A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.

com to remove the watermark

Oblikovanje: Tanja Šeme

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb Tel.: 01/3887 670 Fax: 01/3887 671
Syngenta Agro d.o.o. je članica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr

Zaštita voćaka

Bilješke Sadržaj 2 10 19 22 24 25 28 Gljivične bolesti Štetnici Zaštita jabuke od bolesti Zaštita jabuke od štetnika Zaštita trajnih nasada od korova Izbor pripravaka za zaštitu voćaka Moja pravila za zaštitu voda .

U vremenu globalizacije voćari se često susreću s novim izazovima. U javnosti su u zadnje vrijeme često prisutni zahtjevi za integriranom proizvodnjom koja od proizvođača zahtjeva još više konkretnog znanja i zato se među voćarima pojavljuje mnogo više pitanja i potrebe za savjetima. poznavanje bolesti.Voćarstvo je jedna od najzahtjevnijih i najintenzivnijih poljoprivrednih proizvodnji. Za uspjeh. koji je osnova za dobar nastup na tržištu. Informacije su dostupne u regionalnim centrima Poljoprivredne savjetodavne službe. koja je u svjetskim mjerilima najveći dobavljač kvalitetnih rješenja za poljoprivredu (sredstava za zaštitu bilja i sjemena). Knjižica je sinteza bogatih iskustava kompanije Syngenta. te izvrsnu aplikaciju sredstava za zaštitu bilja. te ljudima i prirodi prihvatljivu proizvodnju. Samoborska 147 1 . Dalmacija 01 / 388 76 70 – Ured Zagreb. na način koji osigurava uspješnu. s povjerenjem se obratite Syngentinom stručnom timu na sljedeće brojeve telefona: 099 / 311 72 85 – Josip Kiš. voćar treba. štetnika i sredstava za zaštitu bilja. Preporučeni pripravci i programi zaštite se gotovo u cijelosti uklapaju u načela integrirane zaštite bilja (gdje nije tako. posebno je navedeno). Pred vama je knjižica koja jednostavno i jasno donosi bitne podatke o najvažnijim bolestima i štetnicima voća te preporuke za upotrebu sredstava za zaštitu bilja u voćarstvu. Za sve informacije i pomoć pri odabiru programa zaštite. Zahtjevi kvalitete traže od voćara dobro tehnološko znanje tj. s jedne strane dobru prodajnu strategiju koja će donijeti dodatnu vrijednost njegovom proizvodu. Savjetnici – specijalisti za zaštitu voća i vinove loze redovno obavještavaju voćare o pojavi bolesti i štetnika te o potrebi zaštite. a s druge kvalitetan proizvod u dovoljnoj količini. prvenstveno ekonomske prirode. Kvalitetnu stručnu pomoć pri zaštiti voća nude djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe. Tržište voća je nemilosrdno. vinogradarstvo i voćarstvo 099 / 217 79 64 – Danko Tolić. i na njemu uspjevaju samo najbolji.

Jačina zaraze ovisi o dužini trajanja vlažnosti lista i o temperaturi.Gljivične bolesti Krastavost jabuke Venturia inaequalis Krastavost jabuke ja najopasnija bolest jabuka. Krastavost jabuke na listu Vrijeme primarnih zaraza kod nas se proteže od kraja ožujka do sredine lipnja. Na krastavost djeluje kako preventivno tako i kurativno. dodine). Iznad 30 °C zaraza nije moguća. temp. Preporučljivo mu je dodati kontaktne fungicide (ditianon ili mankozeb) u ¾ doze za produženje njegovog djelovanja. a posebice na kakvoću proizvoda. 2 Zaštita: Kako postupamo u praksi: Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Za klijanje askospora potrebna je vlažnost lista. Tu kombinaciju slobodno ponovimo 2 do 3 puta do fenofaze cvatnje. Poljoprivredna savjetodavna služba prati let askospora. Za uspješnu zaštitu jabuke protiv te bolesti moramo dobro poznavati razvojni ciklus gljive. U njima se stvore askospore koje uzrokuju primarne zaraze (pjege) na listovima i plodovima. Na pjegama se nastanjuju konidiji koji uzrokuju sekundarne zaraze. ditianon. koju zbog različitih vremenskih uvijeta (višednevno kišenje) kombiniramo sa kurativnom zaštitom. posebice ako je rast usporen. nakon čega slijede kontaktni fungicidi (mankozeb. u °C 0-4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17-24 slaba zaraza vlaženje u h 36 32 25 20 18 15 14 12 11. Chorus 3 . u redovnim vremenskim razmacima od 6 do 8 dana. Chorus 75 WG. Najbolja je preventivna zaštita. U vrijeme otvaranja pupova prskamo bakrenim pripravcima (Kocide DF). u njemu se obnovi i kod nas zadnjih godina krajem ožujka oblikuje peritecije. a za sekundarne zaraze dovoljan uvjet je visoka relativna vlaga zraka (iznad 95%). Značajno za taj pripravak je to da ga dva sata nakon prskanja kiša ne može isprati. zato je za voćare važno da prate obavijesti savjetodavne službe i u svojim nasadima redovno pregledavaju listove i plodiće. koji od svih pripravaka ima najbolje djelovanje pri niskim temperaturama (već od 5 °C naviše) koje su česte u to vrijeme. Od kasne sekundarne krastavosti zaraženi plodovi unesu bolest u skladište. Vrijeme primarnih zaraza (od kraja ožujka do sredine lipnja) Millsova inkubacijska tabela: intenzitet zaraze u ovisnosti o trajanju vlaženja lista u satima prosj. posebice na plodovima ali i na listovima. Uglavnom uzrokuje velike štete koje utječu na količinu. ne samo u nasadu nego i kasnije u skladištu. U stadiju mišjih ušiju počinjemo sa upotrebom anilinopirimidina npr. Za uspješnu zaštitu je potrebno da je voćka u kritičnom periodu neprestano zaštićena sa fungicidnom oblogom.5 11 10 10 9 9 srednje jaka zaraza vlaženje u h 44 44 34 28 24 20 19 18 16 15 14 13 13 12 jaka zaraza vlaženje u h 60 60 51 42 36 30 29 26 24 23 22 21 20 18 Biologija bolesti: Gljiva prezimi u zaraženom otpalom lišću.

.) u slučaju daljnjeg kišovitog vremena lako se mogu zaraziti krastavošću. Braeburn. zbog čega u to vrijeme dajemo prednost sistemičnim pripravcima. S primjenom fungicida Score počinjemo kod temperatura iznad 10 °C i od faze crvenih balona nadalje. ali vrlo dobro štite plod. Zato je u trenutku pred moguće višednevne oborine preporučljivo zaštititi voćke kontaktnim fungicidom i pravovremono obnavljati fungicidnu oblogu ako se nastavi kišovito vrijeme. Osnovna načela za uspješnu zaštitu od krastavosti: • Dobra aplikacija prilagođena visini i širini krošnje te međurednom razmaku • Ispravan izbor pripravka • Pravovremena i krajnje precizna prognostička služba Vrijeme sekundarnih zaraza Na kraju primarnih zaraza (obično sredinom lipnja) razmak između prskanja možemo produžiti (10-12 dana.. koji nemaju tako dugotrajno kurativno djelovanje kao sistemični pripravci. smatramo da je depozit kontaktnih fungicida ispran. Vrijeme od početka cvatnje pa do sredine lipnja je najpogodnije za zaraze. U to vrijeme prisutan je i veliki prirast lisne mase koja je vrlo podložna novim zarazama. • Količina oborina koja je potrebna da se ispere depozit kontaktnog fungicida • Učinkovitost pripravka • Vremenska prognoza za naredne dane Antirezistentna strategija Radi sprečavanja pojave otpornosti gljive potrebno je upotrebljavati fungicide iz različitih kemijskih skupina: anilinopirimidine (Chorus 75 WG).također ima sporedno djelovanje i na cvjetnu moniliju koja u vrijeme kiše u cvatnji lako zarazi cvjetove koji se kasnije osuše. 5 Krastavost jabuke na plodu Čimbenici koji utječu na odluku o izboru pripravaka i redoslijed prskanja su slijedeći: • Vrijeme od zadnjeg prskanja • Prirast • Vrijeme preventivnog i/ili kurativnog djelovanja preparata • Količina oborina od zadnjeg prskanja Krastavost jabuke na plodu pred berbu . 4 Upozorenje! Ako od zadnjeg prskanja padne više od 30 mm oborina. ditianon. ditianon. pogotovo u trenucima dvo i više dnevnih padalina. koji se odlikuje najdužim kurativnim djelovanjem (96 sati od početka infekcije pri prosječnoj dnevnoj temperaturi od 10 °C). Najpogodniji za primjenu to vrijeme je pripravak Score 250 EC. Preporučljivo mu je dodati pune doze kontaktnih fungicida (kaptan. Vrlo preporučljivo je u to vrijeme naizmjenično upotrebljavati pripravak Score i strobilurinske pripravke. mankozeb) koji mu pomažu pri preventivnom djelovanju. strobilurine i kontaktne pripravke. mankozeb). koje također kombiniramo sa kontaktnim fungicidima (kaptan. Redovito prskanje u kasnijem perodu nije toliko važno radi krastavosti koliko radi skladišnih bolesti. najviše 14 dana). U slučaju najtežih vremenskih uvijeta preporučljiva je kombinacija Score i sredstva iz skupine strobilurina kojima dodajemo i kontaktni fungicid. Sorte koje su osjetljive na sekundarne zaraze (Zlatni Delišes. Nakon prskanja pripravkom Score potrebno je period od barem 4 sata bez oborina. Fuji. triazole (Score 250 EC i Topas 100 EC).

Pepelnicu nastojimo zaustaviti u trenutku pred cvatnju (u stadiju crvenih balona) u mjesecu travnju i u početku svibnja. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je preventivno – kurativni. počinu gnjiti i otpadati. Kasnije se ta pojava opaža kao tamne uzdužne pruge u sredini lista. Primarne zaraze počinju u trenutku pupanja kada gljiva lako uništi cvjetove. Nakon što otpadnu vjenčićni listići. u neposrednoj blizini pupova. u svibnju 10-12 dana. Konidiji lako klijaju na temperaturama od 10 °C do 22 °C. Ako pred cvatnju imamo razmjerno toplo vrijeme. od pupanja pa do kraja vegetacije. ne vjetrovitim mjestima. koji se uglavnom postiže tretiranjem nakon cvatnje. Krastavost krušaka napada sve zelene nadzemne organe i plodove kruške. Konidije se stvaraju vrlo rano u proljeće. Razmak između prskanja neka u travnju iznosi 7-10 dana. a samim time i cvata. Za klijanje askospora lišće mora biti vlažno. Plodovi se površinski raspucaju. Glavnu štetu predstavljaju uništeni izboji koji su osnova za oblikovanje rodnoga drva. a kasnije su ta mjesta jak izvor zaraze konidijima. a u proljeće se zrele askospore prenose vjetrom. Kontaktni pripravci za suzbijanje krastavosti na pepelnicu nemaju značajnog utjecaja. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je prvenstveno preventivan. Nastavljamo sa kombiniranjem fungicida iz različitih kemijskih skupina. Kiša usporava razvoj bolesti. opravdano je upotrijebiti triazolske (Topas 100 EC) i strobilurinske pripravke te prije svega pripravke na osnovi sumpora (Thiovit Jet). Biologija: Gljiva prezimi u površinskom miceliju na spavajućim pupovima. Pri suzbijanju bolesti preporučljivo je rezanje zaraženih izboja. Pritom gljiva lako prouzroči velike štete na mladim nasadima. pogotovo na osjetljivim sortama iz skupine Jonatan (Idared). *registrirano u EU Pepelnica jabuka Podosphaera leucotricha Bolest se razvija na svim zelenim nadzemnim djelovima i na plodovima do kraja vegetacije. već 95%-tna relativna vlaga pospješuje zarazu. a do 10 sati pri temperaturi 24 °C. Askospore počinju klijati kada padnu na vlažne mlade listove. pjege krastavosti mogu se pojaviti i na plodićima. Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Gljiva se pojavljuje uglavnom na mirnim. Započnemo sa upotrebom bakrenih pripravaka u početku pupanja (Kocide DF*). triazoli (Score 250 EC*). a kasnije. Nezamjenjiv je njihov »kozmetički« utjecaj na plodove. potrebna su im oko 24 sata pri temperaturi 7 °C. Pseudoteciji se razviju tijekom zime na otpalom lišću. Sumporni pripravci (Thiovit Jet) imaju najbolje djelovanje pri temperaturi od 15 °C. Sa upotrebom tih pripravaka nastavljamo u vrijeme cvatnje pa sve do kraja rasta terminalnih izboja. čime se smanjuje pritisak bolesti. Vrijeme potrebno askosporama da prokliju produljuje se sa starošću lišća i ovisi o temperaturi.Krastavost krušaka Venturia pyrina Krastavost krušaka je bolest vrlo slična krastavosti jabuka. Te vrste zaraze manje ovise o vremenskim prilikama negoli primarne zaraze askosporama. Utjecaj uvjeta okoliša na razvoj bolesti. gdje je prisutno dovoljno sunca. Ako se zaraze cvjetovi oni se više ne mogu razviti u plod. s kojih se bolest može proširiti na peteljčice plodova i listova. Jačina zaraze u trenutku pred cvatnju je kod krušaka dosta jača nego kod jabuka. Za razliku od krastavosti jabuka napad na kruškama je jači. anilinopirimidini. dok na starijim nasadima smanjuje kvalitetu plodova. 7 6 Krastavost kruške na plodu Pepelnica jabuke na izboju . Na zaraženim se plodovima pri jakoj zarazi mogu pojaviti hrđave prevlake ili mrežavost. Ti pripravci također imaju i dobro sporedno djelovanje na grinje. pa stoga mogu lako zaraziti tek zametnute listove u pupu. a kasnije može iznositi i 12-16 dana ovisno o kiši i stanju zaraze. strobilurini i kontaktni fungicidi. Zaraze koje uzrokuju štete na plodovima se dešavaju tri tjedna prije i tri tjedna nakon cvatnje. Na lišću se gljiva pojavljuje kao bijelopepeljasta prevlaka koja postupno prekrije cijeli list. Zaraženi dijelovi na mladicama bivaju prekriveni plutom i poprime »šugav« izgled.

Zaraza može nastati i ako voda razrijedi izlučevine tučkove brazde. Ako je u vrijeme cvatnje kišovito vrijeme. Tada također koristimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF) i upotrebljavamo ih u najvišoj dozvoljenoj koncentraciji. najprije pocrni tučak. nakon opadanja lišća. Osnovni čimbenici koji utječu na obim zaraze su vrijeme i uzročnici oštećenja plodova. Vrijeme osje- tljivosti breskve i nektarine na kovrčavost lista je do 6 tjedana od početka pupanja. smanjeni prinos i loša kvaliteta ploda su neizbježni. ovisno o brzini porasta. koje se osuše. temperatura zraka treba bitii između 6 °C i 28 °C i potrebno je dovoljno padalina u fazi od pupanja do cvatnje. koja sprečava klijanje konidija. stablo se jako iscrpi pa ponekad za jake zaraze i propadne. i na kraju cvatnje (kada počnu otpadati vjenčani listići). napasti i jabuke. koji se kasnije osuše i ostanu visjeti na grančicama gdje se mogu opaziti nakupine sivkaste plijesni. U proljeće prskamo kada pupovi nabubre. Konidije koje vjetrom ili kukcima dospiju na cvjetne organe pri dovoljnoj vlažnosti prokliju. ali i druga mehanička oštećenja. Često su napadnute cijele grančice. upotrijebiti pripravke na osnovi ciprodinila (Chorus).Trulež plodova Monilia fructigena Gljiva uzrokuje truljenje plodova u nasadu. Trulež plodova 8 9 Cvjetna monilija na izboju trešnje Kovrčavost breskvinog lista . te unutarnji dijelovi cvijeta. Nakon što se cvijet zarazi. Ako je u tom periodu kišovito vrijeme. Dobro djelovanje na trulež plodova imaju pripravci na osnovi tirama. Kasnije se po cvjetnoj stapci zaraza proširi na grančice i nadalje na druge cvjetove. Bolest se naseli na cvjetove. Zbog prekomjernog opadanja lišća. ali i pri skladištenju. Gljiva parazitira u nasadu u obliku saprofitnih micelija na drvu i u mumificiranim plodovima. ali je zato zaraza otvorenih cvjetova gotovo redovita pojava. a također dobro sporedno djelovanje imaju pripravci na osnovi ciprodinila (Chorus). Gljivica prezimi u obliku spora ispod kore drveta i pupova. Na koštićavom voću gljiva najčešće zarazi otvorene cvjetove. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je smanjiti mogućnost štete koju uzrokuju štetnici. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Na gljivu djeluju sistemični i kontaktni fungicidi koje upotrebljavamo za zaštitu od krastavosti. pri čemu napadne samo plodove. Ukoliko ne štitimo voćke od te bolesti. U nasadima redovito uklanjamo mumificirane plodove te brinemo za prozračnost krošnje i obojenje plodova. potrebno je upotrijebiti i organske fungicide. Može. Tada koristimo bakrene pripravke (Kocide DF). međutim. Kovrčavost breskvinog lista Taphrina deformans Kovrčavost breskvinog lista najvažnija je bolest bresaka i nektarina. prašnici. pre- poručljivo je na samom početku cvatnje (kada je otvoreno 10% cvjetova). Razvojni ciklus bolesti nije u potpunosti istražen. Zaraza zatvorenih cvjetova je rijetka. s velikom količinom vode. Prvi puta prskamo u jesen. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Protiv kovrčavosti breskvinog lista prskamo preventivno. Cvjetna monilija Monilinia laxa Cvjetna monilija je prije svega bolest koja napada koštićavo voće i u kišnim se proljećima gotovo redovito pojavljuje. Za moguću zarazu listovi moraju biti u osjetljivoj razvojnoj fazi.

koji počinje nekoliko dana nakon najvećeg ulova leptira. Ženke prve generacije počnu odlagati jajašca u zadnjem tjednu svibnja. gdje se hrane 3 do 4 tjedna. kruškolikog oblika i najčešća je štetna vrsta na jabukama. a nakon cvatnje 8 do 10 kolonija na 100 mladica. Nakon konačnog razvoja. Zadnjih godina se događa da se generacije preklapaju. U Hrvatskoj je redoviti štetnik. Na osnovi tih metoda preporuke daje i savjetodavna služba. Ima ga svuda u svijetu gdje se uzgajaju jabuke. Najveću štetu uš pravi na mladim stablima. * upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podržana u integriranoj zaštiti voćaka Lisne uši Podred Aphidina Lisne su uši česti štetnici na kultiviranim biljkama. Prag štetnosti je prije cvatnje 10 do 15 kolonija na 100 mladica. a njegove ličinke uzrokuju crvljivost plodova. a kontaktne insekticide sredinom srpnja i sredinom kolovoza.5 mm velikih jajašaca. gusjenice druge generacije se zapredu i prezime. listovi se uvijaju. Za uši je tipičan veliki broj generacija u jednoj godini (čak do 15). Leptiri druge generacije odlažu jajašca uglavnom na plodove (pretežno tamo gdje se plodovi dodiruju ili ih prekriva list) koji su izloženi napadu sve do kraja kolovoza. Leptiri lete od početka svibnja pa do sredine rujna. Suzbijanje se provodi ako je prag prekoračen. Štete koje prouzroči iz godine u godinu variraju. Pripravke koji inhibiraju razvoj insekata (Match 050 EC) upotrebljavamo u trenutku odlaganja jajašaca. a pri jačem napadu mogu se osušiti. Potom napuštaju plod te se zapredu i zakukulje u pukotinama kore. na kojima uzrokuju štete sišući sokove. Biologija: Štetu u nasadu pričinjavaju do 20 mm velike gusjenice i one su glavni uzrok cvrljivosti plodova. Zimi se na jednogodišnjim mladicama mogu opaziti blještava crna jajašca. koji tada nemaju tržišne vrijednosti. Zbog toga zaštita od jabučnog savijača zahtijeva punu pozornost i znanje. prorjeđivanje plodova. a ponekad može oštetiti i više od 50% plodova. Prezime u obliku crnih. Glede na sumu temperatura (prag 10 °C) pripravak koji inhibira razvoj (Match 050 EC) protiv prve generacije počnemo upotrebljavati pri sumi od 250 °C (zadnja dekada svibnja). kolonijama sišu sokove. Izlegnute gusjenice se odmah ubušuju u plodove. Gusjenice koje završe razvoj do kraja srpnja izlete kao leptiri druge generacije. Uši pronalazimo na donjoj strani lista i na vrhovima mladica. U slučaju jačih napada preporučljivo je tretiranje insekticidima iz barem dvije skupine. orahe. Za učinkovitu zaštitu od savijača potrebno je izvoditi i druge agrotehničke mjere kao npr. Savijač prezimi kao gusjenica u zapredku. Osobito su problematične one vrste čije izlučevine deformiraju listove i plodove. koja su odložena na izboje. Inhibitor razvoja (Match 050 EC) protiv druge generacije upotrebljavamo u prvoj dekadi srpnja i prvoj dekadi kolovoza. a katkad i breskve i marelice. Ličinka jabučnog savijača u plodu 10 11 Jabučna zelena uš Aphis pomi Zelene je boje. Napada i kruške. Leptiri se pojavljuju krajem travnja ili u prvoj dekadi svibnja. ili pak primjenu insekticida kombinirati sa metodom konfuzije. Jabučni savijač u Hrvatskoj redovito ima dvije generacije. 0. Prskanje protiv savijača preporučljivo je obaviti uz upotrebu najmanje 400 lit škropiva po ha. a također se preporuča i upotreba ovlaživača. a kontaktne insekticide (Karate Zeon*) pri 300 °C. neonikotinoide pri sumi od 260 °C. Mladice zaostaju u razvoju. gdje u brojnim Leptir jabučnog savijača Jabučna zelena uš .Štetnici Jabučni savijač Cydia pomonella Jabučni je savijač najrasprostranjeniji štetnik na jabukama. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Za određivanje optimalnog roka prskanja u Hrvatskoj se upotrebljava metoda praćenja leta leptira (pri čemu ih lovimo na feromonske zamke) i zbrajanja sume efektivnih temperatura.

Upotreba neonikotinoida poslije cvatnje preporučljiva je i protiv jabučne osice (Hoplocampa testudinea). Zaraženo se lišće deformira i poprimi jarku purpurno-crvenu boju. U trenutku piljenja ličinki. a štetu uzrokuje i na kruškama. kada su ispiljena sva zimska jajašca i kada proljetnih jaja još nema. pregledamo nasad. Pauci se također hrane i na plodovima. Zato je pravilno provođenje integrirane zaštite pri suzbijanju crvenog voćnog pauka od iznimne ekonomske važnosti za voćare. Najviše štete prouzroči na listovima. gdje se na gornjoj strani isprva vide fine bjelkaste pjegice. Po tom pravilu je prag dostignut kada umnožak broja pauka na listu i broja dana do berbe postigne vrijednost 500. Obično se u prvoj dekadi travnja iz zimskih jaja počnu izlijegati ličinke. U vrijeme vegetacije prag štetnosti izražavamo u obliku »umnožak 500«. Zbog sisanja na zametnutim plodovim se na njima kasnije javlja jaka deformacija. koji učinkovito uravnotežuju populaciju toga štetnika. Pri suzbijanju crvenog voćnog pauka potrebno je sačuvati njegove prirodne neprijatelje (grabežljive grinje. koje se zatim presele na mlado lišće. Preporučuje se uporaba povećala.Jabučna pepeljasta uš Dysaphis plantaginea Najštetnija je uš koja se brzo i obilno razmnoži i prouzroči brojna oštećenja na plodovima. grabežljive resičare. Ako je omjer između brojnosti pauka i grabežljive grinje manji od 1:10. zlatooke i druge). Crveni je voćni pauk crvenkasto smeđe boje i jajolikog oblika. grabežljive stjenice. Tako prag za sortu Gala sredinom svibnja iznosi 5 paukova po listu a za sortu Idared 3 pauka po listu. U vegetaciji. Preporučujemo ga upotrijebiti nakon cvatnje. Ako pri zimskom pregledu drva u nasadu ustanovimo da je prisutno više od 1000 jaja na dužinski metar rozgve ili grančica. potrebno je osobito pozorno pratiti tog štetnika. Štetnik ima 4 do 7 generacija godišnje.1 mm velika jaja. trešnjama i ribizlu. neke bubamare. a nakon cvatnje 5 do 8 kolonija na 100 mladica. Prag štetnosti prije i nakon cvatnje je 1 do 2 kolonije na 100 mladica. zatim lišće poprimi sivo-žutu do ljubičasto-smeđu boju. u zadnjim godinama i vrlo problematičan štetnik u nasadima jabuka. posebice ako prilikom zimskog pregleda drva ustanovimo povećan broj zimskih jajašaca. 0. Vertimec djeluje na sve pokretne stadije crvenog voćnog pauka. kojeg ne smijemo upotrijebiti u cvatnji. breskvama. Jabučna uš šiškarica Dysaphis devecta Pravi velike i vrlo vidljive štete. nakon cvatnje preporučamo upotrebu insekticida iz skupine neonikotinoida (Actara 25 WG).5 mm). Prag štetnosti prije cvatnje obuhvaća 3 do 5 kolonija. zaštitu nije potrebno provoditi. manje slatki i manje obojeni plodovi.3 do 0. pravi je trenutak za uporabu akaricida na osnovi abamectina (Vertimec 018 EC). Ukoliko populacija lisnih ušiju dostigne prag štetnosti prije cvatnje odlično djelovanje na lisne uši imaju i kontaktni insekticidi (Karate Zeon*). Kako su odrasli pauci vrlo maleni (0. obično u zadnjoj dekadi travnja tik pred cvatnju. pri zimskom prskanju upotrijebimo uljne pripravke koji imaju dobro djelovanje i na jaja uši. Ako na naličju prvih listova opazimo prve pokretne stadije pauka (2 i više). 13 Jabučna pepeljasta uš Jabučna uš šiškarica Crveni voćni pauk na listu . uglavnom u pazušcima listova. Posljedice su sitniji. uvije se. Prezime crvena. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Preporučljivo je pretproljetno prskanje uljnim pripravcima. 12 Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je učinkovito suzbijanje prve generacije i održavanje niske populacije. a preporuča se koristiti uz potrošnju barem 1000 lit vode po hektaru uz dodatak ovlaživača ili uljnog pripravka. * upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podržana u integriranoj zaštiti voćaka Crveni voćni pauk Panonychus ulmi Crveni voćni pauk je redovan. osuši i otpadne. Sivomodre do crne uši pojavljuju se pred kraj cvatnje.

Najveći broj jaja nalazimo na donjoj strani lišća na vrhovima bujnijih izboja. nakon čega počinju izgrizati i plodove.„mine“. Match 050 EC ima odlično djelovanje pod uvjetom da ga upotrijebimo pravovremeno (u vrijeme polaganja jaja). Cilj suzbijanja su jajašca i prvi stadiji gusjenice koja se nalazi u hodnicima dužine 2 – 3 mm. a najveće štete pričinjavaju na jabuci. a gusjenice pričinjavaju štetu u tri navrata tijekom vegetacije. 15 Štete od moljca kružnih mina na listovima Ličinka moljca kružnih mina Štete od savijača kožice ploda . Najčešće se pojavljuje na jabuci. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Moljac kružnih mina je periodički štetnik koji se prenamnoži u ciklusima od tri do pet godina. kad nađemo više od 0. rjeđe na kruški. pupove i cvatove. Savijači kožice ploda Savijač kožice ploda Adoxophyes reticulana. Let prve generacije je obično u svibnju i lipnju. veličine 5 do 6 mm. jabučne osice) odmah nakon cvatnje. preporučamo ciljanu primjenu insekticida sljedeće godine. Prezimjele gusjenice u travnju i svibnju izgrizaju i zapredaju. trešnji ili šljivi. Nakon inkubacije od 6 – 18 dana. posebice u onima gdje se protiv jabučnog savijača (Cydia spp. Kod primjene ove kombinacije postiže se odlično djelovanje na praktički cjelokupan spektar štetnika. Od iznimne je važnosti da temeljito suzbijemo prvu generaciju u svibnju. On ima dvije generacije godišnje. 1/3). Opravdano je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano na proljeće. Pri suzbijanju nekih drugih štetnika (primjerice ušiju. Kao kritični broj za sve minere uzimamo 1 jajašce po listu. pagusjenice se ubušuju u plodiće i kreću se ispod površine ploda gdje buše krivudave hodnike. Često zapretke možemo naći i na plodovima oko peteljke. izdvojeno suzbijanje savijača kožice ploda nije potrebno. 14 Zaštita: Kako postupamo u praksi: U većini nasada. Gusjenice moljca kružnih mina rade kružne hodnike . Jabučna osica Hoplocampa testudinea Jabučna osica može prouzročiti znatne štete u intenzivnim voćnjacima. Pandemis heperana Ružin savijač Archips podana Za savijače kožice ploda je značajno da napadaju većinu voćnih vrsta i neke vrste šumskog drveća. prije cvatnje (prag je 5% zapredenih pupova ili izboja). Kasnije se pagusjenice kreću u unutrašnjost plodova. Kasnije je uspjeh suzbijanja znatno lošiji. S obzirom da je tada već prekasno za intervenciju insekticidima. pričvršćenom za pukotine u kori. Sličan prag suzbijanja vrijedi i za prvu generaciju savijača kožice. a leptiri druge generacije lete od kraja srpnja do rujna. U drugoj polovici srpnja se zakukulje. Sve vrste imaju sličan razvojni ciklus. Nakon što plodovi otpadnu. Protiv druge generacije djelujemo u zadnjoj dekadi kolovoza. ispunjenih izmetinama i paučinom. a gospodarski je najznačajniji savijač kožice ploda (Adoxophyes spp. Za suzbijanje možemo upotrijebiti insekticide iz skupine neonikotinoida ili inhibitiore razvoja. možemo očekivati i dobro usputno djelovanje insekticida Actara 25 WG. Osice odlažu jaja u plodnicu cvjetova voćaka u cvatu. Od sredine lipnja do sredine srpnja gusjenice najprije izgrizaju lišće koje zapredaju na vrškovima izboja. Moljac kružnih mina prezimi kao kukuljica u bjeličastom zapretku. S obzirom da ima iznimno dugotrajno djelovanje bolje ga je primjeniti prerano nego prekasno. obično uz žile lista. pagusjenice napuste plodove i zavuku se u tlo gdje prezime. na sredini lista. krvave uši i štitastih ušiju. Tragovi njihove ishrane se na kožici ploda vide u obliku brojnih sitnih grizotina. Moljac kružnih mina je srebrno-siv leptirić. U to vrijeme preporučamo upotrebu inhibitora razvoja (Match 050 EC) ili pripravke na bazi tiakloprida. jer će djelovanje pri ranoj primjeni biti vrlo dobro. Leptiri prve generacije se pojavljuju početkom svibnja i počinju sa odlaganjem jajašca na donju stranu listova. Za odlaganje jaja uglavnom izabiru listove u rozeti. dok se gusjenice još hrane na na izbojima (kraj lipnja). što drastično narušava prodajnu vrijednost plodova. Vrlo dobru zaštitu od minera pružiti će i kombinacija insekticida Match i Actara (doze oba pripravka se mogu smanjiti za cca. prije svega.) provodi više od 5 primjena insekticida godišnje. na raspolaganju nam ostaje jedino pripravak na osnovi virusa granuloze.5% oštećenih plodova. jer u slučaju prenamnožavanja uzrokuje iznimno velike štete. Ukoliko u vrijeme berbe postoje štete iznad praga ekonomske štetnosti. osim crvenog voćnog pauka. U posljednje vrijeme ovaj leptir ima tri generacije godišnje. Gusjenice u tom periodu više izjedaju plodove.). Veću pažnju na ove štetnike trebamo obratiti u nasadima s niskom populacijom jabučnog savijača i u nasadima gdje se suzbijanje jabučnog savijača koristi metoda zbunjivanja – konfuzije. koji obično otpadaju. Za njima ostaje spiralni trag izmetina koje zapune kružne hodnike promjera 10 – 12 mm.Moljac kružnih mina Leucoptera malifoliella Moljac kružnih mina spada među lisne minere i među njima ima najveći gospodarski značaj.

Ličinke se Obična kruškina buha . obično javljaju ranije nego kod kalifornijske štitaste uši. Odrasle buhe i njihove ličinke sišu na izbojima. To je ujedno i najpogodniji trenutak za primjenu insekticida. Kalifornijska štitasta uš na plodu Obična kruškina buha Cacopsylla pyri Obična kruškina buha uzrokuje velike štete u intenzivnim nasadima kruške. Pri jakom napadu može se umanjiti i rodnost u idućoj godini. Prskanjem u tom periodu postižemo najbolje rezultate u suzbijanju tog štetnika. a ličinke zadnja dva stadija presele se u pazušce listova. marelici i ribizu. a mužjaci su pokretni. Jednostavno ih primjećujemo na jednogodišnjim izbojima. Sljedeći val štetnika se pojavi pri ljetnom rastu izboja. listovima i plodovima. ožujka. i 20. Ličinke prva tri stadija se hrane na naličju listova i mladim vrhovima izboja. koje vješamo na početku cvatnje. U nasadima u kojima je više od 3% stabala zaraženo sa Pear decline fitoplazmom je prije početka vegetacije dozvoljeno upotrijebiti insekticide. Kod nas najčešće ima dvije generacije. a najrađe parazitira na jabuci. Ova vrsta štitaste uši napada brojne biljne vrste. Tada upotrebljavamo i veće količine vode kako bi osigurali učinak gušenja. Smiselno je upotrijebiti mješavine uljnih pripravaka i piretroida na bazi lambda-cihalo- Jabučna koma uš Lepidosaphes ulmi Jabučna koma uš je dobila ime po svom obliku – štitić izgleda kao »zarez«. gdje je oprvdana i primjena insekticida koji nisu pogodni za integriranu zaštitu. ženke odlažu jaja na vrhove mladih izboja i vršne listiće. što se obično poklapa sa suzbijanjem lisnih uši i savijača. Prag je dostignut ako u vrijeme cvatnje ulovimo više od 30 osica po jednoj ploči. Obična kruškina buha razvije četiri generacije godišnje. kruški. ponekad se pojavi i treća generacija. Nalazimo je i na drugim voćnim vrstama. onečišćuju plodove i tako smanjuje njihovu tržišnu vrijednost. Ljetni oblik odrasle buhe je svjetlije boje. Buhe luče obilnu mednu rosu na koju se nasele gljive čađavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lišća. Prvi značajan rast populacije buha obično se pojavljuju u svibnju. *registrirano u EU Štitaste uši Coccinia To su sitni kukci. kemijska zaštita je opravdana. stjenice) i parazitske osice. grabežljivce (bubamare. Za tu namjenu je dozvoljena i upotreba piretroida – najkasnije do 20. Sisanje izaziva zastoj u razvoju i deformacije te sušenje napadnutih organa. Na kraju cvatnje upotrebljavamo pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG*). lipnja. na kojima se hrane. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Važno je uspješno zaustaviti razvoj prve generacije. Ličinke prvog stadija kreću se van majčinog štita ili ostanu pod njim. bez usnog ustroja pa se mužjaci ne hrane. Ima samo jednu generaciju godišnje. 16 Kalifornijska štitasta uš Quadriaspidiotus perniciosus Kalifornijska štitasta uš je u naše krajeve donesena prije šezdeset godina i iznimno brzo se proširila i napravila razmjerno veliku štetu. Ženke su pričvršćene na stalno mjesto. Prezime odrasle buhe (zimski oblik – tamnosmeđa sa nešto crnih i narančastih pjega). odnosno u drugoj polovici svibnja. S obzirom da se štitaste uši šire i sadnim materijalom. Kada se u trenutku pred pupanje metodom 100 udaraca uhvati više od 100 prezimjelih ženki. Ako se prva generacija pojavi dovoljno rano. breskvi. iako je korištenjem integrirane zaštite i pri manjoj uporabi insekticida došlo do većih pojava štitastih uši. Ličinke prve generacije obično se javljaju između 10. Značaj kruškine buhe se dodatno povećao spoznajom o mogućnosti prijenosa fitoplazme koja uzrokuje propada17 nje kruške (Pear decline). Kada se počnu otvarati pupovi. koje primjetimo kada se prerazmnože i sa svojim štitovima prekriju površinu izboja a ponekad i plodova. Samo ličinke prvog stadija su gibljive. jer kasnije je dobro zaštićen štitom.Zaštita: Kako postupamo u praksi: Potrebu za suzbijanjem određujemo temeljem ulova na bijele ljepljive ploče. Djelomični učinak na štitaste uši imaju i pripravci iz skupine neonikotinoida i klorpirifosa. zlatooke. Najčešće se javlja u nasadima jabuke i to u obliku otoka. Druga generacija počinje se pojavljivati srediŠteta od jabučne osice na plodu nom kolovoza i traje sve do kraja ljeta. a kasnije se pričvrste na stalno mjesto. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je prskanje uljnim pripravcima u početku vegetacije. Štitaste uši imaju i prirodne neprijatelje. potrebno je pridati posebnu pozornost zaštiti od uši u rasadnicima. šljivi.

Opasnost da tada uništimo prirodne neprijatelje je razmjerno mala. Razmaci između prskanja neka budu u vrijeme razvojnih faza od mišjih ušiju (BBCH 54) pa do početka cvatnje (BBCH 61). cvjetna monilija (Monilinia laxa). za poboljšanje preventivnog djelovanja.8 EC*). Vrijeme prvih zaraza krastavošću (askospore 19 su dozrijele) najavljuje savjetodavna služba. • Ekonomičnost. a odlično djeluje kako kurativno tako i preventivno. prije prskanja je potrebno oprati mednu rosu velikom količinom vode i detergentom. Pri jakim napadima. Prilikom sastavljanja programa prskanja moramo poštivati slijedeće preporuke: • Antirezistentna strategija (izmjenjivanje fungicida iz različitih kemijskih skupina. • Pravilna primjena određenih preparata gledano na vrijeme upotrebe. stanje bolesti i vremenske prilike.3 kg/ha). ali ne smijemo zanemariti ni skladišne bolesti koje često posljednjih godina prouzroče velike štete. čime sprečavamo nastanak otpornosti na određene fungicide.trina (Karate Zeon*). Kasnije. No takve su zaraze više slučaj nego pravilo. faza – od početka pupanja do početka cvatnje U trenutku kada pupovi počinju bubriti (pogledti shemu programa zaštite jabuka od bolesti) pravi je trenutak za upotrebu bakrenih pripravaka (Kocide DF) koji dobro štite zelene dijelove od najranijih zaraza krastavošću uzrokovanih prezimjelim micelijima. kada je prag prekoračen (10% izboja napadnutih buhom) najučinkovitiji su pripravci na osnovi abamektina (Vertimec 1. Kada askospore dozore. I. moguća je zaraza krastavošću za vrijeme iole većih oborina. Od razvojne faze mišjih ušiju nadalje (BBCH 54) pravo je vrijeme za upotrebu anilinopirimidilnih pripravaka – Chorus 75 WG (0. npr. koje kombiniramo sa uljnim pripravkom. * registrirano u EU Zaštita jabuka od bolesti Sastavljanje programa prskanja za jabuku Najviše pozornosti pri zaštiti jabuke potrebno je posvetiti krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) i pepelnici jabuke (Podosphaera leucotricha). od 7 18 Obična kruškina buha – štete na plodu . koji ima izvanredno dobro djelovanje i kod niskih temperatura (od 5 °C na više).0. prvenstveno na one sa jednostrukim djelovanjem). Preporučljivo je dodavanje jednog od kontaktnih fungicida na osnovi ditianona ili mankozeba. posebice za vlažnih godina. a primjenjujemo s većom količinom vode (1500– 2000 l/ha).2 . Također ne smijemo zaboraviti na bolesti koje koje se pojavljuju povremeno i lako nas iznenade.

čađavost i gorka trulež). Sistemicima je preporučljivo dodavanje kontaktnih fungicida (ditianon. naravno ovisno o temperaturama. naravno ovisno o oborinama i temperaturi. Zbog intenzivnog prirasta lisne mase i mogućih dužih kišnih razdoblja treba primjeniti pripravke sistemičnog djelovanja. Najbolji partneri strobilurinima su triazoli.do 10 dana. protiv pepelnice koristimo pripravak Topas (0. Kraj mogućnosti primarnih zaraza objavljuje savjetodavna služba.25 lit/ha) ili Thiovit Jet (1. koji ima i dobro »kozmetičko« djelovanje na plodove. Shema programa zaštite jabuke od bolesti Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali 53 54 55 57 59 63 69 72 77 KOCIDE CHORUS SCORE STROBILURINI KONTAKTNI FUNGICIDI TOPAS THIOVIT JET THIOVIT JET 21 . faza – od kraja primarnih zaraza do jeseni Kada nastupi kraj primarnih zaraza krastavošću. uz dodatak kontaktnog fungicida. 20 II. no po listovima se razmještaju slabije. Nakon berbe i opadanja listova ponovo upotrijebimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF). obavezno pred svako duže kišno razdoblje. zato je u slučaju iznimno jakih i dugotrajnih zaraza preporučljivo upotrijebiti kombinaciju iz obje skupine.5 – 2 kg/ha). U tom periodu T hiovit Jet u dozi od 4 kg/ha ima dobar usputni učinak na jabučnu grinju (Acolus schlechtendali). Prskamo u razmacima od 10 do 12 dana. Nakon cvatnje. Chorus u to vrijeme slobodno upotrijebimo 2-3 puta. a ako ga upotrijebimo u početku cvatnje djelovat će i na cvjetnu moniliju (Monilinia laxa). mankozeb). prelazimo na upotrebu isključivo kontaktnih fungicida. U razdoblju nakon cvatnje moguća je zaraza pepelnicom (Podosphaera leucotricha) i preporučljiva je upotreba pripravka Topas 100 EC (0. Razmak između prskanja neka bude od 6 do 8 dana. oborinama i prirastu. pa do 6 tjedana nakon cvatnje. Redovitim prskanjem u tom periodu s učinkovito se borimo protiv bolesti koje se pojavljuju u kišnim razdobljima mjeseca kolovoza i rujna (skladišne bolesti .25 lit/ha) ili pripravak Thiovit Jet. koji im poboljšavaju preventivno djelovanje. Razmaci između prskanja opet ovise o padalinama. Pripravak Score 250 EC se odlikuje najduljim kurativnim djelovanjem na krastavost od svih postojećih fungicida. Ima također i dobro djelovanje na pepelnicu. Pri upotrebi fungicida u tom periodu potrebno je paziti na vrijeme od zadnjeg prskanja do berbe (karenca). Ako padne više od 30 mm oborina prskanje moramo ponoviti. III.Schizothyrium pomi. kaptan. Strobilurini djeluju odlično protiv pepelnice. U tom periodu je preporučljivo naizmjenično upotrebljavati sistemične i strobilurinske pripravke koji imaju specifičan način djelovanja i vrlo dobro štite plod. faza – od početka cvatnje do kraja primarnih zaraza krastavošću Najveća opsnost od zaraze krastavošću prijeti u samo vrijeme cvatnje. pa je zato njihovo kurativno djelovanje kraće. a također im je preporučljivo dodavanje kontaktnih fungicida.

Drugo prskanje insekticidom Match obavimo u prvoj dekadi srpnja s istom dozom protiv prvih stadija druge generacije. jer možemo očekivati da populacija crvenoga voćnog pauka kasnije neće prijeći prag štetnosti. tako da stablo »okupamo«. potreba za predproljetnim prskanjem je sve veća. • Ekonomičnost. • Antirezistentna strategija (izmjena insekticida iz različitih kemijskih skupina čime sprečavamao nastanak otpornosti na određene insekticide). a pripravak je vrhunski djelotvoran i na jabučnu osicu (Hoplocampa testudinea). Pravilan izbor insekticida i pravovremena upotreba temelj je integrirane zaštite koja jamči dobre uspjehe. Nakon cvatnje kada se intenzivno osipaju vjenčani listići upotrijebimo insekticid Actara 25 WG (200 g/ha) protiv lisnih ušiju. a nadalje treba upotrebljavati akaricide iz druge skupine. O potrebi pretproljetnog prskanja uljnim pripravcima odlučujemo na osnovi pregleda uzoraka grančica koje uzimamo u zimi i na osnovi iskustava iz prošle vegetacije. Takve preglede obavlja Zavod za zaštitu bilja u Zagrebu i Poljoprivredno-savjetodavna služba u svojim županijskim središtima. jer djeluje vrlo dugo. Ako prag štetnosti ipak bude prekoračen. insekticidom Match 050 EC u dozi od 1 lit/ ha. kada je njegova učinkovitost najbolja (optimalno vrijeme upotrebe). uz istodobnu primjenu 2. koji nam uzrokuju velike probleme. Ako je prekoračen prag štetnosti za crvenoga voćnog pauka. To prskanje obavljamo uz veću količinu vode. Preporučljivo ga je upotrijebiti ranije. Za to prskanje je vrlo važno da se obavi sa što većom količinom vode.Zaštita jabuka od štetnika Sastavljanje programa prskanja za jabuku Jabuku kao našu najvažniju voćnu vrstu ugrožava veliki broj štetnika.5 l/ha mineralnog ulja. U vrijeme kada su plodovi veličine 10 – 30 mm upotrijebimo insekticid Match 050 EC u dozi od 1 lit/ha protiv moljca kružnih mina i savijača kožice ploda. Vertimec možemo primijeniti najviše još jedanput u sezoni. Preporučljivo je da se to prskanje obavi posebice u nasadima gdje je šteta od minera kružnih mina u prošloj vegetaciji bila veća. • Upotreba preparata u pravom trenutku. Match djeluje vrlo dugo pa je bolje da ga upotrijebimo ranije negoli prekasno. obavlja se prskanje akaricidom Vertimec 018 EC (0. 23 ACTARA MATCH KARATE ZEON KARATE ZEON VERTIMEC . To je prskanje od iznimnog značaja.75 l/ha). Prvo redovno prskanje protiv jabučnog savijača treba obaviti krajem svibnja ili u prvim danima lipnja u vrijeme odlaganja jajašaca. ULJNI PRIPRAVCI Shema programa zaštite jabuke od štetnika Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali 53 54 55 57 59 63 69 72 77 22 Prilikom sastavljanja programa zaštite potrebno je poštivati slijedeće: • Za pravilnu upotrebu insekticida moramo prepoznati štetnika i poznavati njegov razvoj. Pošto se raspoloživa paleta insekticida smanjuje. Moramo paziti da ne prskamo u vrijeme cvatnje. To prskanje je vrlo korisno jer uništavamo više štetnika odjednom.

5 l/ha. tako da Kocide DF ima produženo djelovanje u odnosu na ostale bakrene fungicide.700 g u 100 l vode) u mirovanju vegetacije i 3 – 5 kg/ ha (300-500 g u 100 l vode) pri pucanju pupa (pojava zelenog vrha). Kocide DF – najaktivniji među bakrenim fungicidima Kocide DF je bakreni fungicid najviše biološke aktivnosti.5 kg/ha (50 g u 100 l vode). svakako je opravdana. a prije cvatnje masline. 2-3 l/ha kada su prisutni samo jednogodišnji korovi.5 – 7 kg/ ha (500 .2 – 0. Optimalno se djelovanje postiže ako se prska u vrijeme intenzivnog porasta korova i kada su visine od 20 do 30 cm. prije svega unutar redova. Prskanje provesti rano u proljeće prije pojave kiša. Svojom prisutnošću smanjuju opskrbu loze i voćaka vodom (utjecaj na smanjenje uroda). a ako postoji slak ili zubača tada doza treba biti 8 l/ha. • bakterijska palež na jabuci – 0. U proljeće se Ouragan primijenjuje kada su korovi niknuli i kada razviju dovoljnu lisnu masu. 4 l/ha za piriku. Sve odmjere herbicida odnose se na stvarno poprskanu površinu. Prskati u mirovanju vegetacije. • Osnovno sredstvo za suzbijanje krastavosti prije cvatnje • Pouzdana odluka u slučaju nižih temperatura • Nepogrješiv u suzbijanju cvjetne monilije Odmjere: • jabučna krastavost 0. Ako se obavi jesensko prskanje u proljeće će višegodišnji korovi biti znatno manji problem.3 kg/ha (20 – 30 g na 100 l vode) • cvjetna monilija 0. kiselice i maslačak. Uporaba herbicida u trajnim nasadima. jarčevac Aegopodium 24 podagraria i zubača. više koncentracije se primjenjuju pri većem habitusu voćaka Kocide ® DF Kristali pripravka postepeno otpuštaju aktivne bakrene ione 25 • najviša biološka aktivnost i dugotrajno djelovanje • poboljšana topivost i kompatibilnost • smanjeno prašenje Odmjere: • krastavost jabuke . Izbor pripravaka za zaštitu voćaka Chorus 75 WG – neprestižan za početna prskanja protiv krastavosti Chorus ima kurativno i preventivno djelovanje već pri temperaturama iznad 5 °C.2 – 0. omogućuju povoljnije uvjete za pojavu bolesti i otežavaju uporabu sredstava za biljnu zaštitu. Prskanje po rubovima parcela i nepoljoprivrednim površinama za višegodišnje korove i šikare preporučujemo u jesen s najvišom registriranom dozom uz kvalitetnu aplikaciju.5 – 7. pri miješanoj zakorovljenosti bez slaka treba primijeniti 4-5 l/ha herbicida Ouragana. Protiv krastavosti preporučuje se miješati ga s kontaktnim pripravcima. Prskanje Ouraganom nije preporučljivo ako su korovi u stresu (suša. Vrhunsko djelovanje herbicida Ouragan System 4 • kovrčavost lista breskve . potrebno je prskati Ouraganom u odmjeri 2-8 l/ha. Kristalići pripravaka posebno se čvrsto vežu na podlogu (list) i djeluju kao „spremišta“ aktivnog bakra. a do pojave mišjih ušiju.5 kg/ ha (20 – 50 g na 100 l vode). U jesen nakon berbe.2 kg/ ha (200 g u 100 l vode). Općenito. za prskanja u početku cvatnje do precvjetavanja jabuke u razmacima po 7 dana • paunovo oko na maslini . Ako se Ouragan primijeni u jesen tada se proljetno prskanje može obaviti nešto kasnije. velika vrućina i mraz) jer je radi manjeg unosa djelatne tvari djelovanje otežano. ovisno o zakorovljenosti. koji se postepeno otpušta.750 g u 100 l vode). za divlji sirak i osjak te 8 l/ha za korove kao što su slak. negoli kad nebi bilo jesenske zaštite. Već nakon dva sata kiša ga ne može isprati.5 kg/ha (500 .Zaštita trajnih nasada od korova Na kvalitetu uroda voćaka i vinove loze svakako utječu i korovi. Zaštita: Preporučujemo uporabu sistemičnog totalnog herbicida Ouragan System 4. .

velika snaga Karate Zeon – Zeon tehnologija prijaznija za ljude i prirodu Vertimec 1. Po biljci se va za rana suzbijanja kruškine buhe u vrijeme premješta uzlazno. kiša ga ne može isprati.75 l/ha • protiv kruškine buhe 1. moljca okruglih mina te breskvinog savijača • nepogrešiv za prskanja u početku razvoja štetnika Odmjere: • 1 l/ha (100 ml na 100 l vode) • odlično suzbija lisne uši i jabučnu osicu* • snažno i dugo djelovanje • neopasan za korisne organizme Odmjere: • za lisne uši 120 – 200 g/ha • za jabučnu osicu 200 g/ha* *registracija u EU • pouzdana zaštita od velikog broja štetnika u voćarstvu (jabučni savijač i ostali) • odličan za rano suzbijanje obične kruškine buhe* • poboljšan »knock-down« učinak i produljeno djelovanje * registracija u EU • odličan za prva suzbijanja crvenog voćnog pauka odmah nakon cvatnje • kratkotrajan utjecaj na korisnu populaciju u nasadima • najpouzdaniji u borbi protiv obične kruškine buhe* Odmjere: • protiv crvenog voćnog pauka 0. Actara 25 WG – male odvage.25 l/ha (25 ml na 100 l vode) • iznimno dugo djelovanje i otpornost na ispiranje • odličan protiv jabučnog savijača. Topas 100 EC – specijalist za jabučnu pepelnicu Topas ima sistemično djelovanje.2 – 0. Ne djeluje na odrasle kukce.Karate Zeon je piretroid koji se upotrebljačetnim kontaktnim djelovanjem. Ometa razvoj insekata pa je iznimno selektivan za korisne organizme. Četiri sata nakon primjene kiša ga ne može više isprati.3 l/ha (20 – 30 ml na 100 l vode) više odmjere se primjenjuju u slučaju kurativnih prskanja • važan član u programu zaštite od pepelnice • već niz godina jedan od najpouzdanijih triazola Odmjere: • 0.25 l/ha (barem 1500 l vode na ha)* * registracija u EU 27 Odmjere: • 0.8 % EC – posebnost među akaricidima Preporučljiva je primjena u ranim jutarnjim ili večernjim satima s većom količinom vode i dodatkom mineralnog ulja. Preporučljivo ga je miješati s kontaktnim fungicidima. Dva sata nakon primjene pred vegetaciju. Posebno dobar učinak u vrijeme kada je lišće još mlado. 26 • nadstandardno kurativno djelovanje • za vrijeme najjačih zaraza i pritiska bolesti • vrhunska zaštita lišća i mladih plodova Odmjere: • 0.Score 250 EC – najpouzdaniji voćarev partner Score je triazolni fungicid s najduljim kurativnim djelovanjem (do 96 sati).18 l/ha (18 ml na 100 l vode) . Preporučljivo mu je dodavati kontaktne fungicide za dulju preventivnu zaštitu. Match 050 EC – insekticid prihvatljiv za okoliš Match djeluje ovicidno i larvicidno. Dva sata nakon primjene kiša ga ne može više isprati. Actara je sistemični insekticid s dobrim po. savijača kožice ploda.

Jedan od vrlo važnih uzroka lokalnog onečišćenja jest i izravno prskanje preko vodenih površina npr. Osnovno znanje i pažljivost temelji su koji svakom korisniku omogućuju uživanje u čistoj vodi i dobrom ugledu poljoprivrednika. Onečišćenje vode može spriječiti sam korisnik tako da pravilno obavlja poslove pripreme prskanja. 4-5 l/ha • kod miješane zakorovljenosti gdje je slak prisutan. To je posebno opasno ako se takvi poslovi obavljaju u dvorištima. Koji su glavni uzroci takvog onečišćenja? Pri pripremi sredstva za prskanje i pranju prskalice škropivo se može razliti. na željeznici i na nepoljoprivrednim površinama. Može se primjenjivati u voćarstvu i vinogradarstvu. 7 l/ha 29 . potoka. Prije svega. Voda je iznimno važna za ljude i okoliš. I nepravilna primjena sredstava za biljnu zaštitu može biti uzrokom onečišćenja voda. na strništima. kanalizacije ili dvorišnih bunara. čišćenja opreme i rukovanja ambalažom. Iz rezultata praćenja (monitoringa) onečišćenja uočeno je nerijetko onečišćenje podzemnih voda lokalnim (tzv. spot) onečišćenjem. Ono najčešće nastaje zbog nenamjernih pogrešaka ili nemara. Unos štetnih tvari možemo spriječiti ako se pridržavamo nekoliko osnovnih pravila. odnosno otjecati voda kojom se ispirala prskalica. • vrhunski neselektivni herbicid 28 • nije mu potrebno dodavati ovlaživač • dobar okolišni profil Odmjere: • kod miješane zakorovljenosti bez slaka. stoga je moramo čuvati od svih oblika onečišćenja. preko otvorenih melioracijskih kanala. ta se ograničenja odnose na propisani zaštitni pojas između mjesta prskanja i vodenih površina. Moja pravila za zaštitu voda Sva sredstva za biljnu zaštitu imaju određena ograničenja u primjeni glede njihova nepoželjnog utjecaja na vode. Neispravne prskalice također su uzrok da škropivo iz prskalice kaplje ili curi za vrijeme prijevoza i tako onečišćuje vode uz ceste. Malo tko vodi brigu o tome da zemlja koja se za vrijeme prskanja zadrži na kotačima traktora sadržava takve količine da bi primjerice ako se donese u blizinu bunara ili drugih izvora vode na dvorištima ili putovima. preparat rasuti ili škropivo može kapati.. vrlo brzo onečistila vodu preko dopuštenih granica.Ouragan System 4 – 4 puta bolji Herbicid za suzbijanje svih jednogodišnjih i višegodišnjih korova. blizu odvodnih kanala. na zabranu primjene tih sredstava na kraškim poljima i dr.. Neprimjereno odlaganje prazne ambalaže i ostataka sredstava za zaštitu bilja također je jedan od vrlo čestih uzroka onečišćenja.

prah ili tekućina preparata ne rasipaju izvan spremnika prskalice. Škropivo (tekućinu za prskanje) treba pripremati na polju! Pripremom škropiva na polju smanjuje se mogućnost izlijevanja ili rasipanja na “osjetljivim” površinama kao što su dvorišta. treba provjeriti ispravnost prskalice. prije nego što se pristupi pripremi škropiva za prskanje. Pravila zaštite voda svakome trebaju biti jasna! . • Pri prskanju u polju ili nasadu treba imati uvijek dovoljno vode za ispiranje ambalaže. Prskalicu treba uvijek temeljito očistiti na način koji neće onečistiti okoliš! • Unutrašnjost prskalice što je bolje moguće treba očistiti tako da se ostatak škropiva razrijedi i iskoristi na polju. 4. Time se štedi vrijeme. 30 3. treba je ostaviti na zatravljenoj površini da kiša ne ispere osušene ostatke škropiva u odvodne kanale. • Svu ambalažu zbrinuti na propisani način i predati na mjestima sakupljanja. podzemne ili površinske vode. unatoč tomu. • Ako ipak. • Prije popravka prskalice treba provjeriti je li u njezinu spremniku ostalo škropiva. Već samo male količine sredstva dovoljne su da onečiste vode. Time se sprječava da i najmanji ostaci tekućine za prskanje ne dospiju u bunare. treba je razrijediti u omjeru 1:10 i iskoristiti je na već poprskanoj površini. Moguće ostatke tekućine za prskanje treba isprazniti u pripremljene posude koje se rabe za pripremu škropiva i dalje postupiti u skladu s uputom. kanale. • Škropivo ne pripremajte nikada uz potoke ili ceste. • Točno treba izračunati i pripremiti količinu škropiva koja je potrebna za površinu koju se želi poprskati. Preparatima je mjesto samo u spremniku prskalice! Pri pripremi škropiva uvijek treba paziti da se zrnca. Preostalu količinu škropiva treba iskoristiti na polju! Preostalu količinu škropiva u prskalici treba razrijediti vodom i ponovo upotrijebiti na već poprskanoj površini. ali i smanjuje mogućnost pogreške. • Bez obzira na to gdje se prskalica puni vodom.1. Prskalicu pospremiti pod krov! Nakon čišćenja prskalicu treba spremiti pod krov. • Ako se dogodi da se neočišćenu prskalicu ne može spremiti pod krov. preparat treba dodati u spremnik prskalice na polju ili u nasadu. Ispražnjenu ambalažu potrebno je uvijek isprati! Plastične boce treba uvijek dobro isprati vodom a potom je izliti u spremnik prskalice. • Nakon obavljenog prskanja uvijek sa sobom treba ponijeti ispranu i zatvorenu ambalažu. Neočišćenu prskalicu nikada ne ostavljajte bez nadzora! 7. 31 2. 5. 6. ostane manja količina škropiva u prskalici. • U dvorištu prskalicu je potrebno temeljito očistiti na zatravljenoj površini. • Upotrijebiti treba toliko vode koliko propisuju upute za primjenu sredstva za biljnu zaštitu. Održavanje i popravljanje potrebno je obavljati samo na već očišćenoj prskalici! • Prije svakog prskanja.

Bilješke 32 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful