1

UVOD
Do pojma izvoda doli su nezavisno jedan od drugoga Njutn i Lajbnic. To se smatra
jednim od najznaajnijih otkria u matematici. Mi emo do tog pojma doi posmatrajui
problem odreivanja tangente na krivoj (taj e pojam kasnije biti definisan precizno).
Razmatranja emo zapoeti primjerom.
Za raunanje izvoda postoje pravila koja vae za iroku klasu funkcija, to operaciju
diferenciranja ini jednostavnijom. Pri tome znaajnu ulogu igra pravilo o diferenciranju
sloenih funkcija. Poeemo sa pravilima koja opisuju ponaanje izvoda u odnosu na
algebarske operacije.
Teorema 1. Neka su funkcije diferencijabilne u neko taki , tada
su u toj taki diferencijabilne funkcije (c proizvoljna konstantna),

i pri tome vrijedi.

Dokaz. Dokazaemo samo posjednju od jednakosti. Ostale se dokazuju slino.
Vrijedi:

Dijelei sa i prelazei na limes, kada , na osnovu posljednje teoreme
dobijamo traenu jednakost.
Teorema 2. Neka je , sloena funkcija i pretpostavimo da je, u nekoj
taki , funkcija diferencijabilna funkcija promjenjive , te da je u taki funkcija
diferencijabilna funkcija argumenta , tada je u taki funkcija
diferencijabilna funkcija argumenta i pri tome vrijedi

Dokaz. Za rpirataj funkcije imamo
. Sa druge strane, ako ,
tada zbog neprekidnosti funkcije , imamo , pa vrijedi

lim

lim

lim

.

2

Ovo se pravilo najee pie na sljedei nain

.
Izvodi i njihova primjena
Primjena diferencijalnog rauna
Diferencijalni raun u matematici ima veoma iroku primjenu. Mi emo prvo vidjeti
kako se on primjenjuje za ispitivanje funkcija. Ta se primjena zasniva na neoliko teorema,
koje se zovu osnovne teorme diferencijalnog rauna, pa emo dati njihove dokaze.
U ovom e dijelu bitnu ulogu igrati funkcije neprekidne na zatvorenom intervalu.
Ponovimo da je funkcija neprekidna na segmentu ako je neprekidna u svim
unutranjim akama tog segmenta, neprekidna slijeva u taki , a zdesna u taki .
Teorema 3. (Rolova teorema) Neka funkcija y= , koja je definisana na segmentu
, zadovoljava sledee uslove.
1. Diferencijabilna je u intervalu (a,b).
2. Neprekidna je u taki a zdesna, a u taki b slijeva.
3. Vrijedi .
Tada postoji taka , za koju je

.
Ako funkcija nije konstantna, tada je ili
razliit od nule.
Pretpostavimo, zbog odreenosti, da je . Na osnovu teoreme postoji taka
, takva da je . Dokaimo da je traena taka.
Ako je takav da je
, tada je

Putajui da , zbog uslova 3.,
dobijamo

. Slino uzimajui
imamo

Slika 1
pa opet putajui da , zbog uslova 3., dobijamo

, iz ega slijedi

.
Geometrijski ova teorema znai da je tangenta funkcije u nekoj taki
intervala (a,b) horizontalna.

3

Teorema 4. (Lagranova teorema) Neka funkcija , koja je definisana na
segmentu , zadovoljava sledee uslove.
1. Diferencijabilna u intervalu (a,b).
2. Neprekidna je u taki a zdesna, a u taki b slijeva.
Tada postoji taka , za koju je

Lagranova terorema, koja se obino naziva terorema o srednjoj vrijednosti je
specijalan sluaj sljedee teoreme.
Teorema 5. (Koijeva teorema) Neka funkcija f(x) i g(x), definisane na segmentu
, zadovoljavaju sledee uslove.
1. Diferencijabilna u intervalu (a,b).
2. Neprekidna je u taki a zdesna, a u taki b slijeva.
3. Za svaki vrijedi

Diferencijal funkcije
Ako je prirataj funkcije , za prirataj argumenta , mogue izraziti kao

gdje , , onda izraz

nazivamo diferencijalom posmatrane funkcije.
Potreban i dovoljan uslov za egzistenciju diferencijala funkcije je diferencijabilnost te
funkcije, i u tom sluaju vai:

Izvodi
1. Neka je realna funkcija i neka je

za
. Graina vrijednost

lim

ako postoji naziva se prvi izvod funkcije f u taki x
0
. Za funkciju se
kae da je diferencijabilna u taki

ako ona ima izvod u toj taki.

Funkcija je diferencijabilna na intervalu ako je diferencijabilna u svakoj
taki tog intervala. Svaka diferencijabilna funkcija je neprekidna.

4

2. Tablica izvoda
Funkcija Izvod
Uslov

0

log

ln

sin
cos

cos
sin

tg

cos

ctg

sin

aicsin

aic cos

aictg

aicctg

3. Geometrijski, prvi izvod funkcije jednak je koeficijentu pravca
tangente na grafik funkcije u taki

. Jednaina te tangente data je

sa

.

Jednaina normale na grafik funkcije u taki

je

4. Neka su diferencijabilne funkcije u taki . Tada su u taki
diferencijabilne i funkcije:

i vai:

5. Neka je funkcija

diferencijabilna u taki

i funkcija

diferencijabilna u taki

. Tada je funkcija
diferencijabilna u taki

i vai

5

6. Logaritamski izvod diferencijabilne i pozitivne funkcije date sa
naziva se izvod funkcije ln ln tj.

7. Neka je funkcija neprekidna i strogo monotona na nekom intervalu i
neka je njena inverzna funkcija. Ako je funkcija diferencijabilna u
taki i

, tada je funkcija diferencijabilna u taki i

vai:

ili krae

8. Ako je funkcija data u implicitnom obliku , tada je potrebno
diferenciranje po , vriti uzimajui u obzir da je funkcija promjenjive . Tako
dobijenu jednainu

ako je mogue, rjeavamo po

.
9. Za funkciju datu parametarski , gdje su
funkcije i diferencijabilne u taki i

vai

Definicija 1. Za funkciju iji je domen D kaemo da u taki

ima lokalni
maksimum, ako postoji okolina

, takva da vrijedi

U taki

funkcija ima lokalni minimum, ako postoji okolina

, takva da vrijedi

Lokalni minimumi i maksimumi se jednim
imenom nazivaju ekstremnim vrijednostima
funkcije. Kad god se kae minimum ili
maksimum, uvijk emo pod tim podrazumijevati
lokalni minimum ili maksimum.
Teorema 6. Neka je funkcija neprekidna u
nekoj okolini take

. Ako je

ekstremna
vrijednost funkcije , tada, ako

postoji, mora biti

Dokaz. Pretpostavimo da postoji

. Zbog
odreenosti pretpostaviemo da je

taka
minimuma funkcije. Za dovoljno malo
imaemo
Slika 2.

ako je

ako je
6

Iz ove teoreme slijedi da je

potreban uslov za ekstremnu vrijednost funkcije.
Da to nije dovoljan uslov pokazuje jednostavan
primjer funkcije

i taka , u kojoj je
prvi izvod jednak nuli, a to oigledno nije
ekstremna vrijednost funkcije.
Taku , za koju je

, nazivamo
stacionarnom takom.
Za dovoljno uslove pretpostaviemo
diferencijabilnost funkcije, ne u samoj taki

,
nego u nekoj okolini te take. Neka je funkcija
diferencijabilna u nekoj okolini take

(izuzev, eventualno, same te take).
Teorema 7. Tada je taka

taka maksimuma ako je

,
a taka minimuma ako je

,
za svaki x iz uoene okoline. Krae reeno,

je ekstemna vrijednost, ako u njoj prvi

izvod funkcije mijenja znak.
Dokaz. U skladu sa teoremom uslov

znai da, na tom intervalu,

funkcija monotono raste, dok uslov

po isoj teoremi znai da funkcija, u

tom intervalu, opada, pa je sada prva tvrdnja teoreme jasna. Drugi dio se dokazuje na isti
nain.
Za dovoljan uslov za ekstremnu vrijednost funkcije iskazan ovom teoremom
neophodno je poznavati vrijednost izvoda u okolini take

.
Do dovoljnih uslova se moe doi i raunajui samo u taki

, ali za to je potrebno
poznavanje i izvoda vieg reda.
Teorema 8. Neka je funkcija -puta diferencijabilna u nekoj okolini take

i neka vrijedi

U sluaju da je n paran broj, tada vrijedi;
1. Ako je

, tada je

taka minimuma funkcije.

2. Ako je

, tada je

taka maksimuma.
Ako je n neparan, tada u taki

funkcija nema ekstemne vrijednosti.

Geometrijska interpretacija izvoda
Ako je funkcija f diferencijabilna u taki

, onda e koeficijent pravca tangente krive

u taki

biti tg

, a jednaina same tangente e glasiti:

gdje je

, a je ugao koji data tangenta zaklapa sa pozitivnim dijelom x-

ose. Jednaina normale, u istoj taki e biti:

Slika 3.
7

1. Odrediti jednainu tangente i normale krive

u taki (2,4).
R j e e nj e
Provjeravamo . Iz

, dobijamo

, to je koeficijent
pravaca tangente. Tako je jednaina tangente: , tj. , a normale:

, tj.

.
2. Odrediti jednainu tangente i normale krive

u
taki (2,-1).
R j e e nj e
Najprije emo odrediti vrijednost parametra t za koju je i . Rjeavajui
jednaine

dobijamo: iz prve , a iz
druge , odakle je nuno: . Iz

, ta
imamo:

Zadatak 1. U krug datog poluprenika upisati pravougaonik maksimalne povrine.

, gdje je dijagonala pravougaonika i rauna se

prema Pitagorinoj teoremi kao

. Odavde slijedi

,
jer je

.
Povrina pravougaonika jednaka je . Kako je
potrebno nai maksimalnu povrinu

, povrina se
izraava u funkciji od kao

.
Da bi se dobio maksimum te funkcije, potreban uslov je

Pa slijedi:

Da bi pravougaonik upisan u krunicu imao maksimalnu povrinu, potrebno je da
jedna njegova stranica bude jednaka .

b
a
R
8

Zadatak 2. Odrediti kupu maksimalne zapremine koja se moe upisati u loptu
poluprenika .
Zapremina kupe u optem sluaju data je formulom

, gdje je poluprenik baze, a visina kupe.

Kako je potrebno odrediti maksimalnu zapreminu

, kupe upisane u loptu poluprenika , potrebno je

zapreminu kupe izraziti preko samo jednog parametra. Prema
tome iz Pitagorine teoreme

i opte
formule za zapreminu kupe slijedi:

Da bi se dobila maksimalna zapremina potreban uslov je

pa dalje slijedi:

Potreban uslov da bi kupa upisana u loptu imala maksimalnu zapreminu je

.

Zadatak 3. Od svih valjaka upisanih u datu kupu nai onaj iji omota ima najveu
povrinu.
R j e e nj e
Posmatraemo osni presjek kupe.
Trouglovi ABC i CEG su slini, pa vrijedi
proporcija:

odakle je
....(1)
gdje je visina trougla ABC iz tjemena C, a je visina upisanog valjka, a=AB je
prenik osnovne kupe, x je prenik osnove valjka.
Iz jednaine (1) moemo izraziti visinu valjka:

......(2)
R
R
h
r
C
A B
G E
x
h
9

Povrina omotaa valjka je , pa kada u iz (2) uvrstimo , dobiemo

......(3)
Kvadratna funkcija u brojniku postie svoju najveu vrijednost u tjemenu tj. za

, odakle je

. U tom sluaju je

.
II nain Povrinu omotaa iz (3) moemo i ovako napisati

. Poto
je

konstanta, a zbir , je takoe konstanta, iz teoreme zakljuujemo da e

proizvod biti maksimalan za , odakle dobijamo

.
Dakle najveu povrinu omotaa imae onaj valjak iji je poluprenik osnove jednak
polovini poluprenika osnove kupe, a visina valjka jednaka polovini visine kupe.

Zadatak 4. Od svih kutija bez poklopca oblika pravouglog paralelopipeda i date
povrine, nai dimenzije kutije maksimalne zapremine.
R j e e nj e
Oznaimo stranice kutije tj. pravouglog paralelopipeda sa x, y, z. Povina je poznata
i vrijedi . Iz Koijeve nejednakosti (nejednakost izmeu aritmetike i
geometrijske sredine) slijedi:

Zapremina kutije je tj.

odakle je

Dakle, maksimalna zapremina se postie za , jer je zbir
konstantan, pa je . Sada je

a odavde slijedi:

.

Zadatak 5. Koja od pravilnih etverostranih piramida sa istom bonom ivicom a ima
najveu zapreminu.
R j e e nj e
Oznaimo sa ivicu na osnovi.
Tada je

(iz pravouglog
trougla ASD) konstanta. Zapremina piramide
, je najvea kada je

odnosno pa je tada

10

Kada uvrstimo dobiemo da je

Dakle, zapremina pravilne etverostrane piramide je najvea za

i iznosi