazmodija razlikujemo tropsku, tercijarnu i kvartarnu malariju. Umjesto merozoita mogu se u eritrocitima razviti spolni oblici - gametociti. Kada komarac usie krv zaraenog ovjeka, gametociti dospiju u probavilo komarca i spoje se u pokretnu zigotu. Uzastopnim dijeljenjem zigote nastaju truske koje putuju do lijezda slinovnica komarca. Nakon uboda komarca sporozoiti ponovo zaraze zdravog ovjeka. Preventivne mjere suzbijanja razvoja komarca malariara su: isuivanje movara, insekticidi te bioloka metoda

108

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

unaanja ribe gambuzije u movare jer se ona hrani liinkama komaraca. PLAZMODIJALNA TEORIJA O POSTANKU METAZOA, v.hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja. PLAZMOLIZA (gr. plasma = tvorevina, lysis = razrjeavanje), pojava smanjenja obujma vakuole i odvajanje protoplasta od stanine stijenke. Kada je stanica u hipertoninoj otopini soli, eera ili sl., voda izlazi iz vakuole (mjesta vee koncentracije vode) u okolnu otopinu. Vakuola postaje sve manja i povlai okolni protoplast. Suprotan proces naziva se deplazmoliza. PLIVAI MJEHUR, slui ribama iz skupine kotunjaa kao hidrostatski organ. Razvija se kao uplji izdanak stijenke jednjaka. Kada je napunjen plinom, ribe postaju lake i diu se prema povrini. Kada se iz njega istisne plin, ribe postaju tee od vode i tonu. Kod dvodihalica plivai se mjehur razvio u plua, koja povremeno preuzimaju funkciju plua, isp. PLOD, generativni organ svojstven kritosjemenjaama. Sastoji se od sjemenki i usploa koje se razvija iz plodnice. Usploe titi sjemenku i slui njihovu rasprostranjivanju. Razlikujemo sone i suhe plodove. Takoer i fetus, isp. PLODNICA, v. tuak. PLODVAI, v. pravi sisavci. PLONJACI (Platodes), bilateralno simetrini beskolutiavci. Tijelo im je sploteno s lene i trbune strane. ive slobodno ili kao nametnici. Nemaju nikakva kostura ni tjelesnih upljina. Plinove, kisik i ugljikov dioksid, izmjenjuju preko koe. ivani sustav je mreast ili u obliku vrpci. Za izluivanje imaju protonefridije. Tijelo im je ispod pokrovnog sustava ispunjeno parenhimom. Oko 18500 vrsta plo-

njaka ukljuuje virnjake, metilje i trakavice. PLUA, organi za disanje kod ovjeka i drugih kopnenih kraljenjaka. Sastoje se od dva pluna krila. Lijevo se sastoji od dva renja, desno od tri renja. Svako pluno krilo obavijeno je poplunicom ili pleurom. Plua su graena od plunih mjehuria ili alveola koje su okruene mreom krvnih kapilara. Ispod plua nalazi se oit ili dijafragma, koji ima ulogu u disanju. PLUNA ARTERIJA, krvna ila, izlazi iz desne klijetke srca, v. mali optok. PLUNA EMBOLIJA, v. tromboza. PLUNE VENE, krvne ile koje ulazi u lijevu pretklijetku srca, v. mali optok. PLUNI MJEHURII (alveole, lat. alveolus = korito), obavijeni su kapilarnom mreom ogranaka plune arterije, koja je krvlju dopremila iz tijela ugljikov dioksid radi izmjene s kisikom. Na tu se kapilarnu mreu nadovezuju venule i plune vene koje oksigeniranu krv dovode u lijevu pretklijetku, zatvarajui tako mali optok krvi, isp. PLUNI OPTOK KRVI, v. mali optok krvi. PLURIPOTENTNE STANICE, stanice koje se mogu neogranieno reproducirati. PLUTEUS, slobodno plivajua dvobono simetrina liinka kod bodljikaa, isp. PNEUMATINE KOSTI, v.ptice. PNEUMONIJA, v. upala plua. PODANAK, v. stabljika. POIKILOTERMNI ORGANIZMI, ivotinjski organizmi ija temperatura tijela ovisi uglavnom o temperaturi okolia. Poikilotermni organizmi su svi beskralje-

109

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

njaci, a od kraljenjaka ribe, vodozemci i gmazovi. POKAA, liinka kod krunousta. POKOSNICA, v. kost. POKRETAKE SILE EVOLUCIJE, pojave koje su omoguile razvoj i usavravanje ivih bia na Zemlji. To su prirodna selekcija (odabiranje), izolacija, mutacije i genska snaga. POKRETAKI (motoriki) IVANI SUSTAV, dio je perifernog ivanog sustava, a po funkciji se dijeli na voljni i autonomni. POKROVNO TKIVO, v. epitelno tkivo. POKUS, v. eksperiment. POLARIZACIJSKI MIKROSKOP, v. mikroskop. POLEN, v. pranik, opraivanje. POLENOVA ZRNA, v. pranik, opraivanje. POLICITEMIJA, bolest poveanja broja crvenih krvnih stanica u perifernoj krvi. Jedan od uzroka je poremeaj regulacijskih mehanizama proizvodnje eritrocita u kotanoj modini. POLIFENILALANIN, kemijski spoj graen od veeg broja molekula aminokiseline fenilalanina. Nastaje tijekom sinteze proteina, a njegovo nastajanje odreuje genetska uputa na mRNA koja se oznaava UUU UUU UUU . POLIMERAZA, enzim koji kontrolira pravilnu ugradnju DNA nukleotida na matricu starog lanca DNA. POLIMERI, su velike molekule, makromolekule izgraene od manjih podjedinica monomera, npr. proteini su izgraeni od aminokiselina, nukleinske kiseline od nuk-

leotida, a polisaharidi od jednostavnih eera. POLINUKLEOTIDI, v. nukleotidi. POLIO, v. djeja paraliza. POLIOMIJELITIS, v. djeja paraliza. POLIP, jedan od morfolokih oblika kod arnjaka. ivi sjedilaki privren za dno. Na gornjoj strani valjkastog tijela je usni (oralni) otvor okruen lovkama. Mnogi polipi ive u zadrugama ili kolonijama. POLIPEPTIDI, v. peptidi. POLIPLOIDIJA, pojava kada se itava garnitura kromosoma poviestruuje. Poliploidne stanice nastaju tako da se udvostrue kromosomi, ali se ne dijeli citoplazma ili ne funkcionira diobeno vreteno u mitozi, nego svi kromosomi ostanu nagomilani u istoj stanici. Ako se ta pojava ponovi broj kromosoma se opet udvostruuje, a udvostruiti se moe i samo pola garniture. Tako umjesto diploidne 2ngarniture nastaju triploidi (3n), tetraploidi (4n), pentaploidi (5n) itd. Ova pojava je esta u biljaka, a vrlo je rijetka u ivotinja. POLISAHARIDI, v. polimeri i ugljikohidrati. POLISAPROBNE VODE, jedan od stupnjeva oneienja voda, a oznaava vrlo snano oneiene vode. POLISOMI, nakupine ribosoma. POLITENI KROMOSOMI, v. gorostasni kromosomi. POLI-U, 1. 1. genetska uputa koja nosi veliki broj uracil duinih baza i odreuje ugradnju vie molekula aminokiseline fenilalanina u proteinski lanac. 2. skraenica za poliuridilnu kiselinu. POLIURIDILNA KISELINA (poli-U), organski spoj iz skupine polinukleotida

110

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

nastao polimerizacijom samo jedne vrste nukleotida i to onog koji sadri uracil, ribozu i fosfatnu kiselinu. POLOCITE, stanice koje nastaju za vrijeme oogeneze (isp.). POLOVIAN BROJ KROMOSOMA, v. haploidan broj kromosoma. POLUCIJA, povremeno, spontano izbacivanje sperme (naroito nou) zbog nakupljanja vee koliine sperme u sjemenicima i sjemenim kanaliima. Najee se javlja u mladia u pubertetu. POLUPROPUSNA MEMBRANA, semipermeabilna ili probirno propusna (selektivno permeabilna) membrana. Lako proputa vodu i male nenabijene molekule (npr. CO2), ali ne i velike molekule, posebice one s nabojem, v. osmoza, stanina membrana. POLUSVITKOVCI, v. iroglavci. POPLUNICA ili pleura, tanka dvolisna opna koja obavija svako pluno krilo. Vanjski list opne (porebrica) oblae rebra s unutarnje strane prsnog koa. Unutarnji list opne oblae pluna krila. Izmeu obje poplunice nalazi se malo tjelesne tekuine. POPRENO-PRUGASTI MII, sastoji se od miinog tkiva koje promatrano mikroskopom pokazuje poprenu prugavost. Osnovna jedinica popreno prugastog miinog tkiva je miino vlakno izduenog cilindrinog oblika. Ovojnica miinog vlakna zove se sarkolema, a unutarnjost je ispunjena sarkoplazmom u kojoj su pravilno uzduno smjeteni snopovi miinih vlakanaca, miofibrila. Miino vlakno ima vei broj jezgara koje su povrinski smjetene ispod sarkoleme. Pojedini dijelovi miofibrila nejednako lome svjetlo pa pod mikroskopom vidimo izmjenino poredana svijetla i tamna polja, tj. miofibrili su popreno isprugani. Razlog tome je

raspored proteinskih filamenata (niti) aktina (tanji) i miozina (deblji) u samim miofibrilima. Tamne pruge sadre i aktinske i miozinske filamente, a svijetle samo aktinske. Popreno prugasto miino tkivo izgrauje miie koji su tetivama vezani za kosti pa omoguuju pokretanje dijelova tijela. Rad ovog tkiva je pod utjecajem nae volje. Poseban oblik popreno prugastog miinog tkiva je srano miino tkivo, ali njegov rad nije pod utjecajem nae volje. POPULACIJA, skupina jedinki iste vrste, razliite ivotne dobi, koje ive na istom prostoru, a meusobno su vezane prvenstveno odnosima razmnoavanja. Rasprostranjenost veine ljudske populacije ovisi o vegetaciji podruja. POREBRICA, v.poplunica. PORODICA, v. filogenetski sustav. POROAJ (porod), doba na kraju trudnoe u kojem dolazi do pravilnih ritmikih stezanja i oputanja miia maternice to rezultira potiskivanjem ploda kroz poroajni kanal i izbacivanjem posteljice. Tijek poroda reguliraju hormoni, pa se neposredno prije poroda pojaa izluivanje hormona estrogena iznad vrijednosti koncentracije progesterona, kao i izluivanje oksitocina. Porast koliine tih hormona uzrokuje stezanje miia maternice. POSTANAK VRSTA, proces u prirodi koji se odvija dugotrajno i polagano, a rezultira nastajanjem novih biolokih vrsta. Potiu ga pokretake sile evolucije: prirodna selekcija, izolacija i genska snaga. POSTELJICA , v.placenta. POTISNUTO SVOJSTVO, v. recesivno svojstvo. POTPORNO STANIJE, neke od stanica koje su se prilagodile iskljuivo pruanju mehanike vrstoe biljnim organima.

111

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

Dvije su vrste potpornog stanija: kolenhim, izgraen od ivih stanica i sklerenhim, izgraen od mrtvih stanica. U mnogim biljkama te su stanice vrlo dugake i elastine, a zovu se likovnice. POTRKUCI, mladunci nekih vrsta ptica (npr. kokoi, patke, guske, dralova) koji se legu dobro razvijeni. Imaju otvorene oi, perje, mogu trati i snalaziti se u prostoru. POTROAI (konzumenti), heterotrofni organizmi koji se prema vrsti hrane koju troe dijele na: biljojede (fitofage, herbivore), mesojede (zoofage, karnivore) i saprofage. POUGLJENJIVANJE (karbonizacija), proces fosilizacije pod tlakom i bez prisutnosti kisika. Tako su npr.u karbonu procesom karbonizacije u vodama stajaicama (movare, jezera) od dijelova papratnjaa i drugih biljaka nastale velike naslage ugljena. POVEANJE MIKROSKOPA, omjer veliine slike promatranog predmeta i samog predmeta. Ukupno poveanje mikroskopa jednako je umnoku poveanja objektiva i okulara. Npr. ako je poveanje objektiva 40 puta, a okulara 10 puta ukupno poveanje bit e 400 puta. Svjetlosni mikroskop poveava najvie 1000 puta, a elektronski 400 000 puta. POVRATNA VEZA, isto to i mehanizam povratne sprege. POVRATNO KRIANJE, v. test krianje. PRAATMOSFERA, plinoviti omota Zemlje u poetku njenog nastanka, prije 4.5 do 4 milijarde godina. Smatra se da je praatmosfera sadravala slobodan vodik (H2) i duik (N2), metan (CH4), amonijak (NH3), cijanid ion (CN), vodenu paru, okside ugljika (CO i CO2) i sumporovodik

(H2S). Stoga se smatra da se bitno razlikovala od dananje atmosfere jer nije sadravala slobodan kisik (O2). PRABUBREG, v.drugi bubreg. PRACRIJEVO, v. arhenteron. PRAORGANIZMI (protobionti), prvi organizmi koji su se pojavili na Zemlji. O njihovom izgledu i nainu ivota danas postoje samo razliite pretpostavke. PRAPTICA (Archaeopteryx), najpoznatiji i najtipiniji prijelazni oblik izmeu gmazova i ptica. ivjela je krajem perioda jura, u mezozoiku. Bila je vrlo slina dananjim pticama (oblik tijela, perje, kljun, krila i dr.), ali je imala i mnogo obiljeja gmazova od kojih potjeu, kao npr. kraljeke u repu, tri prsta s pandama na repu, zube u kljunu. PRANIK, muki dio cvijeta. Sastoji se od pranike niti (filamenta) i pranice (antere). U pranicama se nalaze peludnice ili polenovnice (mikrosporangiji, muki sporangiji). Unutar polenovnica, iz diploidnih matinih stanica, mejozom (redukcijskom diobom) nastaju etiri haploidne mikrospore (muke spore) koje zovemo polenova ili peludna zrna. Proces kojim nastaju mikrospore zove se mikrosporogeneza. Unutar polenovog zrna razvija se muki gametofit (haploidna generacija) s dvije muke gamete (spermalne, generativne jezgre tj. stanice) i jedne vegetativne stanice. PRAVI BUBREG, v. trei bubreg. PRAVI SISAVCI (plodvai, placentalni sisavci), skupina ivotinja iji se mladi razvijaju u maternici obavijeni plodvom, posteljicom ili placentom (ime!). Danas se razvrstavaju u dvadesetak skupina. Neke od njih su: imii, kukcojedi, majmuni, glodavci, zvijeri, perajari, kitovi, slonovi, kopitari i papkari.

112

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

PRAIVOTINJE (protozoa), jednostanine ivotinje, eukarioti, lanovi carstva protista. Razvili su se tijekom evolucije iz prokariota. Mikroskopske su veliine. Najee ive samostalno ili kao zadruni oblici. Veinom su pokretni i heterotrofi. ive u svim tipovima stanita: u moru i vodama na kopnu, a mnoge od njih su nametnici na drugim ivotinjama i na ovjeku. Na povrini je protoplazmatskog tijela stanina membrana, pelikula ili vrsta ljuturica. U protoplazmi se nalaze organeli koji obavljaju ivotne funkcije. Kreu se uz pomo pseudopodija, bieva i trepetljika. U nepovoljnim uvjetima esto se zaahure. Hranu uzimaju endocitozom, a kroz membrane hrana prolazi procesom difuzije. Probava se odvija u hranidbenim mjehuriima koji se kreu unutar organizma strujanjem citoplazme. Izmjena plinova, osmoregulacija i ekskrecija, takoer se obavljaju difuzijom kroz memebrane. Razmnoavaju se najee nespolno (diobom) i spolno. Poznato je oko 30.000 razliitih vrsta praivotinja. Najpoznatije skupine su: biai, korjenonoci, trepetljikai i truskovci. PRENOUSTE, v. hrskavinjae. PREDATORI (grabljivci), organizmi koji su u specifinom odnosu ishrane s jedinkama druge vrste (predator-plijen), npr. ris je predator koji se hrani zeevima, lav je predator koji se hrani antilopama itd. PREDBUBREG, v.prvi bubreg. PREDLJIVE BRADAVICE, v. paunjaci. PREHLADA, najea bolest dinog sustava koju uzrokuju razliiti virusi. Najee su inficirani gornji dini putovi: nos i grlo. Simptomi su kihanje, suzenje, grlobolja, promuklost, kaalj i curenje iz nosa. Rijetko traje dulje od tjedan dana.

PREDMENSTRUACIJSKI SINDROM (PMS), skup razliitih simptoma (fizikih i psihikih) koji se javljaju u mnogih ena prije mjesenice. Uzrok tim promjenama je stalna izmjena koncentracije estrogena i progesterona za vrijeme menstruacijskog ciklusa. PREMOSNICA (engl. by-pass), dio vene uzet iz bedra s pomou koje se operativno premouju oboljele koronarne arterije radi optimalnog opskrbljivanja sranog miia kisikom i hranjivim tvarima. PREMOSNICI, stara skupina gmazova. Jedini ivi predstavnik i ivi fosil je pilasti premosnik, jer se gotovo nita nije promijenio ve 150 milijuna godina . Danas ivi uz obalu Novog Zelanda. Du lea ima pilasti greben od trokutastih ljusaka. Na glavi se nalazi tjemeno oko. PREOBRAZBA (metamorfoza) proces promjene oblika tijela. Neke ivotinje tijekom razvoja i rasta podlijeu velikim promjenama, npr. kod beskraljenjaka kukci, isp., a kod kraljenjaka vodozemci, isp. punoglavac. PREPISIVANJE, v. sinteza proteina. PRESLICE, biljke iz skupine papratnjaa. Poznata je poljska preslica. Zelena je stabljika lankovita i prljenasto razgranata. Listovi su sitni i neugledni te obavijaju stabljiku iznad svakog koljenca. U rano proljee uoavaju se smee nerazgranate stabljike koje na vrhu nose eeri sa sporangijima i sporama. Izospore su prilagoene raznoenju vjetrom pomou haptera. PRETILOST (gojaznost, adipoznost), porast tjelesne mase uvjetovan nakupljanjem masti, koje nastaje zbog vika uzete hrane. Viak masnog tkiva posebno optereuje srce i krvotok. Poveava se i rizik pojave razliitih bolesti (ateroskleroza, hipertenzija, infarkt, bolesti jetre, eerna bolest i dr.).

113

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

PRETVORBA ENERGIJE, proces kad se svjetlosna, elektrina, toplinska, kemijska i mehanika energija pretvaraju jedna u drugu jer se energija ne moe ni stvoriti ni razoriti. PREVOENJE, v. sinteza proteina. PRIVRSNICA (centromera), mjesto suenja na kromosomu za koje se prihvaaju niti diobenog vretena tijekom diobe stanice. PRIDOLO KORIJENJE, v. korijen. PRIJELAZNI OBLICI, organizmi koji su po nekim svojim obiljejima na prijelazu izmeu velikih razvojnih skupina. Na primjer, izumrle biljke pteridosperme, napola paprati napola sjemenjae, fosilna praptica s nekim osobinama gmazova, udnovati kljuna koji sjedinjuje obiljeja gmazova, ptica i sisavaca, titoglavac sejmurija bio je prijelazni oblik izmeu vodozemaca i gmazova. itd. PRIJENOSNA RNK, v. tRNA. PRILAGODBA (adaptacija), osobina organizma kao konana posljedica selekcijskog procesa. Oni oblici koji su najbolje prilagoeni uvjetima okolia imaju izgleda za daljnji razvoj i mnoenje, a time i za odravanje svoje vrste u tom okoliu. Poznate su ope i specijalne adaptacije, isp. PRIMARNA IMUNOLOKA REAKCIJA, v.imuna memorija. PRIMARNA ORGANSKA PROIZVODNJA (primarna bioproizvodnja), proces stvaranja organske tvari iz anorganskih koji se odvija u autotrofnim organizmima, isp. autotrofi. Bioproizvodnost ekosustava ovisi o hranjivim i mineralnim tvarima, Sunevoj energiji, toplini i dr. Od kopnenih ekosustava najproduktivnije su ume, a od vodenih ekosustava najvea je bioproizvodnja u zapadnom Atlantiku.

PRIMARNE SPERMATOCITE, stanice koje nastaju za vrijeme spermatogeneze (isp.). PRIMARNI RAST BILJAKA, rast biljaka u duinu pomou vrnih meristema izdanka i korijena. PRIMATI, najsavrenija skupina sisavaca kojoj pripadaju polumajmuni, majmuni, a sa zoolokog gledita i ovjek. PRIONI, sitne zarazne estice (manje od virusa i viroida) koje uzrokuju bolesti u ovjeka i ivotinja (kravlje ludilo). Otkriveni su 1980. god. Veliki su 2 do 3 nm, a graeni su samo od proteina. PRIRODNI ODABIR (selekcija, selekcijski pritisak), po Darwinu, glavni imbenik evolucije koji uvjetuje stalno poveavanje prilagoenosti organizama ivotnoj sredini. Preivljavaju samo najbolje prilagoene jedinke, v. prilagoavanje. Za razliku od prirodnog odabira umjetni odabir nastaje djelovanjem ovjeka pri emu se korisni oblici odravaju, a nekorisni propadaju. PRIRODNI SUSTAV, v. filogenetski (prirodni) sustav. PRIROENA IMUNOST (nespecifina), otpornost organizma na razliite antigene, koja je prisutna u tijelu od roenja bez posebnih oblika pokretanja imunoloke reakcije. Nositelji te vrste imunosti su fagociti, neutrofilni leukociti i monociti. PROBAVA, proces razgradnje hrane u sastojke koji se mogu upiti u krv ili limfu ili nekim drugim nainom prenijeti do stanica. Razlikujemo intracelularnu i ekstracelularnu probavu. PROBAVNI ENZIM, v. pepsin. PROBAVNI ENZIMI GUTERAE, probavljaju ugljikohidrate, bjelanevine i masti. Enzim za razlaganje ugljikohidrata

114

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

je pankreasna amilaza koja hidrolizira krob i glikogen (ne i celulozu!) do disaharida. Proteolitini su enzimi: tripsin, kimotripsin, karboksipolipeptidaze i (deoksi) ribonukleaze. Pankreasna lipaza hidrolizira neutralne masti u glicerol i masne kiseline. Enzimatski uinak lipaze na masti pospjeuje se djelovanjem ui koja uzrokuje rasprivanje masti u male kapljice (hilomikrone). PROBAVNI SUSTAV, protee se gotovo du itave duine tijela kao probavna cijev - od usta do analnog otvora. Sastavljen je od niza probavnih organa i probavnih lijezda s izluivanjem (sekrecijom) probavnih sokova u probavilo. To su npr. kod ovjeka: usna upljina sa zubima i jezikom, drijelo, jednjak, eludac, tanko i debelo crijevo te lijezde slinovnice, guteraa i jetra. PRODUCENTI, proizvoai hrane u prirodi, zelene biljke. PRODUENA MODINA (medulla oblongata), smjetena je ispod velikog i ispred malog mozga. Zavrava kod velikog zatiljnog otvora, odakle se dalje u kraljenicu nastavlja lena modina. Produena modina je graena od vanjske bijele i unutarnje sive tvari. Regulira vegetativne funkcije, kao to su: disanje, krvni tlak, peristaltika crijeva i dr. Oteenjem produena modine, npr. sredita za disanje, nastupa smrt. PROFAZA DRUGE MEJOTIKE DIOBE, v. profaza II. PROFAZA I (profaza prve mejotike diobe), poetna faza redukcijske diobe, mejoze I. U toj fazi dolazi do sparivanja, tj. konjugacije homolognih kromosoma. Parove tako sparenih kromosoma nazivamo bivalenti, a kako je svaki kromosom dvostruk (sastoji se od dvije kromatide), spareni kromosomi tvore snopove od etiri

kromatide koje nazivamo kromosomske tetrade. Tijekom konjugacije kromosoma esta je pojava ispreplitanja njihovih kromatida, a mjesta ispreplitanja nazivamo hijazme. Na hijazmama moe doi do pucanja i izmjenjivanja kromatida homolognih kromosoma. Tu pojavu nazivamo krosingover (crossing over). Ona je vana jer doprinosi genetikoj raznolikosti stanica koje nastaju mejozom. PROFAZA II, (profaza druge mejotike diobe), jedna od etapa mejoze II u kojoj su zbivanja slina zbivanjima u profazi mitoze. U profazi II razgrauje se jezgrina ovojnica i jezgrica, a kromosomi se poinju spiralizirati. Centrosom se podijeli na dva dijela koja putuju na suprotne polove stanice formirajui diobeno vreteno. Za razliku od stanica koje ulaze u profazu mitoze i imaju dvostruki (2n) broj kromosoma, stanice koje ulaze u profazu II imaju jednostruk (n) broj kromosoma. PROFAZA PRVE MEJOTIKE DIOBE, v. profaza I. PROFAZA, poetna faza diobe stanice, mitoze. U njoj se kromosomi poinju spiralizirati i tako postaju vidljivi. U toj fazi gubi se jezgrina ovojnica i jezgrica, a centrosom se podijeli na dva dijela koji putuju na suprotne polove stanice formirajui diobeno vreteno. PROGESTERON, jedan od enskih spolnih hormona kojega izluuju enske spolne lijezde, jajnici. U pubertetu progesteron utjee na razvoj spolnih karakteristika i pojavu menstruacijskog ciklusa. Tijekom menstruacijskog ciklusa izluuje ga i tvorba nazvana uto tijelo. U trudnoi ga izluuje i posteljica. Uloga progesterona tijekom trudnoe je spreavanje menstruacije koja bi uzrokovala gubitak ploda. PROGLOTIDI, v. trakavica.

115

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

PROKARIOTI, (prokariotski organizmi), jednostanini organizmi koji nemaju oblikovanu jezgru ni stanine organele kao to su mitohondriji, plastidi i Golgijevo tijelo, ali imaju ribosome i umjesto jezgre nukleoid. Prokarioti su bakterije i modrozelene alge (cijanobakterije). Poto su prokarioti jednostanini organizmi, njihov opis ujedno predstavlja i opis prokariotskih stanica. Dio znanstvenika ih ne ubraja ni u biljke ni u ivotinje, ve u zasebno carstvo pod imenom Monere. PROKARIOTSKE STANICE (protocite, gr. pro = prije, karyon = jezgra), prijejezgrene stanice, v. prokarioti. PROKARIOTSKI prokarioti. ORGANIZMI, v.

PROPLIOPITEKUS (Propliopithecus), vrsta pramajmuna koja je ivjela u razdoblju oligocena, dakle prije 25 do 30 milijuna godina. PROSOMA, prednji dio tijela (glavoprnjak) kljetara iz skupine lankonoaca. Nastao stapanjem 8 tjelesnih kolutia. Na prosomi je pet pari nogu: etiri slue za hodanje, a prvi par je promijenjen u eljusne noice za pridravanje plijena ili kao osjetilo. Uz usta su klijeta ili helicere, isp. PROSTATA, lijezda koja je dio mukog spolnog sustava. Izluuje lunate sekrete koji neutraliziraju kiselost sperme. PROTALIJ, malena viestanina tvorevina krpastog, srcolikog ili gomoljastog oblika koja se razvija iz proklijale spore papratnjaa. Na protaliju se razvijaju spolni organi (anteridiji i arhegoniji) pa je prema tome, protalij dio spolne generacije (gametofita). PROTEINI (bjelanevine), sloene organske molekule graene od aminokiselina koje su meusobno povezane peptidnim vezama. U grai proteina ivih bia dolazi 20 razliitih aminokiselina. Proteini u ivim biima imaju strukturnu ulogu, nositelji su biokemijskih procesa u organizmu (npr. hormoni, enzimi), a u manjoj mjeri koriste se kao izvor energije. PROTEINOIDI, tvari sline proteinima koje je zagrijavanjem aminokiselina suhim postupkom dobio znanstvenik Fox. Kada ih je otapao u vruoj morskoj vodi proteinoidi su se pretvarali u okrugla tjeleca (mikrosfere) slina jednostavnim ivim stanicama. PROTEINURIJA, pojava bjelanevina u mokrai kod nekih bubrenih bolesti. PROTEOLITIKI ENZIM, v. probavni enzimi guterae.

PROKLINICA (protonema), malena nitasta tvorevina slina steljci koja se razvija u veine mahovina iz proklijale spore. Iz proklinice se razvije mahovina koja nosi na sebi spolne organe (anteridije i arhegonije) pa je prema tome, proklinica dio spolne generacije (gametofita). PROLAKTIN, hormon kojega izluuje prednji reanj hipofize (adenohipofiza), a uloga mu je da dan-dva nakon poroaja izaziva izluivanje mlijeka iz ljezdanih stanica dojke. PROLIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. PRONEFROS, v. prvi bubreg. PROPLASTIDI, stanini organeli, ubrajamo ih u skupinu staninih organela iji je zajedniki naziv plastidi (isp.). Proplastidi su ishodini oblik plastida iz kojeg se mogu razviti svi ostali tipovi plastida: kloroplasti, kromoplasti, leukoplasti. Nalaze se u embrionalnim stanicama npr. stanice vegetacijskog vrka. Obavijeni su dvostrukom membranom. Iz unutarnje membrane uvrtanjem nastaju tilakoidne membrane.

116

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

PROTISTI, svi jednostanini organizmi od kojih su neki svojim osobinama slini biljkama (fotosintetski autotrofni producenti), neki ivotinjama (heterotrofni potroai, konzumenti), a neki gljivama (heterotrofni razgraivai). PROTOBIONTI, v. praorganizmi. PROTOCITE, v. prokariotske stanice. PROTONEFRIDIJI, organi za izluivanje i osmoreglaciju kod mnogih beskolutiavaca (npr. plonjaka i oblia). Sastoje se od sustava cjevica smjetenih u parenhimu. Svaka cjevica zavrava tjemenom stanicom kroz iju se membranu apsorbiraju produkti metabolizma i odvode van. Cjevice se na povrini tijela otvaraju malim otvorom - porom. PROTONEMA, v. proklinica. PROTOPLAZMA, iva tvar stanice koju ine jezgra i sadraj citoplazme. PROTOZOA, v. praivotinje. PROTUIFRA, v. antikodon. PROTUTIJELA, v. antitijela. PROVODNI (karakteristini) FOSILI, fosilni ostaci organizama koji se smatraju karakteristinim za odreeno razdoblje Zemljine prolosti. Vani su za prosudbu kakav je bio ivi svijet pojedinih geolokih razdoblja i za odreivanje njihove relativne starosti. Tako su primjerice nalazi trilobita, izumrlih lankonoaca karakteristini za slojeve starog paleozoika; nalazi amonita, izumrlih glavonoaca upuuju na mezozoik; nalazi koljke kongerije karakteristini su za slojeve tercijara. PROVODNO STANIJE, oblikuje provodne ile koje seu u sve dijelove biljke. Provoenje vode i otopljenih minerala odvija se putem dijela ile koji se zove ksilem. U golosjemenjaa to su vrlo duge

stanice koje se zovu traheide. Ksilem kritosjemenjaa ine traheje, duge cijevi nastale od niza produnih stanica kojima su reducirane poprene mebrane. Ksilemski su elementi vrste stanice odebljalih, ligniziranih (odrvenjenih) stijenki koji daju i potrebnu vrstou ili to je vano za njezin rad. U jednogodinjih biljki, ali i viegodinjih tijekom njihove prve godine ti ksilemski dijelovi ile daju vrstou itavoj biljki. U viegodinjih drvenastih biljaka ksilemski elementi preuzimaju postupno samo ulogu odranja vrstoe i izgrauju dio stabla koji zovemo drvo. Drugim dijelom ile, floemom provode se organske tvari od listova u sve biljne dijelove. PRVA MEJOTIKA DIOBA, v. mejoza I. PRVI BUBREG (predbubreg ili pronefros), organ za izluivanje samo kod krunousta i liinke riba. Kod ostalih skupina kraljenjaka zakrlja u njihovu zametnom razvitku. Sastavljen je od tri para cjevica sa trepetljikavim lijevcima ispred kojih je klupko krvnih ila (glomerul). Iz njih se krv filtrira u zajedniki izvodni kanal, predbubrenu cijev. PRVI VIESTANINI ORGANIZMI, organizmi koji su nastali tijekom bioloke evolucije prije 600 do 700 milijuna godina. Njihov razvoj zapoeo je u vodi. PSEUDOCEL, tjelesna upljina koja po postanku odgovara primarnoj tjelesnoj upljini ili blastocelu, isp. blastula. PSEUDOPODIJI (lane noice, gr. pseudos = la, podos = noga), izdanci u praivotinja (npr. amebe) koji slue za pokretanje i uzimanje hrane procesom endocitoze. Nastaju kao posljedica strujanja protoplazme (endoplazme prema ektoplazmi ili egzoplazmi) i mijenjanja fizikalnog stanja citoplazme (sol i gel stanje).

117

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

PSILOFITI (gr. psilos = gol, phiton = biljka), prve papratnjae, koje su imale samo zelenu, golu i vitiasto razgranatu stabljiku bez listova. Pojavile su se prije oko 390 milijuna godina (geoloko doba devon), v.dodatak 5. PTERIDOSPERME, t.j. "paprati sa sjemenkama", drevne izumrle biljke nalik na papratnjae, koje su na vrhovima listova umjesto sporangija nosile sjemenke. Mogu se smatrati prijelaznim oblicima izmeu papratnjaa i golosjemenjaa. PTICE (Aves), skupina kraljenjaka koja se potpuno prilagodila ivotu na kopnu. Toplokrvnost i sposobnost da lete omoguili su pticama iroku rasprostranjenost na Zemlji. Tijelo im je pokriveno perjem. Imaju dva para udova: prednji par su krila, a stranji noge za hodanje, najee s 4 prsta. Na glavi je kljun s ustima bez zuba. Prsna kost ima greben za koji se dre prsni (letni) miii. Mnoge kosti su uplje i ispunjene zrakom tzv. pneumatine kosti. Ptice imaju dobar sluh i izvrstan vid. Razlikuju boje. Srce je sastavljeno od dvije pretklijetke i dvije klijetke. Diu pluima. Plua su povezana sa pet pari zranih vreica koja zalaze meu organe i u kosti. Ptice se hrane zrnjem a mnoge su mesojedi. Probavu olakava volja i ljezdani eludac gdje se hrana razgrauje enzimima. U miinom se elucu hrana usitnjava mehaniki. Za izluivanje imaju jedan par pravih bubrega (v. trei bubreg). Nemaju mokrani mjehur. Sve ptice legu jaja. enke imaju samo lijevi jajnik i jajovod. Oplodnja je unutarnja. Mujaci prenose sjeme izravno u neisnicu. Za vrijeme prolaska kroz jajovod jaja se obavijaju ovojnicama. Povrinska je ovojnica tvrda lupina ili ljuska. Oko zametka se stvaraju zametne ovojnice: amnion, alantois i seroza, isp. Snesena ptija jaja trebaju za zametni razvitak inkubaciju - zagrijavanje leanjem roditelja na njima. Kad se iz jajeta izlegu mladunci,

oni su potrkuci ili uavci. Ptice pokazuju raznolike oblike pojedinanog i zadrunog ponaanja kao npr. gradnja gnijezda, leenje na jajima, briga za podmladak, ivot u jatima i seobe. Ptice su vane kako za ovjeka tako i u odravanju prirodne ravnotee. Danas u biosferi ivi oko 8600, a u Hrvatskoj oko 250 vrsta. Ptice su se razvile od pragmazova. Najstarija poznata vrsta je jurska ptica, praptica ili Archaeopteryx, isp. Dananje se ptice dijele u dvije skupine: staroeljuske ili bezgrebenke i novoeljuske ili grebenke. PTIJALIN (alfa amilaza), probavni enzim koji se nalazi u sastavu sline, a sudjeluje u razgradnji kroba do eera maltoze i glukoze. PUBERTET (spolno sazrijevanje), zapoinje luenjem GTH iz adenohipofize. Luenje GTH nadzire hipotalamus gdje se, poevi od puberteta, lue neurohormonske tvari za oslobaanje gonadotropnih hormona. Pubertat zapoinje u djevojica oko 10. do 13. godine, a u djeaka jednu do dvije godina kasnije. Traje nekoliko godina, a zavrava izmeu 16. i 18. godine. Djelovanjem mukih spolnih hormona (testosteron), odnosno enskih spolnih hormona (estrogen, progesteron) iskazuju se primarne i sekundarne spolne oznake. Kod djevojica se javlja menarha, a kod djeaka polucija. Osim fizikih promjena u pubertetu se pojavljuje niz fiziolokih i psihikih promjena. PUI (stome), mikroskopski otvori u epidermi, najee na naliju listova, kroz koje se izmjenjuju plinovi izmeu okolia i unutarnjosti biljke te izluuje voda. Pui okruuju dvije stanice zapornice uz koje se nalaze mnogo vee stanice susjedice. Pui se otvaraju kada u njima poraste turgor (u odnosu prema susjedicama) zbog primanja vode u zapornice. Naime, kada u stanice zapornice ulaze kalijevi ioni, a fotosin-

118

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

tezom nastaje eer, povisuje se osmotski tlak i voda ulazi u stanice zapornice. Pui se zatvaraju kad se turgor smanji u odnosu prema susjedicama. PUFERI, kemijske tvari u krvnoj plazmi, npr. bikarbonatni, fosfatni ili proteinski puferi, koji se opiru bitnijoj promjeni pH, v. acido - bazna ravnotea. PULS (bilo), pulsiranje arterija koje se moe mjeriti na mjestima koja su blie povrini tijela. Budui da srce ubacuje u aortu krv na mahove (oko 70 puta u minuti), krv u arterijama tee pulsirajuim tlakom. PUNOGLAVAC, liinka abe. ivi u vodi. Hrani se algama i postupno se preobraava u odrasli oblik. Liinaki razvoj abe naziva se preobrazba ili metamorfoza. Vanjskim izgledom punoglavac je slian mladoj ribici. Ima krge, neparnu repnu peraju, dvodjelno vensko srce, svitak i bonu prugu. Tijekom metamorfoze razvijaju se plua, noge, kostur i drugi organi, a nestaju krge i rep. Metamorfoza traje oko 3 mjeseca. PUPILARNI REFLEKS, v. bjeloonica. PUPULJICA, v. empresi. PURINSKE BAZE, organski spojevi iz skupine duinih baza koje se nalaze u sastavu nukleinskih kiselina (DNA, RNA). Purinske baze su adenin i gvanin. U molekuli DNA, purinske baze jednog lanca veu se s komplementarnim bazama drugog lanca. Princip komplementarnosti vrijedi i pri sintezi RNA. PURKINJE, J. (1787. 1869.), eki citolog koji 1839. god. opisuje protoplazmu. Otkrio razgranate neurone u mozgu nazvane Purkinjove stanice. PUEVI, najbrojnija skupina mekuaca, isp. Asimetrine su ivotinje jer je tijekom

evolucije nastalo zakretanje ili torzija tijela. Puevi imaju spiralno zavijenu kuicu ili su bez nje (npr. balavci). S obzirom na stupanj torzije tijela dijele se na: prednjekrnjake, stranjokrnjake i plunjake. Prednjokrnjaci su razdvojenog spola, a stranjokrnjaci i plunjaci su dvospolci. Najpoznatiji puevi na kopnu su: pu vinogradnjak i balavac, u moru: volak, priljepak, ogrc i puzlatka, a u kopnenim vodama: barnjak, plotenjak i ogrc.

R
RAVASTA EVOLUCIJA, v. divergentna evolucija. RADIJALNA SIMETRIJA, v. zrakasta simetrija. RADIONUKLIDI (radioizotopi), izotopi elemenata koji imaju nestabilne jezgre, te se one raspadaju uz pojavu ionizirajueg zraenja. Koriste se u istraivanju stanica npr. pomou radioaktivnog izotopa ugljika dokazano je da se u procesu fotosinteze ugljik(IV)-oksid iz zraka ugrauje u molekulu eera. RADNI METABOLIZAM, koliina energije koju tijelo dnevno utroi na radne aktivnosti. RADULA, v. trenica. RAHITIS, djeja bolest kostiju koja nastaje zbog slabe kalcifikacije kostiju. Ako u hrani nemaju dovoljno kalcija i vitamina D3, nee se ni ispravno ni dovoljno stvarati anorganski dio kostiju to uzrokuje savitljivost i deformaciju. kosti. RAKOVI (Crustacea), ivotinje iz skupine lankonoaca, isp. Na kopnu uz more ive npr. mokrice ili babure (pokretni

119

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

oblici) i vitiari (sjedilaki oblici). Ostali su rakovi vodeni organizmi. Jednostavnije graeni rakovi su planktonski nii raci, kao vodenbuha i ciklop. Od viih rakova (imaju 20 kolutia) poznati su npr. rijeni rak, jastog, kamp i hlap. Pripadaju skupini deseterononih rakova. Glava i prsa najee su srasli u glavoprnjak. Na glavi se nalaze dva para ticala i jedan par sloenih oiju. Na prsima imaju tri para eljusnih nogu i pet pari za hodanje. Na zatku su noge za hodanje. U glavi je glavni ganglij, "mozak". Oi se sastoje od mnogo malih okaaca, zvanih omatidije. Svako okace prima dio slike koja se slae poput mozaika. Druga osjetila su za ravnoteu (statociste), opip, miris. Diu krgama koje su na nogama hodalicama. Za izluivanje imaju ticalne ili antenalne lijezde . Oplouju se pomou paketia spermija. enke nose oploena jaja prilijepljena na nekom vanjskom organu. Iz njih se razvijaju liinke koje se presvlae nekoliko puta tijekom svog poslijezametnog razvitka. Presvlaenje je fizioloki proces koji kontroliraju hormoni iz neurosekretornih stanica ivanog sustava. RAK PLUA, (bronhalni karcinom), jedan od najeih i najtee izljeivih oblika raka, u 99% sluajeva se susree kod puaa. Dim cigarete oteuje stanice dunika, a te oteene stanice poetni su stupanj razvoja tumora koji raste i iri se na plua. RAMAPITEKUS (Ramapithecus), izumrli oblik primata koji je ivio ve prije 15 milijuna godina, a njegovi ostaci naeni su u istonoj Africi, Indiji i Europi. Danas se smatra da je u toj skupini kroz vrlo dugo razdoblje dolo do najvee preobrazbe u smjeru nastanka ovjeka. RAZLAGAI v. saprofagi. RAZMNOAVANJE, razvitak novih jedinki, potomaka, a moe biti spolno ili nespolno. Spolnim razmnoavanjem se

dobivaju potomci s novom kombinacijom gena. Spolnim razmnoavanjem nastaju raznolikije jedinke nego nespolnim. Postoji vie oblika nespolnog razmnoavanja: dvojna (binarna) dioba, mnogostruka (multipla) dioba, pupanje i vegetativno razmnoavanje (dijelovima tijela viestaninih biljaka). Potomci nastali nespolnim nainom razmnoavanja genetiki su identini matinoj stanici, odnosno biljci. Jedinke koje nespolnim nainom daju potomke stvaraju klon, isp. RAZNOJEDNI ORGANIZMI, v. omnivori. RAZRED, v. filogenetski sustav. RAZVITAK OVJEKA, proces koji zapoinje zaeem, a obuhvaa embrionalni, fetalni i postnatalni (poslijeporodni) razvitak ovjeka do njegove zrele dobi. RAZVOJNI (filogenetski) NIZOVI, uzastopni prijelazni oblici na kojima se mogu pratiti postupne promjene i razvoj neke vrste ili cijele skupine. Dobro su proueni razvojni nizovi konja, slona i barskog pua ogrca. Vaan su paleontoloki dokaz evolucije. RAOVA GLJIVICA, (ergot, Claviceps purpurea), parazit na plodnici trava gdje se u klasu na mjestu pena razvija roi, sklerocij. Ti sklerociji sadre otrovni alkaloid ergotin koji je ljekovit ako se ispravno primjeni. Slui za dobivanje preparata koji se u porodiljstvu rabi za izazivanje grenja uterusa te kao temelj halucinogene droge LSD. REAKCIJE NA SVJETLU (reakcije ovisne o svjetlosnoj energiji), poetne reakcije fotosinteze koje zapoinju kada svjetlosna energija Sunca izbija elektrone iz molekule klorofila. Elektroni putuju preko niza prenosilaca natrag prema klorofilu, a pri tom prijenosu dio energije predaju za

120

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

sintezu molekula ATP-a. Dio elektrona koje svjetlosna energija izbija iz klorofila ne vraa se natrag nego prelazi na spoj NADPH. Osim elektrona, NADPH prima i ione vodika koji nastaju razlaganjem vode te na taj nain NADPH prelazi u reducirani oblik NADPH2. Voda se razlae djelovanjem svjetlosne energije (fotoliza vode, ionizacija vode) na H+ i OH- ione. Kao to je reeno, vodikovi ioni se veu na NADP, a hidroksil ioni otputaju elektrone koji odlaze preko niza prenosilaca u klorofil nadomjetajui mu elektrone koji su mu izbijeni da bi preli na molekule NADP. Kao produkt ovih reakcija oslobaa se kisik koji odlazi u atmosferu. Vodik iz vode privremeno vezan u spoj NADPH2 posluit e u reakcijama u tami za redukciju CO2. REAKCIJE NEOVISNE O SVJETLOSNOJ ENERGIJI, v. reakcije u tami. REAKCIJE OVISNE O SVJETLOSNOJ ENERGIJI, v. reakcije na svjetlu. REAKCIJE U TAMI (reakcije neovisne o svjetlosnoj energiji, Kalvinov ciklus), reakcije fotosinteze koje se nadovezuju na reakcije na svjetlosti. Za njihovo odvijanje neophodni su ugljikov dioksid, NADPH2 kao izvor vodika i ATP kao izvor energije. To je skup vrlo sloenih biokemijskih reakcija u kojima se ugljik(IV)-oksid postupno reducira vodikom do eera glukoze uz utroak energije. Jednadbu reakcija u tami moemo sumarno prikazati ovako: NADPH2 + CO2 + E (ATP) C6H12O6
(glukoza)

lazi u fenotipu do izraaja samo u sluaju homozigotnosti, tj. kada organizmi nose iste alele za to svojstvo, npr. aa ili bb itd. Recesivna svojstva su, npr. niski rast graka, smea boja dlake goveda, krvna grupa 0 u ovjeka itd. RED, v. filogenetski sustav. REDIJE, v. ovji metilj. REDUCENTI, razlagai organskih tvari, gljive i bakterije. Isp. saprofagi. REDUKCIJA, kemijska reakcija u kojoj neka molekula, atom ili ion prima ili dobiva jedan ili vie elektrona. To su, npr. reakcije oduzimanja kisika, reakcije spajanja s vodikom itd. REDUKCIJSKA DIOBA, v. mejoza. REFLEKS, brza, svrsishodna, motorika reakcija na primljeni podraaj bez sudjelovanja kore velikog mozga i bez reakcije svijesti. Refleks je usmjeren na zatitu organizma. Pojedini refleksi su priroeni refleksi (npr. sisanje, gutanje, kaljanje, kihanje i dr.), a drugi su steeni na temelju iskustva. Posebnu skupinu ine uvjetovani refleksi. REFLEKSNI LUK, zatvaraju ga ivane stanice sa svojim ivanim vlaknima, koje sudjeluju u odvijanju refleksa, isp. Sastoji se od osjetilnog (receptorskog) neurona, sinapse u lenoj modini, motorikog neurona i izvritelja (efektora) tj. miia koji e izvriti radnju. To je monosinaptiki refleksni luk (jedna sinapsa i dva neurona osjetilni i motoriki). Postoje i disinaptiki refleksni luk (dvije sinapse i tri neurona osjetilni, meuneuron i motoriki neuron). REGENERACIJA, sposobnost obnavljanja izgubljenih dijelova tijela. Kod npr. bezkraljenjaka: spuve, hidre, virnjaka, zvjezdae, jeinca ili mjeinice. Meu kraljenjacima to se svojstvo oituje u re-

REAKCIJSKO SREDITE, poloaj jedne molekule ili para molekula klorofila a u fotosistemu. RECESIVNO SVOJSTVO, (potisnuto svojstvo), svojstvo koje ne dolazi u fenotipu uvijek do izraaja. U primjerima krianja aleli za recesivno svojstvo oznauju se malim slovima. Recesivno svojstvo do-

121

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

patih vodozemaca. Dadevnjaci mogu obnoviti stopalo, nogu, oi, rep, pa ak plua i gonade, a punoglavac abe rep i noge. Sposobnost regeneracije je manja u ivotinja na viem stupnju razvoja. REGULATORI RASTA, v. biljni hormoni. REKOMBINACIJE, pojava novih kombinacija gena koje se u fenotipu oituju kao nove osobine, kojih nije bilo u roditelja, a posljedica su nezavisnog odvajanja kromosoma i krosingovera. REKOMBINANTNA DNA, DNA proizvedena spajanjem gena od razliitih vrsta. Rekombinantna DNA - tehnologija omoguava prijenos gena iz jedne vrste u genom druge vrste: biljne, ivotinjske i ljudske. REKOMBINANTNI TIP, naziv koji se primjenjuje za: genotip, fenotip, gamete stanica ili organizme koji su nastali prirodnom genetikom rekombinacijom. RELIKTI, biljne i ivotinjske vrste kojima je areal u prolosti bio mnogo iri, ali se kasnije smanjio zbog promjene klime, podneblja ili drugih obiljeja stanita. Biljni relikti u Hrvatskoj su velebitska degenija, hrvatska sibireja, vuja stopa itd. a ivotinjski relikti su ovjeja ribica, sredozemna medvjedica itd. Neki su relikti ujedno i endemi. RENIN, enzim kojega izluuje eludac djeteta u vrijeme sisanja mlijeka, a sudjeluje u razgradnji bjelanevine kazeina iz mlijeka. REPAI, skupina vodozemaca koji i kao odrasli oblici imaju rep. Najpoznatiji su repai dadevnjaci i vodenjaci. Imaju dobro razvijene udove za kretanje. Koa je bogata lijezdama koje mogu izluivati otrovne tvari. Neki kopneni dadevnjaci nemaju plua, pa se plinovi izmjenjuju kroz kou.

Odrasli repai ive uglavnom na vlanim mjestima, ali se razmnoavaju u vodi. Liinke su sline odraslima. Imaju vanjske krge, koje se u nekih vrsta zadre tijekom itava ivota, kao kod ovjeje ribice, isp. Neki se od repaa mogu razmnoavati u liinakom stanju. Ta se pojava zove neotenija, isp. RESOPERKE, stara skupina riba kotunjaa iz perioda devon, u paleozoiku. Prijelazni su oblik jer prve pokazuju razvoj prema kopnenim ivotinjama. Kostur njihove prsne peraje ima slinosti s kosturom prednje noge vodozemaca. Neke resoperke iz roda Latimeria ive i danas i nazivaju se ivi fosili, isp. RESPIRACIJA, v. disanje. RESPIRACIJSKO (dino) SREDITE, ine ivane stanice smjetene u produenoj modini koje autonomno odreuje frekvenciju disanja. Dino sredite se dopunski podrauje poveanom razinom ugljikovog dioksida u krvi odnosno smanjenom razinom kisika u krvi. RESPIRATORNI SUSTAV, v. dini sustav. RESTRIKCIJSKI ENZIM (restrikcijska endonukleaza), enzim koji ree dvostruki lanac DNA na specifinom mjestu na odreene dijelove. Ti se enzimi izoliraju iz bakterija, a genetiki ih inenjeri upotrebljavaju za stvaranje rekombinantne DNA. RETROVIRUSI, RNK virusi ija se genetika uputa prevodi u DNK uz pomo vlastitog enzima reverzne transkriptaze. REVERZNA TRANSKRIPTAZA, v. retrovirusi. Rh FAKTOR, v. Rh-sustav. Rh SUSTAV (Rh-faktor, rhesus faktor), jedan od antigena, tzv. Rh-aglutinogen, koji se moe nalaziti na membranama eri-

122

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

trocita, a naziv je dobio prema vrsti majmuna (Macacus rhesus) kod koje je prvi put otkriven. Osobe koje imaju taj antigen su Rh-pozitivne, Rh(+), a one koje ga nemaju Rh-negativne, Rh(). U krvnoj plazmi Rh(+) i Rh() osoba nema priroenih protutijela kao to su uobiajena kod osoba krvne skupine A, B i 0. Do sinteze steenih Rh-aglutinina dolazi u imunolokom sustavu samo imunizacijom Rh() osobe eritrocitima Rh(+) osobe i to samo u 2 sluaja: nakon pogrene transfuzije krvi Rh(+) osobe u Rh() osobu i tijekom trudnoe Rh() majke koja nosi Rh(+) dijete. RHESUS FAKTOR, v. Rh-sustav. RIBE (Pisces), prvi kraljenjaci u kojih su razvijene eljusti i hrskavina ili kotana kraljenica. ive u moru i slatkim vodama. Poznato je oko 20000 vrsta. Na vretenastom tijelu razlikuje se glava, trup i rep. Tijelo je pokriveno ljuskama. U koi su lijezde koje izluuju sluz. Imaju 2 para parnih peraja i 3 ili vie neparnih. Plivai je mjehur ispunjen plinom i slui kao hidrostatski organ. Osjetilni organi su prilagoeni ivotu u vodi. Ribe vide na malu udaljenost. Oni su kapci prozirni i srasli. Nosne upljine su samo mirisne jamice. Ribe imaju samo unutarnje uho. Strujanje vode osjeaju bonom prugom. Ribe diu krgama. Krvotok je zatvoren. Srce je dvodjelno i vensko. Hladnokrvne su ivotinje. Za izluivanje im slui drugi bubreg (mezonefros). Razmnoavaju se jajima, a neke su i ivorodne. Oplodnja je uglavnom vanjska. enke legu jaja (ikru), a mujaci ih prekrivaju spermom (mlije). Prema grai tijela ribe dijelimo na: hrskavinjae i kotunjae (zrakoperke i nosnoprolaznice). RIBONUKLEINSKA RNA. KISELINA, v.

molekula: proteina i RNA. Nalaze se slobodni u citoplazmi ili su vezani uz membrane zrnate (hrapave) endoplazmatske mreice. Ribosomi koji se u citoplazmi nalaze slobodni mogu biti povezani u skupine, grozdove od 5, 6, 7 ili 8 ribosoma, u tzv. poliribosome (polisome). Na ribosomima se odvija sinteza proteina. Na ribosomima koji se nalaze slobodni u citoplazmi sintetiziraju se proteini koji e ostati u stanici, dok se na ribosomima vezanim uz membrane endoplazmatske mreice sintetiziraju proteini koji e se izluiti izvan stanice. RIBOSOMSKA RNA, v. rRNA. RIBOZA, kemijski spoj iz skupine monosaharida (jednostavnih eera) pentoza ope formule C5H10O5, a strukturne:
HO CH2 H H O H OH

HO

OH

Izgrauje nukleotide ribonukleinske kiseline (RNA). RIKECIJE, bakterije izuzetno malih dimenzija, kuglastog ili tapiastog oblika. Kao obligatni paraziti, kod ivotinja i ovjeka uzronici su tekih oboljenja, psitakoze, pjegavog tifusa, trahoma itd. RIZODERMA, pokrovno tkivo, kono stanije posve mladih dijelova korijena. RIZOMA (gr. rhiza = korijen), podzemna stabljika, podanak, v. stabljika. RNA (ribonukleinska kiselina, RNK), sloeni organski spoj graen od veeg broja ribonukleotida. Svaki ribonukleotid sastoji se od triju vrsta molekula: fosfata, eera riboze i jedne od etiri duine baze (adenina, gvanina, citozina ili uracila). Molekula RNA graena je samo od jednog poli-

RIBOSOMI, zrnca u citoplazmi svih vrsta stanica. Vidljiva su samo elektronskim mikroskopom. Graeni su od dviju vrsta

123

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

nukleotidnog lanca koji moe biti ispruen ili savijen na razliite naine. Razlikujemo tri tipa RNA: glasnika (messenger) RNA (gRNK ili mRNA), ribosomska RNA (rRNK ili rRNA) i transportna RNA (tRNK ili tRNA). Molekule RNA sintetiziraju se u jezgri na kalupu molekule DNA, a najvie ih ima u citoplazmi stanice i na ribosomima. RNA ima vanu ulogu u sintezi proteina. RNaza, enzim koji ubrzava razgradnju molekula RNA. RNK, v. RNA. ROD, v. filogenetski sustav. RODBINSKO SUSTAVOSLOVLJE, v. filogenetska sistematika. RODNICA (vagina), cjevasta tvorevina duga 7 do 11 cm. Povezuje vrat maternice s vanjskim spolovilom. Stijenke su rodnice vrlo rastezljive. Vanjski otvor rodnice lei ispod vanjskog otvora mokrane cijevi. U predvorju rodnice je djevianski zalistak (hymen). RONICA (cornea), v. bjeloonica. rRNA (rRNK, ribosomska RNA), tip ribonukleinske kiseline koja zajedno s proteinima izgrauje ribosome. Na molekule rRNA otpada 60 do 80 % ukupne stanine RNA. Molekule rRNA sintetiziraju se u jezgrici (nukleolusu). RUBISKO (ribuloza-1,5-difosfat karboksilaza), enzim koji katalizira prvu reakciju Calvinova ciklusa tijekom fotosinteze. Kloroplasti sadravaju vrlo mnogo tog enzima. U biosferi ga ima vie negoli bilo koje druge bjelanevine. RUDIMENTARNI ORGANI, v. rudimenti. RUDIMENTI (rudimentarni organi, lat. rudimentum = prvi poetak, pokuaj),

zakrljali organi koji u organizmu nemaju vie nikakve funkcije ili je ona svedena na minimum. To su, npr. ostaci kukovlja u kita i nekih zmija, kod ovjeka su to crvuljak slijepog crijva, trtica, zub mudrosti, tjelesna dlakavost itd. Dokaz su evolucije. RUE, predstavnici ove skupine dvosupnica imaju pravilne, dvospolne cvjetove s peterolanim obojenim vjeniem i mnogo pranika. Poloaj i broj plodnih listova je promjenljiv. Dijele se na: ruinjae (divlja rua, kupina, malina, umska jagoda), kotunjae (trenja, ljiva, breskva, badem) i jabunjae (jabuka, kruka, dunja, glog, oskorua).

S
S-FAZA, v. interfaza. SAHARIDI, v. ugljikohidrati. SAHAROZA (trani eer), kemijski spoj, ugljikohidrat iz skupine saharida, disaharid. Sastavljen je od dvije molekule jednostavnih eera i to od jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze. Dobiva se iz eerne trske i eerne repe. SAMOAMPUTACIJA, v. samosakaenje. SAMOOIENJE (autopurifikacija) VODA, proiavanje otpadnih voda na osnovu biolokih zakonitosti tj. odstranjenje organskih tvari u smislu odvijanja kruenja tvari i protjecanja energije u ekosustavu. SAMOOSAKAIVANJE, v. samosakaenje. SAMOSAKAENJE (autoamputacija, autotomija, samosakaenje, samoosakai-

124

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

vanje), otkinue u sluaju opasnosti npr. repa kod dadevnjaka ili gutera. Rep se odvaja na posebnome mjestu. Novi rep kod guterice se brzo obnovi i naraste, ali umjesto kraljeaka podupire ga hrskavica. SAPROFAGI, organizmi koje ubrajamo u skupinu heterotrofa. Hrane se usitnjenim, djelomino razgraenim i uginulim biljnim dijelovima ili ivotinjskim izmetom ili ivotinjskim leinama. Posebno vani saprofagi su heterotrofne bakterije koje razlau organske tvari do anorganskih sastojaka: vode, ugljikovog dioksida i mineralnih tvari. Te tvari mogu iskoristiti zelene biljke u procesu fotosinteze. Zbog te svoje uloge heterotrofne bakterije nazivamo i razlagai (reducenti). SAPROFITI, organizmi koji ive na uginulim organizmima, hranei se organskim tvarima u raspadanju (npr. gljive). SARKOLEMA, ovojnica miinog vlakna v. poprenoprugasti mii. SCHLEIDEN, M. J. (1804. 1881.), njemaki botaniar koji je 1838. god. utvrdio da su stanice osnovne strukturne jedinice svih biljaka. Zajedno s njemakim zoologom Schwannom utemeljitelj je tzv. stanine teorije. SCHULTZ, M. 60 - ih god. 19. stoljea opisuje stanicu kao nakupinu protoplazme s jezgrom, a protoplazmu naziva fizikim temeljem ivota. SCHWANN, T. (1810. 1882.), njemaki zoolog koji je 1839. god. utvrdio da su stanice osnovni graevni elementi svih ivotinja. Zajedno s njemakim botaniarem Schleidenom utemeljio tzv. staninu teoriju. SCROTUM, v. monja. SEDIMENTACIJA, v. brzina sedimentacije.

SEDRA, v. sedrene barijere. SEDRENE BARIJERE, barijere u vodotocima nastale vrlo sloenim procesom koji zavrava taloenjem otopljenog vapnenca na mahovine sedrotvorce. S vodom najprije reagira ugljikov dioksid nastao disanjem organizama u vodi pri emu nastaje ugljina kiselina: CO2 + H2O H2CO3 Ugljina kiselina otapa vapnenac dajui topljivi kalcijev hidrogenkarbonat: H2CO3 + CaCO3 Ca(HCO3)2 Cijanobakterije iz bikarbonata otopljenih u vodi uzimaju CO2, a, uz vodu, nastali CaCO3 taloe na povrini mahovina koje odumiru i na koje se slau nove to uzrokuje rast barijera: Ca(HCO3)2 H2O + CO2 + CaCO3 SEIZMONASTIJE, v. nastije. SEKUNDARNA IMUNOLOKA REAKCIJA, v. imuna memorija. SEKUNDARNA ORGANSKA PROIZVODNJA (sekundarna bioproizvodnja), proces proizvodnje organskih tvari heterotrofnih organizama, odnosno rast, poveanje mase i volumena tijela te razmnoavanje heterotrofnih organizama. Najznaajniji heterotrofi koji ostvaruju sekundarnu organsku produkciju su ivotinje. SEKUNDARNI RAST, poveanje promjera stabljike i korijena mnogih biljaka (posebice drvenastih trajnica) kao rezultat diobe stanica bonih meristema. SELEKCIJA, v. prirodni odabir. SELEKCIJSKI PRITISAK, v. prirodni odabir. SELIDBA (migracija) RIBA, oblik ponaanja riba. Uzroci putovanja riba na druga mjesta su sezonske promjene u temperaturi, slanoi i koliini hrane ili mrijetenje.

125

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

SERIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. SEROZA, kod amniota trea zatitna zametna ovojnica. SESILNI ORGANIZMI, sjedilaki, slabo pokretni organizmi, isp. zrakasta simetrija i bentos. SIDA, v. AIDS. SIFILIS (lues), spolna zarazna bolest iji je uzronik bakterija spiroheta. U ranim stadijima bolest je izljeiva, a nelijeeni sifilis uzrokuje teka oteenja gotovo svih organa i na kraju smrt. SIMBIOGENEZA, udruivanje pojedinih prokariotskih organizama. Primjer simbiogeneze jednostaninih alga i gljiva je liaj. Smatra se da je prva biljna stanica nastala simbiogenezom: modrozelene alge (plastid), protobakterije (mitohondrij), mikoplazmodija (citoplazma), pravirusa (jezgra) i zavojite bakterije tipa dananje spirohete (bi). SIMBIOZA (potpomaganje), odnos izmeu dviju ili vie jedinki razliitih vrsta iz kojega te jedinke imaju korist, npr. neke alge i gljive ive u simbiozi u obliku liaja, rak samac ivi u simbiozi s moruzgvom (tzv. mutualizam) itd. Odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga nema niti koristi niti tete, kao npr. brljan ili slak, nazivamo komenzalizam. SIMPATIKUS, dio autonomnog ili vegetativnog ivanog sustava ija ivana vlakna nadziru rad veine unutarnjih organa poveavajui ili smanjujui aktivnost tih organa. Djelovanje simpatikusa je suprotno djelovanju parasimpatikusa. SIMPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada se populacije nalaze na istom prostoru, ali su reproduktivno izolirane

zbog razliitog ponaanja ili razliitog sazrijevanja gonada. Isp. specijacija. SINANTROPUS, v. kineski praovjek. SINAPSA (gr. synapsis = sveza), mjesto prijenosa ivanog podraaja (impulsa) s aksona na drugu ivanu stanicu, ljezdanu stanicu ili mii, v. ivano - miina veza. Preko sinapse se prenosi impuls samo u jednom smjeru. Kroz sinaptiku pukotinu impuls prenose kemijski prijenosnici (neurotransmiteri) tj. neurohormoni, isp. Prema djelovanju sinapsi na neuron, razlikujemo pobuivake (eksitacijske) i potiskivake (inhibicijske) sinapse. SINDROM, skupina razliitih znakova (simptoma) bolesti koji se javljaju zajedno. SINGER, S.J. i NICOLSON, G.L., znanstvenici koji su 1972. god. razradili i danas prihvatljiv model membrane koji se zove model tekueg mozaika, isp. SINTEZA BJELANEVINA, v. sinteza proteina. SINTEZA PROTEINA (sinteza bjelanevina), proces koji se odvija na ribosomima u citoplazmi stanice u kojem se iz aminokiselina sintetiziraju proteini. Ovim procesom upravlja molekula DNA uz posredovanje nekoliko vrsta RNA (mRNA, tRNA, rRNA). DNA koja se nalazi u jezgri (genska DNA) u redoslijedu svojih nukleotida, odnosno duinih baza sadri uputu za sintezu nekog proteina. Jedinice takve upute ine grupe od po tri duine baze, tzv. trojke ili tripleti. Svaka trojka je ifra za jednu odreenu aminokiselinu. Poetna etapa u procesu sinteze proteina je transkripcija ili prepisivanje, a odvija se u jezgri gdje se genska uputa prepisuje s DNA na glasniku RNK (mRNA). Pri prepisivanju se sintetizira lanac mRNA po principu komplementarnosti. Svaki triplet prepisan s DNA na mRNA zove se kodon i

126

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

odgovara pojedinoj vrsti aminokiseline. mRNA s preuzetom uputom odlazi iz jezgre u citoplazmu i vee se za ribosom. Time zapoinje druga etapa sinteze proteina koja se zove translacija ili prevoenje zato jer se kodoni na mRNA prevode u tono odreene aminokiseline. U procesu translacije veliko znaenje imaju molekule transportne ili prijenosne RNK (tRNA) koje na sebe veu po jednu aminokiselinu i donose je na ribosom. Svaka tRNA ima posebnu trojku baza, tzv. antikodon preko kojega se vee na odgovarajui kodon na mRNA. Tako e se npr. na kodon UAU vezati tRNA s antikodonom AUA i donijeti aminokiselinu triptofan. Molekule aminokiselina veu se u molekulu proteina tako da se mRNA pomie na povrini ribosoma i prima redom molekule tRNA koje donose sa sobom aminokiseline. Sinteza odreenog proteina zavrava kada mRNA donosi kodon koji ne odgovara niti jednoj vrsti aminokiseline. Postoje tri takva kodona: UAA, UGA i UAG. SISAVCI (Mammalia, lat. mamma = sisa, dojka), zadnja (i najrazvijenija) skupina kraljenjaka koji su se razvili u ivotinjskom svijetu biosfere. Tijelo sisavaca je pokriveno dlakom koja ih titi od gubitka topline. Toplokrvni su organizmi. Zameci se razvijaju u maternici obavijeni posteljicom (placentom). Nakon roenja mladi siu majino mlijeko. To je svojstveno samo sisavcima, kao i mlijene lijezde koje su zapravo promijenjene kone lijezde. Kostur i miii prilagoeni su etverononom, rijetko dvononom, kretanju. Udovi su ispod tijela i mogu se okretati. Prednji dio mozga ili veliki mozak dobro je razvijen i na povrini ima sivu koru. Raznolikom funkcionalnom graom svih organskih sustava prilagodili su se najrazliitijim nainima ivota i preivljavanju u svim moguim stanitima. Tako sisavci imaju prilagodbe na toplinu i hladnou (v.

linjanje i zimski san). Da bi odrali stalnu tjelesnu temperaturu moraju imati brz metabolizam tj. moraju mnogo jesti i potrebna je velika izmjena O2 i CO2. eljusti i zubi im omoguavaju da vau hranu. Resice u tankom crijevu poveavaju probavnu povrinu. Povrina plua se poveala velikim brojem plunih alveola. Kisik se vee za dini (krvni) pigment hemoglobin. Srce je podijeljeno na lijevu i desnu stranu, pa se venska i arterijska krv ne mijeaju. Za izluivanje mokrae, sisavci imaju pravi bubreg, tj. trei bubreg, isp. Sisavci su se razvili od skupina mezozojskih prasisavaca. Preci pravih sisavaca bili su prakukcojedi. Danas u biosferi ivi oko 4500 vrsta sisavaca, od ega 109 vrsta u naoj zemlji. Prema raznolikosti tjelesne grae dijele se na: jednootvore (kljunae), tobolare i prave sisavce (plodvai ili placentalni sisavci). SISTEMATIKA (sustavoslovlje, taksonomija), znanost koja se bavi svrstavanjem ivih bia u odreene sustave koji se temelje na srodstvenim odnosima, odnosno razvrstavanje ivih bia u filogenetski prirodni sustav. SISTEMATSKE JEDINICE, v. filogenetski sustav. SISTEMSKI OPTOK KRVI, v. veliki optok krvi. SISTOLA (gr. systole = stezanje), kontrakcija ili stezanje sranog miia (klijetke ili pretklijetke). SISTOLIKI TLAK, tlak krvi na stijenke arterija u trenutku kada stezanjem (sistolom) sranog miia ue u aortu nov (udarni) volumen krvi. Taj tlak se prenosi kroz velike i male arterije do arteriola i kapilara. SITASTE CIJEVI, provodni elementi u veine biljaka. One slue za provoenje asimilata (produkata fotosinteze).

127

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

SJEDILAKI ORGANIZMI, v. bentos. SJEMENI ZAMETAK, organ svojstven sjemenjaama. U golosjemenjaa lei otvoreno na plodnim listovima, a u kritosjemenjaa je "sakriven" u plodnici tuka. Homologan je makrosporangiju (megasporangiju, enskom sporangiju). U njemu se nalazi makrospora (megaspora, embrionska vrea, enski gametofit) nastala tijekom makrosporogeneze i sastoji se od osam stanica. Jajna se stanica, s dvije pomonice (sinergide), nalazi na jednom polu, a na drugom su tri stanice: antipode. U sredini su dvije sredinje stanice embrionske vree, isp. tuak. SJEMENICI (testisi), muke spolne lijezde koje su u ovjeka smjetene u konim vreicama, monjama. Iznutra su ispunjeni stanicama i sjemenim kanaliima. U sjemenim kanaliima odvija se spermatogeneza. Specijalizirane stanice sjemenika, tzv. intersticijske stanice izluuju muke spolne hormone. SJEMENKA, biljni organ koji slui rasprostranjenju nove generacije biljaka. Sjemenka se razvija iz sjemenog zametka, a sastoji se od sjemene lupine, klice (embria) i hranjivog stanija (endosperma). U obliku sjemenke biljka se nalazi u pritajnom (latentnom) stanju. U povoljnim uvjetima (vlaga, temperatura, zrak) sjemenka e proklijati i razvit e se mlada biljka. Sve biljke koje stvaraju sjemenke nazivamo sjemenjae. SJEMENOVOD (ductus deferens), dio mukog spolnog sustava, odvodni kanal koji provodi muke spolne stanice, spermije od spolnih lijezda do mokrane cijevi. U ovjeka su sjemenovodi parni organi. SJEMENJAE, najopsenija skupina kopnenih biljaka. Imaju sjemeni zametak unutar kojeg se razvija enski gametofit (embrionska vrea). Tu se zbiva i oplod-

nja. Od sjemenog zametka razvija se sjemenka. Prema smjetaju sjemenih zametaka sjemenjae se dijele u dvije velike skupine: golosjemenjae i kritosjemenjae. SKLERENHIM, v. potporno stanije. SKLEROCIJ, v. raova gljivica. SLEZENA, krvotvorni organ smjeten ispod lijevog svoda oita. U slezenu se pruaju vezivni traci izmeu kojih se smjestilo specifino tkivo slezene - pulpa. Razlikujemo crvenu i bijelu pulpu. Crvena pulpa je mjeano krvotvorno tkivo gdje se stvaraju eritrociti, granulociti, monociti i plazma stanice. Bijela pulpa su nakupine manjih limfnih voria (folikula) u samoj slezeni. U sredini svakog voria nalazi se sredinja arterija kroz koju odlaze u optok krvi nastali limfociti. Slezena nije ukljuena u limfni optok, nego samo u krvni. SLONOVI, najvei kopneni sisavci. Hrane se biljkama, a hranu skupljaju pomou dugake miiave surle ili rila. Surla je preobraen nos i gornja usna. Kljove su izmijenjeni sjekutii. Onjaka nemaju. Na nogama imaju tri (afriki slon) ili etiri prsta (azijski slon) koji zavravaju kopitastim noktom. Slonovi pripadaju skupini polukopitara. SLUZAVCI, v. korjenonoci. SLUZNJAE, najprimitivnije gljive, razliite od ostalih vrsta gljiva. U vegetativnoj fazi vie se osobinama podudaraju sa ivotinjama (praivotinjama) nemaju staninu stijenku time ni stalan oblik, kreu se plaenjem, ameboidno. Prehranom su veinom saprofiti, ali ima ih i koje se se hrane poput ivotinja uzimaju i probavljaju komadie vrste hrane. U vrijeme razmnoavanja pokazuju slinosti s biljkama. Njihove su spore s bievima (zoospore) i vrstom stijenkom od proteinskih tvari ili celuloze, nikada od hitina. Sporangiji se razvijaju u obliku plodita.

128

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

SLJEPOA NA BOJE (daltonizam), nesposobnost raspoznavanja boja koja se nasljeuje kao spolno vezano svojstvo. Geni koji su odgovorni za to svojstvo nalaze se u x spolnom kromosomu. Veinom se pojavljuje u mukaraca, a u ena samo ako se gen za sljepou boja (gen cb) nalazi u oba x kromosoma. SLJEPULJE, v. krunouste. SMEE ALGE, viestanini organizmi koji preteito ive u moru. Kloroplasti im, uz klorofil a i b, sadre i druge boje, posebno smei fukoksantin. Produkti sinteze su razliiti, ali nikada krob. Razmnoavaju se vegetativno, spolno i nespolno. Predstavnik je jadranski brai (Fucus virsoides). Neke se smee alge koriste kao hrana i zaini naroito zato jer obiluju vitaminima A, B i C. Neke sadre sluzavu tvar algin (alginske kiseline) koja se primjenjuje u tekstilnoj, papirnoj, prehrambenoj i drugim industrijama. SMOLENICE, v. ljezdano stanije. SMRCI (Morchella), gljive mjeinarke s razvijenim ploditem, jestive. SOJ, jedinstvena vrsta biljaka i niih organizama. SOL-stanje, tekui oblik koloidnih otopina. SOMATOGAMIJA, stapanje vraka enskih (+) i mukih () primarnih hifa u sekundarnu hifu kod razmnoavanja staparki. SOMATOTROPNI HORMON, v. hormon rasta. SOMATSKA STANICA, v. tjelesna stanica. SOMATSKE MUTACIJE, v. mutacije. SOMATSKE VARIJACIJE, v. modifikacije.

SOMATSKI IVANI SUSTAV, v. tjelesni ivani sustav. SOREDIJ, tjelece u liaja koje sadri jednu kuglastu stanicu alge obavijenu kratkom hifom odgovarajue gljive. SORTA, v. svojta. SORUS, nakupina sporangija s donje strane lista paprati. SPECIFINA PROTUTIJELA, isto to i antitijela. SPECIJACIJA, evolucijski proces nastajanja novih vrsta. Specijacija se bre odvija u dobro odijeljenim podrujima, isp. izolacija. Poznate su alopatrijska, simpatrijska i parapatrijska specijacija. SPECIJALIZIRANE FUNKCIJE STANICA, odreene funkcije koje obavljaju stanice viestaninih organizama koje su srodne po svojoj grai te formiranju tkiva. Takve stanice, osim uobiajenih staninih struktura (jezgre, membrana, mitohondrija, ribosoma, lizosoma i sl.) sadre i specifine strukture koje odreuju njihovu funkciju. Na primjer, miine niti u miinoj stanici omoguuju kontrakcije, klorofil u biljnim stanicama omoguuje fotosintezu itd. SPECIJALNA ADAPTACIJA (prilagodba), skup osobina koje se razvijaju u odreenim uvjetima. Npr. zakrljale oi kod ivotinja koje ive u tami. SPERMA, sjemena tekuina koju izluuju muki spolni organi. Sastoji se od spermija i sekreta prostate i drugih lijezda. Sekreti sadravaju fruktozu, pojedine aminokiseline i enzime, te tako prehranjuju spermije. Prosjeno se u tijeku spolnog akta mukarca izlui oko 3 mL sperme. U svakom mililitru ima oko 120 milijuna spermija; ukupno oko 360 milijuna.

129

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

SPERMATIDE, stanice koje nastaju u procesu spermatogeneze (isp.). SPERMATOCITE, v. spermatogeneza. SPERMATOGENEZA, proces nastajanja mukih spolnih stanica, spermija, u sjemenim kanaliima mukih spolnih lijezda, sjemenika. U sjemenicima iz zrelih zametnih stanica, spermatogonija mitotikim diobama nastaju velike stanice, primarne spermatocite (spermatocite I). One sadre diploidan broj kromosoma i iz njih e nakon mejoze I (prve mejotike diobe) nastati sekundarne spermatocite (spermatocite II) s haploidnim brojem kromosoma. Iz svake spermatocite II u mejozi II (drugoj mejotikoj diobi) nastaju po dvije spermatide iz kojih e postupnim izduivanjem nastati zreli spermiji. Znai, iz svake primarne spermatocite, procesom spermatogeneze, nastaju etiri zrela spermija. SPERMATOGONIJE, nezrele zametne stanice u sjemeniku iz kojih tijekom spermatogeneze nastaju spermiji. SPERMIJI, muke spolne stanice, gamete koje nastaju u sjemenicima tijekom spermatogeneze. Spermiji ovjeka su vrlo male stanice iji su glavni dijelovi glava i rep. Glava sadri jezgru s 23 kromosoma, a na njenom vrnom dijelu nalazi se vrno tjelece, akrosom koji sadri enzime koji omoguuju prodor spermija u jajace. Repni dio je vrlo dug i omoguuje aktivno kretanje spermija. Prednji dio repa sadri brojne mitohondrije u kojima se oslobaa energija potrebna za pokretanje spermija. SPIKULE, v. spuve. SPIRILI, v. bakterije. SPIROGIRA (Spirogyra), nitasta zelena alga. Sklone su konjugaciji, izmjeni genetikog materijala do kojeg dolazi kada se po dvije stanice susjednih niti spoje kanaliem, tzv. citoplazmatskim mostiem pre-

ko kojeg se potpuno pretoi sadraj stanice jedne u stanicu druge niti. SPOJEVI, iste kemijske tvari izgraene od dva ili vie razliitih, meusobno spojenih kemijskih elemenata. SPOLNA GENERACIJA, v. haploidna generacija. SPOLNA ODREENOST POTOMAKA, ovisi o tome koji spolni kromosom donosi spermij pri oplodnji. U mnogih ivotinja i u ovjeka nastaju dvije vrste spermija: jedna vrsta nosi x spolni kromosom, a druga vrsta y spolni kromosom. Spajanjem jajne stanice sa spermijem koji nosi x spolni kromosom nastaje potomak enskog spola, a spajanjem jajne stanice sa spermijem koji nosi y spolni kromosom nastaje potomak mukog spola. SPOLNI HORMONI, hormoni koji utjeu na razvoj spolnih obiljeja. Uglavnom ih izluuju spolne lijezde (sjemenici, jajnici), a neke, tzv. androgene, izluuje kora nadbubrene lijezde. Po svom kemijskom sastavu spolni hormoni su steroidi. Sintezu i luenje spolnih hormona stimuliraju gonadotropni hormoni. SPOLNI UD (penis), miino, spuvasto, cjevasto tijelo dobro opskrbljeno krvnim ilama i ivcima. Kroz ud prolazi mokrana cijev koja izvodi mokrau i spermu. Najbitniji dijelovi za funkciju penisa su tri spuvasta tijela, graena od brojnih upljina, koje kada se napune krvlju iz arterija slue za ukruenje (erekciju) to omoguavae unoenje sjemena u rodnicu. SPOLNO RAZMNOAVANJE, stapanje spolnih rasplodnih stanica, gameta to dovodi do rekombinacije gena. SPOLNO SAZRIJEVANJE, v. pubertet. SPOLNO VEZANA SVOJSTVA, svojstva vezana za spolne kromosome, npr. u

130

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

ovjeka, nasljedna nesposobnost gruanja krvi (hemofilija), nemogunost raspoznavanja boja (daltonizam) itd. Geni koji odreuju ta svojstva smjeteni su u x spolnom kromosomu i zovemo ih spolno vezani geni. SPOLNO VEZANO NASLJEIVANJE, nasljeivanje pojedinih svojstava iji su geni smjeteni u x spolnom kromosomu. U ovjeka su takva svojstva daltonizam, hemofilija itd. a ona se zbog svoje recesivnosti ispoljavaju kod mukih potomaka, dok su ene veinom samo prenositelji gena za ta svojstva. U primjerima praenja spolno vezanog nasljeivanja, gen za recesivno svojstvo daltonizam moe se oznaavati malim slovom (a ili d) ili x, a slino se oznauje i gen za hemofiliju (h) ili x. Pravila spolno vezanog nasljeivanja mogu se izvesti iz slijedeih primjera: 1. Iz odnosa mukarca oboljelog od hemofilije i zdrave ene raaju se zdrava muka djeca dok su enska djeca prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.) Iz odnosa zdravog mukarca i ene prenositelja dobiva se potomstvo u kojem je 50 % muke djece oboljelo od hemofilije, a 50 % enske su prenositelji. Ostalih 50 % muke i 50 % enske djece je zdravo. (v. shemu u Dodatku 1) Iz odnosa mukarca oboljelog od hemofilije i ene prenositelja dobiva se potomstvo u kojem e 50 % muke djece oboljeti od hemofilije, a 50 % bit e zdravo, dok e 50 % enske djece oboljeti od hemofilije, a 50 % bit e prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.) Iz odnosa zdravog mukarca i ene oboljele od hemofilije sva enska djeca bit e prenositelji, a sva muka

5.

djeca e oboljeti od hemofilije. (V. shemu u Dodatku 1) Iz odnosa mukarca oboljelog od hemofilije i ene oboljele od hemofilije sva e djeca oboljeti od hemofilije. (V. shemu u Dodatku 1.)

SPONGIN, v. spuve. SPONGOCEL, upljina u tijelu spuve, v. spuve. SPONTANE MUTACIJE, v. mutacije. SPORANGIJ, v. spore. SPORE, nespolne rasplodne stanice biljaka. Nastaju u posebnim organima sporangijima. Iz spora se u povoljnim uvjetima razvijaju nove biljke. SPOROFIT, nespolna generacija u biljaka u kojoj nastaju nespolne rasplodne stanice, spore. Evolucijom biljnog svijeta jae se razvija sporofit u odnosu na spolnu generaciju, gametofit. Tako je kod papratnjaa i sjemenjaa sama biljka sporofit dok je gametofit veoma reduciran. Isp. haploidna generacija. SPOSOBNOST SAMOUMNOAVANJA, isp. DNA i RNA. SPUVE (Spongia), najprimitivnije mnogostanine ivotinje. ive u morima, a samo mali broj vrsta u kopnenim vodama sjedilakim nainom ivota. Nemaju izgraena tkiva. Stijenka tijela sastoji se od tri sloja stanica. U unutarnjosti je upljina spongocel obloena biastim stanicama ili hoanocitama. U spongocel voda s hranom (npr. bakterijama, algama i sitnim ivotinjama) i kisikom ulazi kroz mnogobrojne sitne otvore na povrini tijela. Neprobavljeni ostaci izlaze kroz najvei otvor ili oskulum. Skelet izgrauju vapnene ili kremene iglice (spikule) ili pak elastine bjelanevinaste niti spongina. Spuve su

2.

3.

4.

131

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

veinom dvospolci (hermafroditi). Razmnoavaju se nespolno pupanjem i spolno. Nespolni pup se naziva gemula. Spolne stanice spermiji i jaja nastaju od tzv. ameboidnih stanica i hoanocita. Oplouju se unutar tijela spuve iz kojeg izlazi trepetljikava liinka parenhimula koja se privruje za dno i izraste u spuvu. Spuve imaju sposobnost regeneracije. Danas je poznato oko 5000 vrsta. Zoolozi smatraju da su se spuve razvile iz zadrunih biaa, isp. hipoteze o postanku metazoa. SRCE, uplji miini organ koji kod ovjeka tei oko 300 g. Smjeteno je u sredini prsne upljine izmeu dva pluna krila u osrju ili perikardu. Osrje titi od neposrednog pritiska na srce ili od trenja plunih krila pri disanju. Izmeu srca i stijenki perikarda nalazi se tekuina. Po duini podijeljeno je na lijevo (arterijsko) i desno (vensko) srce. Svaki taj dio podijeljen je popreno, pa srce ima dvije pretklijetke (atriji) i dvije klijetke (ventrikuli). Izmeu lijeve pretklijetke i klijetke nalaze se mitralni ili bikuspidalni zalisci, a izmeu desne pretklijetke i klijetke trikuspidalni zalisci. Vraanje krvi iz aorte ili plune arterije u srce nakon sistole sprjeavaju semilunarni (polumjeseasti) zalisci. SRANI MII, v. poprenoprugasti mii. SRDOBOLJNA AMEBA, praivotinja iz skupine korjenonoci, nametnik u debelom crijevu ovjeka. Dok se hrani crijevnim bakterijama, nije opasna. Kada se poremeti rad debelog crijeva (drugim zarazama, uzimanjem droge, alkohola, puenjem itd.) poinje se hraniti eritrocitima iz sluznice crijeva te uzrokuje patogene promjene. ovjek se zarazi zaraenom hranom ili vodom. SREDINJI (centralni) IVANI SUSTAV, obrauje i pohranjuje primljene in-

formacije te upravlja brojnim tjelesnim voljnim i autonomnim radnjama. ine ga: veliki mozak (cerebrum), mali mozak (cerebellum), produena modina (medulla oblongata) i lena modina (medulla spinalis). SREDITE AUTOMACIJE RADA SRCA, u srcu se nalaze sredita koja upravljaju radom srca. To su: primarno sredite automacije srca - atrijski ili sinus-atrijski (S - A) vor (nalazi se u desnoj pretklijetki i predvodnik je rada srca) te sekundarno sredite automacije srca ili atrio ventrikularni (A - V) vor (nalazi se na granici izmeu pretklijetki i klijetki). SREDNJE UHO, mala upljina izmeu bubnjia i unutarnjeg uha, premotena sa tri slune koice: eki (malleus), nakovanj (incus), stremen (stapes). Srednje uho je povezano s gornjim dijelom drijela Eustahijevom cijevi. Slui za izjednaivanje tlaka zraka u srednjem uhu s vanjskim tlakom. SRPASTA ANEMIJA (anemija srpastih stanica), nasljedna je bolest uzrokovana sintezom nenormalnog hemoglobina HbS. Eritrociti su u obliku srpa i imaju smanjenu sposobnost prijenosa kisika. Bolest je neizljeiva. STABLAICE (vie biljke, kopnene biljke), biljna skupina prilagoena ivotu na kopnu. Razlikujemo tri temeljna, vegetativna organa, tri dijela njihovih tijela: korijen, stabljiku i list. Stabljika i list nazivaju se jednim imenom izdanak, u njemu se odigrava fotosinteza. Korijen slui za uvrivanje biljke i upijanje vode i otopljenih minerala. Postoje i generativni organi koji iskljuivo slue razmnoavanju. U biljaka postoje i provodni organi, ile koje slue za provoenje minerala, hranjivih tvari i kao potporno tkivo jer imaju lignizirane stanine stijenke; postoji kono stanije prekriveno votanom pre-

132

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

vlakom (kutikulom) koja titi biljku od isuivanja; postoje otvori, pui za izmjenu plinova. Stablaice su se razvile iz pradavnih zelenih alga, a mogu se podijeliti na tri velike skupine, tri odjeljka: mahovine, papratnjae i sjemenjae. STABLJIKA, jedan od tri temeljna organa kopnenih biljaka, a razvija se iz klicinog pupoljka. Ona je os izdanka, nosi listove i druge organe koji su se razvili bilo preobrazbom stabljike bilo preobrazbom listova, npr. cvjetove i plodove. Na vrhu stabljike i bonih ogranaka nalazi se vrni pup s tvornim stanijem za produni rast. Stabljika moe biti zeljasta ili drvenasta. Drvo ili stablo je oblik viegodinje drvenaste stabljike s nerazgranatim dijelom deblom i razgranatim, kronjom. Preobrazbe stabljike: podzemne stabljike su podanak ili rizoma (npr. u perunike i paprati), lukovica (u sunovrata) i gomolj (krumpir); sprermini organi (u korabice); trnovi; vitice; stapke; filokadije itd. STAFILOKOKI, v. bakterije. STANICA, temeljna graevna i funkcionalna jedinica svakog ivog bia (organizma). Sva iva bia, s obzirom na sloenost grae njihovih stanica, moemo podijeliti na prokariote i eukariote. Najjednostavniji jednostnanini organizmi su prokarioti ije stanice ne sadre oblikovanu jezgru ni druge stanine strukture obavijene membranama. Ostale jednostanine organizme i viestanine organizme, bilo biljne ili ivotinjske, izgrauju eukariotske stanice. Tipine eukariotske stanice sadre jezgru obavijenu ovojnicom koja ima mnogobrojne pore kroz koje se izmjenjuju tvari izmeu jezgre i citoplazme. U citoplazmi tipine eukariotske stanice nalaze se razliite stanine strukture: endoplaz-

matska mreica, Golgijevo tijelo, lizosomi, mitohondriji i mikrotubuli. Osim tih struktura koje se nalaze gotovo u svim eukariotskim biljnim i ivotinjskim stanicama postoje i strukture karakteristine samo za biljnu, odnosno ivotinjsku stanicu. Tako, biljne stanice sadre staninu stijenku, kloroplaste i druge plastide to ne nalazimo u ivotinjskih stanica. Veina ivotinjskih stanica sadri centriole koji se jo nalaze samo u stanicama nekih algi. Zelena biljna stanica je autotrofna za razliku od heterotrofne ivotinjske stanice. Osnovne razlike izmeu biljnih i ivotinjskih stanica Biljne stanice Obavijene su celuloznom stijenkom. Imaju velike vakuole ispunjene staninim sokom. Velike stanice odreenog oblika. Sadre kloroplaste (klorofil). Obavljaju fotosintezu pa su time autotrofne. ivotinjske stanice Nemaju celulozne stijenke. Kada su i prisutne, vakuole su male. Male stanice nepravilna oblika. Bez kloroplasta (klorofila) su. Moraju dobiti hranu izvana pa su heterotrofne.

STANICE ZAPORNICE, specijalizirane epidermske stanice lista koje okruuju otvor pui, isp. STANINA IMUNOST, oblik steene imunosti u kojoj organizam nakon podraaja antigenom stvara veliki broj aktivira-

133

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

nih limfocita T koji specifino unitavaju antigen. STANINA JEZGRA, v. jezgra. STANINA MEMBRANA, tanka ovojnica (7 do 10 nm) koja obavija stanicu. Graena je od proteina i lipida pa se naziva jo i lipoproteinska ovojnica. Stanina membrana je selektivno propusna to znai da ne proputa sve tvari jednako, ve vri selekciju: neke tvari proputa lako, neke tee, a za neke je nepropusna. STANINA STIJENKA, Stanina tvorevina koja obavija veinu biljnih stanica i daje im oblik i vrstou. Najvanija tvar stijenke je celuloza, a samo u gljiva celuloza je nadomjetena hitinom. STANINA TEKUINA je tekuina unutar stanice. U ljudskom tijelu je ima oko 25 litara. Glavni sastojci stanine tekuine su voda, kalijev kation (K+) te hidrogen karbonatni ( HCO 3 ) i sulfatni ( SO 2 ) anion. Ljudska stanina tekuina 4 ima pH 7.0. STANINA TEORIJA, teorija po kojoj sva iva bia imaju staninu grau. Utemeljitelji ove teorije su njemaki znanstvenici, botaniar M. Schleiden i zoolog T. Schwann. Znaenje ove teorije je u tome to ukazuje na jedinstvo grae ivih bia i na njihovo zajedniko podrijetlo. STANINI CIKLUS, ivotni ciklus stanice koji se sastoji od dva razdoblja interfaze (razdoblje izmeu dvije stanine diobe) i mitoze (diobe stanice). Stanini ciklus zapoinje od trenutka kada ta stanica nastaje diobom i traje sve dok se i ona sama ne podijeli na dvije nove stanice. STANINI METABOLIZAM, skup svih kemijskih reakcija u stanici odnosno izmjena tvari i energije u stanici. Kemijske

reakcije u stanici moemo podijeliti u dvije skupine: procesi izgradnje (anabolizam) i procesi razgradnje (katabolizam).
STANINI ORGANELI, specifino graene strukture unutar stanice koje su obavijene membranom i obavljaju odreenu funkciju. Stanini organeli su jezgra, mitohondrij, endoplazmatska mreica, Golgijevo tijelo, plastidi. Postoje i manje strukture unutar stanice koje takoer vre vane funkcije npr. ribosomi, jezgrice, kromosomi, centrioli, ali kako nisu obavijeni membranom ne smatramo ih organelima u uem smislu. STANINO DISANJE, v. disanje. STANINO FRAKCIONIRANJE, rastavljanje stanica na sastavne dijelove. To je postupak izdvajanja pojedinih staninih organela ili jo manjih dijelova stanice u zasebne homogene frakcije da bi se bolje upoznala njihova fizioloka uloga i biokemijski sastav. Najprije se stanice kidaju gnjeenjem tkiva u tarioniku, protiskivanjem stanica kroz uski prostor odreenih dimenzija, rezanjem vrteim noevima ili ultrazvunim vibracijama. Zatim se tako dobivena stanina kaa centrifugira. Centrifugiranjem se pojedini stanini dijelovi razdvajaju na osnovi razlika u brzini njihova taloenja. STANITE (biotop, gr. bios = ivot, topos = mjesto), prostor sa svim ivotnim uvjetima (svjetlo, ugljik(IV)-oksid, voda, mineralne tvari itd.) u kojem ivi populacija jedne vrste. STANLEY, W.M., (1904.-1971.) ameriki znanstvenik koji je prvi izdvojio virus u istom stanju. To je bio virus mozaine bolesti duhana. STAPARKE, skupina od oko 30 000 vrsta gljiva u koje spadaju i sve one to ih u svakodnevnom govoru zovemo gljive. Plo-

134

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

dita su im najee oblika kiobrana ili klobuka na struku. Uz razliite druge spore, kariogamijom se razvijaju i posebne bazidiospore i to po 4 na zajednikoj stapci, bazidiju. Staparke imaju raznolike skupine, npr. snijeti, listiarke (peurka, zelena pupavka), rupiarke (vrganji), zuparke (prosenjak), puhare itd. umske gljive ive u mikorizi s drveem.
STARENJE, sve promjene koje nastaju u odrasloj dobi kada se nepovratno mijenja graa i funkcija stanica, tkiva i organa, a s vremenom nastupa i smrt. Postoji niz pretpostavki o uzrocima starenja, a najvaniji su fizioloki i patoloki. U stanicama se zbiva niz fiziolokih promjena, npr. gubitak vode zbog ega se mijenjaju bjelanevine u citoplazmi, nakupljanje tetnih tvari, oteenja membrana lizosoma, smanjenje regeneracijskih sposobnosti oteenih stanica itd. Patoloki razlozi starenja posljedica su teih oteenja pojedinih organa. Starenje i umiranje nekih stanica zapoinje zapravo odmah nakon zaea i traje sve do smrti iako se najee pod starenjem podrazumijevaju procesi koji nastaju nakon pedesete godine. STAROELJUSKE (bezgrebenke), velike kopnene ptice koje ne mogu letjeti jer im je prsna kost bez grebena. To su npr. afriki noj, junoameriki nandu i australski emu. STATOCISTI, osjetila za ravnoteu kod nekih beskraljenjaka, npr. mekuaca i rakova. Kod mekuaca veinom se nalaze u stopalu. STEENA IMUNOST (specifina), oblik otpornosti organizma koja nastaje nakon unosa antigena u organizam. Pokree se imunoloka reakcija. Nositelji te vrste imunosti su limfociti (B i T). Dva su osnovna oblika steene imunoloke reakcije, humoralna i stanina imunost. Specifina

imunost moe biti steena aktivno i pasivno, v. imunizacija.


STELJKA (talus), biljno tijelo jednostavne grae na kojemu se ne razlikuju pojedini vegetativni organi (korijen, stabljika, list i cvijet). STELJNJAE, nie biljke, talofiti, jednostanine ili vestanine. Jednostavne su grae, prvenstveno vodeni organizmi pa cijela njihova povrina sudjeluje u primanju vode i izmjeni tvari. To objanjava zato steljnjae nemaju tijelo razlueno u tkiva i organe. Obuhvaaju razliite organizme nazvane jednim imenom ALGE. STERILIZACIJA, izlaganje supstrata temperaturi iznad 100 oC i vie pri emu ugibaju ne samo bakterije ve i njihove spore. STERKOBILIN B, v. eritrociti. STEROIDI, organski spojevi iz skupine lipida. U organizmu ovjeka poznati steroidi su spolni hormoni, hormoni kore nadbubrene lijezde i neki vitamini, npr. vitamin D. STELJIVI MJEHURII (kontraktilna vakuola), organeli u protoplazmi praivotinja pomou kojih izbacuju suvinu tekuinu iz tijela i na taj nain odravaju osmotsku ravnoteu. To je znaajno za praivotinje slatkih voda jer voda zbog osmotskog tlaka neprestano ulazi kroz membranu u tijelo i razrjeuje koncentraciju anorganskih i organskih tvari u protoplazmi. Broj mjehuria moe biti od jednog do nekoliko. STH, v. hormon rasta. STIGMA, v. uzdunice i ona pjega. STOME, v. pui. STONOGE, jednostavno graeni uzdunjaci iz skupine lankonoaca, isp. Na

135

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

kolutiima imaju 1 ili 2 para lankovitih nogu, ukupno i do 200 pari. Na glavi su ticala i jednostavne oi. ive na vlanim stanitima. Poznate su strige i dvojenoge.
STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA (povijesna geologija), znanost koja prouava razvojni put Zemlje od postanka litosfere do danas. STREPTOKOKI, v. bakterije. STROBILA, v. trakavica. STROMATOLITI, tvorevine posebne grae u kojima se nalaze fosilizirane bakterije i cijanobakterije. STUPANJ OTROVNOSTI (toksicitet), koliina otrova koja ubija 50 posto otrovanih jedinki. To je tzv. 50 %-tna letalna doza ili LD50. SUKCESIJE, procesi smjenjivanja itavih biocenoza na nekom prostoru. SUKCESIVNA EVOLUCIJA (filetika, susljedna), postupno nakupljanje malih nasljednih promjena i novih svojstava organizama te postupan prijelaz jedne vrste u drugu. SUNACE, v. korjenonoci. SUSLJEDNA EVOLUCIJA, v. sukcesivna evolucija. SVINJSKA TRAKAVICA, nametnik u crijevu ovjeka, (isp. trakavice). ovjek se zarazi ako pojede njezinu ikricu s mesom zaraene svinje. Iz ikrice se razvije trakavica. Stranji zreli lanci s oploenim jajnim stanicama se otkidaju i izlaze iz crijeva ovjeka. Ako te lanke pojede svinja, u njezinu crijevu e se razviti liinke koje se u miiima zaahure stvarajui ikricu. SVITAK (horda, chorda dorsalis), potporni savitljivi pruti sastavljen od vezivnog tkiva. Protee se na lenoj strani du ita-

vog tijela iznad crijeva i ulazi u glavu. U embrionalnom razvitku razvija se iz endoderma. Platenjaci imaju svitak samo u stadiju liinke, a svitkoglavci u svim stadijima razvitka.
SVITKOGLAVCI (Cephalochordata), pripadaju bezlubanjcima iz koljena svitkovci. Najpoznatija skupina su kopljae. ive u morima. Uvijek imaju svitak. Miii, organi za izluivanje i krvotok te krne pukotine na drijelu imaju kolutiav raspored. ivani je sustav cjevast i protee se iznad svitka s lene strane tijela. Kopljaa je razdvojena spola. Oplodnja je vanjska. U Jadranskom moru ivi zailjena kopljaa koja obitava u pijesku, a i pliva. U Tihom oceanu ivi kalifornijaka kopljaa. U Kini kopljaa slui kao hrana. SVITKOVCI (Chordata), ivotinje koje na lenoj strani (ispod ivanog sustava, a iznad crijeva) imaju svitak ili hordu, isp. Svitkovci su dvobono simetrine ivotinje bez znakova vanjske kolutiavosti. Naseljavaju sva stanita u vodama i na kopnu. Danas ivi oko 45000 vrsta. Svitkovcima pripadaju tri potkoljena: platenjaci, svitkoglavci i kraljenjaci. Platenjaci i svitkoglavci su bezlubanjci, a kraljenjaci su lubanjci. Preci svitkovaca su davni srodnici iroglavaca ili polusvitkovaca, isp. Osnovna obiljeja svih svitkovaca jesu, osim svitka, i krne pukotine na prednjem dijelu probavila. Kod viih kraljenjaka postaju prave krge ili plua. Dalje, ivani sustav je s lene strane trupa. U kraljenjaka se razvija u lenu modinu koja je smjetena u kraljenici. Na prednjem dijelu lene modine razvija se mozak, u lubanjaca zatien hrskavinom ili kotanom lubanjom. Optjecajni (krvoilni) sustav je zatvoren, sa srcem s trbune strane. SVOJTA, filogenetske sustavske jedinice bez obzira na njihov stupanj. Svojte koji-

136

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

ma oznaujemo razliite oblike nekih vrsta koje je ovjek postigao na umjetan nain, tj. uzgojem su kultivar, sorta, klon i linija.

ultrazvuk kojim pronalaze hranu i lake se snalaze u prostoru.


KOLJKAI,. pripadaju skupini mekuaca, isp. Veinom ive u moru, npr. dagnje, prstaci, periske. U slatkim vodama najpoznatija je bezupka. Tijelo im je bono spljoteno i smjeteno izmeu dviju ljutura. Ljuture su spojene zubiima i ligamentom, a otvaraju ih i zatvaraju miii zatvarai. Stopalom se privruju za podlogu. Izmeu plata i tijela je platena upljina u koju stalno ulazi voda. Filtrirajui vodu koljkai dolaze do hrane i kisika. Nemaju radulu. Veina su rastavljenog spola. Oplodnja je vanjska. KORPIONI, v. paunjaci. KRGE, organi za disanje kod krunousta, riba i liinke vodozemaca. Nastaju u podruju krnih pukotina u drijelu. krge su u obliku resa (krni listii) i dobro su prokrvljene krvnim kapilarama. Voda ulazi kroz usta i oplakuje krne listie. Otopljeni kisik iz vode difuzijom prelazi u krv, a iz krvi izlazi ugljik dioksid. KROB, sloeni organski spoj iz skupine polisaharida koji sadri kemijski vezano nekoliko stotina molekula glukoze. Opa formula mu je (C6H10O5)n. On je priuvni polisaharid biljaka koji se u obliku krobnih zrnaca nalazi u spreminim organima biljaka (zadebljali dijelovi korijena, lukovice, gomolji itd.). U sluaju kada su ugljikohidrati potrebni i kao izvor energije u stanicama, krob se postupno razgrauje uz pomo niza enzima (npr. amilaze, maltaze) do glukoze koja zatim ulazi u proces staninog disanja. U ljudskom organizmu prvi se poinje probavljati, v. probava. TIPALJKE (pedicelarije), nalaze se, kod bodljikaa, izmeu bodlji (npr. kod jeinaca i zvjezdaa). Slue za obranu, hvatanje plijena i ienje.

ARENICA (iris), v. bjeloonica. ARLAH (scarlatina, krlet), akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijama (streptokokima). EERI, v. ugljikohidrati. EERNA BOLEST (dijabetes), bolest koja nastaje zbog smanjenja ili potpunog izostanka izluivanja hormona inzulina beta stanicama Langerhansovih otoia u guterai. Nedostatkom inzulina u krvi nastaje poveana razina eera u krvi (hiperglikemija), a istovremeno nedostatak eera za energetske potrebe u stanicama. Kod bolesnika s smanjenom proizvodnjom inzulina daju se lijekovi koji stimuliraju guterau na pojaano luenje inzulina. Kod teeg oblika dijabetesa, tzv. inzulin ovisan dijabetes daju se injekcije inzulina. Bolesnici se moraju strogo drati ugljikohidratne dijete. Bolest se javlja u djece (juvenilni dijabetes) i u odraslih (adultni dijabetes). EVA, v. boginje. IMII (netopiri), jedina skupina sisavaca koji mogu letjeti. Krila imaju letnu koicu ili letnicu razapetu izmeu dugakih kosti prstiju. Kada se odmaraju, privrste se stranjim nogama za stijenu i vise glavom prema dolje. Neki spavaju zimski san. Hrane se kukcima ili malim kraljenjacima, voem, nektarom, peludom, a neki siu krv. imii isputaju

137

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

TITARKE, skupina uglavnom zeljastih biljaka dvosupnica. Listovi su im razdijeljeni, stabljika je uplja, a cvijetovi skupljeni u titac. U svim dijelovima, naroito u plodiima, sadre aromatine i ljekovite tvari pa se titarke rabe u prehrani, farmaciji i kao zainske biljke. Neke od njih su: mrkva, perin, celer, kopar i kim. TITNA LIJEZDA (titnjaa), lijezda s unutarnjim izluivanjem, smjetena je ispod grkljana s obje strane dunika. lijezdane stanice titnjae izluuju hormone tiroksin (T4), trijodtironin (T3), tireokalcitonin i dr. Ti hormoni stimuliraju metabolizam u tijelu. U svom sastavu imaju jod. ULJEVI (hemoroidi), proirene vene na kraju zadnjeg crijeva (rektum) i mara. Vene oteknu zbog uestalo povienoga tlaka, to je obino posljedica opetovanog naprezanja prilikom ispranjivanja crijeva. Hemoroidi mogu biti unutarnji i vanjski. Prolaskom fekalija mogu lako popucati i krvariti. UPLJE VENE, gornja i donja, najvee vene, ulaze u desnu pretklijetku srca. Nemaju venskih zalisaka, v. veliki optok. UPLJINA, v. celom.

njuje vrijeme predvieno za odmor sranog miia.


TAKSIJA, vrsta lokomotornog gibanja biljaka iji je smjer gibanja ovisan o smjeru vanjskog podraaja. Kreu li se organizmi u smjeru podraaja, gibanja nazivamo pozitivnom taksijom, a ako se organizmi kreu od izvora podraaja, gibanja nazivamo negativnom taksijom. Prema podraajima koji ih uzrokuju razlikujemo: kemotaksije (uzrokovane kemijskim tvarima), fototaksije (reakcije na svjetlost), tigmotaksije (izazvane dodirom), hidrotaksije (reakcije na vlagu), termotaksije (izazvane temperaturom) i geotaksije (podraaj je sila tee). Taksije su osobito vane za mnoge jednostanine organizme koji se kreu bievima, trepljama, ameboidalno ili kliu po podlozi. TAKSIN, v. tise. TAKSON, isto to i svojta. TAKSONOMIJA, (gr. taksis = raspored, poredak + nomos = zakon) znanost o zakonima razvrstavanja organizama, hijerarhija sistematskih kategorija (vrsta, rod, porodica, red, razred, odjeljak/koljeno, carstvo), isp. filogenetski (prirodni) sustav i sistematika. TALUS, v. steljka. TANKO CRIJEVO, cjevasti organ probavnog sustava koji se protee od eluca, a nastavlja debelim crijevom. Ukupna duina iznosi 5 do 6 metara. Sastoji se od: poetnog dijela dvanaesnika (duodenum), srednjeg dijela (jejunum) i krajnjeg dijela (ileum). Unutarnja povrina crijeva sadri crijevne resice. Sluznica tankog crijeva ima brojne lijezde a to su: Brunnerove lijezde koje se nalaze na poetnom dijelu duodenuma i lue sluz koja titi crijevnu stijenku od probavnog djelovanja eluanog soka prije neutralizacije himusa u

T
T - LIMFOCITI, vrsta leukocita koji nastaju najvie u timusu (prsnoj lijezdi), a manje u limfnim vorovima i slezeni. Oni su jedni od nositelja stanine specifino steene imunosti. TAHIKARDIJA, nagli porast frekvencije srca s prosjenih 70 otkucaja u minuti na 100 i vie. Tahikardija je tetna jer se sma-

138

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

dvanaesniku; Liberkhnove kripte su lijezde koje se osim u duodenumu nalaze po cijeloj povrini tankog crijeva i lue sluz i crijevni sekret.
TARAXACUM OFFICINALE, struni latinski naziv za maslaak. TARTUFI (gomoljae), gljive mjeinarke, rastu petnaestak centimetara pod zemljom u listopadnim umama. Kulinarski su specijalitet posebne arome pa ih ljudi pronalaze uz pomo dresiranih pasa ili svinja. TELOCENTRIAN KROMOSOM, kromosom s privrsnicom na svom kraju. TELOFAZA, zavrna faza stanine diobe, mitoze. U telofazi se kromosomi koji su stigli na suprotne polove stanice poinju despiralizirati i oko njih nastaje jezgrina ovojnica. Dvije novonastale stanice imaju diploidan broj kromosoma, a svaki kromosom je graen od jedne kromatide. U stanicama se formiraju jezgra i jezgrica. TELOFAZA DRUGE DIOBE, v. telofaza II. MEJOTIKE

TEPALA, v. cvijet. TERMONASTIJE, v. nastije. TERMOREGULACIJA, odravanje stalne tjelesne temperature ovjeka i homeotermnih ivotinja. U ovjeka sredita za regulaciju tjelesne temperature nalaze se u hipotalamusu. Sastoje se od sredita za "produkciju" i sredita za "redukciju" topline. Ako je tijelo pregrijano, ukljuuje se sredite za redukciju topline koje alje informacije ivanim putovima na periferiju. Dolazi do irenja krvnih kapilara (vazodilatacija), poveava se dotok krvi u kou pa se toplina otputa u okoli. Stezanjem lijezda znojnica oslobodit e se znoj koji isparavanjem hladi kou. Hormonalnim putem regulirat e se smanjenje razgradnje hranjivih tvari i time smanjiti proizvodnja topline. Ako je tijelo pothlaeno, aktivira se sredite za produkciju topline. Tada prestaje znojenje, krvne kapilare se steu (vazokonstrikcija), smanjuje se protok krvi u koi, a hormonima (tiroksin) stimuliraju se katabolike reakcije. TEST KRIANJE (povratno krianje), krianje koje se koristi kada se eli provjeriti da li su jedinke F2 generacije homozigotne (npr. AA) ili heterozigotne (npr. Aa) za odreeno svojstvo jer se razlika ne moe zamijetiti po fenotipu. Jedinka nepoznatog genotipa se kria s recesivnim homozigotom (aa). Ako su svi dobijeni potomci dominantnog tipa, testirana jedinka je bila homozigotna, a ako je 50 % dominantnih i 50 % recesivnih, jedinka je bila heterozigotna. (v. shemu u Dodatku 1.) Test krianje moe se koristiti i ako se eli provjeriti genotip jedinki F2 generacije koje su nastale dihibridnim krianjem s dominacijom. U tom sluaju jedinka nepoznatog genotipa kria se s recesivnim homozigotom za oba svojstva (aabb). Ako je testirana jedinka bila homozigotna za oba svojstva (AABB), dobiveni

TELOFAZA I (telofaza prve mejotike diobe), zavrna etapa mejoze I u kojoj su vidljive dvije novonastale stanice s haploidnim brojem kromosoma koji su graeni od dvije kromatide. Kromosomi se despiraliziraju, a oko njih se formira jezgrina ovojnica. U stanicama postaju vidljive jezgra i jezgrica. TELOFAZA II (telofaza druge mejotike diobe), zavrna etapa mejoze II u kojoj nastaju etiri stanice s haploidnim brojem kromosoma od kojih je svaki kromosom graen od jedne kromatide. Oko despiraliziranih kromosoma formira se jezgrina ovojnica te nastaju jezgra i jezgrica. TELOFAZA PRVE MEJOTIKE DIOBE, v. telofaza I. TENTAKULA, ticalo, isp. virnjaci.

139

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

e potomci biti dominantnog tipa, a ako je bila heterozigotna za oba svojstva (AaBb), dobit e se omjer fenotipova 1/4:1/4: 1/4: 1/4. (v. Dodatak 1.)
TESTISI, v. sjemenici. TESTOSTERON, muki spolni hormon kojega izluuju intersticijske stanice sjemenika. Manje koliine testosterona izluuju se ve u embrionalnoj i fetalnoj dobi, a vee koliine u pubertetu. Utjee na razvoj primarnih i sekundarnih spolnih obiljeja mukaraca. Izluivanje testosterona pod kontrolom je gonadotropnih hormona iz prednjeg renja hipofize. TETRADA, grupa od etiri kromatide u mejozi, v. profaza I. TETRAPLOIDNI BROJ KROMOSOMA, v. poliploidija. TIGMONASTIJA, v. nastije. TIGMOTROPIZAM, v. tropizam. TILAKOIDI, sustav membrana u unutarnjosti kloroplasta (isp.) i drugih plastida. TILAKOIDNE MEMBRANE, specifino graene membrane koje se nalaze u unutarnjosti kloroplasta i drugih plastida. Mogu sadravati razliita biljna bojila (klorofil, karotene, ksantofile) ovisno o tipu plastida u kojima se nalaze. U tilakoidnim membranama koje sadre klorofil odvija se fotosinteza. TIMIN, organski spoj s duikom iz skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i to samo DNA. Strukturna formula mu je:
O H O N C C N H C C CH 3 H

TIMPANALNI ORGANI, osjetila za sluh kod kukaca. Smjeteni su na razliitim dijelovima tijela. To su udubine u kutikuli prekrivene timpanalnom membranom ili bubnjinom opnom. Opne titraju podraene zvukom, a titranje primaju osjetne stanice i podraaj dalje prenose u modana sredita. TIMUS (prsna lijezda), smjeten je u prsnoj upljini iznad dunika i srca. U embrionalno i fetalno doba pa sve do puberteta, to je najvei proizvoa limfocita, koji su po timusu i dobili prefiks T limfociti. TIREOKALCITONIN, hormon titne lijezde koji regulira koncentraciju iona kalcija u krvi i potie ugradnju kalcija (i fosfora) u kosti. TIREOSTIMULACIJSKI v. tireotropni hormon. HORMON,

TIREOTROPNI HORMON (tireostimulacijski hormon, TSH), hormon kojega izluuje prednji reanj hipofize (adenohipofiza), a koji potie rast titne lijezde i izluivanje tiroksina. TIROKSIN (T4), hormon kojega izluuje titna lijezda, a stimulira cjelokupni metabolizam u organizmu, v. titna lijezda. TIROZIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. TISE, porodica biljaka iz skupine etinjaa (golosjemenjaa). Listovi su plosnati. Sjemenke se nalaze unutar mesnatog ovoja (arilus) koji sadri hranjive tvari. Ostali dijelovi tise sadre taksin (otrovni alkaloid). U hrvatskoj flori zastupljena je s jednom vrstom: obinom tisom koja je zatiena jer je rijetka i ugroena na prirodnim stanitima . TJELESNA STANICA (somatska stanica), osnovna graevna jedinica viestaninih organizama. Nastaje diobom mitozom

140

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

od stanice majke, a njen ivotni vijek traje dok se i ona mitotikom diobom ne podijeli u dvije nove stanice keri. Razdoblje u ivotu stanice izmeu dviju dioba naziva se interfaza.
TJELESNI (somatski) IVANI SUSTAV, prima i prenosi razliite osjete (i svjesno zapaanje), te upravlja radom miia. Sastoji se od sredinjeg ivanog sustava (kojem pripadaju mozak i lena modina) i perifernog ivanog sustava tj. perifernih ivaca. TJEMENO OKO (parijetalno oko, tjemeni organ), mjehuri slian oku kod nekih gmazova, npr. premosnika i guterice. Sastoji se od osjetnih stanica za svjetlo i pigmentnih stanica. Unutarnjost mjehuria ispunjena je staklastim tijelom. Na lubanji je iznad mjehuria otvor koji je presvuen prozirnom koicom kroz koju pada svjetlost na tjemeni organ. TKIVNI MAKROFAGI, stanice sa sposobnou fagocitoze, nastaju iz monocita koji su iz optoka krvi doli u tkiva. Nalaze se npr. u jetri i slezeni i nemaju mogunost ameboidnog kretanja. TMV, v. virus mozaine bolesti duhana. TOBOLARI, primitivni sisavci koji se razvijaju unutar majina tobolca. U tobolac se otvaraju mlijene lijezde. enke tobolara imaju kratkotrajnu trudnou te raaju male i slabo razvijene mlade. Razvitak u tobolcu traje nekoliko puta dulje od razvitka u majinom tijelu. Danas u biosferi ivi oko 200 vrsta. Poznatiji su: klokan, koala, oposum i psoglavi vuak. TOKSICITET, v. stupanj otrovnosti. TOKSINI ELEMENTI (otrovni elementi), elementi kao to su iva, olovo, kadmij, radioaktivni izotopi itd. Oni se najee javljaju u otpadnim tvarima industrije, prometa itd. Slijedom hranidbenih

lanaca postupno se nakupljaju u pojedinim dijelovima organizma postiui koncentraciju koja je za organizam toksina, otrovna.
TOKSINOST, v. otrovnost. TOKSINI, otrovi ivih organizama, a mogu biti bakterijskog (bakteriotoksini), gljivinog (mikotoksini), ivotinjskog (zootoksini) i biljnog (fitotoksini) porijekla. TONOPLAST, u biljnoj stanici granini sloj plazme prema vakuoli. TORNARIJA, liinka iroglavaca iz skupine malokolutiavaca. TOTIPOTENTNOST, mogunost diferencirane somatske stanice da sauva potencijal razvitka itavog novog organizma, v. klon. Stanina diferencijacija esto je povratna (reverzibilna), a dediferencirane (ponovo nediferencirane) se stanice mogu opet dijeliti i po potrebi regenerirati itavu biljku (osobito kada se biljno tkivo uzgaja u kulturi). Pojava je rezultat regulacije aktivnosti gena. TRAHEJE, v. uzdunice. TRAHEOLA, v. udunice. TRAKAVICA, beskolutiava ivotinja koja pripada koljenu plonjaka, isp. ive kao nametnici u probavilu kraljenjaka. Tijelo im je plosnato i pokriveno kutikulom, dugako i 15 m. Na prednjem dijelu je "glava" (skoleks) s kukicama i prianjalkama te vrat i tjelesni lanci (proglotidi) koji tvore strobilu. Trakavice su anaerobni organizmi i nemaju organa za disanje ni optjecanje. Nemaju ni probavilo ve hranu uzimaju osmotski preko povrine tijela. Dvospolci su. Svaki proglotid sadri muke i enske rasplodne organe. Imaju hiperprodukciju potomaka. Tijekom ivota trebaju barem jednog meudomadara. Najpoznatije trakavice su govea, svinjska i pasja trakavica ili ehinokok.

141

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

TRANSDUKCIJA, prijenos genetikog materijala jedne bakterije u drugu virusom. TRANSFER RNA, v. tRNA. TRANSFORMACIJA STANICA, uzrokovana je komadiem molekule DNA koji sadri gen, a koji se oslobaa iz mrtvih bakterija i ugrauje u ive bakterije. Novougraeni gen daje bakteriji nove osobine. TRANSFUZIJSKA REAKCIJA, reakcija koja nastaje prilikom transfuzije krvi, kada se krvna grupa davatelja ne podudara s krvnom grupom primatelja krvi. Transfuzijsku reakciju karakterizira sljepljivanje (aglutinacija) i raspadanje (hemoliza) eritrocita. TRANSKRIPCIJA, v. sinteza proteina. TRANSLACIJA, v. sinteza proteina. TRANSLOKACIJA, prebacivanje segmenta jednoga kromosoma na drugi nehomolog. TRANSPIRACIJA, izluivanje (isparavanje) vode iz biljaka u obliku vodene pare. Isparavanje vode s vanjskih povrina biljke naziva se kutikularna transpiracija, kroz pui (stome) - stomatalna tranpiracija, a kroz lenticele - lenticelna transpiracija. Proces transpiracije je vaan pokreta za kretanje vode kroz biljku. Takoer moe sprijeiti pregrijavanje biljke. TRANSPLATACIJA, presaivanje tkiva ili organa na drugo mjesto istog organizma ili na drugi organizam. Imunoloki sustav organizma prepoznaje svoje bjelanevine kao vlastite i na njih ne reagira (imunoloka tolerancija). Da ne bi dolo do odbacivanja presaenog organa ili tkiva davatelja zbog pokretanja imunoloke reakcije na strani antigen, mora se nakon presaivanja tkiva imunoloki sustav primatelja zakoiti svakodnevnim uzimanjem lijekova koji slabe imunoreakciju.

TRANSPORT, MASOVNI, specifian nain transporta kroz staninu membranu kada se transportiraju velike molekule ili krute estice koje zbog svoje veliine ne bi mogle proi kroz staninu membranu na drugi nain. Oblici masovnog transporta su endocitoza i egzocitoza. TRANSPORTNA RNK, v. tRNA. TRBUNI TIFUS (tifus) je akutna zarazna crijevna bolest s temperaturom, zatvorom u prvoj fazi, a eventualno proljevom u drugoj. Inkubacija traje od 7 do 14 dana. Uzronik bolesti je bakterija Salmonella typhi koja izaziva upalu crijevnih stijenki, te se krvotokom prenosi po cijelom tijelu. TREI BUBREG (pravi bubreg ili metanefros), organ za izluivanje kod gmazova, ptica i sisavaca. Bubrene cjevice poinju Bowmanovim ahurama. Osnovna anatomska jedinica bubrega je nefron. U nefronima se stvara mokraa koja kroz mokraovod ulazi u neisnicu ili kod sisavaca u mokrani mjehur. Mokraovod nastaje iz donjeg dijela Wolfove cijevi, isp.drugi bubreg. TRENICA (radula), struktura u usnoj upljini mekuaca (pueva i glavonoaca) za mrvljenje hrane. Trenica je "jezik" pokriven ronatim zubiima kojima ivotinje struu estice hrane po podlozi. TREONIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. TREPETLJIKAI, najvea skupina praivotinja. ive u moru i slatkim vodama. Rijetko su nametnici. Vrlo su pokretljivi. Na povrini pelikule imaju trepetljike ili cilije. Najprepoznatljiviji su papuice (parameciji) i zvonii (vorticele). Svi trepetljikai imaju barem 2 jezgre: malu jezgru mikronukleus i veliku jezgru makronukleus. Mikronukleus ima diploidan broj kromosoma (2n) i sudjeluje u konjugaciji.

142

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

Makronukleus upravlja drugim ivotnim aktivnostima (hranjenjem, izmjenom plinova, osmoregulacijom). Trepetljikai se najee razmnoavaju dvojnim ili binarnim dijeljenjem.
TRIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM, krianje u kojem se prati nasljeivanje triju svojstava. I u ovom sluaju, kao i u ostalim prikazima krianja, poetna roditeljska (parentalna) generacija se oznauje s P, a generacije potomaka (filijalne) prema redoslijedu s F1 i F2. Aleli pojedinih svojstava oznauju se slovima i to dominantni velikim slovima, a recesivni malim. U ovdje navedenom primjeru parentalnu generaciju predstavlja biljka visokog rasta, zelenih i glatkih sjemenki i biljka niskog rasta, utih i naboranih sjemenki. Obje biljke su homozigoti za navedena svojstva s tim da su svojstva: visoki rast, zelena boja sjemenke i glatka povrina sjemenke dominantna. Krianjem takvih biljaka dobiva se F1 generacija ije su sve jedinke istog fenotipa: visokog rasta, zelenih i glatkih sjemenki. Jedinke F1 generacije mogu stvarati 8 razliitih tipova gameta, a njihovim meusobnim krianjem dobivamo F2 generaciju koja moe imati 8 razliitih fenotipova. Omjer fenotipova u F2 generaciji je: 27:9:9:3:9:3:3:1, tj. mogui su sljedei fenotipovi: 1. visoki, zelenih glatkih sjemenki-27 2. visoki, zelenih naboranih sjemenki-9 3. visoki, utih glatkih sjemenki-9 4. visoki, utih naboranih sjemenki-3 5. niski, zelenih glatkih sjemenki 9 6. niski, zelenih naboranih sjemenki-3 7. niski, utih glatkih sjemenki-3 8. niski, utih naboranih sjemenki-1 (V. shemu u Dodatku 1.) TRIHOCISTI, posebni mjehurii koji se nalaze u donjem sloju pelikule. Ispunjeni su sekretom koji se na podraaj izbacuje

van. Ti organeli slue za obranu i zatitu praivotinja.


TRIHOMONAS, v. biai. TRIJODTIRONIN (T3), v. titna lijezda. TRIPANOSOMA, jednostanina ivotinja (praivotinja) iz skupine biaa koja u ovjeka uzrokuje smrtonosnu bolest spavanja. Javlja se u tropskom podruju Afrike. TRIPLET, v. kodon. TRIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA, v. poliploidija. TRIPSIN, jedan od probavnih enzima kojega izluuje guteraa u poetni dio tankog crijeva (dvanaesnik, duodenum), a sudjeluje u razgradnji bjelanevina do aminokiselina. TRIPTOFAN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. TRISOMIK, stanica, tkivo ili organizam koji ima uz homologni par jo jedan kromosom vika (2n+1). tRNA (transportna RNK ili tRNK, prijenosna RNK, transfer RNA), vrsta ribonukleinske kiseline koja se nalazi u citoplazmi. Njena je uloga da vee na sebe odgovarajue aminokiseline i prenosi ih na ribosom gdje e se sintetizirati proteini. Graena je od 80-ak nukleotida pa je po veliini najmanja vrsta RNA. Ona sainjava 10 do 15 % ukupne stanine RNA. Postoji 20 razliitih vrsta molekula tRNA, a svaka se odlikuje sposobnou da vee na sebe samo jednu odreenu aminokiselinu. TROFOBLAST, vanjski sloj stanica blastociste ovjeka i ostalih sisavaca. Nastaje u jednoj od etapa embrionalnog razvitka, blastulaciji. Trofoblast okruuje unutarnji sloj stanica (embrioblast). Iz stanica trofo-

143

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

blasta i decidua stanica (stanice sluznice maternice), oko 16 dana nakon oplodnje, zapoinje razvoj posteljice koja e osigurati prehranu zametka u kasnijoj fazi embrionalnog razvitka.
TROFOGENI SLOJ, povrinski osvjetljeni sloj, u moru do 200 m, a u kopnenim vodama stajaicama do oko 50 m, u kojem se odvija proces fotosinteze i primarne organske proizvodnje (bioproizvodnje). TROHOFORA, liinka kod mekuaca i morskih kolutiavaca. Razvija se iz oploene jajane stanice, ima vijenac trepetljika te moe slobodno plivati. U jednostavnijih oblika mekuaca trohofora se razvija u odraslu jedinku, a mnogi imaju kasniji stadij liinke, tzv. velinger liniku. TROJKA, v. genetika uputa. TROMB, krvni ugruak, isp. ateroskleroza, infarkt. TROMBOCITI (krvne ploice), citoplazmatski dijelovi velikih stanica megakariocita iz kojih se oslobaaju raspadanjem. Imaju vanu ulogu u kontroli krvarenja sudjelujui u procesima zgruavanja krvi nakon ranjavanja; ljepljei se za ozljeeno mjesto zajedno s fibrinogenom i krvnim stanicama, zaepljuju otvor. TROMBOCITOPENIJA, bolest kod koje je smanjen broj krvnih ploica trombocita. To stanje mogu uzrokovati pojedini lijekovi, npr. antibiotici, protuupalni lijekovi i dr. TROMBOZA, nenormalno stvaranje ugruaka krvi (tromba) u ilama (venama ili arterijama) zbog razliitih uzroka (ateroskleroza, ozljede krvnih ila i dr.). Tromb moe potpuno ili djelomino sprijeiti protok krvi kroz ilu ili se moe otkinuti od hvatita na stijenci ile i slobodno kolati po tijelu (embolus), te djelomino ili potpuno zaepiti neku uu krvnu ilu. Npr.

kod plune embolije dio se krvnog ugruka zaustavi u pluima ili kod infarkta srca (isp.) u sranom miiu to uzrokuje neprokrvljenost dijelova plua i srca te odumiranje tih dijelova.
TROPIZAM, jedna vrsta gibanja biljnih organa u obliku svijanja uzrokovana i usmjeravana jednostranim vanjskim podraajima. Do svijanja dolazi redovito zbog razliito jakog rastenja suprotnih strana organa. Pozitivan je tropizam ako se organ giba prema izvoru podraaja, a negativan ako se giba od izvora podraaja. Prema vrsti podraaja koji uzrokuju ova gibanja razlikujemo fototropizam (gibanje rastenjem uzrokovano jednostranim djelovanjem svjetlosti), geotropizam (gibanje kojim biljke dovode svoje organe u odreeni poloaj prema sili tee), kemotropizam (izazvan kemijskim tvarima) i tigmotropizam (uzrokovan mehanikim podraajima). TROPOSFERA, najnii sloj atmosfere gdje ive mikroorganizmi, biljke i ivotinje. TRANI EER, v. saharoza. TRUDNOA, u sisavaca, razdoblje od oplodnje do roenja. Trudnoa u ene traje u prosjeku 280 dana ili 40 tjedana. Tijekom trudnoe zbivaju se razliite hormonalne promjene, npr. izluuje se vie progesterona nego estrogena to sprjeava pojavu menstruacije koja dovodi do gubitka ploda. TRUDOVI, pravilna ritmika stezanja i oputanja miia maternice koja e uzrokovati potiskivanje ploda kroz poroajni kanal. Trudovi su uzrokovani izluivanjem hormona oksitocina kao i poveanim izluivanjem estrogena i to iznad vrijednosti progesterona. Trudovi se u poetku pojavljuju svakih 15 do 20 minuta, kasnije sva-

144

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

ke dvije do tri minute, a traju 30 do 60 sekundi.


TRUSKOVCI, nametnike praivotinje. Razmnoavaju se nespolno truskama ili sporama i spolno. Najpoznatiji truskovci su plazmodiji, uzronici malarije u ovjeka. Takoer su nametnici na mnogim bezkraljenjacima i kraljenjacima. TSH, v. tireotropni hormon. TUBA UTERINA, v. jajovod. TUBERKULOZA (suica), teka zarazna bolest uzrokovana Kochovim bacilom, bakterijom tapiastog oblika. Uzrokuje oteenja tkiva plua. TUAK, enski dio cvijeta. Nastao je sratavanjem jednog plodnog lista (megasporofila) ili vie njih. Sastoji se od plodnice, vrata i njuke. U plodnici se nalazi jedan sjemeni zametak (makrosporangij) ili vie njih, u kojima se razvija makrospora (embrionska vrea). Makrosporogenezom razviti e se enski gametofit. Nakon opraivanja vegetativna stanica peludnog zrna klije u polenovu mjeinicu koja provodi dvije spermalne stanice kroz mikropilu u embrionsku vreu. Jedna spermalna stanica oplodi jajnu stanicu. Iz diploidne zigote (2n) nastaje klica (embrij). Druga se spermalna stanica stapa s dvije sredinje jezgre (stanice) embrionske vree pa nastaje triploidna stanica (3n) iz koje se, mitotikom diobom, razvija endosperm, isp. sjemeni zametak. TUMOR, u irem smislu svaka izraslina u organizmu, a u uem smislu novo-stvoreno tkivo karakterizirano nekontroliranim rastom stanica. TUNDRA, karakteristina biljna zajednica rasprostranjena u sjevernim polarnim podrujima Zemlje, npr. Sibiru, Kanadi, Grenlandu itd. Sastoji se uglavnom od mahovina i liajeva.

TUNICIN, organska tvar slina biljnoj celulozi, v. platenjaci. TURGOR (turgorski tlak), unutarnji hidrostatski tlak stanice koji pritie plazmalemu uz staninu stijenku biljnih stanica. Poveava se ulaenjem vode u stanicu. Kada turgorski tlak po visini postane jednak tlaku bubrenja (a po smjeru djelovanja mu je suprotan), zaustavi se ulazak vode. Turgor je vaan za vrstou biljke. Ako biljka gubi vodu, turgorski tlak opada, stanice postaju mlohave i biljka vene. Turgorski se tlak, ovisno o organu, mijenja od 0.1 do 1.0 MPa (0.1 MPa = 1 bar). TURGORSKA GIBANJA, nastaju zbog promjena turgora u pojedinim susjednim tkivima ili slojevima tkiva nekih plodova (npr. trcalica, nedirak). Kao posljedica velikih napetosti meu tkivima dolazi do pucanja tih plodova i izbacivanja sjemenki. TURNEROV SINDROM, v. aneuploidija. TVORNO STANIJE, meristem, tkivo koje omoguuje rast bilja. Stanice koje izgrauju tvorno stanije su razmjerno male, bogate citoplazmom, bez vakuole, imaju veliku jezgru, stanine stijenke su tanke, a glavno im je obiljeje da se dijele mitozama. Razlikujemo tjemenine ili vrne meristeme koji se nalaze na vrcima izdanaka i korijena, bone meristeme (kambij) koji omoguuju rast stabljike u debljinu itd. TVORNO TKIVO, v. tvorno stanije.

U
UINAK STAKLENIKA, zadravanje topline u atmosferi zbog staklenikih pli-

145

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

nova (naroito ugljikovog dioksida) koji upijaju toplinsko zraenje sa Zemlje umjesto da ga proputaju u svemir. Rezultat je poveavanje prosjene temperature Zemlje ili globalno zagrijavanje.
UDARNI VOLUMEN SRCA, volumen krvi (oko 70 ml) koje srce utisne u krvotok za vrijeme jedne kontrakcije. UGLJENO DOBA, v. karbon. UGLJIKOHIDRATI, prirodni organski spojevi koji se nalaze u svim dijelovima staninog tkiva, i kao funkcionalni i kao strukturni sastojci. Neki ugljikohidrati (pentoze) izgrauju nukleinske kiseline. Predstavljaju i izvore i skladita energije koja je dobijena fotosintezom od Sunca (npr. glukoza, krob, glikogen). Definiraju se kao spojevi ope formule Cn(H2O)n. Naziv ugljikohidrat se obino upotrebljava u mnogo uem znaenju i oznauje tvari sastavljene od polihidroksi aldehida i ketona i njihovih derivata. eeri ili saharidi su tipini predstavnici ugljikohidrata. Monosaharidi su ugljikohidrati koji se obino sastoje od 3 do 9 atoma ugljika pa se prema tome mogu i svrstavati u trioze, tetroze, pentoze, heksoze itd. Najpoznatiji monosaharidi ili jednostavni eeri su pentoze riboza i dezoksiriboza te heksoze glukoza, fruktoza i galaktoza. Povezivanjem 2 do 10 monosaharida nastaju oligosaharidi pa se prema tome mogu svrstati u disaharide, trisaharide, tetrasaharide itd. Najpoznatiji oligosaharidi su disaharidi saharoza, laktoza i maltoza. Povezivanjem vie od 10 monosaharida nastaju polisaharidi. Najpoznatiji polisaharidi su krob, glikogen, celuloza i hitin. UHO, osjetilo za sluh. Sastoji se od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. VANJSKO UHO, sastoji se od une koljke (uke), graene od hrskavice, od zvukovoda (vanjskoga slunoga kanala), koji

vodi od uke do bubnjia (membrana tympani).


ULTRAMIKROELEMENTI, v. elementarni sastav. UMJETNI ELEKTROSTIMULATOR RADA SRCA, tzv. pacemaker, mali generator na baterije koji je povezan s elektrodama koje se stavljaju na stijenku srca. Elektrini impulsi dolaze na srani mii frekvencijom programiranom prije ugradnje u rahlo tkivo stijenke prsnog koa. Pacemaker se ugrauje kod nenormalnog rada S - A vora, v. sredite automacije rada srca. UMJETNI SUSTAV, sustav u koji su svrstane jedinke u skupine s gledita njihova koritenja, npr. samonikle i kultivirane biljke. UMNI OVJEK, v. Homo sapiens. UMOR MIIA, nastaje zbog nakupljanja mlijene kiseline nakon dugotrajne i snane miine kontrakcije. Razlog nakupljanja mljijene kiseline je utroeni ATP u miinim vlaknima, nedostatak glukoze ili kisika. Bez kisika glukoza se razgrauje u dvije molekule pirogroane kiseline koje prelaze u mlijenu kiselinu. UNUTARNJE UHO, sastoji se od punice (cochlea) i polukrunih kanalia vanih za odravanje ravnotee. Punica je uplji kanal, zavijena dva i pol puta. Kanal je podijeljen sa dvije tanke membrane u tri hodnika (skale). Ti su hodnici ispunjeni tekuinom (endolimfom u sredini i perilimfom u gornjem i donjem hodniku). Na donjoj pregradnoj - bazilarnoj membrani nalaze se receptori za sluh tzv. Cortijev organ koji sadrava slune Cortijeve stanice s dlaicama. Iz Cortijevih stanica izlaze ivana vlakna koja se udruuju u sluni ivac i prenose elektrine potencijale nastale u Cortijevim stanicama u slunu regiju mozga (sljepooni reanj).

146

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

UNUTARNJI FAKTOR, lui ga pilorusni dio eluca. Omoguuje apsorpciju vitamina B 12 u tankom crijevu. Taj vitamin je vaan u proizvodnji eritrocita. Nedostatak unutarnjeg faktora uzrokuje anemiju. UPALA CRVULJKA (apendicitis), nastaje kod zastoja crijevnog sadraja u upljini crvuljka. Upalu mogu izazvati i strana tijela (kotice) ili paraziti koji uu u crvuljak. Crvuljak se upali i ispuni gnojem uz pojavu jake boli u donjem desnom dijelu trbune upljine. Lijei se brzim kirurkim odstranjivanjem upaljenog crvuljka (apendektomija). UPALA GUTERAE (pankreatitis), vjerojatno nastaje djelovanjem probavnih guterainih enzima na samo tkivo guterae. Kod upale se javlja izrazito jaka bol u gornjem dijelu trbune upljine. Bol se iri u lea i prsni ko, uz povraanje i jaku muninu. UPALA PLUA (pneumonija), teka bolest plua koja je najee uzrokovana bakterijom pneumokokom. Uzrok moe biti i infekcija virusima ili mikoplazmom. Alveole se pune tekuinom to oteava disanje jer se bitno smanjuje respiracijska povrina. UPOZORAVAJUA OBOJENOST (aposemija), izrazita obojenost tijela ivim i upadljivim bojama kojom se predatori opominju na prisutnost otrovnih izluevina, neugodne mirise, alac i sl. Poznati su primjeri aposemine obojenosti kod dadevnjaka, mnogih zmija ili tvora.
O H O
Uracil

URACIL, organski spoj s duikom iz skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i to samo RNA. UREMIJA, otrovanje organizma zbog nakupljanje ureje u tjelesnim tekuinama (krvi) jer se kod oboljelih bubrega smanjuje se mogunost izluivanja tog otrovnog spoja (ureje) iz krvi. URETRA, v. mokrana cijev. URIN, v. mokraa. UROBILIN B, v. eritrociti. URTIKARIJA v. koprivnjaa. USNAE, skupina preteno zeljastih biljaka dvosupnica. Stabljika je etverobridna. Cvijetovi su jednosimetrini, a na vjeniu razlikujemo gornju i donju usnu (ime!). Plod je kalavac koji se raspada na etiri oraia. Veina usnaa sadri eterina ulja i ljekovite tvari te se rabe kao zainsko i ljekovito bilje. To su npr: bosiljak, mravinac (origano), mauran, majina duica, metvica, rumarin, lavanda i ljekovita kadulja. este su vrste mrtve koprive. USPRAVNI OVJEK, v. Homo erectus. UZDUNICE (traheje), hitinske cjevice kod uzdunjaka (stonoge i kukci) za udisanje zraka i prijenos kisika neposredno u tkiva. Na povrini se tijela otvaraju otvorima koje nazivamo oduak ili stigma, a u unutarnjosti se granaju u sve manje cjevice: dunice ili traheole. Dopiru u tkivima do samih stanica, a ulaze i u krila. UZDUNJACI (Tracheata), ivotinje iz skupine lankonoaca, isp. Prilagoeni su ivotu na kopnu. Diu uzdunicama ili trahejama, isp. Uzdunjacima pripadaju stonoge i kukci. UZLAZNI TOK VODE U BILJCI, prolazak vode kroz kapilarni sustav stabljike

N C

C N H

C C

H H

147

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

od korijena do vrha biljke. Omoguen je pojavama osmoze i korijenovog tlaka, silama kohezije i adhezije, kapilarnosti, transpiracijom i gutacijom, isp.

V
VAGILNI ORGANIZMI, v. bentos. VALIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina. VANJSKO DISANJE, v. disanje. VAPNENAKE BILJKE, v. bazofilne biljke VARIOLA, v. boginje. VAZODILATATORI, lijekovi koji ire male krvne ilice i na taj nain snizuju krvni tlak VEGETACIJA, sve biljne zajednice nekog podruja. Flora i vegetacija nekog podruja ine njegov biljni pokrov. VEGETATIVNI ORGANI, v. stablaice. VEGETATIVNI IVANI SUSTAV, v. autonomni ivani sustav. VEGETATIVNO RAZMNOAVANJE, razmnoavanje kojim od dijelova vegetativnih organa (korijena, listova, stabljike) nastaju jedinke koje su genetiki istovjetne s matinom biljkom. VELIKE BOGINJE, v. boginje. VELIKI (sistemski) OPTOK KRVI, zapoinje s aortom. Krv se dalje potiskuje velikim a potom malim arterijama u arteriole, te dalje u arterijski i venski kraj kapilara. U podruju kapilara izmjenjuju se plinovi. Oksigenirana (arterijska) krv otputa stanicama kisik, a od stanica pre-

uzima ugljikov dioksid. Otputanjem kisika arterijska krv se deoksigenira i postaje venska krv. Venska krv tee dalje venulama, malim i velikim venama te gornjim i donjim upljim venama ulazi u desnu pretklijetku. Kontrakcijom desne pretklijetke krv se potiskuje u desnu klijetku, a odatle malim (plunim) krvotokom u plua, isp.
VELIKI MOZAK (cerebrum), zatien je kostima lubanje i obavijen s tri ovojnice (dura mater, pia mater i arahnoidea). Podijeljen je na dvije hemisfere: lijevu i desnu. Kora mozga se sastoji od brojnih vijuga (gyrusa) i udubina (sulcusa) a podijeljena je i na renjeve. To su eoni ili frontalni, tjemeni ili parijetalni, zatiljni ili okcipitalni, te sljepooni ili temporalni reanj. Koru (cortex) velikog mozga ini siva tvar graena od ivanih stanica, a sr (medullu) velikog mozga ini bijela tvar kroz koju prolaze motoriki i osjetni zavreci ivanih vlakana. Siva kora velikog mozga upravlja voljnim pokretima tijela, prima, sreuje i pamti informacije, odreuje svijest, ponaanje, inteligenciju i sredite je vie ivane (nervne) djelatnosti. VELIKI PRASAK, (engl. big bang), velika eksplozija kojom je vjerojatno nastao svemir. Smatra se da je to bilo prije 10 do 20 miljardi godina. VELINGER-LIINKA, liinka kod mekuaca. Razvija se iz trohofore. VENE, ile dovodnice, jer dovode krv u srce. Manje su elastine od arterija. Izvana su obavijene vezivnim tkivom ispod kojeg se nalazi tanki miini sloj ili ga uope nema te zatim unutarnji sloj (endotel). U unutarnjosti vena se nalaze venski zalisci koji prijee vraanje krvi u suprotnom smjeru. VENSKI ZALISCI, v. vene. VERNALIZACIJA, proces u kojem se cvjetanje stimulira izlaganjem hladnoi (u

148

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

stadiju sjemenke ili u razvijenom, olistalom stadiju).


VERTIKALNE ZONE BIOSFERE, podjela biosfere u slojeve karakteristine po svojim klimatskim i drugim uvjetima o kojima ovisi raspored biljnih i ivotinjskih vrsta. Najvanije zone odnosno njihove granice dane su u tablici. Granica
Nadmorska visina, m

overa dobiva se potomstvo iji je omjer fenotipova 1:1 umjesto 3:1 kao kod dihibridnog krianja s dominacijom gdje nema vezanih gena. (V. shemu u Dodatku 1.) VIBRIONI, v. bakterije. VINSKA MUICA (Drosophila melanogaster), maleni kukac dvokrilac ije liinke u velikom broju ive svuda gdje vrije groe i drugo voe. Lako se uzgaja, brzo razmnoava pa je pogodna za genetika i druga bioloka istraivanja. VINSKA MUICA, KROMOSOMSKA GARNITURA, svi kromosomi pojedine stanice vinske muice. U tjelesnim stanicama vinske muice nalazi se 8 kromosoma i oni predstavljaju diploidnu garnituru. Od tih 8 kromosoma 6 je autosoma, a 2 su spolna kromosoma. enke imaju 6 autosoma i 2 x spolna kromosoma, a mujaci 6 autosoma, 1 x i 1 y spolni kromosom. U gametama ili spolnim stanicama nalaze se 4 kromosoma i to predstavlja haploidnu garnituru kromosoma. enske gamete ili jajne stanice imaju 3 autosoma i 1 x spolni kromosom, a muke gamete ili spermiji mogu imati ili 3 autosoma i 1 x spolni kromosom ili 3 autosoma i 1 y spolni kromosom. Prema tome, kod vinske muice mujak stvara dvije vrste spermija s razliitim kromosomskim garniturama u odnosu 50 %:50 %. Ta je shema znaajna jer se u istom obliku pojavljuje i kod ovjeka. VINSKI KVASAC, v. kvaeve gljivice. VIRCHOW, R. (1821. 1902.), njemaki patolog koji je 1858. godine dao kljuni prilog staninoj teoriji tvrdnjom da sve nove stanice nastaju diobom od stanica koje su postojale (lat. Omnis cellula ex cellula.) VIRION, potpuno izgraena infektivna virusna estica.

Najvia toka na Zemlji Gornja granica za ivotinje Gornja granica za cvjetnice Gornja granica za prebivanje ovjeka Gornja granica kultura Gornja granica uma Gornja granica uma u Alpama Donja granica za organizme ovisne o svjetlu Donja granica biosfere

8880 7000 6000 5000 4500 4000 2200 -200 -11 000

VETERNICA, spilja u Medvednici (Zagrebakoj gori) u kojoj su pronaeni ostaci slini krapinskom praovjeku. VEZANI GENI, geni koji se nalaze na istom kromosomu jedan blizu drugoga, a odreuju razliita svojstva. Ta se njihova svojstva nasljeuju uvijek zajedno. Iznimno, ima sluajeva kada se vezani geni ne nasljeuju zajedno i to onda kada doe do pojave crossing overa. Prilikom praenja krianja, kada su geni vezani i kada nema krosingovera treba paziti na oznaavanje gameta. Geni za razliita svojstva koja se nasljeuju vezano, u gametama moraju biti zajedno. Na primjer ako kriamo AaBb x aabb, a geni su vezani i nema crossing

149

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

VIRNJACI, beskolutiave ivotinje koje pripadaju koljenu plonjaka. Od oko 3000 vrsta veina ivi slobodno u moru i kopnenim vodama. Dugaki su do 20 mm. Povrina virnjaka je pokrivena trepetljikavim epidermom. Ispod se nalaze miii. Tijelo je ispunjeno parenhimom koje im daje potporu i slui za spremanje rezervnih tvari, npr. glikogena. Hrane se manjim ivotinjama. Imaju jedan usni otvor i probavilo koje se sastoji od drijela i crijeva. Za izluivanje imaju protonefridije. ivani se sustav sastoji od glavina ganglija i ivanih vrpci. Od osjetila imaju ticala (tentakule) i jednostavne oi (ocele). Razmnoavaju se uglavnom spolno. Veina virnjaka su dvospolci ili hermafroditi. Imaju veliku mo regeneracije. v. i plonjaci. VIROIDI, estice manje od virusa, otkrivene sedamdesetih godina. Sastoje se samo od gole ribonukleinske kiseline, a uzrokuju bolesti samo u biljaka. VIROZE, bolesti biljaka, ivotinja i ovjeka uzrokovane virusima. VIRUS MOZAINE BOLESTI DUHANA (TMV), virus koji uzrokuje mozainu bolest duhana. Bolesne biljke imaju listove sa ukastim pjegama poput mozaika i sporije rastu. VIRUSI (lat. virus otrov), sitne estice koje uzrokuju esto opasne zaraze, jedan od najjednostavnijih oblika ivota. Sadre samo jednu nukleinsku kiselinu (ili DNA ili RNA) koja je obavijena proteinskom ovojnicom (kapsidom). Svi virusi su paraziti (nametnici) jer mogu ivjeti i razmnoavati se samo u ivim stanicama biljaka (npr. duhana, mozaina bolest duhana), ivotinja i ovjeka (npr. gripa, bjesnoa, velike boginje, vodene kozice, ospice, djeja paraliza, herpes, AIDS itd.). Osim biljnih i ivotinjskih virusa postoji i skupina virusa koja napada bakterije, tzv bakteriofagi.

Virusi su dugi od 10 do 300 nm pa se ne mogu vidjeti svjetlosnim, ve samo elektronskim mikroskopom. Ne pokazuju sve osobine ive tvari pa se ne smatraju organizmima, ve ih se najee naziva esticama ive tvari. Neki virusi brzo mutiraju.
VIE BILJKE, v. stablaice. VITAMINI, organski spojevi potrebni za normalno odvijanje mnogih metabolikih procesa u organizmu. Vitamini kao i minerali ne sadre energetske zalihe, ali su neophodni za izgradnju i odravanje organizma. Najvaniji vitamini su: vitamin C, B1, B2, A i D. VONI EER, v. fruktoza. VODA, najvanija anorganska tvar u ivim stanicama. Ona je polarna molekula i zbog toga je dobro otapalo za veliki broj anorganskih, ali i organskih tvari. Od svih kemijskih spojeva voda ima najvei udio u masi ivih bia i njihovih stanica. Tako je, npr. maseni udio vode u protoplazmi stanice 70 do 85 %. Gubitak vode uzrokuje razliite poremeaje u ivim organizmima, npr. gubitak 15 do 20 % vode tijekom gladovanja u sisavaca uzrokuje fizioloke promjene, a na kraju i smrt. Mnoge tvari unutar organizma prenose se uz pomo vode, kao vodene otopine. Voda je vana pri sintezi mnogih spojeva u organizmu, npr. u procesu fotosinteze sudjeluje kao jedna od sirovina. Vodene otopine podmazuju zglobove pa moemo rei da voda sudjeluje u omoguavanju kretanja mnogih organizama. Mnogi organizmi koriste vodu kao medij kroz koji muke spolne stanice putuju do enskih omoguujui na taj nain oplodnju. Voda je i neizostavan sudionik regulacije tjelesne temperature itd. VODENJACI, v. repai. VODIKOVA VEZA, vrsta kemijske veze elektrostatike prirode. Javlja se meu pol-

150

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

arnim molekulama, gdje se pozitivan kraj jedne molekule okree prema negativnom kraju druge molekule. Vodikovim vezama npr. meusobno su povezane molekule vode kao i odgovarajue (komplementarne) duine baze u molekuli DNA.
VODOZEMCI (Amphibia), prvi kraljenjaci koji su se djelomino prilagodili ivotu na kopnu. ive u vlanim stanitima. Koa je vieslojna, bogata lijezdama i vlana. Ima pokrovnu i zatitnu ulogu te sudjeluje u disanju. Dobro je razvijen kotano - miini sustav. Kraljenica je sastavljena od 9 kraljeaka. Prvi, na koji se veu kosti lubanje zove se nosilac ili atlas. Rebra su jako smanjena ili ih uope nemaju, kao npr. bezrepci. Za kretanje po tlu i plivanje slue se razvijenim prednjim i stranjim udovima. Oko zatiuju kapci i suzne lijezde. Mogu prilagoavati oi blizom i dalekom gledanju. Uho poinje bubnjiem na povrini tijela. Srednje uho je Eustahijevom cijevi povezano s usnom upljinom. U unutarnjem uhu nalazi se labirintni organ. Odrasli vodozemci diu pluima i preko vlane koe. Na dnu su usne upljine, u grkljanu, glasne ice. Njihovim se titranjem proizvode glasovi. Za pojaanje glasa mujaci nekih vrsta aba imaju zvune mjehure. Srce je trodjelno: sastoji se od 2 pretklijetke i 1 klijetke. Arterijska i venska krv se djelomino mijeaju u klijetki. Vodozemci su hladnokrvne ivotinje i ne mogu ivjeti na niskim temperaturama. Zimi zapadaju u "zimski san", stanje mirovanja. Za izluivanje slui drugi bubreg. Mokrau i spolne stanice izvode prvo u neisnicu. Veina vrsta se razmnoava u vodi ili vlanim kopnenim stanitima. Oplodnje je vanjska. Iz oploenih jaja se razviju u vodi liinke punoglavci, isp. Oni se hrane algama i postupno se preobraavaju u odrasle. Vodozemci imaju sposobnost regeneracije. Danas ivi oko 2500 vrsta podijeljenih u 3 skupine:

beznoci (rijai), repai (dadevnjaci, vodenjaci i ovjeja ribica) i bezrepci (abe).


VODOILNI (ambulakralni) SUSTAV, kod bodljikaa sustav prstenasto i zrakasto rasporeenih cjevica kroz koje struji morska voda. Slui za pokretanje, hranjenje, kao osjetilo, za izmjenu plinova i za izluivanje. Iz pet zrakasto postavljenih cjevica izlaze prionljive ili ambulakralne noice. VOLVOKS (Volvox), jednostanina zelena alga s bievima udruena u velike kuglaste nakupine, cenobije. Za razliku od kolonija u cenobiju vlada podjela rada: neke stanice su zaduene za kretanje, neke preuzimaju prehrambenu ulogu a neke ulogu u razmnoavanju. VOLJNI IVANI SUSTAV, dio je pokretakog ivanog sustava. Kontrolira miie koji rade naom voljom. VRENJE, v. fermentacija. De VRIES H. (1848.-1935.), nizozemski botaniar, prouavao genetiku i promicao Mendelove zakone nasljeivanja. VRSTA, osnovna sistematska kategorija filogenetskog sustava (isp.) koja se sastoji od biljnih i ivotinjskih jedinki sline grae i naina ivota koje se mogu meusobno rasploivati. Vrstu ine: jedinka, dem i populacija. Dem je skupina genetiki slinih, vremenski i prostorno blisko povezanih jedinki. Populaciju ini vie dema meu kojima jo postoji mogunost genske izmjene. VRNI (apikalni) MERISTEMI, skupina meristemskih stanica smjetenih u vrnim dijelovima korijena stabljike koje se kontinuirano dijele i pomou kojih biljka raste u visinu (primarni rast). VRUICA, stanje poviene tjelesne temperature uzrokovano pireticima. Unitava-

151

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

njem uzronika bolesti i uzimanjem antipirogenih lijekova (antipiretici) mogue je tjelesnu temperaturu vratiti u normalu.

W
WATSON, J., (ro. 1928.), ameriki biolog koji je zajedno s britanskim fiziarom F: Crickom 1953. godine iznio model molekule DNA. WHITTAKER, R.H., 1969. god. predloio je razdiobu ivog svijeta u pet carstva. WIENER, A., ameriki znanstvenik koji je s austrijskim znanstvenikom Landsteinerom otkrio Rhesus faktor. WILKINS, M.H.F., britanski biokemiar koji je svojim istraivanjima strukture molekule DNA potvrdio vrijednost modela molekule DNA kojeg su predloili Watson i Crick. WOHLER, F., njemaki kemiar koji je 1828. god. kemijskim putem sintetizirao ureu. Time je dokazao mogunost sinteze organskih spojeva bez djelovanja ivih bia.

povratka krvi iz klijetke u pretklijetku. Zalisci mogu biti oteeni i to najee zbog upale, kada nastaje zadebljanje zalistaka, to suava otvor (stenoza) i oteava protok krvi. Druga mogunost su promjene u grai zalistaka to spreava potpuno zatvaranje zalistaka.
ZAMETAK, v. embrij. ZAMETNI LISTI, v. embrioblast. ZATITA OKOLIA, skup aktivnosti kojima se nastoji smanjiti tetno djelovanje ovjeka na ivi i neivi okoli. Zatita prirode u Hrvatskoj utemeljena je 69. lankom. Ustava Takoer su doneeni, osim temeljnih (Zakon o zatiti okolia i Zakon o zatiti prirode), zakoni o npr. vodama, umama, zatiti bilja i zraka. Osnivanjem razliitih kategorija zatite prirode pokuavaju se ouvati odreena biogeografska podruja, v. dodatak 4. (kategorije zatite prirodne batine Hrvatske). ZATITNA OBOJENOST (kriptina obojenost, gr. krypto = skriven), obojenost tijela ili dijelova tijela kojom organizmi oponaaju svoj okoli te ih ini manje uoljivim njihovim neprijateljima, kao npr. bijela boja polarnih ivotinja. Ta prilagodba ima vanu ulogu pri prirodnom odabiru. ZAVOJITA TRIHINA, opasan nametnik iz skupine oblia. ovjek se zarazi ako jede zaraenu svinjetinu. Trihine se u organizam unose u obliku ahura. Brzo se razmnoavaju, a mlade trihine koje se izlegu u limfnim ilama ovjeka, naseljuju se u miiima. Oko njih se stvara ahura od vezivnog tkiva. Uzrokuju bolove u miiima, povienu temperaturu i dr. ZEISS, C., njemaki tvorniar, znameniti graditelj optikih instrumenata. ZELENA PUPAVKA, v. staparke. ZELENE ALGE, jednostanini i viestanini zeleni organizmi ija boja potjee od

Z
ZAKONI NASLJEIVANJA, v. Mendelovi zakoni. ZAKRLJALI ORGANI, v. rudimenti. ZALISCI SRANI (valvule), nalaze se u otvoru izmeu svake pretklijetke i klijetke. Oni osiguravaju jednosmjeran protok krvi iz pretklijetke u klijetku, bez mogunosti

152

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

a i b klorofila. Produkt fotosinteze je krob. Stanina stijenka je od celuloze. Predstavnici su kina alga (Pleurococcus), klamidomonas (Chlamydomonas), volvoks (Volvox), spirogira (Spirogyra), morska salata (Ulva lactuca) itd. Razmnoavaju se vegetativno (mitotikom diobom), spolno gametama koje proizvodi spolna generacija ili gametofit te nespolno sporama koje se razvijaju na sporofitu, uz prethodnu redukcijsku diobu. Iz zigote gametofita razvija se nespolna generacija, sporofit, a iz spore se razvije spolna generacija, gametofit. Spolno i nespolno razmnoavanje pravilno se izmjenjuju i nadopunjuju. Sporofit je uvijek diploidna generacija, a gametofit haploidna. To je bit izmjene generacija. Taj proces se zove i antitetska izmjena generacija. ZELENE PLIJESNI, v. mjeinarke i penicilijum. ZEMLJINA PRAATMOSFERA, v. praatmosfera. ZIGOTA, oploena jajna stanica koja nastaje stapanjem razliitih spolnih stanica (gameta). Sadri diploidan broj kromosoma (2n), tj. haploidan broj kromosoma (n) od oca i haploidan broj kromosoma (n) od majke. Zigota se dijeli mitotikim diobama te se tako iz nje razvija novi organizam. ZIMSKI SAN (hibernacija), zimsko mirovanje ivotinja nalik na san. Za to vrijeme ivotinje se ne hrane a titna lijezda odrava tjelesnu toplinu i 20 0C niu od normalne. Tako se uva energija jer se metabolizam jako uspori, do toke smrzavanja organizma. Na pr. od sisavaca: kukcojedi, imii, glodavci i neki medvjedi. Mnogi vodozemci i guteri nepovoljne zimske uvjete preivljavaju zakopani u mulju ili u tlu. ZJENICA (pupilla), v. bjeloonica.

ZMIJE, ljuskai iz skupine gmazova. Koa im je pokrivena ronatim ljuskama. Nemaju noge ve se pokreu svijanjem trupa i repa koji zajedno imaju 200 i vie kraljeaka. Hrane se iskljuivo drugim ivotinjama. Imaju kvadratnu kost, a svaka se strana donje eljusti moe pomicati neovisno dok gutaju plijen. U eljustima imaju zube. Zmije otrovnice imaju ljebaste ili uplje zube koji su povezani s parom otrovnih lijezda. Te su lijezde preobraene lijezde slinovnice. Zmije nemaju pokretne one kapke ve im je oko pokriveno prozirnom opnom. Nemaju ni bubnji, ali vibracije osjete preko kostiju lubanje. Umjesto organa za sluh imaju osjetljiv raljasti jezik koji slui i za opip i njuh. U naim krajevima este su, od neotrovnih zmija npr. bjelouka, crvenkrpica i kravosas, a od otrovnica poskok i riovka. ZNANOST, sveukupno, povezano organizirano i sistematizirano ljudsko znanje. Razlikujemo prirodne i drutvene znanosti. U prirodne znanosti ubrajaju se biologija, matematika, fizika i kemija. ZNANSTVENI RAD, tekst u kojem znanstvenik iznosi u javnost nain rada i rezultate svojih istraivanja. Znanstveni rad iz podruja biologije obino sadri naslov rada, ime autora, saetak, uvod, materijal i metode rada, rezultate, raspravu, zakljuak, zahvalu i popis literature. ZNOJ, tekuina po kemijskom sastavu slina mokrai. Sastoji se od 95 do 98 posto vode, otopljena NaCl, mokraevine, mokrane kiseline, amonijaka i hlapljivih masnih kiselina. Ishlapljivanje znoja ima vanu ulogu u termoregulaciji i regulaciji sastava tjelesnih tekuina. ZNOJNE LIJEZDE, isto to i lijezde znojnice. ZOOCENOLOGIJA, znanost o zoocenozama, isp.

153

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

ZOOCENOZA (gr. zoon = ivotinja, koine = zajednica), prirodna ivotna zajednica ivotinja u nekoj biocenozi. Ovu ivotinjsku komponentu biocenoze prouava znanost zoocenologija. ZOOFAGI, drugo ime za mesojede. ZOOLOGIJA, znanost koja prouava ivotinje. ZOOPLANKTON, v. plankton. ZORIDBENA DIOBA, v. mejoza. ZRAENJE, emitiranje razliitih vrsta zraka od kojih neke mogu tetno djelovati na organizme. Utjecaj zraenja na neki organizam ovisi, ne samo o samom organizmu, ve i o vrsti i koliini zraenja. Tako je za zdravlje ovjeka posebno opasno radioaktivno zraenje (alfa, beta, gama i neutronsko zraenje) ije posljedice mogu biti vidljive odmah nakon ozraivanja ili se mogu ispoljiti u potomstvu (mogu izazvati mutacije). ZRAKASTA (radijalna) SIMETRIJA, simetrija kod koje su organi smjeteni zrakasto oko sredinje osi. Radijalno simetrine ivotinje su sjedilaki (sesilni) ili slabo pokretni organizmi, kao npr. arnjaci ili bodljikai. ZRAKAI, v. korjenonoci. ZVIJERI, skupina sisavaca koja se hrani mesom. Grabeljivci su i zubi su im prilagoeni za hvatanje, ubijanje i komadanje plijena. Kod nas su poznate zvijeri: medvjed, vuk, lisica, ris, lasica, kuna, vidra i dr.

ABNJACI, jedna od najprimitivnijih skupina dvosupnica. Zeljaste su biljke. Listovi su najee razdijeljeni. U dvospolnom se cvijetu nalaze zavojito poredani vei broj pranika i plodnih listova. Plod je orah ili mjehur. abnjacima pripadaju mnoge livadne biljke (abnjak ljuti, zlatica), umske biljke (bijela umarica, crni kukurijek) te movarne biljke (kaljunica). Jedini drvenasti abnjak je pavitina. ARNE STANICE (knidociti), posebni oblici stanica kod arnjaka. Najgue su poredane na lovkama. Njima love hranu. U svakoj se stanici nalazi arnica ili knida. To je stanini organel koji sadri otrov i jednu smotanu cjevicu. Kada se arnica podrai, izbaci se cjevica kroz koju istjee otrov. Nove se arnice mogu obnoviti za 48 sati. ARNJACI (Cnidaria), zrakasto simetrini bezkraljenjaci. ive preteno u moru, a porodica hidri u slatkoj vodi. Pojavljuju se u dva oblika tijela - polip i meduza. Sistematski se dijele na tri skupine: obrubnjaci, koralji i renjaci. Mnogi arnjaci, posebno zadruni, izgrauju unutarnje i vanjske kosture. Usta su okruena lovkama i nastavljaju se u probavnu (gastrovaskularnu) upljinu, bez crijevnog otvora. Tijelo izgrauju tri sloja: epiderm ili ektoderm, mezogleja i gastroderm ili endoderm. U epidermu se nalaze i arne stanice. Nemaju organe za disanje i izluivanje. ivani sustav je mreast. Polipi arnjaka imaju veliku mo regeneracije. Razmnoavaju se nespolno pupanjem (polipi) i spolno. Ako se spolno razmnoavaju spolovi su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz oploenog jajeta razvija se trepetljikava liinka planula. Mnogi arnjaci imaju izmjenu nespolne i spolne generacija, isp. metageneza. ELUANA LIPAZA, probavni enzim iz eluanog soka koji sudjeluje u razgradnji masti.

ABE, v. bezrepci.

154

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

ELUANE LIJEZDE, nalaze se u stijenci eluca. One lue na dan oko 2000 mL probavnih sokova i sluzi (mukoza). Probavni eluani sokovi sastoje se od probavnih enzima (pepsin) i kloridne kiseline (HCl). ELUDAC, proireni je dio probavne cijevi u ovjeka, volumena oko 1200 do 1500 ml. Sastoji se od ulaznog dijela jednjaka u eludac, kardije (cardia), tijela eluca (fornix, corpus, fundus) i izlaznog dijela, pilorusa koji se vee na dvanaesnik, duodenum. Na izlazu iz eluca nalazi se prstenasti mii - pilorini sfinkter koji zadrava hranu u elucu dok se dovoljno ne probavi, nakon ega se hrana, sada pod nazivom himus, otputa u dvanaesnik. U stijenci se nalaze eluane lijezde. Zbog prisutnosti razrijeene HCl u elucu je pH oko 1.5. ENSKI SPOLNI ORGANI, razlikujemo unutarnje organe: jajnike, jajovode, maternicu i rodnicu i vanjske organe: stidnicu i draicu (klitoris). ILNICA (chorioidea), srednji sloj tkiva one jabuice. Bogata je krvnim kapilarama koje oku dopremaju kisik i hranidbene tvari. IROGLAVCI, morske ivotinje koje pripadaju malokolutiavcima. Nazivaju se i polusvitkovci. Smatra se da je iz slinih oblika u davnoj prolosti poteklo razvojno stablo svitkovaca. Pokretni su i bilateralno simetrini oblici. Tijelo je oblo, crvoliko i podijeljeno na tri dijela: glavicu (prosomu, rilo), ogrlicu na kojoj su usta (sa donje strane) i dugaak trup. U upljinu glavice ulazi potporni tapi koji se moe smatrati zaetkom svitka. Na drijelu imaju niz krnih pukotina, to takoer pokazuje slinost sa svitkovcima. Filtrirajui vodu sakupljaju hranu, ali i diu jer je drijelo dobro prokrvljeno. iroglavci imaju i lenu ivanu vrpcu koja se moe smatrati

poetkom razvoja lene modine kod svitkovaca. Optjecajni sustav je otvoren. Za izluivanje imaju dva para nefridija. iroglavci su razdvojena spola. Iz oploenog jaja nastaje liinka tornarija koja se razvija u odrasli oblik.
IVA BIA, biljni i ivotinjski organizmi i ovjek. Razlikuju se od neive prirode po sljedeim obiljejima: imaju staninu grau, hrane se, diu, izmjenjuju tvari s okoliem, osjetljivi su na podraaj, rastu, razmnoavaju se i umiru. IVAC, snopovi ivanih vlakana (aksona, neurita) obavijeni ovojnicom. Ima osjetilnih, motorikih ili mjeovitih ivaca. IVANA STANICA (neuron), osnovna graevna i funkcionalna jedinica ivanog sustava koja ima svojstvo primanja i provedbe podraaja. Graena je od tijela stanice (soma) iz kojega izlazi vei broj kratkih ivanih vlakana (dendrita) i jedno due ivano vlakno, akson (neurit). Tijelo ivane stanice sadri veinom iste organele kao i ostale tjelesne stanice osim centrosoma, zbog ega se ne mogu dijeliti. Neurit je obavijen mijelinskom ovojnicom. Snopovi aksona ine ivane putove u mozgu i lenoj modini, a na periferiji ivce. Na okoninama aksona nalaze se zavrne noice pomou kojih se ostvaruje sveza - sinapsa. Neurone moemo podijeliti na osjetilne (receptorne, senzorine), prijenosne i pokretake (motorine). IVANI PODRAAJ, podraaj koji nastaje i prenosi se u ivanom sustavu izmeu ivanih stanica i to kemijskim putem pomou posebnih kemijskih tvari, neurohormona (neurotransmitera). Pri prolasku ivanog podraaja mijenja se propusnost membrane ivanih stanica za ione natrija to uzrokuje promjenu membranskog potencijala stanice.

155

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

IVANI SUSTAV, sustav koji s milijardama ivanih stanica (neurona) prima, prenosi, obrauje, pohranjuje i oitava brojne informacije iz tijela i okoline, te reagira na primljene podraaje ili obavlja misaonu radnju. Zajedno s endokrinim (hormonalnim) sustavom upravlja ivotnim funkcijama. Funkcionalno ima dva osnovna dijela: tjelesni (somatski) i vegetativni (autonomni). Prema grai, smjetaju i ulozi koju obavlja, ivani sustav moemo podijeliti na osjetilni i pokretaki, sredinji i periferni, voljni i autonomni. IVANO-MIINA VEZA (motorika ploica, sinapsa), mjesto prijenosa ivanog podraaja (impulsa) sa ivca na miino vlakno. Vlakno sadri brojna miina vlakanca, miofibrile, koja su graena od niti miozina i aktina. ivani podraaj uzrokuje oslobaanje prijenosne tvari acetil-kolina, koji ulazi u sinaptiku pukotinu i omoguuje prijenos podraaja na mii. Nastaje akcijski potencijal miinog vlakna i poveava se koncentracija iona kalcija u vlaknu. To potie oslobaanje energije iz ATP-a, koja je potrebna za klizanje aktina i miozina jednih meu druge odnosno kontrakciju miinih vlakana. IVI FOSILI, biljni i ivotinjski organizmi koji su ivjeli u davnoj prolosti, a odrali su se do danas. Npr. riba latimerija (iz Indijskog oceana) preostala je od davno izumrle skupine resoperki ili kinesko drvo ginko, primitivna golosjemenjaa koja je po nekim obiljejima srodna papratnjaama. IVI SVIJET, ine iva bia (isp.). Iako nema posve otrih granica meu pojedinim skupinama ivih bia ipak ih moemo podijeliti prije svega na nadcarstva prokariote, eukariote i posebno izdvojene viruse. U prokariote spada carstvo monere, a u eukariote protisti, gljive, biljke i ivotinje.

Biljke

Gljive Protisti Monere

ivotinje Eukarioti

Prokarioti

Shema podjele ivih bia

IVOTINJE, heterotrofni eukarioti. Dijele se na jednostanine i mnogostanine. IVOTINJSKA STANICA, v. stanica. IVOTINJSKI VIRUSI, v. virusi. IVOTNA ZAJEDNICA (biocenoza, gr. bios = ivot, koine = zajednica), zajednica raznovrsnih biljnih i ivotinjskih organizama na odreenom stanitu, odnosno skupina jedinki razliitih populacija koje ive na odreenom stanitu, a usko su povezane razliitim meuodnosima, posebno u hranidbenim lancima. Tako npr. postoje umske, livadne, movarne, jezerske i druge biocenoze. ivotne se zajednice sastoje od biljaka (fitocenoza), ivotinja (zoocenoza) i mikroorganizama (mikrobiocenoza). LIJEZDE S UNUTARNJIM IZLUIVANJEM, v. endokrine lijezde. LIJEZDE SLINOVNICE, lijezde koje lue slinu. Kod ovjeka postoje tri para: podune (parotidne), podviline (submandibularne) i podjezine (sublingvalne) i imaju svoje izvodne kanale u usnu upljinu. Izluuju na dan 1 do 1,5 sline, pH vrijednosti 5,6 do 7,6, u kojoj se nalazi probavni enzim ptijalin (alfa amilaza). Taj enzim ve u ustima razgrauje krob u maltozu i glukozu. Luenje je sline refleksna reakcija. LIJEZDE ZNOJNICE, nalaze se usmini koe. Vane su za regulaciju sastava tjelesnih tekuina i termoregulaciju. U

156

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

tijelu ih ima oko 2 do 3 milijuna, a najvie na elu, nosu, pod pazuhom, na dlanovima i tabanima. Izluuju znoj, isp.
LJEZDANO (ekskrecijsko) STANIJE, slui proizvodnji i izluivanju odreenih vrsta tvari u biljaka. Jako se meusobno razlikuju u svim elementima ovisno o bljnoj vrsti. Nektariji su ljezde koje lue slatki (cvjetni) sok nektar koji primamljuje kukce opraivae. Tu su jo ljezdane dlake koje proizvode razliite hlapljive i mirisne tvari, npr. porodica usnaa (majina duica, kadulja, bosiljak i druge). Eterina ulja u titarki proizvode proizvode se u posebnim stanicama i izlijevaju u uljne kanale. Mlijene cijevi s mlijenim sokom svojstvene su biljkama iz porodica makova, mljeika itd. etinjae, osim porodice tise, u svim svojim dijelovima sadre smolenice, smolne kanale s bogatim sadrajem hlapljivih smola. U, stvara se u stanicama jetre. Zajedniki izvodni kanal uovoda (ductus choledocus) ulijeva u u dvanaesnik. u je sloena otopina koja sadrava soli unih kiselina za emulgiranje (rasprivanje) masti, unu boju bilirubin (produkt raspalog hemoglobina iz mrtvih eritrocita), kolesterol, lecitin te razliite elektrolite. UNI KAMENCI, stvaraju se u unom mjehuru u poetku kao male krute estice, koje s vremenom postaju sve vee.

Uzrok nastanku unih kamenaca nije poznat. Ako kamenac zapne u uovodu, sprijeit e se protok ui u crijevo. Moe nastati upala, infekcija mjehura i uovoda, a javljaju se grevi i jaka bol (une kolike). Kod potpunog zaepljenja uovoda nastaje utica. Lijei se odstranjenjem unog mjehura s kamencima (kolecistektomija).
UNI MJEHUR, tvorba krukolikog oblika smjetena na donjoj strani jetre, pohranjuje i koncentrira u nastalu u jetri. Kapacitet unog mjehura je oko 500 mL ui na dan. UTICA NOVOROENETA, v. fetalna eritroblastoza. UTO TIJELO (corpus luteum), tvorba koja nastaje u jajniku sisavaca iz Graafovog mjehuria nakon ovulacije. Sastoji se od luteinskih stanica koje sadre masti i koje su ute jer sadre utu boju lutein po emu je itava tvorba i dobila ime. Luteinske stanice izluuju hormone estrogene i progesteron. Tijekom trudnoe uto tijelo izluuje poveane koliine estrogena i progesterona koji sprjeavaju pojavu menstruacije i time gubitak ploda. Ako nije dolo do oplodnje uto tijelo se smanjuje, prestaje izluivati hormone, iz svojih stanica gubi masti i postaje bijelo tijelo (corpus albicans).

157

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

158

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

PITANJA

159

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

160

_________________________________________________________________________ Pitanja

Pitanja s jednim tonim odgovorom 1. Trofoblast nalazimo u embrionalnom razvitku: A) jeinaca B) abe C) dadevnjaka D) kukaca E) ovjeka 2. Srednji zametni listi se zove: A) ektoderm B) endoderm C) mezoderm D) blastoderm E) blastocista 3. Raspored kromosoma i gena u gametama ovisi o: A) prvoj mejotikoj diobi B) drugoj mejotikoj diobi C) metafazi mitoze D) u jednakoj mjeri o obje mejotike diobe E) o rasporedu kromosoma koji se uspostavi ve u zigoti 4. Razasuti u citoplazmi ili vezani uz opne endoplazmatske mreice su: A) lizosomi B) mitohondriji C) kloroplasti D) grana E) ribosomi 5. Tilakoide nalazimo u: A) mitohondrijima B) ribosomima C) Golgijevom tijelu D) kloroplastima E) kromosomima 6. Jezgru nemaju: A) spermiji B) jajaca

C) spolne prastanice D) jednostanine alge E) modrozelene alge 7. Mitoza je vana jer se za njenog trajanja: A) udvostruuju DNK B) udvostruuju kromosomi C) odvajaju kromatide istog kromosoma D) sparuju homologni kromosomi E) vri redukcija broja kromosoma 8. Aktivni prijenos kroz staninu membranu ovisi o: A) veliini estica koje se prenose B) koncentracijama otopina s jedne i s druge strane membrane C) veliini pora u membrani D) svojstvima otapala E) raspoloivom ATP 9. Kromatin je sastavni dio: A) jezgre B) ribosoma C) endoplazmatske mreice D) centriola E) lizosoma 10. Kretanje molekule otopljene tvari iz podruja vee u podruje manje koncentracije dviju otopina odvojenih opnom zove se: A) difuzija B) dijaliza C) osmoza D) fagocitoza E) Brownovo gibanje 11. Nakupine hidrolitikih fermenata nalaze se u: A) jezgri B) jezgrici C) kromatinu D) lizosomima E) ribosomima

161

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

12. Kromosomi se udvostruuju u: A) profazi B) metafazi C) anafazi D) telofzi E) ni u jednoj navedenoj fazi 13. Oba roditelja (zamorci) s crnim krznom daju potomke i s crnim i s bijelim krznom. Kojih su genotipova roditelji ili o kakvom se krianju radi: A) Aa x AA B) AA x AA C) Aa x Aa D) intermedijarno krianje E) test krianje 14. Razgradnja glukoze do alkohola i CO2 zove se: A) glikoliza B) fosforilacija C) redukcija CO2 D) fermentacija E) Krebsov ciklus 15. Disaharid je: A) krob B) riboza C) saharoza D) fruktoza E) galaktoza 16. Glikoliza se odvija u: A) hrapavoj endoplazmatskoj mreici B) glatkoj endoplazmatskoj mreici C) Golgijevom tijelu D) citoplazmatskom matriksu E) mitohondriju 17. Oksidacija je proces: A) u kojem neka molekula prima elektrone B) u kojem neka molekula gubi elektrone C) uzajamnog primanja i gubitaka elektrona

D) koji se dogaa samo za vrijeme svjetlosnih reakcija fotosinteze E) koji se dogaa samo u mitohondrijima 18. RNK su nasljedna tvar: A) biaa B) bakterija C) modrozelenih alga D) bakterijskih virusa E) biljnih virusa 19. Sastavni dio enzima je uvijek: A) neki metal B) oligosaharid C) jedan ili vie polipeptida D) jedan ili vie polinukleotida E) oligonukleotid 20. ATP je spoj skupine: A) aminokiselina B) monosaharida C) oligosaharida D) steroida E) nukleotida 21. Izvor vodikovih iona u fotosintezi je: A) klorofil B) NADPH2 C) atmosferski vodik D) voda E) glukoza 22. Duine baze nalaze se u: A) polisaharidima B) trigliceridima C) polipeptidima D) polinukleotidima E) aminokiselinama 23. Proces u kojem se formiraju zametni listii zove se: A) brazdanje B) gastrulacija C) sporulacija D) partenogeneza E) metamorfoza

162

_________________________________________________________________________ Pitanja

24. Zigota je: A) jajna prastanica B) spermijska prastanica C) neoploeno jaje D) oploeno jaje E) partenogenetski aktivirano jaje 25. Jajna stanica sazrijeva u: A) Graafovom folikulu B) jajovodu C) maternici D) sjemeniku E) utom tijelu 26. Hipotalamus: A) sintetizira gonadotropne hormone B) izluuje gonadotropne hormone C) kontrolira sintezu gonadotropnih hormona D) sintetizira prolaktin E) izluuje tiroksin 27. Bijelo tijelo (korpus albikans) susree se u: A) u svakoj stanici viih biljaka B) u spolnim stanicama ivotinja C) sjemeniku D) jajniku E) prostati 28. Za vrijeme trudnoe: A) lui se vie estrogena od progesterona B) lui se vie progesterona od estrogena C) prestaje sinteza progesterona D) prestaje sinteza estrogena E)adenohipofiza pone izluivati oksitocin 29. Prolaktin izluuje: A) hipotalamus B) mlijena lijezda C) jajnik D) adenohipofiza E) neurohipofiza

30. Stalnu funkciju sjemenika regulira i odrava: A) hipotalamus B) prostata C) muki spolni hormon kore nadbubrene lijezde D) timus E) neurohipofiza 31. Izluivanje oksitocina za vrijeme dojenja uvjetuje: A) mlijena lijezda B) neurohipofiza C) adenohipofiza D) hipotalamus E) jajnik 32. Trojku ili kodon ine tri: A) duine baze B) deoksiribonukleinska kiselina C) aminokiseline D) molekule ATP E) hormona hipofize 33. Koliko duinih baza odreuje ugradnja jedne aminokiseline pri sintezi bjelanevina? A) 1 B) 3 C) 6 D) 9 E) 16 34. 4 fenotipa omjera 25%:25%:25%:25% nastaju krianjem: A) dvaju razliitih homozigota B) dvaju razliitih heterozigota C) dvaju jednakih heterozigoa D) jednog heterozigota s recesivnim homozigotom E) jednog heterozigota s dominantnim homozigotom 35. Zakone nasljeivanja formulirao je: A) Darwin

163

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) Mendel C) Mendelejev D) Morgan E) Lamarck 36. U Mendelovim krianjima graka duge i kratke stabljike djelovanje recesivnog inioca izrazilo se u F2 generaciji u: A) 50% potomaka B) 25% potomaka C) 75% potomaka D) 10% potomaka E) 0% potomaka 37. U tundri se uglavnom nalaze: A) crnogorino drvee B) listopadno drvee C) travnjaci D) papratnjae E) mahovine i liaji 38. Svi ekosustavi zajedno ine: A) biotop B) biosferu C) populaciju D) biocenozu E) ionosferu 39. Vani razlagai u ekosustavima su: A) mesojedi B) stonoge i kukci C) zelene biljke D) biljojedi E) heterotrofne bakterije 40. Prostor na kojem je rasporeena neka vrsta organizama je: A) biom B) relikt C) areal D) vegetacija E) endem 41. Na prvom mjestu hranidbenog lanca u biocenozi su: A) saprofagi

B) fitofagi C) zoofagi D) heterofagi E) autotrofi 42. Primarna organska produkcija je proizvodnja: A) autotrofnih biljaka B) heterotrofnih biljaka C) heterotrofnih ivotinja D) heterotrofnih bakterija E) mesojeda 43. Suvremenom shvaanju evolucije ne pripada inilac: A) genska snaga B) izolacija C) svrsishodnost D) divergencija E) prirodna selekcija 44. Endoplazmatska mreica: A) dobro je razvijena u embrionalnim stanicama B) dobro je razvijena u stanicama guterae C) slabo je razvijena u stanicama guterae D) dobro je razvijena u stanicama tumora E) u jednakoj je mjeri razvijena u svim tipovima ivotinjskih stanica, dok je manje razvijena u biljnih stanica 45. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru prosjeno do dubine: A) 100 m B) 200 m C) 300m D) 400m E) 450 m 46. Omjer fenotipova 9:3:3:1 dobije se samo ako su genotipovi dvaju roditelja: A) AAbb i AAbb B) aaBB i aaBb

164

_________________________________________________________________________ Pitanja

C) AaBb i AaBb D) AaBb i aabb E) AAbb i aaBB 47. Koji e od navedenih genotipova dati fenotip koji se razlikuje od ostala 4 fenotipa: A) AABB B) AaBB C) AaBb D) AABb E) AAbb 48. Heterozigoti su zijevalice: A) samo bijele B) samo crvene C) samo ruiaste D) crvene i bijele E) crvene i ruiaste 49. Za pripadnike krvne grupe A karakteristino je da na membranama svojih eritrocita imaju: A) aglutinogen A B) aglutinogen B C) aglutinogen A i aglutinogen B D) anti A aglutinin E) anti A i anti B aglutinin 50. Krianjem ruiaste i crvene zijevalice nastaju: A) sve ruiaste zijevalice B) sve crvene zijevalice C) 50% bijelih i 50% crvenih zijevalica D) 25% crvenih i 75% ruiastih zijevalica E) 50% crvenih i 50% ruiastih zijevalica 51. Najpovoljniji pH za veinu enzima (fermenata) kree se oko: A) 3 B) 5 C) 7 D) 9 E) 11

52. Toan rezultat fotosinteze je: A) C6H10O5 + 6O2 + 6H2O B) C6H12O6 + 12O2 + 6H2O C) C6H12O6 + 6O2 + 12H2O D) C6H12O6 + 6O2 + 6H2O E) C6H12O6 + 10O2 + 6H2O 53. to se ne odnosi na oksitocin: A) hormon koji izluuje adenohipofiza B) hormon koji izluuje neurohipofiza C) potie sekreciju mlijeka nakon poroda D) dospijeva krvlju do maternice E) izaziva kontrakciju miia maternice 54. Konjugacija kromosoma dogaa se u: A) profazi mitoze B) metafazi mitoze C) profazi I mejotike diobe D) profazi II mejotike diobe E) metafazi II mejotike diobe 55. Prvi sisavci javljaju se u: A) permu B) trijasu C) srednjem mezozoiku D) tercijaru E) kvartaru 56. Graak genotipa AABb moe proizvoditi gamete s genima: A) A B) B C) b D) Bb E) AB 57. Jednostruku membranu imaju: A) jezgra B) ribosomi C) mitohondriji D) centrosom E) lizosomi 58. Citologija je znanost o: A) strukturi stanice

165

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) molekulskoj grai stanice C) biokemijskoj grai jezgre D) biokemijskoj grai i funkciji stanice E) tri su odgvora tona 59. Vezivanjem jedne molekule glukoze i jedne molekule galaktoze nastaje: A) saharoza B) celuloza C) laktoza D) galaktoza E) fruktoza 60. Pasivni transport ne moe biti: A) preko proteinskih prenosilca B) u smjeru pada koncentracije C) preko kanalnih proteina D) od manje koncentracije prema veoj E) olakana difuzija 61. Koji su parovi komplementarnih baza u DNK? A) adenin-uracil B) adenin-gvanin C) citozin-timin D) citozin-gvanin E) citozin-uracil 62. Najvee koliine energije u stanici vee molekula ovog sastava: A) adenozin, riboza i fosfat B) adenozin, riboza i trifosfat C) adenin, riboza i difosfat D) adenin, riboza i fosfat E) adenozin i trifosfat 63. Molekula klorofila moe reagirati na svjetlosnu energiju Sunca ako je u: A) oksidiranom stanju B) reduciranom stanju C) blizini molekule glukoze D) blizini molekule glikogena E) blizini molekule kroba 64. Estrogen i progesteron su hormoni: A) hipofize

B) gonadotropni hormoni C) intersticijskih stanica D) utog tijela E) bijelog tijela 65. Citoplazmatske organele obavijene membranom imaju: A) samo biljne stanice B) samo ivotinjske stanice C) bakterije D) modrozelene alge E) eukariotske stanice 66. Zametni listii su slojevi stanica koji nastaju: A) brazdanjem B) gastrulacijom C) organogenezom D) histogenezom E) zbog posebne privlanosti meu stanicama 67. to ukazuje na poetak gastrulacije u aba: A) formiranje zametnih listia B) pojava blastoporusa C) poveanje blastule D) nestanak blastocela E) pojava arhenterona 68. Za razvitak ivanog sustava potreban je kontakt: A) mezoderma s ektodermom B) endoderma s ektodermom C) endoderma s mezodermom D) svih triju zametnih listia E) trofoblasta s embrioblastom 69. U kojem krianju dolazi do izraaja princip slobodne kombinacije? A) monohibridnom s dominacijom B) monohibridnom intermedijarnom C) dihibridnom s dominacijom D) u svim tipovima krianja E) u krianjima s diploidnim organizmima

166

_________________________________________________________________________ Pitanja

70. Kod intermedijarnog nasljeivanja u biljke zijevalice pojavljuju se u F2 generaciji i fenotipovi i genotipovi u omjeru: A) 1/2:1/2 B) 1/4:1/4:1/4:1/4 C) 3:1 D) 9:3:3:1 E) 1:2:1 71. Vezani geni se nalaze: A) samo na X kromosomu B) samo na autosomima C) na spolnim kromosomima D) na razliitim kromosomima E) na istom kromosomu 72. Modrozelene alge se razlikuju od bakterija po tomu to imaju: A) plastide B) kloroplaste C) klorofil D) jezgru E) jezgricu 73. Kloroplast se sastiji od: A) mikrofilamenata B) mikrotubula C) tilakoida D) endoplazmatskog retikuluma E) svi su odgovori toni 74. Peptidnu vezu tvore skupine: A) OH i H B) COOH i NH2 C) COOH i COOH D) NH2 i NH2 E) COOH i OH 75. Genetski materijal bakteriofaga je: A) DNK B) RNK C) polinukleotidni lanci obiljeeni izotopom D) polipeptidni lanci obiljeeni izotopom E) DNK iRNK

76. Testosteron se najjae izluuje u: A) doba oplodnje B) embrionalno doba C) fetalno doba D) novoroenako doba E) pubertetu 77. DNK moemo razlikovati od RNK po: A) broju C-atoma u eerima B) broju H-atoma u eerima C) fosfornoj kiselini D) sustavu pirimidina E) sustavu purina 78. Ovulacija se dogaa na: A) 1. dan menstrualnog ciklusa B) 7. dan menstrualnog ciklusa C) 14. dan menstrualnog ciklusa D) 21. dan menstrualnog ciklusa E) 28. dan menstrualnog ciklusa 79. Neurosekrecijski faktori oslobaanja gonadotropnih hormona imaju kao glavni cilj tkivo: A) hipotalamusa B) hipofize C) uterusa D) dojke E) ovarija 80. Adenohipofiza lui: A) testosteron B) estrogen C) progesteron D) gonadotropne hormone E) oksitocin 81. Blastocistu u svom razvoju imaju: A) morski jeinac B) vodozemci C) sisavci D) identini blizanci E) viejajni blizanci

167

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

82. Interfaza je: A) razdoblje mirovanja stanica B) dioba kromosoma C) G1, S i G2 faza D) vrijeme spiralizacije kromosoma E) vrijeme nestanka jezgrice 83. Omjer fenotipova 75%:25% dati e roditelji: A) AA x aa B) Aa x aa C) aa x aa D) Aa x Aa E) AA x AA 84. Membranski proteini mogu biti: A) Djelomino hidrofilni B) djelomino hidrofobni C) enzimski aktivni D) u obliku kanalia E) sve su tvrdnje tone 85. Aminokiseline se u bjelanevinama veu: A) slabim vezama B) vodikovim vezama C) nekovalentnim vezama D) peptidnim vezama E) slabim kovalentnim vezama 86. Svojstva i ulogu neke bjelanevine odreuje: A) broj aminokiselina B) broj i vrsta aminokiselina C) broj, vrsta i raspored aminokiselina D) broj, vrsta i raspored trideset raznih aminokiselina E) broj, vrsta i raspored etrdesetak raznih aminokiselina 87. Nukleotidi izgrauju: A) nukleus B) nukleolus C) nukleoid D) adenozin E) polinukleotide

88. Timin je: A) pirimidin B) purin C) vitamin D) nukleozid E) nukleotid 89. DNK i RNK ponaaju se kao kiseline zbog svojih: A) deoksiriboza B) riboza C) purinskih baza D) pirimidinskih baza E) fosfata 90. RNK prepoznajemo po prisutnosti: A) riboze i fosforne kiseline B) riboze i adenina C) deoksiriboze i uracila D) riboze i timina E) riboze i uracila 91. Promjer dvostruke uzvojnice DNK iznosi: A) 3.4 nm B) 0.34 nm C) 1 nm D) 2 nm E) 10nm 92. Enzimi: A) omoguuju kemijske reakcije u stanici B) mogu djelovati samo u stanicama C) se u stanicama nalaze u kristalnom stanju D) su dijelovi molekula vitamina E) djeluju kao hormoni 93. Lipaza razgrauje: A) maltozu B) krob C) lipide D) proteine E) glukozu

168

_________________________________________________________________________ Pitanja

94. Pasivni prijenos kroz membranu: A) odvija se od nie prema vioj koncentraciji tvari B) odvija se "nizbrdo" kao u osmozi i dijalizi C) odvija se uz utroak energije D) odvija se pomou membranskih prenosilaca E) troi ATP 95. U nukleolusu se sintetizira: A) DNK B) RNK C) gRNK D) tRNK E) rRNK 96. Korpus luteum lui: A) luteotropni hormon B) gonadotropne hormone C) FSH, LH i LTH D) progesteron i estrogen E) oksitocin 97. Prolaktin nastaje u: A) renjevima hipofize B) hipotalamusu C) neurohipofizi D) adenohipofizi E) lijezdanom tkivu dojke 98. Zametni listii nastaju: A) iz blastocela B) trofoblasta C) blastule D) blastoderma E) blastoporusa 99. Trofoblast se razvija u: A) embrij B) fetus C) placentu D) blastoderm E) blastocel

100. Blastomera je dio: A) neoploenog jajeta B) zigote C) blastule D) gastrule E) blastocela 101. Genotip recesivnog homozigota je: A) Aa B) aa C) AA D) AaBb E) AABB 102. Omjer fenotipova 1:1 dati e roditelji: A) AA x aa B) Aa x aa C) aa x aa D) Aa x Aa E) AA x AA 103. F1 generaciju dobiti emo krianjem roditelja: A) Aa x Aa B) Aa x aa C) AA x aa D) AaBb x AaBb E) AaBb x aabb 104. Ako se geni A i C nalaze na dva razna mjesta istog kromosoma onda govorimo o: A) slobodnoj kombinaciji B) vezanim genima C) spolno vezanim genima D) monohibridnom nasljeivanju E) intermedijarnom nasljeivanju 105. U biologiju spada: A) citologija B) molekulska biologija C) taksonomija D) histologija E) svi su odgovori toni

169

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

106. Koji od navedenih organela nemaju membrane? A) mitohondriji biljnih stanica B) kloroplasti C) lizosomi D) ribosomi E) Golgijevo tijelo 107. Kada se udvostruuje DNK? A) u anafazi mitoze B) u anafazi mejoze C) u profazi mitoze D) u profazi mejoze E) u interfazi 108. Kojom se citolokom metodom sluimo za prouavanje stanica izvan organizma? A) autoradiografijom B) svjetlosnim mikroskopom C) elektronskim mikroskopom D) kulturom stanica i tkiva E) svi su odgovori toni 109. U sastav adenina ne ulazi: A) vodik B) duik C) sumpor D) ugljik E) kisik 110. Vezanjem jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze nastaje: A) laktoza B) galaktoza C) saharoza D) fruktoza E) celuloza 111. Koji su parovi komplementarnih baza u RNK? A) adenin-timin B) citozin-uracil C) gvanin-citozin D) citozin-timin E) adenin-gvanin

112. Molekula koja vee najvee koliine energije u stanici sastoji se od: A) adenina, riboze i fosfata B) adenozina, riboze i fosfata C) adenozina, riboze i trifosfata D) adenina, riboze i trifosfata E) nita od navedenog 113. Ovulacija je: A) formiranje utog tijela B) formiranje bijelog tijela C) izbacivanje jajaca iz Graafovog mjehuria D) putovanje jajne stanice u maternicu E) spajanje jajaca sa spermijem 114. Hormon testosteron: A) je gonadotropni hormon B) lue intersticijske stanice C) lue stanice adenohipofize D) ne lui se u pubertetu E) lui se tek u doba spolne zrelosti 115. Mejoza je dioba: A) jajnih stanica B) spermija C) slina mitozi D) spermatogeneze i oogeneze E) poznata samo u sisavaca 116. Mezoderm u aba nastaje kretanjem stanica: A) u unutranjost blastule B) u arhenteron C) po povrini gastrule D) ektoderma E) endoderma 117. Fenotip je genetiki izraz koji oznauje: A) oblik i boju organizma B) strukturu i funkciju organizma C) "mijeanje" oevih i majinih gena D) rezultat uzajamnog djelovanja okolia i genotipa E) kakav je genotip

170

_________________________________________________________________________ Pitanja

118. Krianjem graka duge i kratke stabljike dobijeno je i potomstvo duge i kratke stabljike. U kojem omjeru ih treba oekivati od ukupno 120? A) 60 dugih i 60 kratkih B) 80 dugih i 40 kratkih C) 90 dugih i 30 kratkih D) 70 dugih i 50 kratkih E) 100 dugih i 20 kratkih 119. Koji od navedenih genotipova moe biti potomak roditelja AABB x aabb? A) AaBB B) aaBB C) aabb D) AaBb E) AAbb 120. Omjeri fenotipova u F2 generaciji intermedijarnog krianja su: A) 9:3:3:1 B) 3:1 C) 1:2:1 D) 1:1 E) 1:1:1:1 121. Mutacije gena su uvijek: A) spontane mutacije B) inducirane mutacije C) nasljedne promjene gena D) dominantne E) na istom kromosomu 122. Znanost koja se bavi odnosima u biocenozi i odnosima biocenoze i okolia zove se: A) ekologija B) biocenologija C) biogeografija D) biogeokemija E) fitocenologija 123. Geoloko razdoblje karbon ili ugljeno doba znaajno je po razvoju: A) gljiva

B) alga C) papratnjaa D) golosjemenjaa E) kritosjemenjaa 124. Za endoplazmatsku mreicu vezani su: A) mitohondriji B) kloroplasti C) centrioli D) ribosomi E) lizosomi 125. Konani proizvod fotosinteze je: A) CO2 B) H2O C) NADP-H2 D) C6H12O6 E) O2 126. U kemijskom sastavu gvanina nema: A) kisika B) natrija C) ugljika D) vodika E) duika 127. Naziv ATP je kratica za molekulu sljedeeg sastava: A) adenin, riboza i fosfat B) adenozin, riboza i trifosfat C) adenozin i trifosfat D) adenozin i fosfat E) nita od navedenog 128. Prijelaz tvari izmeu dviju otopina razliitih koncentracija odvojenih opnom zove se: A) osmoza B) difuzija C) dijaliza D) aktivan prijelaz E) svi su odgovori toni 129. U sastav koe ne ulaze stanice: A) lijezda znojnica

171

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) lijezda lojnica C) dlake D) masnog tkiva E) hrskavice 130. to je karakteristino za oogenezu? A) dvije redukcijske diobe B) jedna mejotika dioba C) nema mitoze D) tri diploidne polocite E) jedna haploidna jajna stanica 131. to od navedenog ne odgovora prvoj mejotikoj diobi? A) konjugacija kromosoma B) spiralizacija kromosoma C) odvajanje homolognih kromosoma D) odvajanje kromatida E) odvajanje centriola 132. Arhenteron je upljina: A) koja odgovara blastocelu B) koja odgovara blastoporusu C) pracrijeva D) obavijena mezodermom E) obavijena ektodermom 133. Od kojeg se zametnog listia razvije ivano tkivo? A) od mezoderma B) od ektoderma C) od bilo kojeg zametnog listia D) od endoderma E) svi su odgovori toni 134. Za vrijeme gastrulacije posebnom aktivnou endodermalnih stanica nastaje: A) mezoderm u sisavaca B) trofoblast u sisavaca C) mezoderm u jeinaca D) sekundarna tjelesna upljina E) nita od navedenog 135. Adenohipofiza lui velike koliine prolaktina:

A) u trudnoi B) neposredno prije poroda C) neposredno nakon poroda D) za vrijeme ovulacije E) za vrijeme oplodnje 136. Nasljeivanje: A) je prenoenje osobina na potomstvo B) vri se preko jajeta C) vri se preko spermija D) je spajanje gameta E) nijedan odgovor nije toan 137. Koje krianje ima kao rezultat uniformnost potomstva: A) test krianje B) monohibridno C) dihibridno D) krianje roditeljske (P) generacije E) krianje filijalne F1 generacije 138. Genotip jednog roditelja je AaBb. Koji je genotip drugog roditelja ako je omjer potomstva 1/4 : 1/4 : 1/4 : 1/4? A) aaBB B) AAbb C) AaBB D) AABB E) aabb 139. Kakve cvjetove ima zijevalica u F1 generaciji: A) crvene cvjetove B) bijele cvjetove C) ruiaste cvjetove D) ima i crvenih i bijelih cvjetova E) ima crvenih, bijelih i ruiastih cvjetova 140. Mutacije spolnih stanica se pojavljuju: A) u mukim spolnim stanicama B) u enskim spolnim stanicama C) u odreeno vrijeme D) u sljedeim generacijama

172

_________________________________________________________________________ Pitanja

E) zajedno sa somatskim mutacijama 141. Genetike ifre UAG i UAA A) ne znae nita (nonsense code) B) su degenerirane ifre za leucin C) su degenerirane ifre za prolin D) su degenerirane ifre za arginin E) su degenerirane ifre za serin 142. Mjerilo gustoe svake populacije je: A) abiotski inilac B) skup ekolokih inilaca C) skup biolokih inilaca D) biomasa E) ekoloka valencija 143. Procesi smjenjivanja biocenoze na nekom prostoru spadaju u: A) evoluciju B) sukcesiju C) melioraciju D) fenoloku pojavu E) svi su odgovori toni 144. Koliko milijardi godina su stari prvi tragovi organizama na zemljinoj kori? A) 1,5 B) 2 C) 2,5 D) 3 E) 4 145. Pramajmun nazvan prophilopitekus ivio je u: A) eocenu B) oligocenu C) miocenu D) pliocenu E) pleistocenu 146. Molekulska biologija prouava: A) sve molekule u prirodi B) uzajamno djelovanje makromolekula C) male molekule stanica D) velike molekule ive i neive prirode E) metabolizam

147. Bjelanevine su izgraene od: A) aminokiselina B) glicina C) alanina D) glicil-alanina E) dipeptida 148. Gvanin je: A) pirimidin B) purin C) nukleozid D) nukleotid E) polinukleotid 149. DNK prepoznajemo po prisustvu: A) riboze i citozina B) gvanina C) adenina D) deoksiriboze i timina E) deoksiriboze i uracila 150. DNK se sintetizira: A) udvostruavanjem ishodine molekule B) na kalupu RNK C) od pojedinanih baza D) od parova baza E) od dinukleotida 151. Enzimi su: A) organske molekule male molekuske mase B) anorganske molekule C) bjelanevine D) vitamini E) hormoni 152. Fotosinteza je predoena jednadbom: A) CO2 + H2O C6H12O6 + H2O B) 6CO2 + 6H2O C6H12O6 + 6O2 + 6H2O C) 6CO2 + 12H2O C6H12O6 + 6O2 + 6H2O

173

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) 4H- + 2NADP + 4e- 2NADP-H2 E) ADP + P + ENERGIJA ATP 153. Kodon UUU u glasnikoj RNK uvjetuje ugradnju sljedee aminokiseline u rastui peptidni lanac: A) metionina B) lizina C) serina D) fenilalanina E) valina 154. Gonadotropni hormoni utjeu na: A) hipotalamus B) adenohipofizu C) neurohipofizu D) gonade E) klimakterij 155. Poznati aksiom "Svaka stanica od stanice" dao je: A) R. Virchow B) J. Purkinje C) M. J. Schleiden D) Th. Schwann E) R. Brown 156. Na proizvodnju mlijeka nakon poroda utjeu: A) estrogeni u ovarija B) progesteron iz luteinskih stanica C) prolaktin iz adenohipofize D) oksitocin iz adenohipofize E) gonadotropni hormoni 157. Blastula je konani proizvod: A) oplodnje B) organogeneze C) brazdanja D) metamorfoze E) gastrulacije 158. Trudnoa u ovjeka, raunajui od prvog dana poslijednje menstruacije, traje:

A) 38 tjedana B) 40 tjedana C) 42 tjedna D) 270 dana E) 9 mjeseci 159. Omjer fenotipova 9 : 3 : 3 : 1 dat e roditelji: A) Aa x Aa B) AA x aa C) AABB x aabb D) AaBb x aabb E) AaBb x AaBb 160. Krianjem graka duge stabljike (Aa) s kratkom (aa) dat e omjer fenotipova: A) 1 : 1 B) 1 : 1 : 1 : 1 C) 75% : 25% D) 9 : 3 : 3 : 1 E) 1 : 2 : 1 161. Evolucija prouava: A) postanak jedinke B) razvoj jedinke od zaea do roenja C) embrionalni razvoj ovjeka D) postanak vrsta E) razvoj odnosa ive i neive prirode 162. Embriologija prouava: A) razvoj vrste B) razvoj jedinke od njenog zaea do roenja C) samo embrij D) samo fetus E) samo gastrulu 163. Disaharid laktoza sastoji se od: A) glukoze i glukoze B) glukoze i fruktoze C) glukoze i galaktoze D) galaktoze i galaktoze E) fruktoze i fruktoze 164. Bjelanevine ubrajamo u: A) male organske molekule

174

_________________________________________________________________________ Pitanja

B) velike anorganske molekule C) polinukleotide D) polisaharide E) makromolekule 165. U sastav proteina ulazi sljedei broj razliitih prirodnih aminokiselina: A) 5 B) 10 C) 15 D) 20 E) 25 166. to se od navedenog ne nalazi u eukariotskim stanicama? A) bievi B) cilije C) vaukole D) nukleoidi E) stanina stijenka 167. Nukleotidi izgrauju: A) eer B) lipide C) polisaharide D) enzime i proteine E) nukleinske kiseline 168. Citozin je: A) pirimidin B) purin C) vitamin D) aminokiselina E) nukleotid 169. Polinukleotid je sastavljen od mnogo: A) aminokiselina B) polipeptida C) duinih baza D) nukleotida E) adenozina 170. ATPaza razgrauje: A) AMP B) ADP C) ATP

D) krob E) maltozu 171. Adenozin monofosfat je: A) purinska baza B) pirimidinska baza C) spoj baze i eera D) nukleotid E) energetski vrlo bogat 172. Puno ima NADP iz svjetlosnih reakcija fotosinteze glasi: A) adenozin difosfat B) nikotin-adenin difosfat C) nikotinamid-adenin difosfat D) nikotinamid-adenin dinukleotid E) nikotinamid-adenin dinukelotid fosfat 173. Aktivni prijenos kroz membranu: A) odvija se od vie prema nioj koncentraciji tvari B) tee "nizbrdo" C) odvija se uz pomo prenosilaca i energije D) ukljuuje dijalizu i osmozu E) predstavlja difuziju 174. Stanina jezgra u interfazi: A) sadri kromosome B) ima jednostruku opnu C) prisutna je u toku itavog staninog ciklusa D) sadri jezgrin sok i kromatin E) prisutna je u svim stanicama ovjejeg tijela 175. Intersticijske stanice testisa: A) lue testosteron B) lue faktore oslobaanja hormona hipofize C) predstavljaju germinativni epitel D) lue gonadotropne hormone E) aktivne su samo u toku puberteta

175

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

176. ICSH (engl. Interstitial Cell Stimulating Hormone) djeluje na: A) folikule B) uterus C) dojku D) testis E) intersticijske stanice 177. Embrioblast se razvija u: A) placentu B) resice C) embrij D) blastoderm E) blastocel 178. F2 generaciju dobit emo krianjem roditelja: A) aa X AA B) aa X aa C) AA X AA D) aA X AA E) aA X aA 179. Krianjem graka duge stabljike (AA) s kratkom (aa) dati e u potomstvu omjer: A) 1 : 1 B) 1 : 1 : 1 : 1 C) 75% : 25% D) 9 : 3 : 3 : 1 E) 100% dugih 180. Intermedijarno nasljeivanje pokazuje u F2 generaciji: A) jednu klasu fenotipova B) dvije klase fenotipova C) tri klase fenotipova D) proporciju 3 : 1 E) proporciju 1 : 1 181. Golgijevo tijelo se nalazi: A) samo u ivotinjskim stanicam B) samo u biljnim stanicama C) u stanicama eukariota D) u bakterijama

E) u virusima 182. Bakterijskom nukleoidu u eukariota po funkciji odgovara: A) nuklein B) nukleolus C) nukleotid D) kromosom E) nukleozid 183. Anafaza I je znaajna po: A) razdvajanju centriola B) udvostruavanju privrsnica C) razdvajanju kromatida D) razdvajanju kromosoma E) konjugaciji kromosoma 184. Haploidan broj kromosoma, koji se sastoje od dviju kromatida, nalazimo u: A) profazi I B) metafazi I C) anafazi I D) telofazi I E) telofazi II 185. uto tijelo izluuje: A) LH B) LTH C) FSH D) ICSH E) progesteron 186. Genetika ifra koja daje uputu za sintezu polipeptida koji se sastoji iskljuivo od fenilalanina je sljedea: A) GUA B) CUC C) AUC D) AUA E) UUU 187. Kako e se prepisati genetska poruka koja na molekuli DNK ima sljedei redoslijed baza TAGGCCA? A) TUGGCCU B) AUGGCCU

176

_________________________________________________________________________ Pitanja

C) TUGGCCU D) AUCCGGU E) TAGGCCT 188. Koji produkt sinteze oekujemo od redoslijeda nukleotida na lancu DNK: CGTATGCGTACGCAAGCACCA? A) monopeptid B) dipeptid C) tripeptid D) polipeptid E) nita od navedenog 189. U aktiviranoj zigoti najprije se javljaju: A) nove stanice B) mejotike diobe C) mitotike diobe D) blastomere E) sve su tvrdnje tone 190. Koja je od navedenih zigota po fenotipu razliita od svih ostalih? A) AaBB B) AABb C) AABB D) AAbb E) AaBb 191. Koliko ima razliitih fenotipova u F2 generaciji dihibridnog krianja: A) 16 B) 9 C) 8 D) 4 E) 2 192. Koji od navedenih roditelja mogu dati potomstvo koje za jedno svojstvo pokazuje omjer 3 : 1: A) aabb x AABB B) AABb x aaBB C) aaBb x aaBb D) AaBb x aabb E) aabb x aaBb

193. Geni A i b nalaze se na razliitim kromosomima pa zato govorimo o: A) intermedijarnom nasljeivanju B) monohibridnom nasljeivanju C) slobodnoj kombinaciji D) vezanim genima E) spolno vezanim genima 194. Omjer genotipova u F2 generaciji intermedijarnog krianja je sljedei: A) 1 : 1 B) 3 : 1 C) 1 : 1 : 1 : 1 D) jednak je omjeru fenotipova E) nita od navedenog 195. Koji od navedenih primjera odgovara gameti zadanog roditelja AaBb: A) aa B) bb C) Aa D) Bb E) niti jedan odgovor nije toan 196. Meusobnim krianjem roditelja istih genotipova CcDd dobiva se potomstvo u sljedeem omjeru: A) 1 : 1 B) 1 : 1 : 1 : 1 C) 1 : 2 : 1 D) 9 : 3 : 3 : 1 E) 3 : 1 197. Omjer genotipova i fenotipova 1 : 1 dobiva se krianjem roditelja: A) BB x bb B) Bb x Bb C) Bb x bb D) Bb x BB E) bb x bb 198. Vrste kojima je areal rasprostranjenosti u prolosti bio mnogo iri, a sada su ograniene na ue podruje zovu se: A) biomi

177

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) populacije C) relikti D) endemi E) svi su odgovori toni 199. Biologija je znanost o: A) biljkama B) ivotinjama C) ovjeku D) ivotu E) jednostaninim organizmima 200. Eukariotska stanica: A) nema jezgru B) ima jezgru C) otkrivena je elektronskim mikroskopom D) velika je 1 mikrometar E) je stanica bakterije 201. Bakterija je: A) eukariotska stanica B) prokariotska stanica C) stanica s jezgrom D) ivotinjska stanica E) stanica bez DNA 202. Ribosomi su zrnca na kojima se odvija sinteza: A) DNA B) RNA C) proteina D) masti E) eera 203. Kloroplaste nalazimo u: A) bakterija B) ivotinja C) prokariota D) biljaka E) virusa 204. Bakteriofagi predstavljaju viruse koji napadaju: A) biljne stanice B) ivotinjske stanice

C) bakterijske stanice D) ljudske stanice E) eukariotske stanice 205. Jezgru nalazimo u: A) virusa B) bakterija C) prokariota D) eukariota E) eritrocitima ovjeka 206. Biljna stanica, za razliku od ivotinjske ima sposobnost: A) mitotikih dioba B) metabolizma C) disanja D) fotosinteze E) mejotikih dioba 207. Zeleni pigment koji omoguuje fotosintezu nalazi se u: A) jezgri B) mitohondriju C) ribosomu D) endoplazmatskoj mreici E) kloroplastima 208. Biljna stanica, za razliku od ivotinjske ima: A) ribosome B) jezgru C) citoplazmu D) staninu stijenku E) staninu membranu 209. Najvanija anorganska molekula naeg tijela je: A) eer B) voda C) protein D) mast E) DNA 210. Deoksiribonukleinska kiselina sastavljena je od: A) nukleusa B) nukleolusa

178

_________________________________________________________________________ Pitanja

C) nukleoida D) nukleotida E) riboza 211. DNA ima u svom sastavu eer: A) ribozu B) heksozu C) saharozu D) triozu E) deoksiribozu 212. Adenin je: A) eer B) aminokiselina C) purin D) pirimidin E) hormon 213. Citozin je: A) polisaharid B) polipeptid C) pirimidin D) purin E) vitamin 214. DNA izgrauje: A) ribosome B) citoplazmu C) mitohondrije D) gene E) membrane 215. DNA je odgovorna za sintezu: A) masti B) ugljikohidrata C) bjelanevina D) lipida E) steroidnih hormona 216. Molekula RNA najee je: A) jednolanani polinukleotid B) dvolanani polinukleotid C) jednolanani polisaharid D) dvolanani polisaharid E) trolanani polipeptid

217. Pentapeptid je lanac sastavljen od: A) 3 aminokiseline B) 5 aminokiselina C) 7 aminokiselina D) 3 glukoze E) 5 nukleotida 218. Genetska ifra sastoji se od: A) jednog nukleotida B) dva susjedna nukleotida C) tri susjedna nukleotida D) etiri susjedne aminokiseline E) pet susjednih aminokiselina 219. Brazdanje zavrava oblikom zametka koji zovemo: A) blastula B) gastrula C) zigota D) blastocel E) blastoderm 220. Gonadotropne hormone lui: A) cijela hipofiza B) prednji reanj hipofize C) stranji reanj hipofize D) hipotalamus E) sjemenik 221. Estrogene i progesteron lue: A) hipotalamus B) stranji reanj hipofize C) prednji reanj hipofize D) jajnik E) sjemenik 222. Anatomija istrauje: A) mikroskopsku grau ivih bia B) mikroskopsku grau pojedinih organa C) makroskopsku grau ivih bia D) pojedine sustavne kategorije ivih bia E) meusobne odnose pojedinih organa 223. Ekologija prouava:

179

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

A) uzajamne odnose ive i neive prirode B) postanak vrsta u prirodi C) uzroke slinosti i razlika meu organizmima D) funkciju pojedinih staninih dijelova E) pojedine vrste ivih bia 224. Koji je od navedenih elemenata neophodan za ivot za razliku od ostalih koji se javljaju samo u tragovima: A) Cl B) H C) Mn D) Zn E) J 225. Tirozin i serin spadaju u: A) aminokiseline B) purinske baze C) pirimidinske baze D) nukleotide E) ni jedan odgovor nije toan 226. U prevoenju genetike poruke jedna je aminokiselina odreena: A) s jednom bazom B) s tri baze C) s etiri baze D) s dvije baze E) svi odgovori mogu biti toni 227. Koje od navedenih baza nema DNK? A) citozina B) uracila C) timina D) gvanina E) adenina 228. Gvanin se vee za: A) uracil B) adenin C) citozin D) timin E) bilo koju pirimidinsku bazu

229. Koji je od navedenih primjera homozigot samo za 1 par alela: A) aAbB B) aaBB C) AABB D) aabb E) aaBb 230. Koje od spomenutih krianja daje potomstvo u omjeru 1 : 1: A) AaBb x AAbb B) Aa x aa C) Aa x Aa D) AA x aa E) nijedno 231. Koje od navedenih krianja nije test krianje? A) Aa x aa B) Bb x bb C) AAbb x aaBB D) AaBb x aabb E) Aabb x aaBb 232. Gamete dihibridnog krianja su sljedee: A) Aa B) Bb C) AA D) Ab E) svi su odgovori toni 233. Koji je omjer fenotipova u potomstvu koje dobijemo krianjem AaBb x AaBb ako su geni vezani i meu njima nema krosingovera? A) 1 : 1 B) 3 : 1 C) 1 : 2 : 1 D) 9 : 3 : 3 : 1 E) 1 : 1 : 1 : 1 234. Koliko kromosoma imaju gamete vinske muice? A) 2

180

_________________________________________________________________________ Pitanja

B) 4 C) 6 D) 8 E) ni jedan od navedenih 235. Koji od navedenih genotipova spada u P (parentalnu ili roditeljsku) generaciju? A) aaBb B) aabb C) AaBB D) AABb E) Aabb 236. Koliko % muke djece e imati hemofiliju ako je majka prenosilac, a otac zdrav? A) 50% B) 25% C) 100% D) 75% E) Svi e sinovi biti zdravi 237. to se dogaa u anafazi I mejotike diobe? A) konjugacija homolognih kromosoma B) redukcija broja kromosoma C) odjeljivanje homolognih kromosoma D) odjeljivanje kromatida svakog kromosoma E) sve navedeno 238. Virusi nemaju: A) jezgre B) ribosome C) membrane D) RNK i DNK zajedno E) svi su odgovori toni 239. Od trofoblasta e se razviti: A) blastoderm B) posteljica (placenta) C) tijelo embrija D) embrioblast E) amnion ili alantois

240. Ekologiji danas pripada zadatak da ispita odnos: A) biljaka prema ivotinjama B) neive prirode prema biljkama C) neive prirode prema ivotinjama D) ovjeka prema fizikim faktorima okoline E) ovjeka prema ostaloj prirodi 241. Crossing over omoguuje postanak novih vrsta gameta u: A) monohibridnih homozigota B) monohibridnih heterozigota C) dihibridnih homozigota D) dihibridnih heterozigota u slobodnoj kombinaciji E) dihibridnih heterozigota s vezanim genima 242. Promjenu genske upute zovemo: A) varijacija B) mutacija C) rekombinacija D) transformacija E) degenerirana ifra 243. Prvi antibiotik je otkrio: A) L. Pasteur B) R. Koch C) A. Fleming D) R. Virchow E) E. Haeckel 244. Homologni kromosomi ukljuuju u svojem paru: A) kromosom 1 i kromosom 21 B) kromosom 2 i kromosom 22 C) kromosom 5 i kromosom 15 D) kromosom 8 i kromosom 18 E) kromosom X i kromosom Y 245. FSH, LH i LTH proizvodi su: A) ovarija B) testisa C) hipofize

181

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) hipotalamusa E) neurohipofize 246. Prolaktin nastaje u: A) hipotalamusu B) adenohipofizi C) neurohipofizi D) dojci E) mlijenim mjehuriima 247. Otac koji normalno raspoznaje boje i majka daltonist imat e: A) sve keri daltoniste B) svu djecu daltoniste C) sve sinove daltoniste D) svu djecu normalnu E) sve sinove normalne 248. Djed albino (aa, autosomsko recesivno svojstvo) i baka normalne pigmentacije (AA) imali su ker normalne pigmentacije. Ona je u svom braku imala etvoro djece, meu kojima je jedno dijete albino. Kakvog je genotipa najvjerojatnije bio otac? A) AA B) Aa C) XY D) XX E) XXY 249. Obzirom na sastav svojih spolnih kromosoma, dvije razliite vrste stanica nalazimo meu: A) jajnim stanicama B) somatskim stanicama ena C) somatskim stanicama mukaraca D) spermatogonijama E) spermijima 250. Jednak broj enka i mujaka u potomstvu drozofile nastaje stoga to vinska muica ima: A) jednaki broj jajnih stanica s X i onih sa Y kromosomima

B) jednaki broj spermija s X i onih sa Y kromosomima C) 3 para autosoma i 1 par spolnih kromosoma D) 6 autosoma i 2 X kromosoma E) ukupno 8 kromosoma 251. Krianjem genotipa Aabb s aaBb dobit emo u njihovom potomstvu omjer fenotipova: A) 1 : 1 B) 3 : 1 C) 9 : 3 : 1 D) 1 : 1 : 1 : 1 E) 1 : 2 : 1 252. Krianje roditelja AaBbCC s reoditeljem AaBbCC dati e u potomstvu sljedei omjer fenotipova: A) 1 : 1 B) 3 : 1 C) 9 : 3 : 3 : 1 D) 1 : 1 : 1 : 1 E) uniformnu generaciju (100%) 253. Krianje roditelja AAbbCC i aaBBcc dati e potomstvo sa sljedeim genotipom: A) AABBCC B) AaBbCc C) aabbcc D) 50% AaBbCc i 50% aabbcc E) 50% AABBCC i 50% AaBbCc 254. Vezani geni moraju se nalaziti na: A) X kromosomu B) Y kromosomu C) prvom kromosomu D) dvadesetprvom kromosomu E) istom kromosomu 255. ATP se dobiva spajanjem: A) adenozina s monofosfatom B) adenozina s difosfatom C) AMP + P

182

_________________________________________________________________________ Pitanja

D) ADP + P E) adenina s trifosfatom 256. Pomou adenozin trifosfata u stanicama se obavlja sljedee: A) sintetske aktivnosti B) proizvodnja topline C) proizvodnja podraaja D) kretanje E) svi su odgovori toni 257. Stanicu je prvi opazio: A) Leeuwenhoek B) Hooke C) Schleiden D) Schwann E) Buchner 258. Za mitozu je karakteristino: A) dioba kromosoma B) reduplikacija DNK C) redukcijska dioba kromosoma D) jednak broj kromosoma u novim stanicama E) dioba centriola 259. Privrsnica je posebno mjesto na: A) centriolu B) endoplazmatskoj mreici C) Golgijevom tijelu D) kromatinu E) kromosomu 260. Nukleoidi su: A) jezgrice B) jezgre C) podruja s DNK u bakterija D) spolni kromosomi E) kariotipovi 261. Blastocel je: A) otvor blastule B) otvor gastrule C) upljina blastule D) upljina gastrule

E) osnova celoma 262. U jeinaca se mezoderm razvija od stanica: A) animalnog pola blastule B) vegetativnog pola blastule C) gastrule D) endoderma E) ektoderma 263. ivani sustav razvija se od: A) mezoderma B) endoderma C) trbunog ektoderma D) bonog ektoderma E) lenog ektoderma 264. Od endoderma nastaju: A) bubrezi B) vezivna tkiva C) spolne lijezde D) krvne ile E) sluznica probavila 265. Test krianje se primjenjuje: A) da bi se otkrio genotip dominantnog fenotipa B) da bi se otkrio genotip recesivnog fenotipa C) samo u monohibridnom krianju D) samo u dihibridnom krianju E) u intermedijarnom krianju 266. Koji od navedenih primjera odgovara test krianju: A) aa x AA B) aa x Aa C) Aa x Aa D) AaBb x AaBb E) aaBB x AAbb 267. U monohibridnom krianju s dominacijom omjer fenotipova u F2 generaciji je sljedei: A) 1 : 2 : 1

183

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) 3 : 1 C) 1 : 1 D) 1 : 1 : 1 : 1 E) 9 : 3 : 3 : 1 268. Koliko razliitih gameta moe dati genotip AaBb ? A) 1 B) 2 C) 3 D) 4 E) 8 269. Kojoj aminokiselini odgovara slijed baza UUU u g-RNK: A) glicinu B) lizinu C) valinu D) argininu E) fenilalaninu 270. Fiziologija prouava: A) ovjeka B) funkcije pojedinih organa C) ivotinje D) biljke E) biljna i ivotinjska tkiva 271. Nauka o evoluciji prouava: A) uzajamne odnose ivih bia B) postanak vrsta u prirodi C) pojedine vrste ivotinja D) pojedine vrste biljaka E) funkciju pojednih organa 272. Autoradiografija: A) pomae kod prouavanja staninog metabolizma B) zasniva se na primjeni nestabilnih radioaktivnih izotopa C) pomae kod praenja sinteze molekula D) pomae kod praenja raspada molekula u stanici E) svi su odgovori toni

273. Adenin i uracil spadaju u: A) peptide B) aminokiseline C) duikove baze D) nukleinske kiseline E) nukleotide 274. Za Golgijevo tijelo nije tono: A) da spada u stanine organele B) da se sastoji od kanalia C) da ima ribosome D) da se nalazi u lijezdanim stanicama E) da se nalazi u biljnim stanicama 275. Za ribosome je znaajno: A) da su obavijeni membranom B) da su uvijek vezani za membrane endoplazmatske mreice C) da se nalaze u svim tipovima stanica D) da u svome sastavu nemaju bjelanevina E) da u svome sastavu nemaju enzima 276. Koje od navedenih baza nema u RNK? A) gvanina B) adenina C) uracila D) timina E) citozina 277. Kemijski sastojci stanine membrane su: A) RNK B) DNK C) svi tipovi nukleinskih kiselina D) lipidi E) sve navedeno 278. Koji je od spomenutih primjera recesivan za jedan par alela ? A) Aabb B) aaBB C) aaBb D) AAbb E) svi primjeri

184

_________________________________________________________________________ Pitanja

279. Koje od navedenih krianja nije test krianje ? A) AaBb x aabb B) AaBB x AAbb C) Aabb x aaBb D) Aa x aa E) Bb x bb 280. Vezani geni se nalaze: A) na razliitim kromosomima a odreuju ista svojstva B) na istom kromosomu a odreuju ista svojstva C) na istom kromosomu a odreuju razliita svojstva D) na istom kromosomu bez obzira na svojstva koja odreuju E) jedino na kromosomima vinske muice 281. Gamete dihibridnog krianja su sljedee: A) Ab B) AA C) Bb D) Aa E) svi su odgovori toni 282. Koji omjer genotipova dobijemo u potomstvu ako kriamo AABB x Aabb uz pretpostavku da se radi o vezanim genima? A) isti kao i omjer fenotipova B) svi su genotipski jednaki C) isti kao da geni nisu vezani D) 3 : 1 E) 1 : 1 : 1 : 1 283. Ako je majka prenosilac hemofilije a otac hemofiliar, koja je vjerojatnost da njihova djeca dobiju hemofiliju ? A) 25% enske djece B) 50% muke i 50% enske djece C) 100% enske djece D) 100% muke djece E) nijedan odgovor nije toan

284. Koji je diploidan broj kromosoma u drozofile: A) 4 B) 6 C) 8 D) 10 E) 12 285. Ako u dihibridnom test krianju ne dobijemo cijepanje alela u potomstvu nego su svi potomci jednaki, to zani da je dominantni fenotip roditelja morao biti sljedeeg genotipa: A) AaBB B) AABB C) aaBb D) AABb E) Aabb 286. Genotipovi F2 (druge sinovske) generacije mogu biti: A) AaBB B) aaBb C) AaBb D) Aabb E) svi navedeni 287. Aleli su geni: A) koji kontroliraju jedan drugog B) koji mogu biti u odnosu dominacije i recesivnosti C) u parovima za svako svojstvo D) na paru homolognih kromosoma E) svi su odgovori toni

288. Virusi imaju: A) staninu membranu B) staninu stijenku C) ribosome D) RNK i DNK E) sve gore navedeno

185

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

289. ovjek kao i sva druga iva bia pokazuje sljedee znaajke: A) staninu grau B) individualnost C) metabolizam D) razmnoavanje E) sve nabrojene 290. Golgijevo tijelo nalazimo u: A) mitohondrijima B) citoplazmi C) ribosomima D) jezgri E) jezgrici 291. Krianac ili hibrid prikazan je sljedeim genotipom: A) AABBCC B) aabbcc C) AAbbCC D) aaBBcc E) AABbCC 292. Tripansoma spada u: A) zelene alge B) zelene biae C) korijenonoce D) truskovce E) praivotinje 293. Izrazito polarna molekula naeg tijela je: A) kolesterol B) mast C) steroidni hormon D) estrogen E) voda 294. Struktura i funkcija svake ljudske stanice ovisi prvenstveno o njenim: A) lipidima B) ugljikohidratima C) nukleinskim kiselinama D) proteinima E) RNK

295. Ribonukelinsku kiselinu prepoznajemo po prisustvu: A) citozina B) gvanina C) adenina D) pentoze E) uracila 296. Sintezu proteina prema genetskoj uputi zapisanoj u glasnikoj RNK zovemo: A) prepisivanje B) udvostruavanje C) mutiranje D) itanje E) prevoenje 297. Novi oblici gena, aleli, nastaju: A) prevoenjem genske upute B) prepisivanjem genske upute C) udvostruavanjem D) mutiranjem E) itanjem 298. Omjer od 3/4 graka duge stabljike prema 1/4 biljaka kratke stabljike dobivamo krianjem: A) dviju biljaka kratke stabljike B) dviju biljaka dugih stabljika (homozigotnih) C) dviju biljaka dugih stabljika (heterozigotnih) D) kratkih s dugim biljkama (homozigotnih) E) kratkih s dugim biljkama (heterozigotnih) 299. etiri razliite vrste gameta dati e jedinka genotipa: A) Aa B) AA C) AAbb D) AaBb E) AaBbCc

186

_________________________________________________________________________ Pitanja

300. Dvije razliite vrste gameta dati e jedinka genotipa: A) AA B) aa C) AaBB D) AaBb E) AaBbCc 301. Ljudski kromosomi 1,2 i 3 ine u kariotipu skupinu: A) A B) B C) C D) D E) E 302. Fizioloka otopina sadri 0.9% NaCl i eritrociti ovjeka u njoj ostaju neoteeni. Fizioloka je otopina dakle prema eritrocitima: A) monotonina B) izotonina C) hipertonina D) hipodonina E) atonina 303. Broj jedinki neke vrste ne odreenom prostoru predstavlja njenu: A) biomasu B) populaciju C) gensku snagu D) konkurenciju E) simbiozu 304. Humana genetika rasporeuje gene ovjeka u genetike karte. Pojam geneti ka karta potjee iz znanstvenog rada: A) G. Mendela B) T. Morgana C) F. Cricka D) J. Watsona E) A. Hersheya

305. to se od navedenog nalazi i u bakterija i u modrozelenih algi ? A) ribosomi B) kloroplasti C) mitohondriji D) lizosomi E) nita od navedenog 306. Atavizmima se najintenzivnije bavi: A) genetika B) pedijatrija C) kirurgija D) citologija E) evolucija 307. Ostatak repia u novoroeneta predstavlja: A) relikt B) mutaciju C) rudiment D) endem E) edem 308. Kodoni predstavljaju trojke nukleotida u: A) DNK B) virusnoj RNK C) ribosomskoj RNK D) transportnoj RNK E) glasnikoj RNK 309. Poliuridilnu kiselinu predouje: A) uridin-uridin B) AAA AAA C) UUA UUA D) AUG AUG E) poliU 310. Polifenilalanin nastavit e u toku sinteze bjelanevine na kalupu sljedee ribonukleinske kiseline: A) AAA B) UUU AAA

187

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

C) TTT UUU AAA D) UUU UUU UUU UUU E) AAA AAA AAA AAA AAA 311. Genetska uputa u molekule DNK za ugradnju aminokiseline fenilalanin u peptidni lanac glasi: A) UUU B) TTT C) AAA D) CCC E) GGG 312. Histologija je nauka o: A) biljkama B) ivotinjama C) funkciji pojedinih organa D) biljnim i ivotinjskim tkivima E) meusobnom djelovanju tkiva i organa 313. Ekologija je nauka o: A) pojedinim vrstama ivotinja B) pojedinim vrstama biljaka C) pojedinim vrstama ivih bia D) meusobnim odnosima ivih bia i njihove okoline E) postanku vrsta u prirodi 314. Hipoglikemija je: A) nedostatak minerala u organizmu B) pomanjkanje tekuine u organizmu C) smanjena razina glukoze u krvi D) nedostatak vitamina C E) nedostatak vitamina D 315. Steroidi su: A) posebna skupina lipida B) spolni hormoni C) hormoni kore nadbubrene lijezde D) neki vitamini E) svi su odgovori toni 316. Glicin i alanin spadaju u: A) nukleinske kiseline B) nukleotide

C) duikove baze D) peptide E) aminokiseline 317. Pirimidinske baze su: A) duine baze B) citozin C) timin D) uracil E) svi su odgovori toni 318. Koji je od spomenutih primjera dominantan fenotip ? A) Aa B) AA C) AaBb D) AABb E) svi navedeni primjeri 319. Koje od navedenih krianja nije test krianje ? A) AaBb x aabb B) Aabb x aaBb C) Aa x aa D) AA x Aa E) Bb x bb 320. Vezanim genima nazivamo gene koji se nalaze: A) na istom kromosomu a odreuju razliita svojstva B) na istom kromosomu a odreuju ista svojstva C) na istom kromosomu bez obzira na svojstva koja odreuju D) na razliitim kromosomima a odreuju ista svojstva E) nijedan odgovor nije toan 321. Koji od navedenih primjera nije recesivan samo za jedan par alela ? A) aaBb B) AAbb C) aaBB D) Aabb

188

_________________________________________________________________________ Pitanja

E) aabb 322. Koji od navedenih omjera odgovara rezultatu test krianja ? A) 9 : 3 : 3 : 1 B) 1 : 1 : 1 : 1 C) 3 : 1 D) 1 : 2 : 1 E) niti jedan 323. Ako kriamo AaBb x aabb a geni su vezani i nema krosingovera, koji omjer dobivamo kod potomstva? A) 1 : 1 B) 1 : 1 : 1 : 1 C) 9 : 3 : 3 : 1 D) 3 : 1 E) 1 : 2 : 1 324. Koje nasljeivanje nazivamo spolno vezanim? A) koje je vezano za jedan spol B) nasljeivanje gena na X kromosomu C) nasljeivanje gena na Y kromosomu D) nasljeivanje gena na spolnim kromosomima E) svi su odgovori toni 325. Ako je majka slijepa za boje a otac nije, koliko je njihove djece slijepo za boje? A) sva muka djeca B) sva enska djeca C) 50% muke djece D) 50% enske djece E) nijedan odgovor nije toan 326. Koji je haploidan broj kromosoma u vinske muice? A) 1 B) 2 C) 3 D) 4 E) 5 327. Nije tono da modrozelene alge imaju:

A) klorofil B) kloroplaste C) nukleoid D) jednostavnu steljku E) posebnu boju 328. Koji od navedenih genotipova moe biti iz P (parentalne ili roditeljske) generacije? A) Aabb B) AABb C) AAbb D) aaBb E) AaBB 329. Cijepanje osobina se javlja: A) u parentalnoj generaciji B) u F1 generaciji C) u F2 generaciji D) samo u test krianju E) nita od navedenog 330. Za I mejotiku diobu nije tono da dolazi do: A) odvajanja homolognih kromosoma B) odvajanja kromatida svakog homologa C) konjugacije homolognih kromosoma D) spiralizacije kromosoma E) nestajanja jezgrine ovojnice 331. Bakteriofagi nemaju: A) DNK B) proteinsku ovojnicu C) glavice D) repa E) membrane 332. to je embrioblast: A) svaka skupina embrinalnih stanica B) skupina embrionalnih stanica u sisavaca nakon brazdanja C) isto to i trofoblast D) odgovara zametnim listiima E) sudjeluje u formiranju posteljice

189

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

333. Najtoniji odgovor za ATP je sljedei: A) adenin i trifosfat B) adenozin i monofosfat C) adenozin i difosfat D) AMP+P E) adenin, riboza i trifosfat 334. Za oksidaciju i redukciju molekula je znaajno: A) oksidacijom se gube elektroni B) oksidacijom se prihvaaju elektroni C) redukcijom se gube elektroni D) ishodite su im anoganski spojevi E) niti jedan odgovor nije toan 335. Fagocitoza spada u: A) enzimske reakcije B) endocitozu C) elektrini potencijal stanine membrane D) aktivni prijenos iona E) pasivni prijenos 336. DNK se nalazi u: A) kromosomima B) kloroplastima C) mitohondrijima D) bakterijama E) svi su odgovori toni 337. Jezgrica nema: A) bjelanevina B) rRNK C) DNK D) ribosomskih podjedinica E) ovojnice (membrane) 338. Kromosomi se nalaze u sreditu stanice u: A) profazi B) metafazi C) anafazi D) telofazi E) mejozi

339. Neuron je: A) neurit B) akson C) dendrit D) ivana stanica E) ivac 340. U koi se nalaze: A) opipna tjeleca B) ivani ogranci C) lijezde lojnice D) masne stanice E) svi su odgovori toni 341. Blastoderm je sloj stanica koji okruuje: A) embrioblast B) trofoblast C) blastocel D) celom E) pracrijevo 342. Blastoporus je: A) otvor na embrioblastu B) otvor na trofoblastu C) otvor na gastruli abe D) upljina blastule E) upljina gastrule 343. Od mezoderma se razvijaju: A) sluznica probavila B) jetra C) guteraa D) miii E) plua 344. Bakterije imaju: A) jezgru B) jezgricu C) nukleoide D) plastide E) endoplazmatsku mreicu

190

_________________________________________________________________________ Pitanja

345. Koji od spomenutih organizama spadaju u prokarite: A) jednostanine alge B) neke gljive C) praivotinje D) virusi E) modrozelene alge 346. Koja od spomenutih zigota nije homozigota? A) aaBB B) AAbb C) aabb D) AABB E) AaBb 347. Drugi Mendelov zakon nasljeivanja je primjenjen u: A) svakom krianju B) intermedijarnom krianju C) monohibridnom krianju D) slobodnoj i nezavisnoj kombinaciji E) krianju s vezanim genima 348. Test krianje je sljedee: A) aaBb x Aabb B) aaBB x AAbb C) AaBb x AaBb D) aabb x AABB E) AaBb x AABB 349. Koja gameta pripada genotipu AaBb? A) A B) a C) B D) b E) Ab 350. Morgan je nazvao crossing-overom: A) razmjenu dijelova kromosoma i gena B) razdvajanje homolognih kromosoma C) razdvajanje kromatida pojedinih kromosoma D) pojavu kod nevezanih gena E) niti jedan odgovor nije toan

351. Slijed baza UUU odgovara sljedeoj aminokiselini: A) tirozinu B) serinu C) fenilalaninu D) asparginu E) metioninu 352. Kodon na gRNK je CUG-AUC. Koji je odgovarajui antikodon na tRNK? A) GAC-UAG B) GTC-TAG C) CAC-UAC D) GAG-TAC E) GUC-UAC 353. Lizosomi: A) obavijeni su dvostrukom opnom B) nemaju membrane C) sadre enzime D) sadre mitohondrije E) niti jedan odgovor nije toan 354. Mitohondriji su organele: A) samo ivotinjskih stanica B) samo biljnih stanica C) vane za sintezu proteina D) vane za sintezu nukleinskih kiselina E) vane kao energetske centrale 355. Za jezgricu je znaajno: A) nije obavijena opnom B) ima RNK C) ima DNK D) sintetizira rRNK E) svi su odgovori toni 356. Kromatin se nalazi u: A) profazi B) metafazi C) anafazi D) interfazi E) telofazi 357. u anafazi I mejoze: A) nastaju 2 nove jezgre

191

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) nastaje haploidan broj kromosoma C) odvajaju se homologni kromosomi D) odvajaju se kromatide E) kromosomi se ne vide 358. Spermatogeneza i oogeneza odgovaraju: A) diobi citoplazme B) mejotikoj diobi C) mitotikoj diobi D) diobi kromosoma E) niti jedan odgovor nije toan 359. Haploidan broj kromosoma, svaki sa svoje dvije kromatide, nalazimo u: A) telofazi I B) interfazi C) profazi D) metafazi I E) telofazi II 360. Nije tono da od ektoderma nastaju: A) koa B) osjetila C) ivani sustav D) epitel E) hrskavica 361. Koji od navedenih roditeljskih parova daje potomstvo u omjeru fenotipova 3:1 za jedno od spomenutih svojstava: A) AaBb x AAbb B) AaBb x aaBB C) AaBb x aabb D) AABB x aabb E) AaBB x Aabb 362. Geni A i b nalaze se na razliitim mjestima istog kromosoma pa govorimo o: A) monohibridnom nasljeivanju B) intermedijarnom nasljeivanju C) slobodnoj kombinaciji D) vezanim genima E) spolno vezanom nasljeivanju

363. Omjer genotipova i fenotipova 1:1 dobijamo krianjem roditelja: A) Bb x bb B) Bb x Bb C) Bb x BB D) BB x bb E) bb x bb 364. Nukleoid je: A) spolni kromatin B) jezgra biljnih stanica C) DNK u jednostaninim organizmima D) organela u citoplazmi E) DNK u bakterija 365. Tilakoide i grana pripadaju: A) vakuolama biljnih stanica B) mitohondrijima C) kloroplastima D) kromosomima E) centrosomima 366. U biologiju spada: A) fiziologija B) taksonomija C) paleontologija D) zoologija E) svi su odgovori toni 367. Prijelaz vode kroz membranu zove se: A) difuzija B) osmoza C) dijaliza D) aktivan prijelaz E) nijedan odgovor nije toan 368. lijezde s unutranjim izluivanjem su: A) hipofiza B) titnjaa C) nustitne lijezde D) nadbubrene lijezde E) svi su odgovori toni

192

_________________________________________________________________________ Pitanja

369. U profazi I mejotike diobe odvija se: A) smjetaj kromosoma u sredini stanice B) konjugacija kromosoma C) odvajanje homolognih kromosoma D) odvajanje kromatida E) isto kao u mitozi 370. Blastoderm je sloj embrionalnih stanica koji se nalazi: A) oko blastoporusa B) oko blastocela C) na vegetativnom polu blastule D) oko trofoblasta E) oko embrioblasta 371. Blastoporus je otvor koji vodi u: A) arhenteron B) blastocel C) sekundarnu tjelesnu upljinu D) amnionsku tekuinu E) blastocistu 372. Ektoderm nastaje: A) u unutranjosti gastrule B) na povrini gastrule C) na animalnom polu gastrule D) oko blastocela E) oko arhenterona 373. Trofoblast je sloj stanica koji: A) okruuje zigotu B) okruuje gastrulu C) okruuje embrioblast D) se razvija u amnion E) se razvija u alantois 374. ivotinjski virusi imaju od genetskog materijala: A) samo DNK B) RNK ili DNK C) samo RNK D) proteine E) polisaharide

375. Rezultat krianja je omjer fenotipova 9:3:3:1. Koji su genotipovi roditelja? A) aabB x AABb B) AABB x aabb C) AaBb x AaBb D) AaBB x AABb E) AaBb x aabb 376. Nasljeivanje vezano za spol prenosi se: A) izravno s oca na sina B) izravno s oca na ki C) s majke samo na sina D) s majke samo na ki E) na potomstvo jednako s oca i majke 377. Na polovima diobenog vretena nalaze se: A) ribosomi B) lizosomi C) centrosomi D) Golgijeva tijela E) nukleoidi 378. Hrapavi endoplazmatski retikulum najvie je razvijen u stanicama: A) embrionalnim B) tumora C) koje sintetiziraju mnogo bjelanevina D) ivanim E) koje sintetiziraju mnogo ugljikohidrata 379. Nakupine hidrolitikih enzima nalaze se u: A) jezgri B) jezgrici C) kromatinu D) lizosomima E) ribosomima 380. Razgradnja glukoze do alkohola i CO2 zove se: A) glikoliza B) fosforilacija C) redukcija CO2

193

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) fermentacija ili vrenje E) Krebsov ciklus 381. Oksidacijski proces: A) u kojem neka molekula prima elektrone B) u kojem neka molekula gubi elektrone C) uzajamnog primanja i gubitka elektrona D) koji se dogaa samo za vrijeme svjetlosnih reakcija fotosinteze E) koji se dogaa samo u mitohondrijima 382. Do oplodnje jajne stanice sisavaca dolazi u: A) vagini B) maternici C) jajovodu D) trbunoj upljini E) jajniku 383. Zigota je: A) jajna prastanica B) spermijska prastanica C) neoploeno jaje D) oploeno jaje E) partenogenetski aktivirano jaje 384. U tundri se uglavnom nalaze: A) crnogorino drvee B) listopladno drvee C) travnjaci D) papratnjae E) mahovine i liajevi 385. Vani razlagai u ekosistemima su: A) mesojedi B) stonoge i kukci C) zelene biljke D) biljojedi E) heterotrofne bakterije 386. Periodike sezonske promjene organizama zovu se: A) sukcesije B) fenoloke pojave C) biotike pojave

D) ekoloke valencije E) vegetativne promjene 387. Prostor na kojemu je rasporeena neka vrsta organizama je: A) biom B) relikt C) areal D) vegetacija E) endem 388. Na prvom mjestu hranidbenog lanca u biocenozi su: A) saprofagi B) fitofagi C) zoofagi D) heterofagi E) autotrofi 389. Primarna organska produkcija je proizvodnja: A) autotrofnih biljaka B) heterotrofnih biljaka C) heterotrofnih ivotinja D) heterotrofnih bakterija E) duikovih bakterija 390. Vrsta ograniena na ue podruje je: A) relikt B) endem C) plankton D) nekton E) rudiment 391. Koji je ekosustav najproduktivniji u proizvodnji organskog ugljika? A) stepa B) obraena povrina C) uma D) jezero s tvrdom vodom E) jezero s mekom vodom 392. Najstariji ostaci prvih hominida pripadaju: A) australopitekusu B) ramapitekusu C) neandertalcu

194

_________________________________________________________________________ Pitanja

D) javanskom praovjeku E) krapinskom praovjeku 393. Bioloki indikatori zagaenja okolia su: A) virusi i bakterije B) bakterije i modrozelene alge C) biai i zelene alge D) gljive i mahovine E) liajevi i borovi 394. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru prosjeno do dubine: A) 100 m B) 200 m C) 300 m D) 400 m E) 450 m 395. Bakteriofagi pripadaju: A) biljnim virusima B) primitivnim jednostaninim biljkama C) primitivnim jednostaninim ivotinjama D) pneumokokima E) ni jednoj navedenoj skupini 396. Escherichia coli: A) koristi se u genetskom inenjerstvu B) moe proizvoditi inzulin C) je crijevna bakterija D) moe se nai u mokrai E) svi su odgovori toni 397. Fenotip je genetiki izraz koji oznauje: A) oblik i boju organizma B) strukturu i funkciju organizma C) mijeanje oevih i majinih gena D) rezultat uzajamnog djelovanja okolia i genotipa E) kakav je genotip 398. Mutacije gena su uvijek: A) spontane mutacije

B) inducirane mutacije C) nasljedne promjene gena D) dominantne E) na istom kromosomu 399. U sastav koe ne ulaze stanice: A) lijezda znojnica B) lijezda lojnica C) dlake D) masnog tkiva E) Bowmanove ahure 400. Djeja paraliza (polio) uzrokovana je: A) virusom B) bakterijom C) kokima D) bacilima E) spirilima 401. Trajne oblike bakterija zovemo: A) prokariot B) nukleoid C) spora D) viroid E) prion 402. Kuga (crna smrt) uzrokovana je: A) bakterijom B) virusom C) viroidom D) prionom E) bakteriofagom 403. Trajnu promjenu genske upute zovemo: A) varijacija B) mutacija C) rekombinacija D) transformacija E) degenerirana ifra 404. Antropologija pruava ponajprije: A) antropomorfne majmune B) australopitekusa C) neandertalce

195

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) praovjeka Homo erectus E) ovjeka 405. Humana genetika rasporeuje gene ovjeka u genetike karte. Pojam genetika karta potjee iz znanstvenog rada: A) G. Mendela B) T. Morgana C) F. Cricka D) J. Watsona E) A. Hersheya 406. Kultura stanica i tkiva: A) su izolirane stanice i tkiva uzgajane u strerilnim uvjetima B) su stanice i tkiva uzgajane izvan organizma C) je rast stanica i tkiva na posebnim hranilitima D) je uzgoj stanica i tkiva u razliitim eksperimentalnim uvjetima E) svi su odgovori toni 407. ivotinjski virusi se razmnoavaju: A) konjugacijom B) diobom C) pomou DNA D) pomou RNA ili DNA E) cijepanjem 408. Bakterije imaju: A) jezgru B) jezgricu C) nukleoide D) plastide E) endoplazmatski retikulum 409. Koji od spomenutih organizama spadaju u prokariote? A) jednostanine alge B) neke gljive C) praivotinje D) virusi E) modrozelene alge

410. Dvostruku membranu imaju: A) ribosomi B) lizosomi C) centrioli D) Golgijevo tijelo E) mitohondriji 411. Prijelaz vode kroz membranu zove se: A) difuzija B) osmoza C) dijaliza D) aktivan prijelaz E) olakana difuzija 412. Populacija razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta ine sloeniju cjelinu: A) biomasu B) biocenozu C) biocenologiju D) biotop E) biosferu 413. Biljojedi kao lanovi ishrane svake biocenoze spadaju u: A) razlagae B) autotrofne organizma C) heterotrofne organizme D) saprofage E) karnivore 414. Najznaajniju sekundarnu organsku produkciju ostvaruju: A) virusi B) bakterije C) protisti D) biljke E) ivotinje 415. Na dnu hranidbene piramide nalaze se: A) konzumenti B) fitofagi C) zoofagi D) karnivora E) autotrofni proizvoai

196

_________________________________________________________________________ Pitanja

E) trbunu upljinu 416. U ishrani biocenoze na prvom su mjestu hranidbenog lanca: A) saprofagi B) heterotrofne bakterije C) autotrofni proizvoai D) fitofagi E) zoofagi 417. Koje su bakterije uzronici upale plua? A) streptokoki B) spirili C) stafilokoki D) diplokoki E) vibrioni 418. Stanino disanje: A) nazivamo respiracijom B) razgradnjom ugljikohidrata oslobaa energiju C) poinje glikolizom D) nastavlja se Krebsovim ciklusom E) sve su prethodne tvrdnje tone 419. Mitohondriji: A) su energetske centrale stanica B) su glavni proizvoai ATP C) imaju dvostruku ovojnicu D) sadre DNA E) sve su prethodne tvrdnje tone 420. Limfa se razlikuje od krvi po tome to nema: A) plazme B) leukocite C) trombocite D) eritrocite E) krvne ploice 421. Oploeno jaje sisavca implantira se u: A) sluznicu maternice B) tijelo maaternice C) sluznicu jajovoda D) cerviks uterusa 422. Meu stanicama odrasla ovjeka ne dijele se: A) spermatogonije B) neuroni C) oogonije D) primarne spermatocite E) sekundarne spermatocite 423. U zdrava ovjeka osmotski tlak urina moe biti 2 do 3 puta vei od osmotskog tlaka plazme. Urin je dakle prema plazmi: A) izotonian B) monotonian C) hipertonian D) hipotonian E) hipertrofian 424. Porast ljudske populacije odreen je: A) natalitetom B) morbiditetom C) genskom snagom D) biolokim faktorima (iskljuivo) E) fizikim faktorima (iskljuivo) 425. Opseg prostorne rasprostranjenosti ljudske vrste zovemo njegovim: A) biomom B) ekosistemom C) biocenozom D) arealom E) biotopom 426. Tuberkulozu i arlah uzrokuju: A) amebe B) protoza C) fagi D) virusi E) bakterije 427. U zdrava ovjeka osmotski tlak urina moe biti 2 do 3 puta vei od osmotskog tlaka plazme. Plazma je dakle prema urinu: A) atonina

197

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) monotonina C) hipertonina D) hipotonina E) izotonina 428. Rasprostranjenost veine ljudse populacije na Zemlji ovisi o: A) vegetaciji tog podruja B) bentoskim biocenozama C) planktonu D) nektonu E) reliktima 429. Bentosku biocenozu ine: A) ivotinje koje se pomou miia brzo kreu u vodi B) svi organizmi koji ive u vodi stajaici C) svi organizmi koji ive uz morsku obalu D) organizmi koji ive na morskom dnu E) organizmi koji lebde u slojevima morske vode 430. Krapinski praovjek: A) ivio je prije milijun godina B) imao je istaknutu bradu C) poznavao je vatru D) pripadao je tipu kromanjonca E) pripadao je tipu australopitekusa 431. Ekosustav ine: A) ekoloka valencija B) biotop i biocenoza zajedno C) populacija D) abiotiki uinci E) biotiki uinci 432. Koje tvrdnje odgovaraju krapinskog praovjeka? A) potjee iz pleistocena B) kromanjonac C) visine do 160 cm D) satar 300 500 000 godina E) ima izraenu bradu opisu

433. Jezgre nemaju: A) primitivne ivotnjske stanice B) neuroni C) stanice glatkog miia D) eritrociti sisavaca E) popreno prugasti mii 434. U heterotrofne organizme ne spadaju: A) alge B) gljive C) lankonoci D) spuve E) jednostanine ivotinje 435. Posebni zooloki rezervat je: A) otok Mljet B) Risnjak C) Plitvika jezera D) orkova uvala E) Kopaki rit 436. Virusi mogu uzrokovati: A) tuberkulozu B) aterosklerozu C) djeju paralizu D) sifilis E) tetanus 437. Bakteriofagi su sastavljeni od: A) citoplazme i membrane B) jezgre i ovojnice C) mitohondrija i proteina D) glavice i repa E) prokariontskih stanica 438. Koki su: A) virusi B) bakterije C) eukariotske stanice D) animalne stanice E) tapiastog oblika 439. Prema nainu ishrane bakterije mogu biti: A) autotrofne

198

_________________________________________________________________________ Pitanja

B) mesojedi C) biljojedi D) zoofagi E) fitofagi 440. Eukariontske stanice ukljuuju: A) koke B) bacile C) vibrione D) sve bakterijske stanice E) biljne stanice 441. Endocitoza je pojava vezana uz sljedee organele u stanici: A) mitohondrije B) lizosome C) jezgricu D) ribosome E) endoplazmatsku mreicu 442. Vitamin D: A) spada u skupinu ugljikohidrata B) spada u skupinu nukleinskih kiselina C) vaan je za razvitak crvrenih i bijelih krvnih stanica D) vaan je za razvitak kostiju i zubi E) vaan je za razvitak spolnih lijezda 443. Menstrualni ciklus karakteriziran je: A) visokim progesteronom u preovulacijskoj fazi B) visokim progesteronom u postovulacijskoj fazi C) visokim progesteronom od 1. do 14. dana D) visokim LTH od 1. do 14. dana E) visokim LH od 1. do 28. dana 445. Iz srednjeg kvartara pleistocena potjee A) kromanjonski ovjek B) neandertalski praovjek C) australopitekus D) driopitekus E) propliopitekus

446. Meu ivim fosilima su poznati: A) ihtiostega B) kinesko drvo ginkgo C) mamut D) praptica E) pteridosperme 447. Biljni virusi: A) razaraju biljnu stijenku B) svi se prenose kukcima C) genetski materijal je RNA D) slini su bakterijskim virusima E) razmnoavaju se diobom 448. Najvee koliine kisika u atmosferi potrebnog za disanje potjeu: A) od vulkanske aktivnosti B) od aktivnosti razlagaa C) od fotosintetske aktivnosti D) od nektona E) od bentosa 449. Bujnost ivota na kopnu ovisna je uglavnom o: A) biotikim faktorima B) svim abiotikim faktorima C) povoljnoj temperaturi D) raspoloivosti duika E) raspoloivosti ugljika 450. Znanstveno ime (binarna nomenklatura) suvremenog ovjeka: A) glasi Hominidae B) glasi Homo erectus C) glasi Homo sapiens D) zahvaljujemo radu D.G. Krambergera E) zahvaljujemo radu Ch. Darwina 451. Modifikacije: A) spadaju u mutacije B) su mutacije grae kromosoma C) su mutacije gena D) su nasljedne E) nisu nasljedne

199

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

452. Plazmidi su: A) specifini virusi B) vrste mikroorganizama C) hibridne molekule DNA D) hibridne molekule RNA E) male estice DNA 453. Koji od pojmova su krivo spareni? A) bakterija nukleoid B) protocita organeli C) eucita jezgra D) eucita citoskelet 454. Saprofiti su organizmi koji A) obitavaju u drugim organizmima B) se razmnoavaju samo pomou spora C) ive na tetu domadara D) upijaju hranu iz mrtvih organizama 455. Endocitoza je A) aktivan prijenos kroz membranu B) stanino prodiranje velikih estica C) unoenje molekula direktno u citosol D) unoenje iona u stanicu 456. Amiloplasti su A) leukoplasti koji sadre krob B) proplastidi koji sadre proteine C) kloroplasti koji sadre krob D) leukoplasti koji sadre aminokiseline 457. Liaj je osobit oblik simbioze izmeu A) gljive i alge B) gljive i bakterije C) alge i bakterije D) bakterije i korijena lepirnjaa 458. U razvojnom putu mahovine spolna generacija su A) protonema s mahovinom B) mahovina sa sporangijem C) sporogon D) protalij 459. Sorusi su A) muki spolni organ mahovine

B) nakupine sporangija na listu paprati C) diploidna generacija mahovina D) stabalce mahovine s mukim rasplodnim organima 460. Makrosporangij odgovara A) plodnom listu B) zametnoj vreici C) sjemenom zametku D) mikrospori 461. Tona tvrdnja je A) dvosupnice imaju upavo korijenje B) stabljika dvosupnica raste u debljinu pomou kambija C) glavne ile u listu jednosupnica su razgranjene D) glavne ile u listu dvosupnica su usporedne 462. Prijelazni oblici izmeu vodozemaca i gmazova su: A) titoglavci (Seymouria) B) resoperke (Crossoptergia) C) zvijeroguteri (Theriodontia) D) gmaz Ichtiosaurus 463. Homologni organi su: A) isti po funkciji, a razliitog postanka B) istog postanka, a razliiti po funkciji C) istog postanka i istih funkcija D) razliitog postanka i razliitih funkcija 464. Rudimentarni organ nije: A) crvuljak slijepog crijeva B) trtica C) palana kost D) zub mudrost 465. Uobiajeni predstavnici planktona su: A) algaice B) bentonski organizmi C) biai i kremenjaice D) zelene alge 466. Kod alga kremenjaica kao produkt asimilacije nastaje:

200

_________________________________________________________________________ Pitanja

A) krob B) bjelanevine C) ulje D) kremen 467. Steljka je: A) rasplodni organ alge B) tijelo alge C) mala stabljika D) embrionalni organ biljke 468. Protalij je A) razvojni stadij paprati B) razvojni stadij mahovina C) sporofit D) nespolna generacija 469. Smatramo da su se sjemenjae (cvijetnjae) razvile od: A) vodenih biljka koje su prele na kopno B) mnogostaninih alga C) cikadina D) izumrlih heterospornih papratnjaa 470. Koji od pojmova su krivo spareni? A) plodni list listi s makrosporangijem B) sjemeni zametak makrosporangij C) peludovo zrno mikrospora D) peludnica makrosporangij 471. Predstavnici porodice rua imaju A) cvjetove s peterolanim ocvijeem i mnogo pranika B) devet pranika i plod mahunu C) etiri lapa i etiri latice D) cvijetove skupljene u rese 472. Plod komuku imaju A) abnjaci B) rue C) lepirnjae D) krstaice 473. Sve biljne zajednice nekog podruja ine A) floru

B) vegetaciju C) biocenozu D) biotop 474. Autosomi su A) svi kromosomi nekog organizma B) spolni kromosomi C) svi kromosomi nekog organizma osim x i y kromosoma D) samo kromosimi vinske muice 475. Centromera je A) mjesto na kromosomu za koje se veu ili diobenog vretena B) sekundarno suenje kromosoma C) satelitski kromosom D) dio centrosoma 476. Svjetlosnim mikroskopom ne vidimo: A) pseudopodije amebe B) staninu jezgru C) plastide D) trepetljike papuice E) uzronika herpesa 477. Toan redoslijed ivih sustava u organizacijskoj ljestvici (od najvieg prema najniem) je: A) atomi, molekule, makromolekule, stanica, organizam, populacija, ekosustav B) atomi, molekule, stanica, makromolekule, organizam, biocenoza, populacija, ekosustav C) atomi, makromolekule, organizam, stanica, molekule, populacija, biocenoza, ekosustav D) ekosustav, biocenoza, populacija, organizam, stanica, makromolekule, molekule, atomi E) biocenoza, populacija, ekosustav, stanica, organizam, makromolekule, molekule, atomi 478. Ako se biljna stanica nalazi u hipertoninoj otopini, dolazi do: A) osmoze

201

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) plazmolize C) dijalize D) deplazmolize E) difuzije 479. Spolna generacija kod papratnjaa A) razvijenija je od sporofita B) protalij je diploidan C) na protaliju se nalazi arhegonij i antreridij D) je sorus E) spermatozoidi nastaju u arhegoniju 480. Za kritosjemenjae je karakteristino: A) sjemeni zameci smjeteni su otovreno na plodnim listovima B) sjemeni zameci su zatvoreni u plodnici C) imaju plodnicu, a nemaju plod D) od sjemenog zametka nastaje plod E) za razmnoavanje im je potrebna voda 481. U izgradnji sedrenih naslaga na jezerima sudjeluju: A) liaji i gljive B) dvosupnice i jednosupnice C) paprati D) alge kremenjaice E) modrozelene alge i mahovine 482. Prve kopnene zelene biljke bile su A) mahovine B) psilofiti C) pteridosperme D) liaji E) papratnjae 483. Reliktni endem je: A) krki runolist B) degenija C) ilirska perunika D) dubrovaka zeina E) hrvatska sibireja 484. Koja od navedenih biljaka pripada porodici trava? A) vladac

B) bijeli luk C) ria D) preslica E) divlji kupus 485. Ulogu korijena kod mahovina vri: A) protonema B) hifa C) rizom D) rizoid E) grebenica 486. Florni elementi nekog podruja su: A) biljke rasprostranjene samo u nekom veem podruju i znaajne za floru tog podruja B) sve biljne vrste nekog podruja bez obzira na povrinu koju pokrivaju C) biljne zajednice nekog podruja D) biljke kojima je areal ogranien na usko podruje E) svi odgovori su toni 487. Crossing-over se dogaa u mejozi za vrijeme: A) profaze I B) anafaze I C) interfaze D) profaze II E) telofaze II 488. Spol ovjeka odreuju spolni kromosomi x i y, a to znai da: A) sve tjelesne stanice ene imaju po jedan x kromosom B) sve tjelesne stanice mukarca imaju po jedan y kromosom C) 50 % spermija sadri x kromosom D) 50 % jajnih stanica sadri x kromosom E) svi spermiji imaju y kromosom 489. Iz oploene jajne stanice u kritosjemenjaa razvija se: A) sekundarni endosperm B) embrionska vrea C) klica

202

_________________________________________________________________________ Pitanja

D) peludna mjeinica E) plodnica 490. Ostatke kukovlja u kita ubrajamo u: A) atavizme B) zakraljale rudimentarne organe C) prijelazne oblike D) prilagodbe na ivot u vodi E) nita od navedenog nije tono 491. Najvaniji inilac u postanku vrsta je: A) genska snaga B) mutacija C) divergencija D) prekobrojno potomstvo E) varijabilnost 492. Rast biljke u debljinu ostvaruje se diobom stanica A) epiderme B) parenhima C) felogena D) floema E) kambija 493. RNA moe biti izvor genetikih informacija kod: A) mikoplazma B) priona C) bakterija D) virusa E) alga 494. Uzronici biljnih bolesti, viroidi, graeni su od: A) proteina B) RNA i proteina C) RNA D) DNA E) DNA i proteina 495. Najjednostavniji virusi izgraeni su od: A) lipida

B) proteina i nukleinske kiseline C) proteina i masti D) lipida i organskih kationa E) lipida i nukleinskih kiselina 496. Bakterije sadre: A) DNA i RNA B) samo DNA C) nekad DNA, nekad RNA D) samo dvolananu RNA E) samo RNA 497. Vegetacija je: A) popis ivotinjskih vrsta nekog podruja B) skup biljnih zajednica nekog podruja C) popis biljnih vrsta nekog podruja D) skup endeminih biljaka nekog podruja E) flora i fauna nekog podruja 498. Organel prisutan u animalnoj stanici, a nije zastupljen u biljnoj stanici je: A) jezgrica B) centriol C) vakuola D) mitohondrij E) kloroplast 499. Svjetlosna energija apsorbirana tijekom fotosinteze pohranjuje se u: A) klorofilu B) karotenoidima C) ATP i ugljikohidratima D) NADPH2 E) vodi 500. Katabolizam je: A) podraaj koji izaziva osjet boli B) reakcija u kojoj se oslobaaju kationi C) razgradnja veih molekula u manje jedinice D) sinonim za stanino disanje E) sintetiki proces 501. Fototropno svijanje klice uzrokovano je: A) djelovanjem sile tee

203

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) razlikama u sadraju kroba izmeu gornjeg i donjeg dijela C) prejakim osvjetljavanjem D) promjenom turgora na osvjetljenoj strani E) razlikama u sadraju hormona izmeu osvjetljene i zasjenjene strane 502. Nitrifikacijske bakterije su kemosintetske bakterije koje: A) razgrauju organske spojeve uginulih organizama B) su uzronici brojnih bolesti C) dobivaju energiju oksidacijom organskih spojeva D) oksidiraju amonijak u nitrit E) veu duik iz zraka 503. Kriptorhizam je: A) prilagodba biljaka na hladna stanita B) razvoj adventivnog korjenja u kritosjemenjaa C) zadravanje sjemenika u trbunoj upljini D) vrsta hemofilije E) suenje poroajnog kanala 504. Bulbili su: A) rasplodni pupovi B) spore gljiva C) mlade lukovice D) organeli u biljnim stanicama E) vrste gomolja 505. Od polisaharida u ivotinjskim organizmima dolazi: A) krob B) fruktoza C) glukoza D) glikogen E) laktoza 506. Pubertet zapoinje luenjem neurosekretornih tvari i hormona u: A) titnjai

B) hipotalamusu C) adenohipofizi D) nadbubrenoj lijezdi E) neurohipofizi 507. Centri za regulaciju tjelesne temperature nalaze se u: A) termoreceptorima koe B) hipotaalamusu C) stijenkama krvnih ila D) kori velikog mozga E) titnjai 508. Koacervatne kapljice su: A) koloidne kapljice s opnom koje nastaju otapanjem nekih organskih spojeva u vodi uz dodatak razliitih soli B) agregati aminokiselina nastali suhim zagrijavanjem C) prve ive stanice D) kapljice lipida i proteina E) koloidne kapljice s vrstom membranom Pitanja s dva tona odgovora 509. Olistala biljka paprati je: A) diploidna generacija B) haploidna generacija C) gametofit D) sporofit E) sporangij 510. Zatiene vrste naeg podruja su: A) vidra B) podbjel C) potajnica D) obina kockavica E) bizamski takor 512. Koje se od navedenih tvrdnji odnose na populaciju? A) sastoji se od jedinki razliitih vrsta koje naseljavaju isto podruje

204

_________________________________________________________________________ Pitanja

B) sastoji se od jedinki iste vrste koje su prostorno izolirane C) sastoji se od jedinki iste vrste koje nadeljavaju odreeni prostor D) skup jedinki povezanih prehrambenim lancima E) skup jedinki ija je genetska osnova zajednika i u stalnoj je meusobnoj razmjeni 513. Od navedenih endokrinih lijezda samo su dvije s unutarnjim i vanjskim izluivanjem A) guteraa B) titna lijezda C) spolna lijezda D) nadbubrena lijezda E) hipofiza 514. Brzinu reakcije u stanici reguliraju sljedei spojevi: A) ugljikovodici B) enzimi C) ugljikohidrati D) masti E) hormoni Pitanja s jednim tonim odgovorom 515. Najproduktivniji ekosistem je: A) obradivo tlo B) listopadne ume C) jezero D) zapadni Atlantik 516. Prema Haeckelovoj hipotezi o podrijetlu (metazoa) viestaninih organizama, viestanine ivotinje razvile su se iz: A) biaa B) volvoksa C) organizma koji se razvio udruivanjem veeg broja jednostaninih biaa D) trepetljikaa 517. Koja je od navedenih stanica agranularni leukocit?

A) monocit B) trombocit C) eozinofil D) neutrofil E) bazofil 518. Pomou albumina u krvi se moe transportirati: A) eljezo B) tiroksin C) vitamin C D) fibrin E) holesterol 519. Probavne enzime ne izluuje: A) eludac B) taanko crijevo C) jetra D) guteraa 520. Voda koju izluujemo u mokrai potjee od: A) tekuine koju pijemo B) hrane koju jedemo C) metabolikih procesa D) A+B E) A+B+C 521. U ljudskom organizmu prvo se pomu probavljati: A) masti B) proteini C) krob D) fosfolipidi E) nukleinske kiseline F) celuloza 522. Ciklus limunske kiseline ili Krebsov ciklus je: A) prva faza disanja koja se odvija u citoplazmi B) proces u kojemu se iz 1 mola glukoze oslobodi energija 1254 kJ

205

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

C) dio aerobne respiracije u kojem se pirogroana kiselina razlae u molekule ugljik(IV)-oksida i atome vodika D) dio anaerobne respiracije kojom se oslobaa 25 % energije pohranjeno u 1 molu glukoze E) proces koji oslobaa energiju iz produkata oksidativne fosforilacije 523. Lipidi u biolokim membranama ine dvosloj zato jer: A) su to molekule dipolna karaktera kao i voda B) su na jednom kraju pozitivno, a na drugom kraju negativno nabijeni C) se povezuju s bjelanevinama koje ih pravilno orjentiraju D) su izgraeni od ugljika, vodika, kisika i fosfata E) je jedan kraj molekule hidrofilan, a drugi hidrofoban Pitanja s dva tona odgovora 524. Veina vode koju biljka prima: A) cijepa se tijekom fotosinteze i slui kao izvor elektrona i vodika B) gubi se stomatalnom transpiracijom C) apsorbiraju stanice tijekom produnog rasta D) ulazi u korijen iz tla osmozom E) ugrauje se neposredno u organski materijal 525. Molekulu RNA ini razliitom od molekule DNA: A) eer riboza B) fosfat C) baza uracil D) baza timin E) nita od navedenog nije tono 526. Genetska snaga ili genetska sluajnost:

A) dolazi do izraaja u malim populacijama B) dominantni geni se bre ire C) recesivni geni se mogu izgubiti ili proiriti D) znaajna je za veliki otvoren skup populacija 527. Koje su od navedenih tvrdnji tone: A) najslabiju mo regeneracije imaju primitivne ivotinje B) najslabiju mo regeneracije imaju odvedene ivotinje C) sposobnost regeneracije je manja u ivotinja na viem stupnju razvoja D) sposobnost regeneracije je manja u ivotinja na niem stupnju razvoja 528. U oligomeria spadaju: A) trp B) peripatus C) zmijaa D) volak 529. Zajedniko mahovinama i papratnjaama su: A) sporogoni B) spore C) anteridiji D) sorusi E) sorediji F) protaliji G) protoneme H) plazmodiji 530. Homeotermni organizam je: A) morski jeinac B) aligator C) aran D) imi E) dadevnjak F) pingvin 531. Polumjeseasti zalisci nalaze se izmeu: A) lijeve pretklijetke i klijetke

206

_________________________________________________________________________ Pitanja

B) lijeve klijetke i aorte C) desne pretklijetke i klijetke D) desne klijetke i plune arterije 532. Izluivanje mlijeka prilikom dojenja potie: A) estrogen B) prolaktin C) progesteron D) oksitocin Pitanja s povezivanjem odgovora 533. Uz pojmove u gornjem stupcu na praznu crtu upii broj iz donjeg stupca uz koji je naveden odgovarajui opis! A) __ oogeneza B) __ spermalna stanica C) __ speramtogeneza D) __ gametogeneza 1. postanak spermija 2. stvaranje spolnih stanica 3. muka spolna stanica 4. postanak jajnih stanica 534. Uz nazive ivotinja u gornjem stupcu na praznu crtu upii broj iz donjeg stupca uz koji je napisan nain razmnoavanja. A) __ tuljan B) __ skakavac C) __ aran D) __ hrut 1. ima vanjsku oplodnju 2. ima potpunu preobrazbu 3. koti ive mlade 4. ima nepotpunu preobrazbu 535. Uz ime biljke u gornjem stupcu upii broj koji je napisan uz naziv porodice kojoj odreena biljka pripada. A) __ kukurijek B) __ glog C) __ soja D) __ livadna kadulja

E) __ uljana repica 1. prodica rua 2. prodica krstaice 3. prodica abnjaka 4. prodica lepirnjaa 5. prodica usnjae 536. Uz ime biljke u gornjem stupcu upii broj koji je napisan ispred dijela kojim se ta biljka vegetativno razmnoava. A) __ magnolija B) __ lukoviasta reuha C) __ perunika D) __ begonija 1. rizom 2. povaljenica 3. list 4. bulbil 537. Uz naziv ovjekovih predaka u gornjem stupcu upii broj ispred navedenog vremena kada su ivjeli. A) __ kromanjonski ovjek B) __ ramapitekus C) __ australopitekus 1. prije 15 milijuna godina 2. prije 30-40 tisua godina 3. prije 500 tisua godina Pitanja kojima treba upisati odgovore 538. Imela je poluparazit jer od svog domadara prima vodu s mineralnim tvarima pomou __________. 539. Populaciju ine jedinke iste vrste koje ive na istom prostoru i meusobno su povezane __________. Pitanja s jednim tonim odgovorom 540. Fotosinteza je proces

207

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

A) kojim oznaavamo sve kemijske sinteze na svjetlosti B) koji se zbiva u kromoplastima biljne stanice C) kojim se iz organskih tvari oslobaa kisik D) kojim se Suneva svjetlost pretvara u kvantume energije E) kojim se svjetlosna energija pretvara u kemijsku 541. Koja od navedenih ivotinja je dvospolac i nema organa za disanje ni probavila ni krvotoka A) gujavica B) hobotnica C) hidra D) trakavica 542. Koja je izjava o peludnom zrncu pogrena? A) Peludna zrnaca nastaju u peludnicama. B) Mejozom se u peludnim zrncima razvija muki gametofit. C) Prodor peludne mjeinice u embrionsku vreu omoguuje oplodnju. D) Nakon opraivanja vegetativna stanica razvija se u peludnu mjeinicu. 543. Glavonoci su najrazvijenija skupina mekuaca. Koja se od navedenih osobina ne odnosi na glavonoce? A) imaju vrlo razvijen mozak B) graa oka im je slina kraljenjacima C) imaju razvijen krvoilni sustav D) dvospolci su 544. Kemosintetske bakterije dobivaju energiju za asimilaciju ugljik(IV)-oksida A) pomou bakterioklorofila B) apsorpcijom UV-zraka C) apsorpcijom infracrvenih zraka D) oksidacijom organskih spojeva E) oksidacijom anorganskih spojeva

545. U uvjetima bez kisika kvasci dolaze do energije za ivotne procese A) vrenjem B) trulenjem C) eksplozivnim oslobaanjem toplinske energije D) ciklusom limunske kiseline E) kemosintetski 546. Pri klijanju sjemenke penice u aleuronskom sloju pod utjecajem hormona dogaa se sljedee: A) enzim amilaza razgrauje krob B) hormoni auksini i citokinini potiu diobu stanica C) enzimi proteaze razgrauju priuvne bjelanevine D) razgradnja aleuronskog sloja bakterijama uvjetuje klijanje Pitanja s dva ili vie tonih odgovora 547. etverodjelno srce (dvije klijetke i dvije predklijetke) imaju sljedee ivotinje: A) pastrva B) ovjeje ribica C) krokodil D) grlica E) klokan F) stonoga 548. Iz 12 spermatogonija, odnosno 12 primarnih spermatocita razvit e se A) 48 sekundarnih spermatocita B) 24 spermatide i 48 spermija C) 48 spermija D) 12 spermija E) 24 sekundarne spermatocite F) 48 sekundarnih spermatocita 549. U molekuli crvenog pigmenta hemiglobina dolazi do vezanja A) kisika za aljezo

208

_________________________________________________________________________ Pitanja

B) ugljik(IV)-oksida za eljezo C) kisika za bjelanevinasti (globinski) dio molekule D) kisika za eljezo i bjelanevinasti (globinski) dio molekule E) ugljik(IV)-oksida bjelanevinasti (globinski) dio molekule 550. Radom sranog miia usmjerava se A) venska krv iz desne klijetke plunim arterijama u plua B) arterijska krv iz plua plunom venom u lijevu pretklijetku C) venska krv iz desne klijetke plunom venom u plua D) arterijska krv iz plua plunim arterijama u lijevu pretklijetku E) venska krv iz tijela plunom venom u desnu pretklijetku 551. Svaki prethodni lan mesojed u hranidbenom lancu u pravilu je A) manji od sljedeeg B) vei od sljedeeg C) brojniji od sljedeeg D) ima manju ukupnu biomasu E) ima manju ukupnu energiju 552. Otvaranje i zatvaranje pui na listu ovisi o sljedeim dogaajima: A) fotosintezi i porastu sadraja eera u svim epidermskim stanicama B) fotosintezi i porastu sadraja eera u stanicama zapornicama C) povienju osmotskog tlaka u stanicama zapornicama D) ualenju vode u zapornice bubrenjem i kapilarnou E) primanju vod etranspiracijom 553. Podraavanje receptorskog dijela neurona ima za posljedicu A) ulaenje kalija u stanicu B) ulaenje neurohormona u stanicu C) uspostavu pozitivnog elektrinog naboja u stanici

D) oslobaanje neurohormona u meuneuronski prostor E) uspostavu negativnog elektrinog naboja u stanici F) oslobaanje auksina u meuneuronski prostor G) ulaenje natrija u stanicu Pitanja kojima treba upisati odgovor 554. Sadnice hrasta sade se na razmaku od 4 m. Koliko se sadnica moe posaditi u ravan niz na zemljite duine 80 m? __________. 555. U neprozirnoj vrei nalazi se 12 ruinih cvjetova, od toga se po dva cvijeta crvene, bijele, ute, ruiaste, ljubiaste i naranaste boje. Koliko cvijetova treba izvaditi iz vree da bi se sigurno izvadile najmanje dvije rue jednake boje? _________. 556. etiri prijatelja biologa: mikrobiolog, ekolog, genetiar i zoolog pomau si u znanstvenom radu. 1. Boo i Vlado pomagali su zologu 2. Ivo, genetiar i mikrobiolog pomagali su Juri 3. Genetiar je pomagao Boi, a zoolog Juri to su po specijalnosti Jura, Boo, Ivo i Vlado? Jura je __________. Boo je __________. Ivo je __________. Vlado je __________. Pitanja s jednim tonim odgovorom 557. Partenogeneza je: A) stapanje spermija s jajnom stanicom B) razvoj jedinke iz neoploene jajne stanice C) razvoj spolnog partnera

209

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) vanjska oplodnja E) unutarnja oplodnja 558. Probava bjelanevina (proteina) poinje u: A) ustima B) jednjaku C) elucu D) tankome crijevu 559. U posudi s vodom postavljena su dva osmometra, s oznakom A i B. Osmometar A sadri otopinu eera koncentracije 1 mol/L, a B otopinu kuhinjske soli iste koncentracije. Osmotski tlak A) jednak je u oba osmometra B) 4 puta vii je u A nego B C) 2 puta vii je u A nego B D) u A iznosi vrijednosti tlaka u B E) u B iznosi vrijednosti tlaka u A 560. Metodom antibiograma utvruje se: A) najdjelotvorniji antibiotik za ljijeenje virusnih infekcija B) nove lijekove protiv gripe C) nove lijekove protiv AIDS-a D) najdjelotvorniji antibiotik po najmanjoj zoni inhibicije rasta bakterija E) najdjelotvorniji antibiotik po najveoj zoni inhibicije rasta bakterija 561. Koji od navedenih organa ima kljunu ulogu u odravanju stalnog volumena tjelesnih tekuina? A) jetra B) slezena C) bubreg D) mii 562. Od tri metabolika segmenta razgradnje glukoze jedan je anaeroban: A) glikoliza B) Krebsov ciklus C) oksidativna fosforilacija

563. Sintezu i luenje spolnih hormona induciraju: A) tireotropni hormon B) gonadotropni hormon C) ACTH 564. Fosilni ostaci junog praovjeka (australopitekusa) naeni su u: A) zapadnoj Australiji B) junoj Aziji C) istonoj i junoj Africi D) junoj Europi

Pitanja s dva tona odgovora 565. Otrovne gljive su A) vrganj B) blagva C) pupavka D) rujnica E) muhara 566. Lie zimi otpada A) boru B) ariu C) bukvi D) tisi E) omoriki 567. Koja je tvrdnja tona? A) Svi svitkovci imaju barem zaetak plua. B) Svi svitkovci imaju krne pukotine na prednjem dijelu crijeva i svitak na lenoj strani tijela, barem tijekom embrionalnog razvoja. C) Platenjaci i svitkoglavci nemaju kraljenicu. D) Platenjaci i svitkoglavci nemaju svitak, ali imaju kraljenicu. E) U svitkovce ubrajamo kopljau i iroglavce.

210

_________________________________________________________________________ Pitanja

568. Meu navedenim lijezdama endokrine su: A) slinovnice B) hipofiza C) znojnice D) lojnice E) titnja F) jetra 569. Hormon inzulin: A) pospjeuje ulazak glukoze u stanice B) olakava izlazak glukoze iz stanica C) pospjeuje sintezu glikogena u stanicama jetre D) pospjeuje razgradnju glikogena (glikogenolizu) u stanicama 570. Koje od navedenih tvari nazivamo spolnim hormonima? A) tiroksin B) oksitocin C) adrenalin D) kortizol E) estrogen F) progesteron 571. U procesu fotosinteze: A) dolazi do oksidacije CO2 B) toplina Sunca pobuuje molekule klorofila C) se dio Suneve energije vee i pretvara u kemijsku energiju D) Suneva svjetlost oksidira NADPH2 E) Suneva svjetlost razlae molekule vode F) sve sinteze ovise izravno o svjetlosti 572. Dormancija je A) bolest spavanja B) uzrokovana nedostatkom vitamina C C) nemogunost klijanja sjemenke zbog nedostatka vlage D) razdoblje mirovanja kada sjemenka ne moe proklijati E) bolest koju prenosi muha ce-ce

F) nemogunost klijanja sjemenke uzrokovana unutarnjim imbenicima 573. Kljunai i tobolari: A) nesu jaja B) su aplacentalni sisavci C) nose mlade u tobolcu D) hrane mladunad mlijekom koje se stvara u mlijenim lijezdama majke E) su fosili F) su placentalni sisavci 574. U biocenozama saprofagi se harane: A) ivim algama B) uginulim biljnim dijelovima C) bakterijama D) algama i bakterijama koje ive u moru E) ivotinjskim leinama 575. Meu nacionalne parkove Hrvatske ubrajamo: A) Malostonski zaljev B) otok Lokrum C) Risnjak D) Kopaki rit E) otok Bievo s Modrom spiljom F) dio otoka Mljeta 576. Mjerilo gustoe populacija je: A) odnos izmeu malaih i starijih lanova populacije B) odnos spolova u populaciji C) broj jedinki neke vrste na odreenom prostoru D) broj enskih jedinki neke vrste u zajednici E) ukupna biomasa neke vrste na nekom prostoru 577. U ciklusu kruenja duika u biosferi, duik iz zraka mogu vezati: A) nitrifikacijske bakterije B) denitrifikacijske bakterije C) duikove bakterije D) patogene bakterije

211

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

E) modrozelene alge F) djetelina

Pitanja s jednim tonim odgovorom 583. Gametofit je vei od sporofita kod: A) heterospornih papratnjaa B) mahovina C) golosjemenjae ginka D) kritosjemenjaa 584. Lena modina se nalazi A) ispod svitka B) iznad svitka C) unutar svitka D) ispod krnog drijela 585. Koliki je ukupni udarni volumen srca u mililitrima ako srce kuca 1 sat, 20 minuta i 30 sekundi: A) 2.94106 B) 2.94105 C) 3.9445105 D) 3.9445106 E) 9.8106 586. Unutranju oplodnju imaju: A) svi kraljenjaci B) kukci C) jeinci D) meduze 587. U pauka krstaa predljive lijezde se otvaraju na A) helicerama (klijetima) B) nogama za hodanje C) stranjem dijelu tijela D) alcu 588. U regulaciji koncentracije natrija putem bubreega sudjeluje: A) aldosteron B) antidiuretiki hormon C) kortizon D) kortizol E) tiroksin 589. U proksimalnom (silaznom) tubulu bubrega resorbira se:

Pitanja kojima treba upisati odgovore 578. Genetiar i zoolog imali su jednak broj vinskih muica. Genetiar je planirao pokus te mu je zoolog dao 880 muica. Za koliko je vei broj muica kojima sada raspolae genetiar od onog koji je preostao zoologu? __________ 579. U kavezu ima 20 mieva, od toga su polovica enke. Koliko najmanje mieva treba nasumce prebaciti u novi kavez ako se ele dobiti potomci? __________ 580. Gubari su napali umu i svakim danom bilo je dvostruko vie zaraenog drvea nego dan ranije. Za sedam dana cijela uma bila je zaraena. Za koliko je dana bilo zaraeno pola ume? _________ 581. U jednom polinukleotidnom lancu dvolanane molekule DNA brojevni udio pojedinih baza je: x(G) = 20 %, x(A) = 35 %, x(C) = 24 %, x(T) = 21 %, to znai da je sastav drugog lanca sljedei: x(G) __________ % x(A) __________ % x(C) __________ % x(T) __________ % 582. Upii brojeve koji nedostaju: A) 2, 5, 10, 17, __, 37 B) 2, 8, 18, 32, __, 72 C) 0, 3, 8, 15, 24, __ D) 2, 3, 5, __, 12, __

212

_________________________________________________________________________ Pitanja

A) ukupna koliina fruktoze B) ukupna koliina glukoze C) ukupna koliina saharoze D) ukupna koliina maltoze E) ukupna koliina inulina 590. U kambriju su na Zemlji ivjele A) bakterije, alge, papratnjae i vodeni beskraljenjaci B) bakterije, alge, papratnjae, vodeni beskraljenjaci i primitivne ribe C) bakterije, alge i vodeni beskraljenjaci D) bakterije, alge, gljive, papratnjae, vodeni beskraljenjaci, primitivne ribe i prvi kopneni kraljenjaci 591. Neurohormoni ili neurotransmiseri su spojevi koji se A) veu za eksitacijske receptore neurona u kojem nastaju B) veu za inhibicijske receptore neurona u kojem nastaju C) veu za eksitacijske mjehurie D) veu na specifine receptore narednog neurona E) veu na specifine receptore istog neurona 592. Hidatode su lijezde za A) izluivanje vodene pare B) izluivanje vode C) izluivanje sluzi D) primanje vode E) primanje sluzi 593. U procesu glikolize od jedne molekule glukoze nastaju A) dvije molekule jabune kiseline i 2 ATP-a B) etiri molekule jabune kiseline i 4 ATP-a C) dvije molekule pirogroane kiseline i 2 ATP-a D) etiri molekule pirogroane kiseline i 2 ATP-a

E) dvije molekule pirogroane kiseline i jedna molekula jabune kiseline 594. ovjek se moe zaraziti trihinom ako A) jede neoprano voe i povre oneieno zrelim jajima trihine B) pojede trihinom zaraeno meso C) pije vodu oneienu zrelim jajima trihine D) ga ubode trihinom zaraeni komarac 595. Ako je kod u genu za protein ATGGGATGACCA, onda pri sintezi proteina ribosomu redom pristupaju tRNA sa sljedeim antikodima: A) CCA, UGA, GGA, AUG B) AUG, GGA, UGA, CCA C) ATG, GGA, TGA, CCA D) UAC, CCU, ACU, GGU E) TAC, CCU, ACT, GGT Pitanja s dva tona odgovora 596. Kod navedenih hranidbenih lanaca u ekosustavima nije mogu: A) u moru planktonska alga planktonski rai punoglavac skua morska maka B) u jezeru planktonska alga planktonski rai riba ukljeva riba pastrva vidra C) u moru bakterije koljka hobotnica D) na kopnu trava skakavac zec ris E) na kopnu biljni plodovi umski mi kobac 597. Infekciju virusom HIV, uzronikom SIDE, karakterizira: A) poveanje broja leukocita (leukemija) B) propadanje limfocita zbog umnaanja virusa u njima C) pojava oportunistikih infekcija D) virus ne pobuuje nastajanje specifinih protutijela

213

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

E) zaraza se ustanovljava samo elektronskim mikroskopom F) osobe bez simptoma bolesti nisu prenosioci virusa 598. Smreku prepoznajemo po sljedeim morfolokim karakteristikama: A) iglice su duge do 5 cm i dre se u parovima B) iglice su plosnate i tupe s dvije bijele usporedne pruge na donjoj strani C) iglice su etverouglaste i na vrhu iljaste D) iglice su poredane okolo itave granice E) eeri stoje uspravno i ne otpadaju cijeli F) kronja je nepravilnog oblika 599. U karakteristike jednosupnica ubrajamo: A) upavo krijenje B) ile u stabljici poredane u krugu C) peterolani prsten D) rast u debljinu E) usporedne glavne ile u listu F) etverolani cvijet 600. Dvije od navedenih bolesti uzrokovane su bakterijama: A) djeja paraliza B) bjesnoa C) mumps D) gripa E) encefalitis F) tuberkuloza G) sifilis 601. Unos veih koliina otpadnih razgradljivih organskih tvari u jezerski ekosustav izazvat e: A) bujniji razvoj alga i poveanje koncentracije kisika u povrinskim slojevima B) nedostatak kisika u pridnenim slojevima

C) razvoj vee brojnosti vrsta s malim brojem jedinki D) smanjenje primarne organske proizvodnje E) smanjenje sekundarne organske proizvodnje 602. Karakteristike bakterija su: A) razmnoavaju se sporama B) vide se samo elektronskim mikroskopom C) ne mogu se uzgajati na umjetnim hranjivim podlagama D) neke fotosintezom stvaraju organske spojeve E) iz zraka veu kisik i njime obogauju tlo F) po organizaciji stanice pripadaju prokariotima Pitanja kojima treba upisati odgovore 603. Najmanji uzronici bolesti su __________ i __________. 604. Organomotorna gibanja iji je smjer neovisan o smjeru izvora podraaja i odreen samo graom organa zovu se: __________. 605. Kratkovidna ena crne kose, iji je otac plavokos, ima plave oi. Kratkovidan mukarac, ija je majka normalnog vida, ima plavu kosu i smee oi. Ako je vjero jatnost da njihovo dijete vidi normalno 1:4, a ima vjerojatnost da ima smee oi 1:2, kolika je vjerojatnost da uz normalan vid i smee oi ima jo i plavu kosu? (Napomena: kratkovidnost je dominantna osobina, a boja kose i oiju odreena je veim brojem gena, no moemo rei da su tamna kosa i smee oi dominantne osobine) __________.

214

Pitanja otvorenog tipa 606. Slika prikazuje molekulu kojoj nedostaje sredinji element.

606.1. Upiite na slici simbol kemijskog elementa koji nedostaje. 606.2. Kojoj skupini organskih spojeva pripada molekula na slici? 606.3. Kako se zove veza kojom se meusobno povezuju takve molekule? 606.4. Kako se naziva polimer sastavljen od mnogo takvih molekula? 607. Bakterije se u povoljnim uvjetima razmnoavaju velikom brzinom. 607.1. Koliko e bakterijskih stanica nastati od jedne bakterije nakon triju uzastopnih dioba? 607.2. Kakve su bakterije nastale diobom od jedne ishodine? 607.3. A. B. C. D. E.

Bakterija Diplococcus pneumoniae uzrokuje upalu plua. Na slici zaokrui slovo odgovarajueg oblika ove bakterije. 607.4. U vodi koju smo uzeli iz oblinjeg potoka otkrili smo prisutnost bakterije Escherichia coli. O kakvoj vrsti oneienja govorimo u tom sluaju?

215

608. Slike od 4. do 7. prikazuju cvjetove i cvatove.

608.1. Cvat je prikazan na slici/slikama? 608.2. to je cvat? 608.3. Koja slika prikazuje zatienu biljku i kako se biljka zove? 608.4. Navedite etiri glavna dijela cvijeta. 609. Slika prikazuje rodoslovno stablo svitkovaca.

216

609.1. Napiite imena glavnih skupina prikazanih svitkovaca. 609.2. Navedite dvije zajednike osobine svitkovaca. 609.3. Iz kojih su se peraja vodenih kraljenjaka razvile noge kopnenih kraljenjaka? 609.4. Koji od svitkovaca prikazanih na slici imaju amnion i zato? 610. Slika prikazuje dini sustav.

610.1. Imenujte dijelove dinog sustava oznaene slovima A, B i C 610.2. Zbog ega CO2 izlazi iz kapilarne krvi u alveole? 610.3. Navedite dvije uloge dinog epitela. 610.4. Imenujte strukturu koja je na slici oznaena slovom D i navedite njezinu ulogu u disanju. 611. Slika prikazuje shematski prikaz grae eukariotske stanice.

217

611.1. Prikazuje li slika ivotinjsku ili biljnu stanicu? Po emu to zakljuujete? 611.2. Koji je organel na slici oznaen slovom A? Koja je njegova uloga? 611.3. Kako se zovu mjehurii koji sadre probavne enzime i na kojem organelu nastaju? 611.4. Navedite tri osobine koje su zajednike mitohondrijima i plastidima. 612. Slika prikazuje bakteriju.

612.1. Koji tip stanice imaju bakterije? 612.2. Po emu to zakljuujete? Navedite jedan razlog. 612.3. Kako se naziva genetiki materijal bakterijske stanice koji je na slici oznaen slovom A? 612.4. Koja molekula ini genetiki materijal bakterijske stanice? 613. Slika prikazuje grau plodita gljiva.

218

613.1. Kojoj skupini gljiva pripada plodite oznaeno slovom A, a kojoj plodite oznaeno slovom B? 613.2. Navedite dvije osobine gljiva po kojima su sline ivotinjama. 613.3. Zbog ega dolazi do dizanja tijesta pod utjecajem kvaevih gljivica? 613.4. Koje gljivice proizvode antibiotike i koja je svrha primjene antibiotika? 614. Slika prikazuje shematski prikaz grae srca.

614.1. Koja je krvna ila oznaena na slici slovom A i koju krv provodi? 614.2. Koja srana komora ima najdeblju miinu stijenku? Objasnite zato? 614.3. Objasnite koja je uloga sranih zalistaka. 614.4. Objasnite kako se uznapredovala arteroskleroza odraava na vrijednosti krvnog tlaka. 615. Slika prikazuje list i detalj njegova presjeka.

219

615.1. prikazuje li slika list jednosupnice ili dvosupnice? Po emu to zakljuujete? 615.2. Kako se naziva tkivo lista koje se nalazi ispod gornje epiderme i koja mu je uloga? 615.3. Navedite dvije vane uloge pui. 615.4. Koje tvari provode ile lista? 616. Slika prikazuje vinsku muicu.

616.1. Na slici oznaite strjelicama tri glavna dijela od kojih se sastoji tijelo kukca. Na svakoj strjelici napiite njegov naziv. 616.2. Navedite prilagodbe u razmnoavanju kukaca za ivot na kopnu. 616.3. Koji organski spoj sudjeluje u izgradnji oklopa kukaca? 616.4. Po emu se nepotpuna preobrazba kukaca razlikuje od potpune? 617. Slika prikazuje ljudski jezik.

617.1. Na slici na prazne crte upiite okusna podruja: slano, slatko, gorko i kiselo.

220

617.2. Navedite jo dvije uloge jezika osim osjetilne. 617.3. U koju skupinu receptora pripadaju osjetilna tjeleca za okus? 617.4. Kojoj skupini kraljenjaka jezik pomae u sakupljanju mirisa? 618. Glikoliza je metaboliki proces zajedniki svim ivim biima. 618.1. U kojem se dijelu stanice dogaa glikoliza? 618.2. Koja je poetna molekula u tom procesu, a koja molekula nastaje tim procesom? 618.3. Koji se proces nastavlja na glikolizu u aerobnim uvjetima? 618.4. Koja je uloga glikolize u metabolizmu stanice? 619. U nastavi biologije ispituju se svojstva kroba u razliitim namirnicama.

619.1. Navedite dvije namirnice u kojima smo mogli dokazati krob. 619.2. Koji enzim iz sline razgrauje krob? 619.3. Zaokruite na slici osnovnu graevnu jedinicu kroba. 619.4. Kako se naziva osnovna graevna jedinica kroba? 620. Slika prikazuje stanicu euglene.

221

620.1. Koji je organel na slici oznaen slovom F? Koja je njegova uloga? 620.2. Gdje je vea vjerojatnost za pronalazak euglene, u isto vodi ili u vodi optereenoj organskim tvarima? Objasnite zato? 620.3. Moe li euglena ivjeti bez steljivog mjehuria (kontraktilne vakuole)? Objasnite zato? 620.4. Objasnite koje je znaenje prabiaa u tumaenju evolucije ivoga svijeta. 621. Na slici slovima A, B, C i D oznaeni su sastojci ljudske krvi.

621.1. Koja su krvna tjeleca na slici oznaena slovom D? 621.2. Koja je uloga tjeleaca oznaenih slovom D? 621.3. Koja krvna tjeleca odstupaju brojnou ili strukturom kod osobe koja je anemina? 621.4. Koje je najvanije krvotvorno tkivo ovjeka? 622. Slika prikazuje kloroplast.

622.1. Koje eukariotske stanice sadre kloroplast?

222

622.2. Koji se proces dogaa u kloroplastima? 622.3. Kako se naziva dio kloroplasta oznaen slovom A? 622.4. Iz ega su se prema teoriji o endosimbiozi, razvili kloroplasti? 623. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

623.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu znaajku po kojoj je ta faza prepoznatljiva. 623.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici oznaena slovom A? Koja je njezina uloga u mitozi? 623.3. to je kariotip? 623.4. Jednom reenicom objasni koja je uloga mitoze u ivim biima.

223

624. Slika prikazuje pet carstava ivih bia.

624.1. Navedite imena carstava sa slike. 624.2. Kojim su slovom oznaeni prokariotski organizmi? 624.3. Kako se naziva osnovna taksonomska (sistematska) kategorija? 624.4. Navedite po jednog predstavnika iz svakog prikazanog carstva. 625. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u likvoru bolesnika. Bolesnik se lijeio antibioticima. Prouite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

224

625.1. Kojeg je dana poeo djelovati antibiotik? 625.2. Jednom reenicom objasnite koji su mogui uzroci porasta broja bakterija u likvoru nakon 24. dana. 625.3. Kojim e se krvnim tjelecima poveati brojnost nakon to je osoba zaraena bakterijama? 625.4. Kako se zove znanstvenik koji je dokazao da su mikroorganizmi uzronici zaraznih bolesti? 626. Slika prikazuje kruenje duika u prirodi.

626.1. Duik je znaajan biogeni element. Navedite jednu organsku molekulu u koju se duik ugrauje. 626.2. Kako se naziva proces koji na slici provode bakterije oznaene slovom A? 626.3. Jednom reenicom objasnite zato mahunarke mogu rasti na tlu siromanom duikovim spojevima? 626.4. Navedite dvije biljke mesoderke. 627. Slika prikazuje est predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu, klamidomonas, jadranski klobui, morsku salatu i spirogiru. 627.1. Koje dvije od prikazanih algi ive u planktonu kopnenih voda?

225

627.2. Kako se naziva alga pridolica u Jadran iz tropskih mora? 627.3. Navedite dvije zajednike osobine zelenih, smeih i crvenih algi. 627.4. Znanstvenici smatraju da su se iz drevnih zelenih algi razvile dananje kopnene biljke. Navedite jednu osobinu koja ukazuje na njihovo zajedniko podrijetlo.

628. Slika prikazuje organe kritosjemenjaa.

628.1. Koji od prikazanih organa pripadaju jednosupnicama? 628.2. Koja se dva tipa provodnih cijevi nalaze u provodnim ilama lista kritosjemenjaa?

226

628.3. Navedite dvije uloge korijena. 628.4. Koja je razlika u geotropizmu korijena i stabljike? 629. Slika prikazuje predstavnike mekuaca.

629.1. Kojim je slovom oznaen najrazvijeniji mekuac na slici? Kojoj skupini mekuaca pripada? 629.2. Kako organizam oznaen slovom C uzima hranu? 629.3. Kakvu tjelesnu simetriju ima organizam oznaen slovom B? Jednom reenicom obrazloite svoj odgovor. 629.4. Na slikama strjelicom oznaite stopalo svakog organizma 630. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi razliitih krvnih grupa (stupci oznaeni brojevima od 1 do 4 ) s test-serumima koji sadre anti-A, odnosno anti-B aglutinine.

630.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak oznaen na slici brojem 1? 630.2. Koje aglutinogene sadri osoba krvne grupe 0? 630.3. Koja je krvna grupa univerzalni primatelj? 630.4. Razgradnjom kojeg spoja nastaje bilirubin?

227

631. Na shemi je nedovren prikaz razina koje rezultiraju izluivanjem spolnih hormona u ene. Dopunite shemu tako da na prazne crte upiete pune nazive odgovarajuih hormona.

631.1. Navedite puni naziv hormona koji oslobaa adenohipofiza a djeluje na jajnike. 631.2. Navedite puni naziv hormona koji izluuju jajnici. 631.3. Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica? 631.4. Jednom reenicom objasnite zato propadanje utog tijela u jajniku ima za posljedicu pojavu menstrualnog krvarenja? 632. Slika prikazuje unutarnje enske spolne organe.

228

632.1. Kojim je slovom na slici oznaen jajovod? Navedite dvije uloge jajovoda. 632.2. Kako se naziva faza menstrualnog (ovarijskoga) ciklusa u kojoj je endometrij maternice najrazvijeniji (najdeblji)? 632.3. Karcinom maternice je jedan od najuestalijih karcinoma u ene. Na kojem se dijelu maternice najee razvija? Koja je najpoznatija metoda koja doprinosi ranomu otkrivanju ovoga oblika raka? 632.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik obolijevanja od spolno prenosivih bolesti. 633. Slika prikazuje niz kodona na mRNA.

633.1. Navedeni niz kodona na mRNA nosi uputu za neki peptid. Uz pomo tablice napiite redoslijed aminokiselina u tom peptidu.

633.2. Kako se naziva proces u kojem se aminokiseline povezuju u protein na ribosomu prema redoslijedu zapisanom u mRNA? 633.3. Kako se naziva veza kojom se povezuju aminokiseline? 633.4. Kako se naziva triplet na tRNA koji je komplementaran kodonu u mRNA? 634. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na kromosomima je naznaen poloaj alelnih gena za dvije osobine dlake neke ivotinje. Slovo D oznaava dugu dlaku a d kratku, dok E oznaava crnu boju dlake a e bijelu.

229

634.1. Napiite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostruenja DNA. 634.2. Napiite sve mogue genotipove gameta koje e nastati na kraju II. mejotike diobe ako se dogodio krosingover na nain prikazan na slici. 634.3. Kakav e biti fenotip jedinke genotipa ddEe? 634.4. Napiite genotipove gameta koje bi nastale na kraju II. mejotike diobe u sluaju da se nije dogodio krosingover. 635. Katarina i Luka su suprunici normalne boje koe koji normalno raspoznaju boje. Katarinin otac je daltonist i albino. Lukini roditelji su zdravi homozigoti. Aleli za normalno razlikovanje boja (XD ) i daltonizam (Xd) su spolno vezani geni. Aleli koji odreuju normalnu pigmentaciju koe (A) ili albinizam (a) dolaze na jednom od parova autosoma. 635.1. Napiite genotipove Katarine i Luke. 635.2. Napiite mogue genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva. 635.3. Prikaite sve mogue genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno tablicu krianja. 635.4. Kolika je vjerojatnost da navedeni brani par dobije sina daltonista koji je istodobno i nositelj gena za albinizam ? Vjerojatnost izrazite razlomkom.

230

636. Slika prikazuje glave lisica koje ive u razliitim geografskim pojasevima.

636.1. Kojemu geografskom podruju pripadaju lisice sa slike? Na praznu crtu upiite slovo kojim je oznaena odgovarajua lisica. Umjereni pojas:__________ Polarni pojas: __________ Pustinjski pojas: __________ 636.2. Koji abiotiki imbenik utjee na veliinu uki lisice u razliitim podrujima? 636.3. Jednom reenicom objasnite razlike u boji krzna lisica koje ive u razliitim geografskim podrujima. 636.4. Navedite dvije promjene u ekosustavu koje mogu dovesti do smanjenja populacije polarnih lisica. 637. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

637.1. Koji lanovi lanca prikazanoga na slici imaju najveu biomasu i koliinu energije a koji najmanju? 637.2. Koji je lan hranidbenog lanca mesoder i potroa drugoga reda?

231

637.3. Kod kojih se sve lanova lanca prikazanih na slici odvija sekundarna organska proizvodnja? 637.4. Kako e se poveanje biomase fitoplanktona odraziti na biomasu svih ostalih lanova lanca? 638. Slika A. prikazuje stanicu u trenutku kada smo je stavili u kap vode, a slika B. istu stanicu nakon nekoliko minuta.

638.1. to se dogodilo sa stanicom dok je stajala u kapi vode (slika B.)? 638.2. Kako se naziva vrsta prijenosa kroz membranu koji prokazuje slika? 638.3. Kakva je citoplazma stanice na slici A. u odnosu na kap vode? 638.4. Jednom reenicom objasnite zbog ega se dogodila prikazana promjena. 639. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

232

639.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu znaajku po kojoj je ta faza prepoznatljiva. 639.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici oznaena slovom A.? 639.3. Koliko e kromosoma imati svaka stanica-ki, nastala diobom stanice koja ima 48 kromosoma? 639.4. Jednom reenicom objasnite razliku u grai metafaznih i anafaznih kromosoma u mitozi. 640. Slika prikazuje ivotinjsku i bakterijsku stanicu.

640.1. Navedite dvije osnovne razlike u grai prikazanih tipova stanica. 640.2. Navedite dvije zajednike strukture prokariotske i ivotinjske stanice. 640.3. Koja je molekula nositeljica nasljedne upute u bakteriji? 640.4. Koji se organel ivotinjske stanice tijekom evolucije najvjerojatnije razvio iz aerobne bakterije.

233

641. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u urinu bolesnika. Bolesnik se lijeio antibioticima. Prouite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

641.1. Koliko je dana prolo od infekcije do poetka djelovanja antibiotika? 641.2. Jednom reenicom objasnite koji su mogui uzroci porasta broja bakterija u urin u nakon 16. dana. 641.3. Koja je bakterija mogla izazvati ovakvu zarazu, a inae je normalni simbiont u ljudskim crijevima? 641.4. Kako se naziva prvi antibiotik koji je koriten za lijeenje ljudi? Imenujte znanstvenika koji ga je otkrio. 642. Slike prikazuju est predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu, klamidomonas, jadranski klobui, morsku salatu i spirogiru.

234

642.1. Na praznu crtu uz slova kojima su oznaene alge na slici upiite odgovarajua imena algi. A.______________________________ B._______________________________ C.______________________________ D._______________________________ E.______________________________ F._______________________________ 642.2. Kojoj skupini algi pripadaju prikazane vrste? 642.3. Jednom reenicom objasnite koje je znaenja volvoksa za evoluciju. 642.4. Alge su znaajne za ivot u vodenim ekosustavima. Navedite dva razloga koja podupiru ovu tvrdnju. 643. Slika prikazuje ivotni ciklus paprati.

643.1. Kako se zove nespolna generacija paprati? Kojim je slovom oznaena slici? 643.2. Kako se naziva gametofit papratnjaa? 643.3. Imaju li stanice tvorbe, koja je na slici oznaena slovom B. haploidan ili diploidan broj kromosoma? Jednom reenicom obrazloite svoj odgovor. 643.4. Jednom reenicom objasnite zato je tijekom evolucije kopnenih biljaka dolo do redukcije spolne generacije?

235

644. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi razliitih krvnih grupa (stupci oznaeni brojevima od 1 do 4) s test-serumima koji sadre anti-A, odnosno anti-B aglutinine.

644.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak oznaen na slici brojem 4 i zaokruen? 644.2. Koje aglutinine sadri osoba krvne grupa AB? 644.3. Koja se krvna grupa smatra univerzalnim davateljem? 644.4. to su po kemijskom sastavu aglutinini i aglutinogeni? 645. Slika prikazuje probavni sustav ovjeka.

236

645.1. Na slici oznaite unu vreicu. Koja je uloga ui? 645.2. Kako se naziva organ koji svoje probavne enzime izluuje u dvanaesnik? Kojim je slovom oznaen na slici? 645.3. Koja je uloga crijevnih resica u tankome crijevu? 645.4. Koji je najei uzrok ciroze jetre u razvijenim zemljama? 646. Slika prikazuje unutarnje enske spolne organe.

646.1. Kojim je slovom na slici oznae jajnik? Navedite dvije najvanije uloge jajnika. 646.2. Kojim je slovom na slici oznaen spolni organ u kojem se dogaa oplodnja? Kako se naziva taj organ? 646.3. Kojim je slovom na slici oznaena maternica? Koja je uloga maternice? 646.4. Navedite tri spolne zarazne bolesti. 647. Niz baza na lancu DNA je sljedei:

647.1. Napiite niz baza na komplementarnome lancu iste molekule. 647.2. Kako se naziva enzim pomou kojega se replicira (udvostruuje) DNA? 647.3. U kojem se dijelu interfaze dogaa replikacija (udvostruenje) DNA? 647.4. Napiite niz baza na mRNA koja nastaje transkripcijom zadanoga niza:

237

648. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na kromosomima je naznaen poloaj alelnih gena za dva svojstva neke biljke. Slovo E oznauje crvenu boju cvijeta, a e bijelu, dok slovo F oznauje dugu stabljiku, a f kratku.

648.1. Jednom reenicom objasnite to su homologni kromosomi. 648.2. Napiite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostruenja DNA. 648.3. Napiite sve mogue genotipove gameta koje e nastati na kraju II. mejotike diobe ako se dogodio krosingover na nain prikazan na slici. 648.4. Kako e izgledati fenotip sljedeeg potomka: eeFf 649. Marta i Petar su zdravi suprunici i imaju dvoje djece. Martin otac boluje od hemofilije. Marta ima krvnu grupu AB, a Petar krvnu grupu 0. Aleli za hemofiliju (Xh ) i normalno zgruavanje (XH) su spolno vezani geni, a krvne grupe odreuju aleli (A,B,0) koji dolaze na jednom od parova autosoma. 649.1. Napiite genotipove Marte i Petra. 649.2. Napiite mogue genotipove gameta Marte i Petra za navedena svojstva. 649.3. Prikaite mogue genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno tablicu krianja. 649.4. Kolika je vjerojatnost da Marta i Petar dobiju zdravoga sina krvne grupe B?

238

650. Na slikama A., B., C. oznaena su krila razliitih ivotinja.

650.1. Kako se nazivaju organi razliiti po postanku koji obavljaju slinu funkciju? 650.2. Iz kojeg tkiva/organa nastaju krila kukaca? 650.3. Iz koje su se skupine (razreda) kraljenjaka razvile dananje ptice i sisavci? 650.4. Navedite dvije osobine koje je imala praptica (Archaeopteryx), a nemaju ih dananje ptice. 651. Slika prikazuje dva odrasla primjerka pingvina vrste A. i B.

651.1. U kojem dijelu svijeta ive prikazane vrste pingvina A. i B.? Upiite slova na karti svijeta u dvama od ponuenih etiriju kvadratia.

239

651.2. Jednom reenicom obrazloite svoj odabir. 651.3. Koje ekoloko pravilo govori o razlozima razliitih veliina tijela srodnih vrsta u ovisnosti o temperaturi? 651.4. Pripadaju li pingvini grebenkama ili bezgrebenkama? 652. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

652.1. Koji su lanovi lanca na slici biljojedi a koji mesojedi? 652.2. Kako e se poveanje biomase zooplanktona odraziti na biomasu riba i liganja? 652.3. Hoe li biomasa fitoplanktona u moru biti vea zimi ili proljee? Jednom reenicom objasnite zato?

240

652.4. Jednom reenicom objasnite razliku izmeu primarne i sekundarne organske proizvodnje. 653. Slika pokazuje strukturu molekule ATP-a.

653.1. Koju ulogu u stanici ima spoj prikazan na slici? 653.2. U kojem je dijelu molekule ATP-a pohranjena energija? 653.3. Navedite naziv jednoga staninog procesa u kojem nastaje ATP. 653.4. Kako se naziva stanini organel u kojem nastaje veliki broj molekula ATPa? 654. Slika prikazuje ivotinjsku stanicu.

241

654.1. Kako se naziva jedna stanina struktura koju ima ivotinjska, a nema biljna stanica? Uz naziv stanine strukture upiite slovo kojim je oznaena na slici. 654.2. Navedite jedan od staninih organela u kojem se nalaze molekule DNA i kojim je slovom oznaen na slici. 654.3. Pretpostavimo da slika prikazuje stanicu guterae. Kako se naziva stanini organel na kojem e se sintetizirati inzulin, na slici oznaen slovom E ? 654.4. Na kojoj staninoj tvorbi nastaju lizosomi? 655. Na slici je pojednostavljen prikaz mejoze.

242

655.1. U kojoj fazi mejoze dolazi do razdvajanja homolognih kromosoma? Kojim je slovom ta faza oznaena na slici? 655.2. Kojim je slovom na slici prikazana metafaza II.? 655.3. U kojim se spolnim organima mukaraca zbiva mejoza? 655.4. Koji je proces u profazi I. najvaniji uzrok genetike raznolikosti stanica? 656. Slika prikazuje umnoavanje virusa u bakterijskoj stanici.

656.1. Koji je virus oznaen slovom A na slici? 656.2. Pogledajte sliku i ponuenim opisima etapa u razmnoavanju pridruite odgovarajua slova. Vezanje virusa na povrinu bakterije:___ Sklapanje novih virusnih estica:___ 656.3. Koji je najpouzdaniji nain zatite od virusnih bolesti? 656.4. Kako se nazivaju subvirusne estice koje uzrokuju bolest stoke kravlje ludilo?

243

657. Slika prikazuje papuicu.

657.1. U koju skupinu praivotinja (Protozoa) pripadaju papuice? 657.2. Kako se naziva struktura koja ima ulogu izbacivanja suvika vode iz papuice i kojim je slovom oznaena na slici? 657.3. Kako se naziva struktura koja obavija tijelo papuice i daje mu stalni oblik i vrstou? 657.4. Kako se zove otac mikroskopa koji je prvi promatrao jednostanine organizme? 658. Slika prikazuje cvijet kritosjemenjae.

244

658.1. Kako se naziva dio cvijeta koji je na slici oznaen slovom A ? 658.2. U kojem se dijelu tuka dogaa oplodnja? 658.3. Kako se naziva cvijet koji sadri i tuak i pranike? 658.4. Preobrazbom kojih organa nastaju dijelovi cvijeta? 659. Slika prikazuje kostur ptice.

659.1. Na temelju izgleda prsne kosti odredite skupinu ptica iji je primjer kostura prikazan na slici. 659.2. Navedite jednu prilagodbu za letenje u grai kostura ptica. 659.3. Kojim je slovom na slici oznaena bedrena kost? 659.4. Navedite jednu zajedniku osobinu ptica i gmazova.

245

660. Slika prikazuje osnovnu graevnu jedinicu bubrega.

660.1. Kojim je slovom na slici oznaen glomerul i koja je njegova uloga u radu bubrega? 660.2. Kakva e biti koncentracija mokrae osobe koja je jela prut nakon otprilike etiri sata u odnosu na osobu koja je jela lubenicu? 660.3. Navedite jednu tvar iz koje nastaje ureja ili karbamid. 660.4. Kako se zove poremeaj poveane koncentracije ureje u krvnoj plazmi? 661. Pacijentu su dijagnosticirali patuljasti rast. Lijenik mu je odredio hormonsku terapiju. 661.1. Koja je lijezda prestala ispravno funkcionirati? 661.2. Navedite puni naziv hormona koji e pacijent morati uzimati. 661.3. Koji poremeaj nastaje ako se isti hormon lui u prekomjernoj koliini? 661.4. Jednom reenicom objasnite razliku u nainu izluivanja egzokrinih i endokrinih lijezda.

246

662. Slika prikazuje ivotni ciklus ovjeka.

662.1. Zaokruite na slici haploidnu fazu ivotnoga ciklusa ovjeka. 662.2. Upiite rije mejoza i oplodnja na za to predviena mjesta u pravokutnicima na slici. 662.3. Kako se naziva niz mitoza kojima iz oploene jajne stanice nastaje blastocista? 662.4. Navedite zametne listie gastrule?

247

663. Slika prikazuje kariogram ovjeka.

663.1. Prikazuje li slika mukarca ili ene i po emu se to moe zakljuiti? 663.2. Kako se naziva faza mitoze u kojoj se nalaze kromosomi na slici? 663.3. Koje organske makromolekule dolaze u sastavu kromosoma? 663.4. Koliko autosoma i koliko spolnih kromosoma ima gameta ovjeka? 664. Za oznaivanje osobina vinskih muica rabe se meunarodno priznati simboli. Divlji tip ima sivo-smeu boju tijela(e+) i ravna krila dulja od tijela (vg+), a mutant ima crno tijelo (e) i zakrljala krila (vg). Ove osobine nisu spolno vezane. Kriana je enka divljeg tipa za obje osobine i mujak mutant za obje osobine. 664.1. Napiite genotip mujaka. 664.2. Napiite genotip enke ako je za obje osobine heterozigot. 664.3. Kakve e osobine imati potomak sljedeeg genotipa: eevg+vg ? 664.4. Kako se zove znanstvenik koji je zapoeo istraivanja na vinskim muicama?

248

665. Slika prikazuje Miller Urayev pokus kojim je dokazana teorija organske evolucije.

665.1. Na prazne crte upiite slova kojima su na slici oznaeni glavni dijelovi Miller Urayeva pokusa. Praatmosfera ___________ Stvaranje vodene pare __________ Prajuha ___________ 665.2. Navedite jednu molekulu koja se nalazila u praatmosferi. 665.3. Jednom reenicom objasnite pojam kemijske evolucije. 665.4. Kolika je starost Zemlje prema suvremenim procjenama geologa?

249

666. Slika prikazuje ovisnost broja liinki pela izlegnutih iz jajaaca pri odreenim temperaturama.

666.1. Oitajte sa slike temperaturu pri kojoj e se razviti najvie liinki pela iz jajaaca. 666.2. Oitajte sa slike temperaturni minimum pri kojem se razvija najmanji broj liinki pela iz jajaaca. 666.3. Oitajte sa slike koliki je broj liinki pela pri temperaturi od 150C. 666.4. Navedite jednu prilagodbu na opraivanje pelama. 667. Slika prikazuje kruenje vode u prirodi.

250

667.1. Kako se naziva proces kojim biljke vodu iz tla oslobaaju u atmosferu? 667.2. Kojim procesom povrinska voda prelazi u atmosferu? 667.3. Navedite jednu prilagodbu etinjaa za tednju vode. 667.4. Kako se nazivaju najvaniji kemijski elementi koji izgrauju iva bia i ije cikluse pratimo u prirodi?

251

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

252

_______________________________________________________________________ Odgovori

ODGOVORI

253

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

254

_______________________________________________________________________ Odgovori

1. odg. E, v. trofoblast 2. odg. C, v. mezoderm 3. odg. A, v. mejoza I 4. odg. E, v. ribosomi 5. odg. D, v. kloroplasti 6. odg. E, v. modrozelene alge 7. odg. C, v. mitoza 8. odg. E, v. aktivni prijenos 9. odg. A, v. kromatin 10. odg. B, v. dijaliza 11. odg. D, v. lizosomi 12. odg. E, v. interfaza 13. odg. C, v. Dodatak 2 14. odg. D, v. fermentacija 15. odg. C, v. disaharidi 16. odg. D, v. glikoliza 17. odg. B, v. oksidacija 18. odg. E, v. biljni virusi 19. odg. C, v. enzimi 20. odg. E, v. ATP 21. odg. D, v. fotosinteza i reakcije na svjetlosti 22. odg. D, v. duikove baze 23. odg. B, v. gastrulacija 24. odg. D, v. zigota 25. odg. A, v. Graafov folikul 26. odg. C, v. hipotalamus 27. odg. D, v. bijelo tijelo 28. odg. B, v. trudnoa 29. odg. D, v. prolaktin 30. odg. A, v. hipotalamus 31. odg. D, v. oksitocin 32. odg. A, v. genetska uputa 33. odg. B, v. sinteza proteina 34. odg. D, v. test krianje 35. odg. B, v. zakoni nasljeivanja 36. odg. B, v. monohibridno krianje s dominacijom 37. odg. E, v. tundra 38. odg. B, v. biosfera 39. odg. E, v. razlagai 40. odg. C, v. areal 41. odg. E, v. hranidbeni lanac 42. odg. A, v. primarna organska produkcija

43. odg. C, v. pokretake sile evolucije 44. odg. B, v. endoplazmatska mreica 45. odg. B, v. vertikalne zone biosfere 46. odg. C, v. dihibridno krianje s dominacijom 47. odg. E, v. oznaavanje nasljednih faktora i generacija Genotip AAbb dati e fenotip u kojem e se izraziti recesivno svojstvo za razliku od ostalih. 48. odg. C, v. heterozigoti 49. odg. A, v. krvne grupe 50. odg. E, v. Dodatak 2 51. odg. C, v. enzimi 52. odg. D, v. fotosinteza 53. odg. A, v. oksitocin 54. odg. C, v. profaza I 55. odg. C, v. Dodatak 5 56. odg. E, v. oznaavanje naslijednih faktora i generacija 57. odg. E, v. lizosomi 58. odg. E, v. citologija 59. odg. C, v. laktoza 60. odg. D, v. pasivni transport 61. odg. D, v. komplementarne baze 62. odg. E, v. ATP 63. odg. B, v. klorofil 64. odg. D, v. uto tijelo 65. odg. E, v. eukarioti 66. odg. B, v. gastrulacija 67. odg. B, v. blastoporus 68. odg. A, v. organogeneza 69. odg. C, v. Mendelovi zakoni 70. odg. E, v. monohibridno intermedijarno krianje 71. odg. E, v. vezani geni 72. odg. C, v, modrozelene alge 73. odg. C, v. kloroplasti 74. odg. B, v. peptidna veza 75. odg. A, v. bakteriofagi 76. odg. E, v. testosteron 77. odg. D, v. nukleinske kiseline 78. odg. C, v. ovulacija 79. odg. B, v. neurosekrecijski faktori 80. odg. D, v. gonadotropni hormoni

255

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

81. odg. C, v. blastocista 82. odg. C, v. interfaza 83. odg. D, v. monohibridno krianje s dominacijom 84. odg. E, v. membranski proteini 85. odg. D, v. proteini 86. odg. C, v. proteini 87. odg. E, v. nukleotidi 88. odg. A, v. timin 89. odg. E, v. nukleinske kiseline 90. odg. E, v. nukleinske kiseline 91. odg. D, vidi DNA 92. odg. A, v. enzimi 93. odg. C, v. lipaza 94. odg. B, v. pasivni prijenos 95. odg. E, v. nukleolus 96. odg. D, v. uto tijelo 97. odg D, v. prolaktin 98. odg. D, v. blastoderm 99. odg. C, v. trofoblast 100. odg. C, v. blastomere 101. odg. B, v. homozigot 102. odg. B, v. test krianje 103. odg. C, v. monohibridno krianje s dominacijom 104. odg. B, v. vezani geni 105. odg. E, v. biologija 106. odg. D, v. ribosomi 107. odg. E, v. interfaza 108. odg. E, v. citoloke metode 109. odg. C, v. adenin 110. odg. C, v. saharoza 111. odg. C, v. komplementarne baze 112. odg. D, v. ATP 113. odg. C, v. ovulacija 114. odg. B, v. testosteron 115. odg. D, v. mejoza 116. odg. A, v. mezoderm 117. odg. D, v. fenotip 118. odg. A, v. test krianje 119. odg. D, v. test krianje 120. odg. C, v. monohibridno intermedijarno krianje 121. odg. C, v. mutacije 122. odg. B, v. biocenologija

123. odg. C, v. karbon 124. odg. D, v. ribosomi 125. odg. D, v. fotosinteza 126. odg. B, v. gvanin 127. odg. C, v. ATP 128. odg. C, v. dijaliza 129. odg. E, v. koa 130. odg. E, v. oogeneza 131. odg. D, v. mejoza I 132. odg. C, v. arhenteron 133. odg. B, v. ektoderm 134. odg. C, v. gastrulacija 135. odg. C, v. prolaktin 136. odg. A, v. nasljeivanje 137. odg. D, v. Mendelovi zakoni 138. odg. E, v. test krianje 139. odg. C, v. monohibridno intermedijarno krianje 140. odg. D, v. mutacije 141. odg. A, v. genetska uputa 142. odg. D, v. biomasa 143. odg. B, v. sukcesija 144. odg. D, v. Dodatak 5 145. odg. B, v. prophliopitekus 146. odg. B, v. molekularna biologija 147. odg. A, v. proteini 148. odg. B, v. gvanin 149. odg. D, v. nukleinske kiseline 150. odg. A, v. DNA 151. odg. C, v. enzimi 152. odg. C, v. fotosinteza 153. odg. D, v. kodon 154. odg. D, v. gonadotropni hormoni 155. odg. A, v. Virchow 156. odg. C, v. prolaktin 157. odg. C, v. blastula 158. odg. B, v. trudnoa 159. odg. E, v. dihibridno krianje s dominacijom 160. odg. A, v. test krianje 161. odg. D, v. evolucija 162. odg. B, v. embriologija 163. odg. C, v. laktoza 164. odg. E, v. proteini 165. odg. D, v. proteini

256

_______________________________________________________________________ Odgovori

166. odg. D, v. eukarioti 167. odg. E, v. nukleinske kiseline 168. odg. A, v. citozin 169. odg. D, v. polinukleotidi 170. odg. C, v. ATPaza 171. odg. D, v. AMP 172. odg. E, v. NADP 173. odg. C, v. aktivni prijenos 174. odg. D, v. interfaza i jezgra 175. odg. A, v. testosteron 176. odg. E, v. ICSH 177. odg. C, v. embrioblast 178. odg. E, v. monohibridno krianje s dominacijom 179. odg. E, v. monohibridno krianje s dominacijom 180. odg. C, v. monohibridno intermedijarno krianje 181. odg. C, v. Golgijevo tijelo 182. odg. D, v. nukleoid 183. odg. D, v. anafaza I 184. odg. D, v. telofaza I 185. odg. E, v. uto tijelo 186. odg. E, v. genetska uputa 187. odg. D, v. genetska uputa i sinteza proteina 188. odg. D, v. genetska uputa i sinteza proteina 189. odg. C, v. zigota 190. odg. D, v. fenotip 191. odg. D, v. dihibridno krianje s dominacijom 192. odg. C, v. Dodatak 2. 193. odg. C, v. Mendelovi zakoni 194. odg. D, v. monohibridno intermedijarno krianje 195. odg. E, v. oznaavanje nasljednih faktora i generacija 196. odg. D, v. dihibridno krianje s dominacijom 197. odg. C, v. test krianje 198. odg. C, v. relikti 199. odg. D, v. biologija 200. odg. B, v. eukarioti 201. odg. B, v. prokarioti

202. odg. C, v. ribosomi 203. odg. D, v. kloroplasti 204. odg. C, v. bakteriofagi 205. odg. D, v. eukarioti 206. odg. D, v. biljna stanica 207. odg. E, v. kloroplasti 208. odg. D, v. biljna stanica 209. odg. B, v. voda 210. odg. D, v. DNA 211. odg. E, v. DNA 212. odg. C, v. adenin 213. odg. C, v. citozin 214. odg. D, v. DNA 215. odg. C, v. DNA 216. odg. A, v. RNA 217. odg. B, v. peptidi 218. odg. C, v. genetska uputa 219. odg. A, v. blastula 220. odg. B, v. gonadotropni hormoni 221. odg. D, v. estrogen i progesteron 222. odg. C, v. anatomija 223. odg. A, v. ekologija 224. odg. B, v. Dodatak 3 225. odg. A, v. aminokiseline 226. odg. B, v. genetska uputa 227. odg. B, v. DNA 228. odg. C, v. komplementarne baze 229. odg. E, v. homozigot 230. odg. B, v. test krianje 231. odg. C, v. test krianje 232. odg. D, v. dihibridno krianje s dominacijom 233. odg. B, v. dihibridno krianje s dominacijom i vezani geni 234. odg. B, v. vinska muica, kromosomska garnitura 235. odg. B, v. test krianje i dihibridno krianje s dominacijom 236. odg. A, v. spolno vezano nasljeivanje 237. odg. C, v. anafaza I 238. odg. E, v. virusi 239. odg. B, v. trofoblast 240. odg. E, v. ekologija 241. odg. E, v. krosingover

257

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

242. odg. B, v. mutacija 243. odg. C, v. Fleming 244. odg. E, v. homologni kromosomi 245. odg. C, v. FSH, LH i LTH 246. odg. B, v. prolaktin 247. odg. C, v. spolno vezano nasljeivanje 248. odg. B, v. Dodatak 2 249. odg. E, v. ovjek, kromosomska garnitura 250. odg. B, v. vinska muica, kromosomska garnitura 251. odg. D, v. Dodatak 2 252. odg. C, v. Dodatak 2 253. odg. B, v. Dodatak 2 254. odg. E, v. vezani geni 255. odg. D, v. ATP 256. odg. E, v. ATP 257. odg. B, v. Hooke 258. odg. D, v. mitoza 259. odg. E, v. privrsnica 260. odg. C, v. nukleoidi 261. odg. C, v. blastocel 262. odg. D, v. mezoderm 263. odg. E, v. ektoderm 264. odg. E, v. endoderm 265. odg. A, v. test krianje 266. odg. B, v. test krianje 267. odg. B, v. monohibridno krianje s dominacijom 268. odg. D, v. dihibridno krianje s dominacijom 269. odg. E, v. fenilalanin i genetska uputa 270. odg. B, v. fiziologija 271. odg. B, v. evolucija 272. odg. E, v. autoradiografija 273. odg. C, v. duikove baze 274. odg. C, v. Golgijevo tijelo 275. odg. C, v. ribosomi 276. odg. D, v. RNA 277. odg. D, v. stanina membrana 278. odg. E, v. recesivno svojstvo 279. odg. B, v. test krianje 280. odg. C, v. vezani geni

281. odg. A, v. dihibridno krianje s dominacijom 282. odg. C, v. dihibridno krianje s dominacijom i vezani geni 283. odg. B, v. spolno vezano nasljeivanje 284. odg. C, v. vinska muica, kromosomska garnitura 285. odg. B, v. test krianje 286. odg. E, v. dihibridno krianje s dominacijom 287. odg. E, v. aleli 288. odg. D, v. virusi 289. odg. E, v. iva bia 290. odg. B, v. Golgijevo tijelo 291. odg. E, v. krianac 292. odg. E, v. tripanosoma 293. odg. E, v. voda 294. odg. D, v. proteini 295. odg. E, v. RNA 296. odg. E, v. sinteza proteina 297. odg. D, v. mutacije 298. odg. C, v. monohibridno krianje s dominacijom 299. odg. D, v. dihibridno krianje s dominacijom 300. odg. C, v. oznaavanje nasljednih faktora i generacija 301. odg. A, v. kariotip 302. odg. B, v. fizioloka otopina 303. odg. A, v. biomasa 304. odg. B, v. genetske karte 305. odg. A, v. prokarioti 306. odg. E, v. atavizam 307. odg. C, v. rudimenti 308. odg. E, v. kodon 309. odg. E, v. poliU 310. odg. D, v. polifenilalanin 311. odg. C, v. sinteza proteina i genetska uputa 312. odg. D, v. histologija 313. odg. D, v. ekologija 314. odg. C, v. hipoglikemija 315. odg. E, v. steroidi 316. odg. E, v. aminokiseline

258

_______________________________________________________________________ Odgovori

317. odg. E, v. pirimidinske baze 318. odg. E, v. dominantno svojstvo i oznaavanje nasljednih faktora i generacija 319. odg. D, v. test krianje 320. odg. A, v. vezani geni 321. odg. E, v. recesivno svojstvo i homozigoti 322. odg. B, v. test krianje 323. odg. A, v. vezani geni 324. odg. B, v. spolno vezano nasljeivanje 325. odg. A, v. spolno vezano nasljeivanje 326. odg. D, v. vinska muica, kromosomska garnitura 327. odg. B, v. modrozelene alge 328. odg. C, v. dihibridno krianje s dominacijom 329. odg. C, v. Mendelovi zakoni 330. odg. B, v. mejoza I 331. odg. E, v. bakteriofagi 332. odg. B, v. embrioblast 333. odg. E, v. ATP 334. odg A, v. oksidacija 335. odg B, v. fagocitoza 336. odg E, v. DNA 337. odg. E, v. jezgrica 338. odg. B, v. metafaza 339. odg. D, v. neuron 340. odg. E, v. koa 341. odg. C, v. blastoderm 342. odg. C, v. blastoporus 343. odg. D, v. mezoderm 344. odg. C, v. bakterije 345. odg. E, v. prokarioti 346. odg. E, v. homozigot 347. odg. D, v. Medelovi zakoni 348. odg. A, v. test krianje 349. odg. E, v. oznaavanje nasljednih faktora i generacija 350. odg. A, v. krosingover 351. odg. C, v. fenilalanin i genetska uputa 352. odg. A, v. komplementarne baze i kodon 353. odg. C, v. lizosomi

354. odg. E, v. mitohondriji 355. odg. E, v. jezgrica 356. odg. D, v. kromatin 357. odg. C, v. anafaza I 358. odg. B, v. spermatogeneza i oogeneza 359. odg. A, v. telofaza I 360. odg. E, v. ektoderm 361. odg. E, v. Dodatak 2 362. odg. D, v. vezani geni 363. odg. A, v. test krianje 364. odg. E, v. nukleoid 365. odg. C, v. kloroplasti 366. odg. E, v. biologija 367. odg. B, v. osmoza 368. odg. E, v. endokrine lijezde 369. odg. B, v. profaza I 370. odg. B, v. blastoderm 371. odg. A, v. blastoporus 372. odg. B, v. ektoderm 373. odg. C, v. trofoblast 374. odg. B, v. ivotinjski virusi 375. odg. C, v. dihibridno krianje s dominacijom 376. odg. B, v. spolno vezano nasljeivanje 377. odg. C, v. centrosomi i diobeno vreteno 378. odg. C, v. endoplazmatska mreica 379. odg. D, v. lizosomi 380. odg. D, v. fermentacija 381.odg. B, v. oksidacija 382.odg. C, v. oplodnja 383.odg. D, v. zigota 384. odg. E, v. tundra 385. odg. E, v. heterotrofi i bakterije 386. odg. B, v. fenoloke pojave 387. odg. C, v. areal 388. odg. E, v. autotrofi 389. odg. A, v. primarna organska produkcija 390. odg. B, v. endem 391. odg. D, v. ekosustav 392. odg. A, v. australopitekus i dodatak 5 393. odg. E, v. bioloki indikatori oneienja

259

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

394. odg. B, v. vertikalne zone biosfere 395. odg. E, v. bakteriofagi 396. odg. E, v. Escherichia coli 397. odg. D, v. fenotip 398. odg. C, v. mutacije 399. odg. E, v. koa 400. odg. A, v. virusi 401. odg. C, v. bakterije 402. odg. A, v. patogene bakterije 403. odg. B, v. mutacija 404. odg. E, v. antropologija 405. odg. B, v. Morgan, T. 406. odg. D, v. kultura tkiva 407. odg. D, v. virusi 408. odg. C, v. bakterije 409. odg. E, v. prokarioti 410. odg. E, v. mitohondriji 411. odg. B, v. osmoza 412. odg. B, v. biocenoza 413. odg. C, v. herbivori i heterotrofi 414. odg. E, v. sekundarna organska produkcija 415. odg. E, v. hranidbena piramida 416. odg. C, v. hranidbeni lanac 417. odg. D, v. patogene bakterije i upala plua 418. odg. E, v. disanje 419. odg. E, v. mitohondriji 420. odg. D, v. limfa 421. odg. A, v. implantacija jajaca 422. odg. B, v. ivana stanica 423. odg. C, v. hipertonian 424. odg. A, v. natalitet 425. odg. D. v. areal 426. odg. E, v. patogene bakterije 427. odg. D, v. hipotonian 428. odg. A, v. populacija 429. odg. D, v. bentoska biocenoza 430. odg. C, v. krapinski praovjek 431. odg. B, v. ekosustav 432. odg. C, v. krapinski praovjek 433. odg. D, v. eritrocit 434. odg. A, v. alge 435. odg. E, v. prirodni rezervat i dodatak 4

436. odg. C, v. virusi i djeja paraliza 437. odg. D, v. bakteriofag 438. odg. B, v. bakterije 439. odg. A, v. bakterije 440. odg. E, v. eukarionti 441. odg. B, v. lizosomi i endocitoza 442. odg. D, v. vitamini 443. odg. B, v. menstrualni ciklus 445. odg. B, v. neandertalski praovjek i dodatak 5 446. odg. B, v. ivi fosili i ginkgo 447. odg. C, v. virusi 448. odg. C, v. fotosinteza 449. odg. C, v. abiotiki faktori 450. odg. C, v. Homo sapiens 451. odg. E, v. modifikacije 452. odg. E, v. plazmidi 453. odg. B, v. prokariotska stanica 454. odg. D, v. saprofiti 455. odg. B, v. endocitoza 456. odg. A, v. leukoplasti 457. odg. A, v. liaj 458. odg. A, v. mahovine i proklinica 459. odg. B, v. sorus i paprati 460. odg. C, v. sjemeni zametak i tuak 461. odg. B, v. dvosupnice 462. odg. A, v. prijelazni oblici 463. odg. B, v. homologni organi 464. odg. C, v. rudimentarni organi 465. odg. C, v. biai i kremenjaice 466. odg. C, v. kremenjaice 467. odg. B, v. steljnae, steljka i alge 468. odg. A, v. protalij 469. odg. D, v. pteridosperme 470. odg. D, v. pranik 471. odg. A, v. dvosupnice 472. odg. D, v. plod 473. odg. B, v. vegetacija 474. odg. C, v. autosomi 475. odg. A, v. privrsnica 476. odg. E, v. virusi 477. odg. D 478. odg. B, v. plazmoliza 479. odg. C, v. protalij 480. odg. B, v. kritosjemenjae

260

_______________________________________________________________________ Odgovori

481. odg. E, v. sedrene barijere 482. odg. B, v. psilofiti 483. odg. E, v. relikti 484. odg. C, v. jednosupnice 485. odg. D, v. mahovine 486. odg. B, v. flora 487. odg. A, v. krosingover 488. odg. C, v. spolna odreenost potomaka 489. odg. C, v. klica 490. odg. B, v. rudimenti 491. odg. B, v. mutacije 492. odg. E, v. kambij 493. odg. D, v. virusi 494. odg. C, v. viroidi 495. odg. B, v. virusi 496. odg. B, v. bakterije 497. odg. B, v. vegetacija 498. odg. B, v. centriol 499. odg. C, v. fotosinteza 500. odg. C, v. katabolizam 501. odg. E, v. fototropizam 502. odg. D, v. nitrifikacija 503. odg. C, v. kriptorhizam 504. odg. A, v. vegetativno razmnoavanje 505. odg. D, v. ugljikohidrati, glikogen 506. odg. B, v. pubertet 507. odg. B, v. termoregulacija 508. odg. A, v. koacervati 509. odg. A i D, v. paprati 510. odg. A i D, v. zatita okolia 512. odg. C i E, v. populacija 513. odg. A i C, v. endokrine lijezde 514. odg. B i E, v. enzimi, hormoni 515. odg. D, v. ekosistem 516. odg. C, v. viestanine ivotinje 517. odg. A, v. leukociti 518. odg. B, v. krvna plazma 519. odg. C, v. jetra, probavni sustav 520. odg. E, vidi bubreg 521. odg. C, v. krob 522. odg. C, v. Krebsov ciklus 523. odg. E, v. stanina membrana 524. odg. A i D, v. osmoza, korijen, fotosinteza

525. odg. A i C, v, RNA 526. odg. A i C, v. drift 527. odg. B i C, v. regeneracija 528. odg. A i C, v. oligomeria 529. odg. B i C, v. mahovine, papratnjae 530. odg. D i F, v. homeotermni organizmi 531. odg. B i D, v. srce 532. odg. B i D, v. dojenje 533. odg. A4, B3, C1, D2 534. odg. A3, B4, C1, D2 535. odg. A3, B1, C4, D5, E2 536. odg. A2, B4,C1, D3 537. odg. A2, B1, C3 538. odg. sisulja (haustorija), v. haustorije 539. odg. raznoavanjem, v. populacija 540. odg. E, v. fotosinteza 541. odg. D, v. plonjaci 542. odg. B, v. pranik 543. odg. D, v. glavonoci 544. odg. E, v. kemoautotrofi 545. odg. A, v. fermentacija 546. odg. A, v. biljni hormoni, giberlini 547. odg. D i E, v. gmazovi i kraljenjaci 548. odg. C i E, v. spermatogeneza 549. odg. A i D, v. oksihemoglobin, hemoglobin 550. odg. A i B, v. srce 551. odg. A i C, v. hranidbeni lanac 552. odg. B, C i D, v. pui 553. odg. C, D i G, v. neuron 554. odg. 21 sadnica 555. odg. 7 cvjetova 556. odg. Jura je ekolog. Boo je mikrobiolog. Ivo je zoolog. Vlado je genetiar. 557. odg. B, v. partenogeneza 558. odg. C, v. probava 559. odg. D, v. osmotski tlak 560. odg. E, v. antibiogram 561. odg. C, v. bubreg 562. odg. A, v. glikoliza 563. odg. B, v. gonadotropni i spolni hormoni 564. odg. C, v. razvoj ovjeka i dodatak 5

261

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

565. odg.C i E, v. gljive 566. odg. B i C, v. borovi 567. odg. B i C, v. svitkovci 568. odg. B i E, v. endokrine lijezde 569. odg. A i C, v. inzulin 570. odg. E i F, v. spolni hormoni 571. odg. C i E, v. fotosinteza 572. odg. D i F, v. dormancija 573. odg. B i D, v. sisavci 574. odg. B i E, v. saprofagi 575. odg. C i F, v. nacionalni parkovi i dodatak 4 576. odg. C i E, v. gustoa populacije 577. odg. C i E, v. nitrofiksacija 578. odg. 1760 muica 579. odg. 11 mieva 580. odg. 6 dana 581. odg. x(G) 24 % x(A) 21 % x(C) 20 % x(T) 35 % 582. odg. A) 2, 5, 10, 17, 26, 37 B) 2, 8, 18, 32, 40, 72 C) 0, 3, 8, 15, 24, 35 D) 2, 3, 5, 8, 12, 17 583. odg. B, v. mahovine 584. odg. B, v. svitkovci 585. odg. C, v. srce (80.5 min70 mL70/min = 3.9445105 mL) 586. odg. B, v. kukci 587. odg. C, v. klijetari 588. odg. A, v. bubreg

589. odg. B, v. bubreg 590. odg. C, v. kambrij, dodatak 5 591. odg. D,. v. neurohormoni 592. odg. B, v. hidatode 593. odg. C, v. glikoliza 594. odg. B, v. oblii 595. odg. B, v. antikodon 596. odg. A i D, skua ne jede punoglavce kojih ni nema u moru, a zec ne jede skakavce, v. hranidbeni lanci 597. odg. B i C, v. HIV 598. odg. C i D, v. borovi 599. odg. A i E, v. jednosupnice 600. odg. F i G, v. bakterije 601. odg. A i B, v. oneienje voda 602. odg. D i F, v. bakterije 603. odg. viroidi i prioni 604. odg. nastije 605. odg. 1/16 (0.0625)

262

Odgovori na pitanja otvorenog tipa

606. Odgovori : 606.1.

U sreditu molekule je C (ugljik), v. aminokiseline 606.2. aminokiselinama, v.aminokiseline 606.3. peptidna veza, v. peptidna veza 606.4.protein ili bjelanevina, v. proteini, peptidi 607. Odgovori: 607.1. 8 (osam), 23 = 8, v. bakterije 607.2. jednake su (klonovi), v. bakterije, dvojna dioba 607.3. E, v.bakterije 607.4. o fekalnom oneienju, E. coli je simbiont u probavilu , v. Escherichia coli 608. Odgovori: 608.1. cvat je prikazan na slikama 5. i 7. 608.2. cvat je skup cvjetova na istoj cvjetnoj stapci, v. cvat 608.3.slika 4., kockavica, 608.4. lapovi, latice, tuak, pranici; v. cvijet 609. Odgovori: 609.1. v. svitkovci

263

609.2. svitak barem u jednoj fazi razvitka, krno drijelo i ivana vrpca s lene strane tijela; v. svitkovci 609.3. iz parnih peraja (prsnih i/ili trbunih) 609.4. gmazovi, ptice i sisavci kao prilagodba na kopneni nain ivota tj. razvoj zametka izvan vode; v.amniota i Dodatak 5. 610. Odgovori: 610.1. A. grkljan (drijelo), B. dunik, C. plua (desno pluno krilo); v. dini sustav 610.2. zbog toga to je u krvi vei parcijalni tlak CO2 nego u alveoli; v. alveola 610.3. proiavanje, zagrijavanje, vlaenje i dezinficiranje zraka 610.4. oit ili dijafragma; svojim poloajem omoguava promjenu volumena prsnog koa (udisaj izdisaj) 611. Odgovori: 611.1. ivotinjska stanica; nema staninu stijenku, nema kloroplast, nema vakuole; v. stanica 611.2. mitohondrij; stanino disanje , sinteza ATP-a; v. mitohondriji 611.3. lizosomi; nastaju na golgijevom tijelu (aparatu); v.lizosomi, golgijevo tijelo 611.4. ovojnica (dvostruka membrana), vlastita DNA prokariotskog tipa, ribosomi, mogunost umnoavanja neovisno o staninoj diobi; v. mitohondrij, kloroplast

264

612. Odgovori: 612.1. prokariotski tip, v. bakterije, prokarioti 612.2. nema jezgru niti stanine organele, ima nukleoid; v. bakterije, prokarioti 612.3. nukleoid ili bakterijski kromosom, v. nukleoid, bakterije, prokarioti 612.4. DNA, v. nukleoid 613. Odgovori: 613.1. Slika A - mjeinarke; slika B staparke; v. mjeinarke, staparke 613.2. hitinska stijenka kao kod lankonoaca, rezervna tvar glikogen, slina struktura DNA, heterotrofnost; v. gljive 613.3. kvasci uzrokuje alkoholno vrenje i pritom nastaje CO2 koji die tijesto; v. kvaeve gljivice 613.4. zelene plijesni (kistac), antibiotici sprjeavaju rast i razvoj bakterija, lijeenje bakterioza; v. penicilijum, antibiotik 614. Odgovori: 614.1. pluna arterija; provodi vensku (deoksigeniranu) krv, v. mali optok krvi 614.2. lijeva klijetka; potrebna je najvea snaga da krv potisne u aortu, v. mali optok, srce 614.3. sprjeavaju vraanje krvi, v. zalisci srani 614.4. uzrokujui suenje krvnih ila poveava krvni tlak, v. ateroskleroza 615. Odgovori: 615.1. list dvosupnice; prema mreastoj nervaturi u listu, v. dvosupnice (osobine dvosupnica) 615.2. asimilacijski parenhim; u njemu se odvija fotosinteza, v. osnovno stanije 615.3. transpiracija i izmjena plinova, v. pui 615.4. vodenu otopinu mineralnih tvari i asimilate (produkte fotosinteze), v. provodno stanije 616. Odgovori: 616.1.

265

v. kukci 616.2. unutarnja oplodnja i jaja sa zatitnom ovojnicom, v. kukci 616.3. polisaharid hitin, v. hitin, kukci 616.4. nema stadija kukuljice, v. kukci 617. Odgovori: 617.1.

617.2. mijeanje hrane, potiskivanje hrane u drijelo, artikulacija glasa (govor) 617.3. kemoreceptori 617.4. gmazovima, v. gmazovi 618. Odgovori: 618.1. u citoplazmi, v. glikoliza 618.2. poetna je glukoza a nastaje pirogroana kiselina, v. glikoliza 618.3. Krebsov ciklus ili stanino disanje, v. Krebsov ciklus 618.4. dobivanje energije, preduvjet za daljnju razgradnju eera; v. glikoliza

266

619. Odgovori: 619.1. ria, krumpir, tjestenina ; v.krob 619.2. -amilaza (ptijalin), v. krob, ptijalin 619.3.

v. krob 619.4. glukoza, v. krob 620. Odgovori: 620.1. F crvena ona pjega (stigma) je fotoreceptor, v. ona pjega, euglena 620.2. u vodi optereenoj organskim tvarima, ako ne obavlja fotosintezu euglena je heterotrofna; v. euglena 620.3. ne moe, zbog razlike u koncentracijama u euglenu prodire voda, steljivim mjehuriem izbacuje vodu, rasprsnula bi se, v. steljivi mjehurii 620.4. to je ishodina skupina za biljni (autotrofija) i ivotinjski svijet (heterotrofija); v. biai 621. Odgovori: 621.1. trombociti, v. trombociti 621.2. zgruavanje krvi, v. trombociti 621.3. eritrociti, v. eritrociti 621.4. kotana sr, v. kotana modina, hematopoeza 622. Odgovori: 622.1. biljne stanice, v. kloroplast 622.2. fotosinteza , v.kloroplast i fotosinteza 622.3. tilakoidi, grana tilakoidi, v. kloroplast 622.4. iz modrozelenih algi, cijanobakterija , v. simbiogeneza

267

623. Odgovori : 623.1. u metafazi; kromosomi su pravilno smjeteni u sredini stanice u ekvatorijalnoj ravnini privreni za niti diobenog vretena, v. metafaza 623.2. centriol, centrosom; tvorba diobenog vretena, v.centrosom 623.3. kromosomska garnitura odreene vrste, v.kariotip 623.4. omoguuje rast organizma, v. mitoza 624. Odgovori : 624.1. A. gljive, B. biljke, C. monera, D. ivotinje. E. protista; v. carstvo 624.2. C, v. protisti 624.3. vrsta, v. vrsta 624.4. A. muhara, B. hrast, C. Escherichia coli, D. zec, E. papuica 625. Odgovori : 625.1. 12. Ili 13., v., antibiotik, pogledaj na graf 625.2. bolesnik je prerano prestao uzimati antibiotik; bakterije su postale rezistentne na antibiotik 625.3. leukocitima, v. leukocitoza 625.4. L. Pasteur, v. Pasteur,L. 626. Odgovori: 626.1. aminokiselina, bjelanevina, nukleinska kiselina; v.aminokiseline, proteini, nukleinske kiseline 626.2. nitrifikacija, v.nitrifikacija 626.3. zbog odnosa simbioze s duikovim bakterijama, v.duikove bakterije 626.4. rosika, venerina muholovka; v. karnivorne biljke 627. Odgovori : 627.1. volvoks (B), spirogira (C); v. volvoks, spirogira 627.2. kaulerpa (F) 627.3. klorofil a (fotosinteza), izmjena generacija; v. crvene alge, smee alge, zelene alge 627.4. provode pravu fotosintezu kojom se oslobaa kisik, v. crvene alge, smee alge, zelene alge

268

628. Odgovori: 628.1. A,B,F; v, jednosupnice 628.2. traheje, sitaste cijevi; v. provodno stanije 628.3. uvruje izdanak, opskrbljuje biljku vodom i mineralnim tvarima, v. korijen 628.4. korijen je pozitivno a stabljika negativno geotropna, v. tropizmi 629. Odgovori : 629.1. A; glavonocima, v.glavonoci 629.2. filtracijom vode, v.koljkai 629.3. asimetrian je, torzijom tijelo je zakrenuto i nestala je simetrija, v. puevi 629.4.

v. glavonoci 629. Odgovori : 629.1. krvnoj grupi B, v. krvne skupine 629.2. nema aglutinogena, v. krvne skupine 629.3. AB, krvne skupine 629.4. razgradnjom hemoglobina, v. eritrociti Odgovori : 631.1. gonadotropni hormon, v.gonadotropni hormon 631.2. estrogen ili progesteron, v.jajnici 631.3. Graafov folikul, v.Graafov folikul 631.4. propadanjem utog tijela prestaje izluivanje spolni hormona ; pretvara se u bijelo tijelo i dolazi do ljutenja stijenke maternice i menstrualnog krvarenja, v. uto tijelo

269

632. Odgovori : 632.1. A, prihvaanje i provoenje jajne stanice od jajovoda do maternice; oplodnja, v. jajovod 632.2. sekrecijska faza, v. menstrualni ciklus 632.3. na grliu maternice; PAPA-test, v. PAPA test 632.4. 1. Higijena spolnih organa; upotreba prezervativa pro spolnom odnosu 633. Odgovori: 633.1. Met - Arg Pro Tyr, v. genetika uputa 633.2. prevoenje ili translacija, v. sinteza proteina 633.3. peptidna veza, v. peptidna veza 633.4. antikodon, v. antikodon, sinteza proteina 634. Odgovori: 634.1. DdEe , v.genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje 634.2. DE, De, dE, de, v. krosingover 634.3. kratka i crna dlaka, v. fenotip 634.4. DE, de, v. genotip, mejoza 635. Odgovori: 635.1. Katarinin genotip: XD Xd Aa Lukin genotip: XD Y AA v. albinizam, genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje 635.2. Katarinine gamete: XD A, X D a, Xd A, Xd a v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje 635.3.

v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje 635.4. 1/8 , v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje

270

636. Odgovori: 636.1. Umjereni pojas - C, Polarni pojas - B, Pustinjski pojas - A v. zatitna obojenost 636.2. temperatura, v. abiotiki imbenici, Alenovo pravilo 636.3. razliita podruja razliita boja krzna; bolja prilagodba okoliu, v. zatitna obojenost 636.4. 1. promjena: nedostatak hrane; 2. promjena: paraziti, bolest, zatopljenje 637. Odgovori: 637.1. najvea biomasa - fitoplankton,najmanja biomasa - lignje, v. hranidbeni lanac 637.2. riba, v. hranidbeni lanac 637.3. u zooplanktonu, ribama i lignjama; v. hranidbeni lanac, sekundarna organska proizvodnja 637.4. poveanje biomase fitoplanktona dovodi do porasta biomase svih ostalih lanova lanca, v. hranidbeni lanac, primarna organska proizvodnja 638. Odgovori: 638.1. poveao se volumen stanice, v. osmoza, bubrenje 638.2. pasivni prijenos, osmoza, v. pasivni prijenos, osmoza 638.3. hipertonina, vie koncentracije, v. hipertonina otopina, osmoza 638.4. voda (otapalo) se kree iz podruja vie koncentracije vode u podruje nie koncentracije vode; voda se giba iz podruja gdje je ima vie u podruje gdje je ima manje, v. osmoza 639. Odgovori: 639.1. profaza; iz kromatina se oblikuju kromosomi, postupno nestaju jezgrica i jezgrina ovojnica, v. mitoza, profaza 639.2. centrioli ili centrosom, v. centrioli, centrosom 639.3. svaka stanica-ker e imati 48 kromosoma, v. mitoza 639.4. metafazni kromosomi su dvostruki (imaju 2 kromatide), anafazni kromosomi su jednostruki (imaju 1 kromatidu), v. metafaza, anafaza 640. Odgovori: 640.1. prokariotska stanice nema jezgru ve nukleoid, odnosno nema stanine organele, v. prokarioti

271

640.2. stanina membrana, citoplazma, ribosomi, v. prokarioti, eukariotske stanice 640.3. molekula DNA, v. nukleoid 640.4. mitohondrij, v. simbiogeneza 641. Odgovori: 641.1. 8 ili 9 dana, v. antibiotik, pogledaj na graf 641.2. pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik,/ neredovito je uzimao antibiotik,/ bakterije su postale rezistentne na antibiotik,/ nastupila je neka nova infekcija 641.3. Escherichia coli , v. Escherichia coli 641.4. penicilin, Aleksandar Fleming , v. penicilijum, Fleming, A. 642. Odgovori: 642.1. A-morska salata, B-volvoks, C-spirogira, D-jadranski klobui, E klamidomonas, F-kaulerpa 642.2. zelene alge, v. zelene alge 642.3. Volvoks je kolonijalni oblik jednostaninih algi s podjelom rada i predstavlja prijelazni oblik iz jednostaninih prema viestaninim organizmima, v. volvoks. 642.4. Alge su primarni proizvoai i ine osnovu svim hranidbenim lancima u vodenim ekosustavima; fotosintezom oslobaaju kisik, v. alge, primarna organska proizvodnja, hranidbeni lanac. 643. Odgovori: 643.1. sporofit, slovom A., v. sporofit , paprati 643.2. protalij, v. protalij, paprati 643.3. haploidan, zato to ta tvorba (protalij) nastaje iz haploidne spore, v. paprati, protalij 643.4. zbog prilagodbe kopnenom nainu ivota, tj oplodnja je neovisna o posredovanju vodom 644. Odgovori: 644.1. krvnoj grupi A, v. krvne skupine 644.2. nema aglutinina, v. krvne skupine 644.3. krvna grupa 0 jer nema aglutinogena na eritrocitima, v. krvne skupine 644.4. bjelanevine ili proteini

272

645. Odgovori: 645.1. emulgiranje (rasprivanje) masti u sitne kapljice ime se olakava djelovanje lipazama, v. uni mjehur, u 645.2. guteraa (pankreas), slovo D, v. guteraa, guterain sok 645.3. poveavaju apsorpcijsku povrinu crijeva, upijaju hranjive tvari iz crijevnog sadraja, v. tanko crijevo, apsorpcija hrane 645.4. alkoholizam, v. ciroza jetre 646. Odgovori : 646.1. slovom B , proizvodnja jajnih stanica (oogeneza) / luenje enskih spolnih hormona (estrogen i progesteron), v. jajnici, oogeneza, endokrine lijezde 646.2. slovom A , jajovod, v. jajovod 646.3. slovom C , u njoj se razvija razvoj zametka (embrio fetus), v. maternica 646.4. gonoreja (kapavac), sifilis (lues), AIDS (SIDA), v. gonoreja, sifilis, AIDS 647. Odgovori: 647.1. ATGCTGCAT, v. komplementarne baze 647.2. DNA-polimeraza, v. polimeraza 647.3. u S fazi, v. interfaza 647.4. AUGCUGCAU, v. sinteza proteina 648. Odgovori: 648.1. Homologni kromosomi su parovi kromosoma koji su jednako dugaki, imaju privrsnicu na istome mjestu, izgledom su jednaki i nose gene za ista svojstva, v. homologni kromosomi. 648.2. EeFf, v. genotip 648.3. EF, Ef, eF, ef, v. genotip, krosingover 648.4. bijeli cvijet ; duga stabljika, v. fenotip 649. Odgovori: 649.1. Martin genotip XH Xh AB; Petrov genotip XH Y 00, v. hemofilija, krvne skupine, genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje 649.2. Martine gamete XH A, XH B, Xh A, Xh B; Petrove gamete XH 0, Y0, v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje 649.3.

273

v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje 649.4. vjerojatnost je 1/8, v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje 650. Odgovori: 650.1. analogni organi, v. analogni organi 650.2. nastala su iz pokrovnog tkiva (koe), v. 650.3. iz pragmazova, predaka dananjih gmazova, v. 650.4. zubi u kljunu, kraljenica u repu, pune kosti, kande na krilima, v. praptica 651. Odgovori: 651.1. A-uz ile (pretposljednji kvadrati); B-uz Patagoniju (posljednji, najjuniji kvadrati) 651.2. vrste koje ive sjevernije, blie ekvatoru su manje a vrste koje ive blie junome polu su krupnije, v. Bergmanovo pravilo 651.3. Bergmanovo pravilo, v. Bergmanovo pravilo 651.4. grebenkama, v. novoeljuske 652. Odgovori: 652.1. biljojedi zooplankton; mesojedi riba i lignja v. hranidbeni lanac 652.2. poveanje biomase riba i liganja, v. hranidbeni lanac 652.3. U proljee se oekuje vea biomasa fitoplanktona zbog viih temperatura i vie svjetla ( vei intenzitet fotosinteze i vee razmnoavanje), v. primarna organska proizvodnja. 652.4. Primarna organska proizvodnja je sinteza organske tvari iz anorganske a odvija se u autotrofnim organizmima (zelene biljke); dok je sekundarna organska proizvodnja ona koja se odvija u heterotrofnim organizmima (ivotinje), v. primarna organska proizvodnja, sekundarna organska proizvodnja. 653. Odgovori: 653.1. Pohranjivanje energije, skladitenje energije, zaliha energije, izvor energije; v. ATP

274

653.2. U vezama izmeu fosfata, izmeu fosfatnih skupina; v. ATP 653.3. Glikoliza, stanino disanje, Krebsov ciklus, oksidativna fosforilacija, vrenje, svjetlosne reakcije fotosinteze; v. glikoliza, disanje, fotosinteza 653.4. Mitohondrij, kloroplast; v. mitohondrij, kloroplast 654. Odgovori: 654.1. centrosom, centriol, oznaena slovom B; v. centrosom, centrioli 654.2. jezgra, slovo C ili mitohondrij slovo F; v. jezgra, mitohondrij 654.3. hrapava (zrnata) endoplazmatska mreica (retikulum); v. endoplazmatska mreica 654.4. na Golgijevom aparatu (tijelu); v. Golgijevo tijelo 655. Odgovori: 655.1. anafaza I., slovo D; v. anafaza I., mejoza, mejoza I. 655.2. slovo E; v. mejoza, mejoza II. 655.3. u sjemenicima (testisima); v. spermatogeneza 655.4. crossing-over; v. krosingover, profaza I., mejoza, mejoza I., 656. Odgovori: 656.1. bakteriofag, bakterijski virus, fag; v. bakteriofagi 656.2. vezanje virusa na povrinu bakterije B, sklapanje i sazrijevanje novih virusnih estica D; v. bakteriofagi 656.3. cijepljenje, imunizacija, vakcinacija; v. cijepljenje, imunizacija 656.4. prioni; v. prioni 657. Odgovori : 657.1. trepetljikae (Ciliata); v. papuica, trepetljikai, praivotinje 657.2. steljivi mjehuri, kontraktilna vakuola, slovo B; v. steljivi mjehuri 657.3. pelikula; v. pelikula 657.4. A. van Leeuwenhoek; v. Van Leeuwenhoek A. 658. Odgovori: 658.1. latica ili vjeni; v. cvijet 658.2. u plodnici tuka, u sjemenom zametku; v. tuak 658.3. dvospolni cvijet; v. cvijet 658.4. preobrazbom listova; v. list

275

659. Odgovori: 659.1. grebenke, letaice, novoeljuske; v. ptice, novoeljuske 659.2. uplje (pneumatine) kosti, lake kosti, prsni greben, prednji udovi preobraeni u krila; v. ptice 659.3. slovo A; v. ptice 659.4. nesu jaja, suha koa prekrivena ronatim ljuskama, unutarnja oplodnja, amniota; v. gmazovi, ptice, amniota 660. Odgovori: 660.1. slovo C, filtriranje krvi; v. glomerul, nefron 660.2. hipertonina, koncentriranija, vee koncentracije; v. antidiuretiki hormon 660.3. proteini, aminokiseline; aminokiseline 660.4. uremija; v. uremija 661. Odgovori: 661.1. hipofiza, adenohipofiza; v. hipofiza, adenohipofiza 661.2. somatotropni hormon ili hormon rasta; v. hormon rasta, adenohipofiza 661.3. gigantizam, akromegalija; v. gigantizam, akromegalija 661.4. endokrine svoje produkte (hormone) izluuju u krv, a egzokrine svoje produkte (npr. probavne enzime), izluuju u probavilo; v. endokrine lijezde, probavni enzimi

276

662. Odgovori : 662.1. i 662.2.

v. oogeneza, spermatogeneza, mejoza I., mejoza, oplodnja, zigota 662.3. brazdanje, blastulacija; v. brazdanje, blastula, blastoderm 662.4. ektoderm (vanjski listi), mezoderm (srednji listi), endoderm (unutarnji listi) v. gastrulacija, ektoderm, mezoderm, endoderm 663. Odgovori: 663.1. kariogram mukarca, po prisutnosti Y kromosoma tj. po spolnim kromosomima X i Y v. kariotip 663.2. metafaza; v. metafaza 663.3. DNA i proteini; v. kromosomi 663.4. 22 autosoma (tjelesna kromosoma) i 1 gonosom (spolni kromosom) 22 + 1; v. spermiji, jajna stanica, gamete 664. Odgovori: 664.1. eevgvg; v. genotip, vinska muica, kromosomska garnitura 664.2. e+evg+vg; v. genotip

277

664.3. crno tijelo i ravna krila dulja od tijela; v. fenotip 664.4. Thomas Morgan 665. Odgovori: 665.1. praatmosfera B , stvaranje vodene pare A , prajuha C; v. Miller,S., praatmosfera 665.2. amonijak, vodena para, metan; v. praatmosfera 665.3. stvaranje sloenih organskih spojeva iz jednostavnih organskih ili anorganskih spojeva; v. evolucija 665.4. priblino 4 - 4,5 milijardi godina; v. praatmosfera 666. Odgovori : 666.1. 23-25 C 666.2. 4-6 C 666.3. 300 666.4. miris, boja; v. cvijet 667. Odgovori : 667.1. transpiracija; v. transpiracija, pui 667.2. isparavanje, evaporacija; 667.3. mala povrina lista, (igliasti list), prekrivena smolom; v. etinjae 667.4. biogeni elementi; v. Dodatak 3.

278

_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATCI

279

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

280

_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 1
U ovom dodatku prikazani su shematski primjeri koji su opisani pod odreenim pojmom u Leksikonu. Pod tim istim pojmom svrstani su i u ovom dodatku.

DIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM Aleli: za vrstu boje: crna = A, smea = a za raspored boje: jednobojno = B, pjegavo = b

281

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

MONOHIBRIDNO INTERMEDIJARNO KRIANJE

Aleli:

za crveno = a1 za bijelo = a2

282

_________________________________________________________________________ Dodatci

MONOHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM

Aleli:

za visok rast = A za nizak rast = a

283

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

SPOLNO VEZANO NASLJEIVANJE

enska djeca xx, xx = prenositelji xx = bolesna xx = zdrava muka djeca xy = bolesna xy = zdrava

1. Primjer

2. Primjer

284

_________________________________________________________________________ Dodatci

3. Primjer

4. Primjer

5. Primjer

285

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

TEST KRIANJE

AA, Aa = testirane jedinke aa = recesivni homozigot

AABB, AaBb = testirane jedinke aabb = recesivni homozigot za oba svojstva

286

_________________________________________________________________________ Dodatci

TRIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM

Aleli:

za rast: visok = V, nizak = v za boju sjemenke: zelena = Z, uta = z za oblik sjemenke: glatki = G, naborani = g

Tablini prikaz F2 generacije


VZG VZG VVZZG G 1 VZg VVZZGg 1 VzG VVZzGG 1 Vzg VVZzGg 1 vZG VvZZGG 1 vZg VvZZGg 1 vzG VvZzGG 1 vzg VvZzGg 1 VZg VzG Vzg VVZZGg VVZzGG VVZzGg 1 1 1 VVZZgg 2 VVZzGg 1 VVZzgg 2 VvZZGg 1 VvZZgg 2 VvZzGg 1 VvZzgg 2 VVZzGg 1 VVzzGG 3 VVzzGg 3 VvZzGG 1 VvZzGg 1 VvzzGG 3 VvzzGg 3 VVZzgg 2 VVzzGg 3 VVzzgg 4 VvZzGg 1 VvZzgg 2 VvzzGg 3 Vvzzgg 4 vZG vZg vzG vzg VvZZGG VvZZGg VvZzGG VvZzGg 1 1 1 1 VvZZGg 1 VvZzGG 1 VvZzGg 1 vvZZGG 5 vvZZGg 5 vvZzGG 5 vvZzGg 5 VvZZgg 2 VvZzGg 1 VvZzgg 2 vvZZGg 5 vvZZgg 6 vvZzGg 5 vvZzgg 6 VvZzGg 1 VvzzGG 3 VvzzGg 3 vvZzGG 5 vvZzGg 5 vvzzGG 7 vvzzGg 7 VvZzgg 2 VvzzGg 3 Vvzzgg 4 vvZzGg 5 vvZzgg 6 vvzzGg 7 vvzzgg 8

Brojevima od 1 do 8 oznaeno je 8 razliitih fenotipova F2 generacije.

287

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

VEZANI GENI

Aleli:

za jedno svojstvo: za drugo svojstvo:

dominantni = A, recesivni = a dominantni = B, recesivni = b

AB = vezani geni ab = vezani geni

288

_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 2
U samim opisima pojmova iz Leksikona dana su pravila i rjeenja po jedog od tipinih primjera za svaki pojam. Zato su u ovom dodatku dana rjeenja onih zadataka koji su konkretni primjeri pojedinih pojmova. Broj rjeenja odgovara broju zadatka.

13. Monohibridno krianje s dominacijom gdje je alel za crnu boju krzna dominantan. Aleli: za crnu boju krzna = A, za bijelu boju krzna = a

Potomci genotipa AA i Aa su s crnim krznom, a potomak genotipa aa je s bijelim krznom.

289

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

50. Monohibridno intermedijarno krianje gdje nema dominantnog alela. Aleli: za crveno = a1, za bijelo =a2

Krianjem ruiaste (a1a2) zijevalice i bijele (a1a1) zijevalice nastaje 50 % crvenih (a1a1) i 50 % ruiastih (a2a1) zijevalica.

56.

192. Dihibridno krianje s dominacijom. Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Krianjem roditelja aaBb i aaBb mogue je dobiti potomstvo s dva razliita fenotipa u omjeru 3:1. U ovom sluaju omjer vrijedi samo za drugo svojstvo koje smo oznaili B i b.

290

_________________________________________________________________________ Dodatci

248. Monohibridno krianje s dominacijom. Aleli: za normalnu pigmentaciju = A za izostanak pigmentacije = a

U ovom sluaju iz odnosa albino mukarca (djed, aa) i ene normalne pigmentacije (baka, AA) moe se dobiti potomstvo u kojem su sva djeca, pa tako i njihova ki, normalne pigmentacije i genotipa aA. Iz odnosa ene normalne pigmentacije (ki, aA) i mukarca normalne pigmentacije i istog genotipa (Aa) dobiva se etiri potomka (unuka) meu kojima je jedno dijete albino (aa), a ostala su djeca normalne pigmentacije (aA, AA, Aa).

251. Dihibridno krianje s dominacijom. Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Krianjem genotipa Aabb s aaBa dobit e se potomstvo s etiri razliita fenotipa.

291

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

252. Trihibridno krianje s dominacijom. Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b za tre}e svojstvo: dominantni = C, recesivni = c

Krianjem roditelja AaBbCC u F1 generaciji nastaju etiri fenotipa u omjeru 9:3:3:1.

253. Trihibridno krianje s dominacijom. Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b za tree svojstvo: dominantni = C, recesivni = c

Svo potomstvo dobiveno krianjem roditelja AAbbCC i aaBBcc ima isti genotip AabBCc zato jer svaki od roditelja stvara samo jednu vrstu gameta.

292

_________________________________________________________________________ Dodatci

361. Dihibridno krianje s dominacijom Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Roditelji AaBB i Aabb dat }e potomke iji je omjer fenotipa 3:1 za jedno od spomenutih svojstava. U ovom sluaju omjer vrijedi samo za svojstvo koje je oznaeno s A i a.

293

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

294

_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 3

ELEMENTI, BIOGENI ELEMENTI Elementi su jednostavne iste tvari koje se ne mogu kemijskim putem rastaviti na druge iste tvari. Oni se kemijskim reakcijama spajaju dajui spojeve. U tablici su dani svi elementi koji se javljaju u prirodi.
IME aktinij aluminij antimon arsen bakar barij berilij bizmut bor brom cerij cezij cirkonij disporzij duik europij fluor fosfor gadolinij galij hafnij helij holmij indij SIMBOL Ac Al Sb AS Cu Ba Be Bi B Br Ce Cs Zr Dy N Eu F P Gd Ga Hf He Ho In IME itrij jod kalcij kalij kisik klor kobalt kripton krom ksenon lantan litij lutecij magnezij mangan molibden neodimij neon nikal niobij olovo osmij paladij platina SIMBOL Y I Ca K O Cl Co Kr Cr Xe La Li Lu Mg Mn Mo Nd Ne Ni Nb Pb Os Pd Pt IME praseodimij prometij radij renij rubidij rutenij samarij silicij skandij srebro stroncij sumpor tantal tehnecij telur titan tulij ugljik vanadij vodik zlato eljezo iva SIMBOL Pr Pm Ra Re Rb Ru Sm Si Sc Ag Sr S Ta Tc Te Ti Tm C V H Au Fe Hg

Od navedenih elemenata dio njih je potreban u izgradnji ivih organizama pa ih nazivamo biogeni elementi. To su abecednim redom: arsen, bakar, bor, cink, duik, fluor, fosfor, jod, kalcij, kalij, kisik, klor, kobalt, krom, magnezij, mangan, molibden, natrij, nikal, selen, silicij, stroncij, sumpor, ugljik, vanadij, vodik i eljezo. Isp.elementarni sastav.

295

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

296

_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 4

KATEGORIJE ZATITE PRIRODNE BATINE HRVATSKE


KATEGORIJA ZATITE
1. Strogi prirodni rezervati 2. Nacionalni parkovi 3. Parkovi prirode 4. Specijalni rezervati 5. Park-ume 6. Spomenici prirode 7. Hortikulturni spomenici 8. Znaajni krajolici 9. Pojedine vrste a) biljne b) ivotinjske

BROJ
2 8 6 69 23 72 114 28 44 360

POLOAJ
Hajduki i Roanski kukovi na Velebitu te Bijele i Samarske stijene na Velikoj kapeli Plitvika jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit Kopaki rit, Lonjsko polje, dio Medvednice, dio Biokova i dio Velebita npr. otok Lokrum, kanjon Zrmanje i ikole npr. Zlatni rt Rovinj, Marjan Split, Trakoan npr. otok Jabuka, Brusnik, Modra pilja, Gupeva lipa, Cerovake peine npr. Opeka Vinica, Trsteno, Perivoj Maksimir npr. Zeleni vir, Vraji prolaz, Pakleni otoci npr. runolist, velebitska degenija, kockavica, tisa npr. vidra, vuk, medvjed, je, bjeloglavi sup

297

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

298

_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 5
GEOLOKA VREMENSKA SKALA I FOSILNI ZAPISI PRVIH POJAVA POJEDINIH SKUPINA IVIH BIA

Geoloki eoni

Geoloke ere
KENOZOIK MEZOZOIK

Geoloke periode
Kvartar Tercijar Kreda Jura Trijas Perm Karbon Devon Silur Ordovicij Kambrij

Poetak (prije milijuna godina)


2 65 120 155 190 215 300 350 390 480 550 2500 4500

FANEROZOIK PALEOZOIK

PRETKAMBRIJ

PROTEROZOIK ARHEOZOIK

Fosilni zapisi prvih pojava pojedinih skupina organizama


Geoloke periode Kvartar Tercijar Kreda Jura Trijas Perm Karbon Devon Silur Ordovicij Kambrij Proterozoik Arheozoik Ribe Eukarioti, vodeni beskraljenjaci Prokarioti Kraljenj aci ovjek Beskraljenjaci Biljke

Ptice Sisavci Gmazovi Vodozemci Kukci

Kritosjemenjae

Golosjemenjae Papratnjae Mahovine Gljive Kopnene biljke (psilofiti)

Alge

299

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

JEDNO OD MOGUIH FILOGENETSKIH STABALA OVJEKOVIH PREDAKA

KVARTAR

gornji pleistocen

Homo sapiens Homo sapiens neanderthalensis

srednji pleistocen
Homo erectus Paranthropus robustus

donji pleistocen

Australopithecus africanus

pliocen
Rhamapithecus punjabicus

miocen

TERCIJAR

300

_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 6

TEMELJNA PODJELA GLJIVA, BILJKI I IVOTINJA

GLJIVE (Fungi)
Sluznjae Algaice Mjeinarke Staparke

Gljive
Liajevi

BILJKE (Vegetabilia)
NIE BILJKE ILI STELJNJAE Biai Kremenjaice Zelene alge Smee alge Crvene alge

Mahovine
VIE BILJKE ILI STABLAICE Papratnjae Sjemenjae Paprati Preslice Crvotoine Golosjemenjae Kritosjemenjae 301

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

IVOTINJE (Animalia)

JEDNOSTANINE IVOTINJE

Praivotinje

Biai Sluzavci ili Korijenonoci Truskavci Trepetljikai

MNOGOSTANINE IVOTINJE

Spuve Plonjaci
BESKOLUTIAVCI arnjaci Oblenjaci Mekuci Kolutiavci lankonoci Bodljikai iroglavci Platenjaci Svitkoglavci Krunouste Ribe Vodozemci Gmazovi Ptice Sisavci

MNOGOKOLUTIAVCI MALOKOLUTIAVCI

SVITKOVCI Kraljenjaci

302

You might also like