P. 1
Uvod u Graditeljstvo 1. Tjedan

Uvod u Graditeljstvo 1. Tjedan

|Views: 250|Likes:
Published by Nino Grabić

More info:

Published by: Nino Grabić on Feb 01, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/29/2012

pdf

text

original

Jure UVOD U GRADITELJSTVO Radić

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

1. POGLAVLJE

POJMOVI I DEFINICJE

25

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

26

. Ona je dio izgrađenog okoliša s relativnom samostalnošću funkcije i oblika u kojem se pojavljuje. Što je to građevina..1 UVOD Na početku je potrebno zapitati se neka osnovna pitanja: Što je to graditeljstvo?. Pojmovi i definicije 1.2 GRAĐEVINA Građevina je tvorevina povezana s tlom nastala gradnjom uporabom različitih gradiva. bolnice. 1.UVOD U GRADITELJSTVO 1. to je bitna odrednica koja je definira i odvaja od ostalih tvorevina koje ničem ne služe. kazališta. zgrade). s namjenom da se zadovolji neka ljudska potreba. stadioni. hoteli. gradnja. gradiva. poslovne. javne (škole. crkve. muzeji) 27 . Kakve građevine mogu biti? Građevine se dijele u nekoliko grupa prema potrebama koje zadovoljavaju:  stambene (kuće.? Tko je to graditelj? Ovo poglavlje dati će odgovore na ova i još neka pitanja kako bi se definirali osnovni pojmovi i definicije s kojima će se kasnije služiti u razlaganjima i definiranjima složenijih pojmova. U ovoj definiciji bitno je uočiti da građevina mora zadovoljiti neku ljudsku potrebu.

vodovodi i slično  specijalne – mostovi. odašiljači i slično  građevine komunikacije – ceste. željeznice. plinovodi. tornjevi. marine. 28 . elektrane. kolodvori i slično  vezane uz ljudsku potrebu za rad – tvornice. brodogradilišta i slično. naftovodi. luke. aerodromi. Pojmovi i definicije  inženjerske – brane. plovni kanali.UVOD U GRADITELJSTVO 1. dalekovodi.

29 . gradnje. varijacije) Klasično . armirački radovi. postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina. bor proizvodi se obradom i lijepljenjem 1. staklo. održavanja te proizvodnje građevinskih proizvoda. nasipi.Crnogorica Lamelirano Plastika. Detaljnija definicija: Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni.4 GRADNJA Skup radova na izgradnji građevine. Gradiva se najgrublje mogu podijeliti na slijedeće kategorije: Kategorija Kamen Vrsta Prirodni –čovjek ga vadi i dalje ga samo oblikuje Umjetni – čovjek ga svojim radom proizvodi Željezo Čelik Aluminij Legure (mješavine. instalaterski. granit opeka. jela. uklanja ili održava postojeća građevina. 1. novi materijali Primjer vapnenac.3 GRADIVO Gradivo ili građevni materijal je materijal koji se upotrebljava za građenje. keramičarski)  rekonstrukcije.Bjelogorica Drvo Ostalo Klasično . metalni radovi)  ugradnja opreme (stolarski radovi. bravarski. zemljani. završni te ugradnja građevnih proizvoda. kovano normalni. adaptacije  uklanjanje građevine. električarski. to je materijal od kojeg su sazidane građevine. betonski radovi. bukva smreka. konstrukterski. prilazni i transportni putovi)  građevni radovi (tesarski radovi.5 GRADITELJSTVO Gospodarska djelatnost planiranja. sanacije. nehrđajući Metali hrast. Važno je uočiti da je građevinarstvo samo jedan dio ukupne graditeljske djelatnosti.UVOD U GRADITELJSTVO 1. Gradnju čine slijedeći skupovi radova:  pripremni radovi (zemljani radovi – iskopi. prednapeti) lijevano. beton (armirani. Pojmovi i definicije 1. projektiranja. vodoinstalaterski. uređenje gradilišta – privremeni objekti. rekonstruira.

Na sličan način podijeljene su i komore.UVOD U GRADITELJSTVO 1. Pojmovi i definicije U graditeljsku djelatnost spadaju:  građevina  arhitektura  geodezija  dijelom i strojarstvo. zemljani. Tako su definirane i ustrojene sljedeće komore:  Hrvatska komora inženjera građevinarstva  Hrvatska komora arhitekata  Hrvatska komora inženjera strojarstva  Hrvatska komora inženjera elektrotehnike. postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina te rekonstruira. instalaterski. Inženjerski (građevinarski) i arhitektonski poslovi i djelatnosti obuhvaćaju poslove prostornog uređenja i gradnje. djelokrug. 30 . potvrđenim glavnim projektom. projekta izvedenog stanja i arhitektonskog snimka izvedenog stanja. Kada bi uspoređivali samo građevinarstvo i arhitekturu ovaj omjer bio bi 80 % naprama 20 % u korist građevinarstva. Komore su organizacije koje daju ovlasti članovima struke. stručno i odgovorno. upoznati investitora s nedostacima i nepravilnostima koje uoči tijekom građenja. konstrukterski. javne ovlasti i članstvo. tehnološka pa i neke druge struke. odnosno građevinskom dozvolom. utvrđivanje poštivanja horizontalnih i vertikalnih gabarita. projekta uklanjanja građevine i snimke postojećeg stanja građevine  stručni nadzor: nadziranje građenja taklo da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja. stručni nadzor treba utvrditi da li izvođač i geodet zadovoljavaju sve uvjete propisane zakonom. uklanja ili održava postojeća građevina. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine  građenje: izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni. glavni i izvedbeni). te obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem dokumenata prostornog uređenja  projektiranje: obavljanje svih poslova u izradi projekta (idejni. Pod tim poslovima podrazumijeva se sljedeće:  prostorno uređenje: izrada nacrta dokumenata prostornog uređenja i nacrta izvješća o stanju u prostoru. Važno je napomenuti da građevinarstvo čini 50 % djelatnosti u ovoj ukupnoj podjeli. elektrotehnika. Ti poslovi i djelatnosti moraju se obavljati kvalitetno. utvrđivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. to su:  stručni poslovi prostornog uređenja  poslovi projektiranja i stručnog nadzora građenja  obavljanje djelatnosti građenja  obavljanje djelatnosti upravljanja projektom. zakonom je uređen temeljni ustroj. završni te ugradnja građevnih proizvoda.

-1979. donošenja odluka i teorija sustava jer su podloga tog razvoja znanstveni. Pojmovi i definicije  upravljanje projektom: obavljanje svih ili nekih poslova u ime i za račun investitora potrebnih za uspješnu i zakonitu gradnju građevina u skladu s ciljevima i zahtjevima koje postavlja Investitor 1.1. Pri tome se smatra da je to onaj dio građevine koji ispunjava očekivanu statičku funkciju i koji se u nedostatku bolje riječi opisuje kao konstrukcija. Pojmovi kao što su konstrukcija. Danas se ona naziva konstrukcijom iako se ista riječ primjenjuje i za masivni zid ili za branu. nosiva konstrukcija.-1961. U prošlosti je nastao veliki broj opisa.) Logika oblika Tip konstrukcije označava sve elemente građevine koji pod djelovanjem sila i raznih utjecaja zadržavaju svoj oblik i svojstva. a djelomično su ih poznati graditelji individualno definirali i dali im specifično značenje. Posljednjih godina uvodi se više reda u sustave pojmova što je povezano s razvojem teorija i metoda projektiranja. statički sustav. struktura. shema strukture čvrsto su ukorijenjeni u stručni govor inženjera i arhitekata. pojmova i definicija iz raznih grana zanimanja. logični i zatvoreni sustavi pojmova. građevina. te razvojem modela učenja. Pier Luigi Nervi (1891. Ova riječ se ovdje primjenjuje u proširenom smislu jer se uobičajeno riječju konstrukcija opisuje skup prizmatičnih ili prizmama sličnih elemenata na koje se primjenjuje znanost o čvrstoći materijala.1 Citati nekih važnijih pojmova s različitim interpretacijama Eduardo Toroja (1899. Tablica 1. Određivanje pojmova i točno definiranje sadržaja u odnosu na zadaću koja je tako neposredno vezana s radom inženjera i arhitekta ne može zanemariti ove činjenice. s raznih stanovišta i s različitom preciznošću koji su se čvrsto ukorijenili u stručnom govoru inženjera i arhitekta neovisno o tome što u nekim slučajevima sadržaj nije dovoljno jasno razgraničen. tablica 1. nosivi sustav.) 31 .UVOD U GRADITELJSTVO 1. Nove strukture Kod strukture radi se o sustavu unutarnjih naprezanja i reakcija koji je u stanju držati u ravnoteži odgovarajući sustav vanjskih sila te koji upravo zbog toga mora biti kompliciran kao kakav materijalni organizam i služiti upravo toj preciznoj namjeni. a djelomično je i suprotnog značenja.6 NOSIVA KONSTRUKCIJA Određivanje i poredak pojmova širokog područja koje obuhvaća građevina – nosiva konstrukcija – nosiva struktura otežano je odnosima prema tim pojmovima u prošlosti i sadašnjosti.

Rješavanje ovog zadatka u smislu navedenih posebnosti pristupa u prošlosti i sadašnjosti nije moguće bez određenih kompromisa. Tako će se građevina promatrati kao zatvorena cjelina koja je u promjenljivom odnosu s okolinom te koja se zbog svoje funkcije i strukture može promatrati kao jedan sustav. čiji bi cilj i rezultat bio samo pronalaženje nedosljednosti ova knjiga bi se svela samo na prošireni rječnik pojmova. Kako se konstrukcije i nosive strukture mogu dijeliti prema različitim gledištima preporučaju se određena uspješnija gledišta za analizu i sintezu nosivih struktura: 32 . čelični nosač ili drvena greda. U sljedećim poglavljima nosive strukture su sustavno obrađene i postavljeni su odnosi između njihovih elemenata. Taj sustav može se promatrati s više gledišta. odnosno rezultat apstraktnog razmatranja s gledišta nosivosti je nosiva struktura. Kao rezultat ovog razmatranja dane su sljedeće definicije osnovnih pojmova vezanih uz nosivu konstrukciju:  nosiva konstrukcija je dio građevine koji osigurava potrebnu nosivu funkciju građevine  nosivi sustav je jedinstvena cjelina nosive konstrukcije. Tako je ovdje prikazana analiza sustava građevine s gledišta nosivosti i nosivog sustava. U posebnom slučaju nosivu strukturu može činiti samo jedan element. Model konstrukcije.  kvaliteta nosivosti je integracija važnih svojstava nosive strukture neophodnih za funkciju nosivosti  ponašanje pri nosivosti je konkretni izražaj kvalitete nosivosti nosive strukture za zadane sile i druga djelovanja. promjenljivo međudjelovanje nosive konstrukcije i okoliša kako bi se ostvarila funkcija nosivosti  nosiva struktura je s gledišta funkcije nosivosti očišćeni model nosive konstrukcije  statički sustav je za potrebe proračuna geometrijski i materijalno definirana nosiva struktura  element nosive strukture je dio nosive strukture koji je povezan (na primjer zglobovima) s drugim elementima nosive strukture. Pojmovi i definicije Ukoliko bi se s ovim pojmovima provela znanstvena konfrontacija. primjer su konkretni armiranobetonski luk. uz oslanjanje na povijesno ukorijenjene definicije. veze elemenata.UVOD U GRADITELJSTVO 1. Konstrukcija je materijalna stvarnost. pokušalo uvesti reda i jasnoće u primijenjene pojmove što je tipična zadaća koja se mora riješiti na početku svake knjige. a prvenstveni cilj ovog djela je razumijevanje prošlosti i sadašnjosti te priprema za budućnost. strukturom i funkcijom obuhvaćena je konstrukcija sa svojim nosivim elementima i vezama. Ukoliko se nosivi sustav na sljedećoj razini razmatranja uzme kao samostalni sustav s pripadnim okolišem. Tako da se u ovim djelom. okoliša i funkcije koju čine elementi nosive konstrukcije.

lokacijskim uvjetima koji imaju utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.ili trodimenzionalni elementi) vode do nosivih struktura čije je ponašanje pri nosivosti i kvaliteta nosivosti usko povezana s kvalitetom nosivosti elemenata nosive strukture. kemijske karakteristike materijala za opisivanje promjena između gradiva i okoliša. Kad se nosiva struktura oblikuje od kombinacije elemenata principijelno različite glavne geometrije može se računati sa skokovima u kvaliteti ponašanja pri nosivosti.rušenje građevine ili njezina dijela deformacije nedopuštena stupnja oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala  zaštita od požara tako da se u slučaju požara: . Bitni zahtjevi za građevinu koji se osiguravaju projektiranjem i građenjem građevine su:  mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne prouzroče: . Pojmovi i definicije  geometrija: izmjere glavnih geometrijskih veličina. Tako se ponašanje nosivosti kontinuiranog nosača koji čine pojedinačne grede ili pojedinačne ploče može zaključiti iz poznavanja ponašanja pri nosivosti svakog elementa nosive strukture (slobodno poduprte grede ili ploče preko jednog raspona). dvo. Geometrijske i materijalne karakteristike te veličine koje se iz njih proračunavaju kao što su krutosti na izduženje i savijanje. pri promjeni oblika i pri temperaturnim promjenama. detaljne izmjere poprečnih presjeka.očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena spriječi širenje vatre i dima unutar građevine 33 .UVOD U GRADITELJSTVO 1. osnova su iz koje se opisuje ponašanje pri nosivosti te za teoretsko i pokusno ispitivanje kvalitete nosivosti.7 BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU Svaka građevina ovisno o namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i uvjete propisane zakonima. Tako je na primjer iz kombinacije linearnih nosača s presjekom plošnog nosača nastala ljuska. ponašanja materijala pri naprezanju. 1. Kvaliteta nosivosti ove nove nosive strukture je u odnosu na osnovnu promijenjena i mora se procijeniti s dodatnim kriterijima. U sljedećim poglavljima knjige dodatno je pojašnjena raznolikost izgrađenog okoliša i veliki broj mogućih konstrukcija i nosivih struktura. Jasna podjela i razlikovanje nosivih struktura i njihovih elemenata prema glavnoj geometriji dolazi u poteškoće kad se trebaju pojasniti određene vrste konstrukcija. ploštine presjeka i izvedene geometrijske karakteristike presjeka  materijal: fizikalne karakteristike materijala potrebne za opisivanje strukture materijala. Kombinacija elemenata jednake glavne geometrije (jedno-. tehničkim i drugim propisima.

dima. opeklina. hlađenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. 1. a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti. mijenja se samo tražena razina zadovoljstva – iz dana u dan čovjek treba sve više i više.nepropisno postupanje s krutim otpadom . sudara.UVOD U GRADITELJSTVO - 1.8. u svojim zahtjevima je sve manje skroman. para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i slično) .oslobađanje opasnih plinova. Uglavnom sve što čovjeku treba i sve što obavlja preko dana.2 Da li je moguće zadovoljiti te potrebe bez gradnje? Nije! Najbolje nam to ilustrira povijest jer je bit zahtijeva ista od iskona pa do danas.sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine  sigurnost u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća.neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda.opasno zračenje .8 OPĆENITO Nakon definiranja osnovnih pojmova. zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava: . intenzivna i raznolika djelatnost. rekreacija i kultura  zdravlje i sigurnost. 34 . Zato je graditeljstvo široka. za sve to je vezana neka građevina. 1.8.1 Zbog čega gradimo građevine? Da zadovoljimo neku ljudsku potrebu. pada. savršenije. želi bolje.onečišćenje voda i tla . 1. potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje. sveprisutna. dani su odgovori na slijedeća pitanja. koja može biti jedna od slijedećih:  stanovanje  komunikacija  rad  zabava. itd. Pojmovi i definicije spriječi širenje vatre na susjedne građevine omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu. plinova te tekućeg otpada . odnosno da se omogući njihovo spašavanje omogući zaštita spašavatelja  higijena. električnog udara i eksplozije  zaštita od buke tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad  ušteda energije i toplinska zaštita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike.

kao što se to može vidjeti na slijedećoj ilustraciji izgradnje umjetnog otoka na kojem je planirana izgradnja aerodroma. Vrsta potrebe je ista..3 Zašto je građevina potrebna? Da bi se čovjek zaštitio od kiše. mijenjaju se samo dosezi – kao ilustraciju ovome možemo navesti ovaj slijed: pećina zemunica brvnara kuća. čini drugačijim. b) borbi i c) suživotu s prirodom.UVOD U GRADITELJSTVO 1. nužno je istaknuti i još jednu: Građevinarstvo je djelatnost koja se ostvaruje u svom a) odnosu. b) borba s prirodom Čovjek mora svoje tvorevine koje postavlja u prirodu ostvariti tako da one stoje. Građevina u konačnosti mora biti jača od prirodnih sila koje ju okružuju. mosta Messine od oko 3 km za povezivanje Italije i Sicilije. Ovaj osnovni princip je isti od davnina pa sve do danas. klasičnih ostvarivanja prijelaza prepreke kamenim pločama preko male prepreke (potoka.8. danas pred izgradnjom. topline. rječice) naspram. hladnoće. vjetra. Kao primarno djelovanje javlja se gravitacija – kako bi se ona svladala odabiru se odgovarajuća gradiva i konstrukcije.. a tu 35 . On ga mijenja. dom Ili. kao još bolja ilustracija će poslužiti dva primjera – jedan od primitivnih. da savladavaju prirodna djelovanja. a) odnos s prirodom Živeći čovjek prilagođuje krajolik svojim potrebama. Pojmovi i definicije 1. Mi građevinari moramo te sile pretpostaviti. mijenja se samo njena razina Uz ovakve definicije građevinarstva.

tsunami. Nakon spoznavanja veličine sile. Iako je obje građevine moguće napraviti da izdrže jednaka djelovanja. Treba. Važno je znati odrediti koju razinu sile treba primijeniti na koju građevinu jer nije jednako važno građenje na primjer kokošinjca i elektrane Krško. to zasigurno nije racionalno jer nam rušenje jednoga nije ni približno katastrofično kao rušenje drugoga.8. pronaći optimum zahtjeva kako bi se sa što manje sredstava ostvarila potreba.UVOD U GRADITELJSTVO 1. itd. c) suživot s prirodom Prilagodba prirode čovjeku nikako ne smije značiti njeno uništavanje! Čovjek mora znati ostvariti sklad s njom i pobrinuti se da ima što ostaviti idućim generacijama.? Udar aviona u WTC 36 . orkansko nevrijeme. potres za koji znamo da se može pojaviti u tom području). Kao poseban pojam ovdje se javlja održivi razvitak. potres. Osim obuzdavanja sila. Iskustva su vezana za povijesne spoznaje na osnovu kojih su napisane podloge – propisi i norme. vjetar. udar aviona. u borbi s njima mi ih također moramo znati i rabiti pa tako gradimo brane i vjetrenjače koje nam iz prirodnih sila gravitacije i vjetra daju energiju. potrebno ih je staviti kao zahtjev na građevinu. Pitanje koje se nakon sada nameće glasi: 1. Pojmovi i definicije nam najviše pomažu prijašnja iskustva (npr. dakle.4 Možemo li sagraditi građevinu da je ne sruši npr. To se najčešće ostvaruje razvrstavanje građevine u kategorije – njenim stupnjevanjem prema važnosti.

Pojmovi i definicije Uragan Katarina Odgovor je očit: Možemo! Ali. 37 .5 Kakva građevina mora biti? ili Koji su zahtjevi na građevinu?  postojanost – koja se može definirati na slijedeći način: POSTOJANOST sigurnost sposobnost konstrukcije da preuzme vanjska djelovanja stabilnost sposobnost konstrukcije da se odupire promjeni oblika trajnost sposobnost konstrukcije da zadrži svojstva sigurnosti i uporabljivosti  funkcionalnost – pred građevinu se postavljaju zahtjevi funkcionalnosti koje ona barem u svom minimumu mora zadovoljiti. Bitni faktori u graditeljstvu su sredstva.UVOD U GRADITELJSTVO Tsunami 1. iznosi ulaganja i gospodarska moć.. Uvijek treba biti racionalan i uza sve treba znati ostvariti i dobit. Koliko to košta i da li se isplati? Dakle. Ti zahtjevi mogu biti:  udobnost. Slijedeće u nizu pitanja na koje će se dati odgovor glasi: 1.  sigurnost.8. uvijek u odnos moramo staviti cijenu i svojstva tj. Ciljevi kod gradnje su da treba:  graditi dobro i kvalitetno  graditi na vrijeme  graditi unutar cijene.. važnost građevine.

znanja. uz različit iznos uloženih sredstava.  trajnost – ovo je jedna od najaktualnijih tema u graditeljstvu danas – kako izgraditi trajnu građevinu koja će održati zahtijevana svojstva unutar svog planiranog životnog vijeka  ljepota – ljepota ne nastaje sama po sebi. Zato građevine mogu biti i:  umjetnička djela Mostovi prof.  ponašanje u posebnim klimatskim ili nekim drugim okolnostima. 38 . Jednako tako građevinu podižu različito sposobni graditelji u različitom kulturnom okružju. a zadatak je graditelja da se njima pozabave i da ih upotrijebe  usklađenost s prirodom – zahtjevi ljepote se između ostalog zadovoljavaju i usklađivanjem s prirodom Vidljivo je da se ljudska potreba za građevinom zadovoljava na različite načine. ona ima svoje zakonitosti.UVOD U GRADITELJSTVO 1. moći. svoju logiku i svoja izražajna sredstva. Krune Tonkovića prava su umjetnička djela – most preko Korane i most preko Slunjčice u Slunju  simboli  iskaz snage. Pojmovi i definicije  ustrajnost.

Pojmovi i definicije Trajanov most – dokaz Rimske osvajačke politike i graditeljskog umijeća Mostovi Turskog Carstva – primjer izvanrednog znanja i moći Definirati će se i odnosi u ostvarivanju nekog graditeljskog djela odgovorom na pitanje: 1.UVOD U GRADITELJSTVO 1. On je taj koji: 39 .8. Postojanje potrebe. Potrebu definira osoba ili institucija (privatna ili javna osoba) Investitor.6 Kako dolazi do gradnje? Do konačnog cilja (građevine) moraju se proći slijedeći koraci: 1.

državne) i niže (npr. gradski) koji se podređuju višim. Kod strateških građevina prostorni se planovi podređuju građevinama (npr.UVOD U GRADITELJSTVO  osigurava sredstva 1. formu.  izravnom nagodbom s točno određenim projektantom (koji može biti netko s kime Investitor ima pozitivnih iskustava s prošlih poslova) Projektant zatim:  smješta građevinu u prostoru u skladu s dokumentima koje propisuje grad ili država – to su prostorni planovi. Pronalazak Projektanta može se ostvariti:  javnim natječajem (npr. Pojmovi i definicije  definira osnovne parametre pri čemu može zahtijevati zadovoljavanje potrebe na skromnoj. Investitor bira Izvođača na isti način kao što bira i Projektanta. osnovnoj razini ili u obilnom. Realno uvijek postoji težnja za ostvarenjem optimuma. a u Hrvatskoj tek 80 % – 20 %. u javnim glasilima). raskošnom obimu. Uz investiranje i građenje kao posebnu kategoriju valja još definirati i gospodarenje građevinama. U većim i razvijenijim zemljama sve veći postotak investicijskih sredstava ide na održavanje – na primjer u SAD omjer građenje-održavanje iznosi 50 % – 50 %. Postoje prostorni planovi više razine (npr.  pozivnim natječajem (od određenih projektanata za koje Investitor zna da su pouzdani traže se rješenja i cijene). Izvođač mora zadovoljiti slijedeće uvjete:  mora imati dovoljan broj i struku radnika. 2. autocesta A1 Zagreb-Split)  izrađuje funkcionalni raspored – zadovoljavanje namjene građevine i usklađivanje s estetikom i ekologijom  vrši proračune na djelovanja koja se predviđaju  ishodi zahtjeve za dozvolama  izrađuje projektnu dokumentaciju i uvezuje je u Projekt građevine 3.  strojeve i opremu koji su potrebni. 40 . Investitor zatim pronalazi Projektanta koji će zadovoljiti tu njegovu potrebu i pretvoriti je u oblik. za javni natječaj posebno su bitne reference s prošlih poslova.

Na to ima pravo kad položi stručni ispit. Znači investitor ne može bilo kome povjeriti posao. Osobito da je projektirana građevina u skladu s lokacijskom dozvolom.7 Tko su sudionici u gradnji? Sudionici u gradnji jesu:  investitor  projektant  revident  izvođač  nadzorni inženjer. U ime investitora provodi stručni nadzor građenja. Na to ima pravo kad položi stručni ispit. građenje i stručni nadzor građenja povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Pojmovi i definicije procjena zahtjevi održavanja procjena troškova SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINOM 1. Tako su zakonima točno određeni slučajevi u kojima investitor mora projektiranje. Projektant Projektant je fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Investitor Investitor je pravna ili fizička osoba koja ima potrebu za određenom građevinom i u čije se ime gradi građevina. Stručni ispit polaže se prema ispitnom programu u obuhvatu i sadržaju koji ovisi o vrsti poslova koji će se obavljati. Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete.8. 41 . a gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.UVOD U GRADITELJSTVO pregledi baza podataka o građevini predviđanje aktivnosti procjene za budućnost raspoloživa sredstva 1. Nadzorni inženjer Nadzorni inženjer je fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je u skladu sa zakonom i propisima. Uz osiguranje sredstava i definiranje osnovnih parametara mora zadovoljiti i određene zakonske odredbe. Izvođač Izvođač je osoba koja mora ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti građenja. kontrolu i nostrifikaciju projekata.

Kontrola projekta Zakonom su propisane građevine za koje se mora napraviti kontrola projekta.9 PLANIRANJE Planiranje nosive strukture dio je procesa projektiranja. Tako se na primjer za mehaničku otpornost i stabilnost provjerava:  potpunost projekta  koncepcija konstrukcije glede stabilnosti i ispravnost odabira metode proračuna u projektu  ispravnost odabira opterećenja u proračunima  potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proračun  dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova  računska točnost proračuna analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim računom  proračun veličine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na konstrukciju i temeljno tlo  utjecaj na susjedne građevine  primjena tehničkih propisa  ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obilježja i nosivost tla te dostatnost ispitivanja temeljnog tla. Konkretiziranjem i crtanjem konstrukcije rezultati projektiranja nosive konstrukcije se prekrivaju i prestaju biti vidljivi. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekata. Ovlaštenje daje ministar. koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju. Pojmovi i definicije Revident Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Rezultat planiranja nosive strukture je u rezultatu projektiranja prisutan u tragovima. 42 . Kontroliraju se:  mehanička otpornost i stabilnost  zaštita od buke  ušteda energije i toplinska zaštita. koja je projektirala građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku. Nostrifikacija projekta Nostrifikacija je postupak utvrđivanja usklađenosti projekta izrađenog u inozemstvu sa hrvatskim propisima iz područja graditeljstva. tako da se naglašava sljedeće:  planiranje nosive strukture dio je projektiranja  nosiva struktura je konkretan korak u nizu prikazivanja konstrukcije odnosno građevine. implicitno. 1. Rezultat projektiranja su za izvedbu građevine potrebni nacrti i napomene dopunjeni statičkim i ekonomskim dokazima i provjerama. Što ne umanjuje pažnju koju je potrebno posvetiti tom koraku.UVOD U GRADITELJSTVO 1. To znači da će revident od projektanta dobiti projekt koji onda mora prekontrolirati.

ali za konačno rješenje planiranja mora se uključiti stvaralačka sposobnost projektanta. postupak izvedbe.) Logika oblika Svatko ima svoj pristup kako dođe do određenog rješenja.. Moj stav je da se planiranje strukture provodi na način da je svaki statički problem vodilja te da se bez formalnih predrasuda ili kulturološko povijesnih razmišljanja pokušaju predočiti sva moguća rješenja. Citati su prvenstveno priloženi kako bi se shvatila slojevitost ove problematike.. ...UVOD U GRADITELJSTVO 1. Prvo se moraju točno definirati funkcionalni uvjeti koji u stvari čine zadatak . racionalizacija i automatiziranje.-1961. Bez obzira kako se planiranje nosive konstrukcije promatra mogu se izdvojiti sljedeće činjenice:  planiranje nosive strukture važan je korak u izvedbi građevine. a posebno one vezane uz izvedbu i montažu  planiranje nosive strukture mora se raditi na način da se uzima u obzir i kvaliteta nosivosti nosive strukture. U tablici 1. Apsurdno je nastaviti planiranje strukture bez proračuna. ali je jednako apsurdno i ograničavajuće tijekom ove eksperimentalne potrage za rješenjem problema provoditi detaljne proračune. Teško da je neka zadaća tako nova da se već prethodno nije pojavila u ovom ili onom obliku. . posebnosti postupaka izvedbe i mogućnosti tehnologije izvedbe  tijekom planiranja nosive strukture mogu se primjenjivati informacije o dostignutom tehničko znanstvenom stupnju ili pomagala za racionaliziranje planiranja. Kao i kod bilo kojeg drugog djela i kod građevine osnovni čimbenik je čovjek.2 dani su orijentacioni citati koji su smatrani prikladnima.. osnovne veličine naprezanja i slično.) Nove strukture Planiranje strukture jednako se zasniva na određivanju važeće statičko-konstrukcijske sheme kao i na proračunu unutarnjih sila pojedinih elemenata. Veliki broj iskusnih inženjera. ali i želje iz prethodno analiziranih zahtjeva: gradivo. uvjeti.. Pojmovi i definicije U ovom koraku teško da će se moći zaobići čovjek i njegova stvaralačka sposobnost i mogućnost kombiniranja ne egzaktno kvantificiranih informacija. . Tablica 1. arhitekata i znanstvenika poopćeno su prikazali svoje iskustvo planiranja i na taj način interpretirali bit procesa planiranja... teren. tako da se za zadaće te vrste mogu predvidjeti samo općenita i ne dovoljno precizna pravila. susjedne građevine. estetika. u tom trenutku..2 Citati vezani uz planiranje s različitim interpetacijama Eduardo Toroja (1899. apstraktne rubne uvjete konkretizacije u sljedećim koracima.. Nakon čega se uvode i sva ograničenja... već su izraženi u odgovarajućem kontekstu.... Pier Luigi Nervi (1891. smjernice. ali ipak se na područja projektiranja s jednoznačno definiranim zadacima i ciljevima mogu primijeniti sistematizacija.-1979. Rezultat planiranja nosive strukture ima veliki utjecaj na funkcionalnu i estetsku kvalitetu građevine i tehnologije građenja  iako se planiranje nosive strukture događa u ranim fazama projektiranja rezultat mora uzeti u obzir. ali koji ne predstavljaju potpuni stav. . 43 ..

a nikako ne i obaveznim postupkom. . Pojmovi i definicije Stvaralački postupak planiranja mora se provesti u jednom jedinom mozgu. Naravno da utjecaj imaju vrsta i razina zadaće koja se rješava kao i broj sudionika koji rade na rješenju.. odnosno bez ograničenja u odabiru tehnologije i načina gradnje. korak: Definiranje optimalne nosive strukture. 2. 44 . korak: Pretvaranje zadatka u osnovne ulazne podatke i rubne uvjete potrebne za iznalaženje nosive strukture. Na tom grubom prikazu vidljivo je da tijek planiranja može varirati različitim redoslijedom definiranja:  principijelne nosive strukture  načina gradnje  i tehnologije izvedbe. 5. konstruktor vidi gotov proizvod u prostoru. Planiranje se stoga razvija iz osjećaja za strukturu koji se razvio s iskustvom i koje se kontrolnim proračunima korigira i dalje razvija kroz analize uvijek poboljšavajući strukturu i nakon promjene novom analizom i tako dalje. Stvarni postupak planiranja snažno je obilježen iskustvom projektanta i njegovom sposobnošću stvaranja i kombiniranja tehnološkog i tehničkog znanja.. Proces planiranja kojim se pronalazi i točno definira prikladna nosiva struktura rastavljen je u sljedeće korake: 1. korak: Razrada principijelnih rješenja. Okvirni prikaz redoslijeda ovih koraka dan je na dijagramu koraka planiranja nosive strukture.UVOD U GRADITELJSTVO Colin Faber & Ove Arup Candela: Graditelj betonskih ljuski 1. a njegova ˝velika gesta˝ djeluje samo teatralno..3 prikazan je dijagram toka donošenja odluka kod planiranja nosive strukture bez ikakvih ograničenja.-1984. ali samo s teorijom se ne može tako dobro planirati. Konstruktor koji pokušava stvarati.. Čovjek. Postoje ljudi. estetskim i ekološkim kriterijima. a rezultat tog promišljanja može dovesti do rješenja samo ukoliko taj mozak poznaje i razumije sve utjecajne veličine koje utječu na neophodne odluke: koordiniranje. U tablici 1. inženjerske struke. a apsolutno ne vlada tehnikom brzo gubi tlo pod nogama. postupka izvedbe i tehnologije gradnje. 3. korak: Ocjenjivanje rješenja prema tehničkim. koji su nesumnjivo i veliki arhitekti.. korak: Konkretiziranje nosive strukture. Ovakav dijagram toka treba smatrati samo pojašnjenjem postupka. Ovim varijacijama uzimaju se u obzir konkretne situacije kakve su na primjer definirane uobičajenom tehnologijom gradnje ili uvjetima postupka izvedbe. Jean Prouvé (1901. definiranje prioriteta. obuhvatiti ono što se neophodno mora postići i prepoznati ono što je samo poželjno i ne toliko važno – to su stvari koje bi trebale biti prisutne već i kod rođenja neke ideje. Prikazima procesa planiranja prvenstveno se teži naglasiti u kojem trenutku planiranja nosive strukture čovjek mora donijeti odluku i koja su pomagala prikladna ili poželjna kao podrška. ekonomskim. 4.) Svaki objekt koji se stvara pretpostavlja konstruktivnu ideju.

45 . izvedbe i ekonomije 5 Usporedba varijantnih rješenja – definiranje optimalnog rješenja nosive strukture Inženjeri i arhitekti koji su unatoč diferenciranju zanimanja u sebi uspjeli integrirati mogućnost rješavanja velikog broja utjecajnih veličina tijekom procesa planiranja su rijetki.UVOD U GRADITELJSTVO Koraci planiranja nosive strukture Korak 1 Zadatak Preciziranje zadatka 1. Pojmovi i definicije 2 Definiranje nosive strukture za ostvarenje zahtjeva estetike. uporabe i tehnologije slobodno planiranje skica proračun raspored ukruta sustava definiranje gradiva i tehnologije izvedbe ocjena ograničeno planiranje 3 Konkretno rješavanje puta od nosive strukture do konstrukcije 4 Ocjena nosive strukture prema kriterijima estetike. tehnologije. Djelovanje tih par velikih projektanata rezultitralo je velikim inženjerskim i arhitektonskim postignućima našeg vremena. uporabe.

Da li su približne količine prihvatljivog reda veličine? Da li su odabrana nosiva struktura i postupak izvedbe najbolje rješenje u usporedbi s drugim mogućnostima? Proračun i projektiranje konstrukcije Daljnje vođenje projekta građevine Postupak se može provesti i u drugom smjeru od građevine – konstrukcije do nosive strukture! 46 . Usporedni tehničkoekonomski podaci sličnih izvedenih građevina. Pomagala za dimenzioniranje konstrukcije i procjenu troškova i opsega izvedbe.3 Dijagram toka donošenja odluka kod planiranja nosive konstrukcije (smjernica) Tijek planiranja Preciziranje zadatka (kvalitativni i kvantitativni zahtjevi) Preciziranje zadatka uzimanjem u obzir ulaznih podataka iz propisa i rubnih uvjeta P Vrsta pomagala Odabir nosive strukture Da li se odabranom nosivom strukturom mogu zadovoljiti uvjeti uporabe? P Pregled nosivih struktura Definiranje nosive strukture (glavna geometrija. Pojmovi i definicije Tablica 1. elementi nosive strukture. tablice. dijagrami. veze) Da li se precizno odabranom nosivom strukturom mogu zadovoljiti uvjeti uporabe? P Pregled ponašanja nosivih struktura i njihovih elemenata Odabir postupka izvedbe Nosiva struktura – konstrukcija Da li se odabranim postupkom izvedbe mogu zadovoljiti zahtjevi estetike i ergonomije? Definiranje postupka izvedbe P Pregled posebnosti i mogućnosti raznih postupaka izvedbe Proračun veličina potrebnih za ocjenu nosivosti P Približni proračun potrebnih količina P Pomagala za ocjenu nosivosti (iskustvo.UVOD U GRADITELJSTVO 1. približni postupci proračuna i slično).

Od najvećeg značaja za procjenu kvalitete nosivosti strukture je definiranje mjerila na osnovu kojeg se određuje i ocjenjuje kvaliteta nosivosti. Pomagala za planiranje i projektiranje u tom smislu čine:  pregledi nosivih struktura. Iz toga proizlaze sljedeća gledišta:  za najveći broj praktičnih slučajeva dovoljno je poznavati ponašanje pod statičkim opterećenjem  sve većim smanjivanjem izmjera poprečnog presjeka rastu problemi sa stabilnošću u usporedbi s problemima naprezanja 47 . Korak: Konfrontacija s konkretnom nosivom strukturom Cilj je utvrđivanje bitnih vrijednosti nosivosti.10 POMAGALA ZA PLANIRANJE Kako bi se tijekom planiranja i projektiranja kvalitetno pripremile i donijele odluke potrebno je vladati konkretnim znanjima. Važno pomagalo su dijagrami gdje je prikazana promjena reznih sila i progiba u ovisnosti o promjeni opterećenja te geometrijskih i materijalnih karakteristika. 3. Korak: Susret s građevinom Cilj je neposredna i svjesna spoznaja prirodnog i izgrađenog okoliša te razvijanje sposobnosti da se iz pojavnosti građevine izvede bit nosive strukture. 2. Važna pomagala za ostvarenje zadatka u prvom koraku su fotografije i skice kao i usporedba različitih graditeljskih rješenja jednog funkcionalnog zadatka.4 prikazana je predodžba o pomagalima u svakom koraku. U tom smislu znanje o nosivim strukturama znači:  poznavanje raznih vrsta nosivih struktura i  poznavanje kvalitete nosivosti nosivih struktura. To znanje obuhvaća široki spektar pretpostavki.UVOD U GRADITELJSTVO 1. Konfrontacija s nosivom strukturom provodi se kroz sljedeće korake: 1. Pojmovi i definicije 1. Korak: Konfrontacija s principijelnim vrstama nosivih struktura Cilj je prepoznavanje karakteristika nosivosti – kvalitete nosivosti – iz razmatranja uvjeta ravnoteže i školovanje iskustva i sposobnosti obuhvaćanja i prepoznavanja kvalitete nosivosti. kriterija i utjecajnih veličina koje se odražavaju na planiranje nosive strukture kao i široki spektar mogućih nosivih struktura. reznih sila i progiba nosive strukture iz jednadžbi ravnoteže i jednadžbi deformacija te razvijanje sposobnosti procjene reznih sila i progiba pri promjeni raznih parametara. Važno pomagalo u ovom koraku su osnovne rezne sile dobivene prikladnim proračunom. U tablici 1. složeni prema funkcionalnim zahtjevima ili karakteristikama materijala i geometrije  opis ponašanja nosivosti po nosivim strukturama i opisi promjene nosivosti ovisno o vrsti opterećenja i parametara materijala i geometrije.

Na kolegijima viših godina studija kvaliteta nosivosti najvažnijih nosivih struktura provoditi će se kroz analizu sljedećih podataka:  tijek reznih sila kroz nosivu strukturu za različite vrste djelovanja  proračun deformiranja i progiba za različita opterećenja i rubne uvjete  promjenu reznih sila i progiba nosive strukture pri promjeni rubnih uvjeta (posebice uvjeta oslanjanja). Iz svih tih razmatranja moći će se izvući zaključak da su prelazak na industrijski način gradnje. Prepoznavanje biti nosive strukture 2. Pojmovi i definicije  kod procjene deformiranja i progiba moraju se uzeti u obzir i vremenski utjecaji posebice kod konstrukcija velikih raspona  za veliki broj zadaća može biti važno i dinamičko ponašanje konstrukcije. 3.UVOD U GRADITELJSTVO 1. Prepoznavanje biti kvalitete Prepoznavanje ponašanja pri nosivosti nošenju V = N = M = 0 9 48 . Daljnja pomagala za planiranje i projektiranje neposredno se odnose na najvažnije grupe građevina i posebno su detaljno obrađena za preferirane vrste konstrukcija i preferirana područja primjene raznih nosivih struktura kako bi se sažeto prikazao dosegnuti tehnički i tehnološki standard te razina razrade projekta u određenom području. Tablica 1. zahtjevi ekonomične serijske proizvodnje i montaže glavne odrednice suvremenog načina gradnje. relacija izmjera te geometrijskih i materijalnih karakteristika  određivanje oblika i sila izvijanja i izbočavanja odabranih nosivih struktura  promjene sila izvijanja i izbočavanja odabranih nosivih struktura pri promjenama rubnih uvjeta te geometrijskih i materijalnih karakteristika  amplituda i oblika vibracija odabranih nosivih struktura  promjenu amplituda i oblika vibracija odabranih nosivih struktura pri promjenama rubnih uvjeta te geometrijskih i materijalnih karakteristika.4 Predodžba o pomagalima za analizu i sintezu nosivih struktura Korak Cilj Pomagalo 1. To se ona posebno odražava na odabir nosive strukture čija se kvaliteta najviše mjeri mogućnošću predgotavljanja i čije je planiranje izrazito određeno tehnološkim zahtjevima.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->