A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.

com to remove the watermark

Oblikovanje: Tanja eme

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb Tel.: 01/3887 670 Fax: 01/3887 671
Syngenta Agro d.o.o. je lanica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr

Zatita voaka

Biljeke

Sadraj
2 10 19 22 24 25 28 Gljivine bolesti tetnici Zatita jabuke od bolesti Zatita jabuke od tetnika Zatita trajnih nasada od korova Izbor pripravaka za zatitu voaka Moja pravila za zatitu voda

Voarstvo je jedna od najzahtjevnijih i najintenzivnijih poljoprivrednih proizvodnji. U vremenu globalizacije voari se esto susreu s novim izazovima, prvenstveno ekonomske prirode. Trite voa je nemilosrdno, i na njemu uspjevaju samo najbolji. Za uspjeh, voar treba, s jedne strane dobru prodajnu strategiju koja e donijeti dodatnu vrijednost njegovom proizvodu, a s druge kvalitetan proizvod u dovoljnoj koliini, koji je osnova za dobar nastup na tritu. Zahtjevi kvalitete trae od voara dobro tehnoloko znanje tj. poznavanje bolesti, tetnika i sredstava za zatitu bilja, te izvrsnu aplikaciju sredstava za zatitu bilja. U javnosti su u zadnje vrijeme esto prisutni zahtjevi za integriranom proizvodnjom koja od proizvoaa zahtjeva jo vie konkretnog znanja i zato se meu voarima pojavljuje mnogo vie pitanja i potrebe za savjetima. Pred vama je knjiica koja jednostavno i jasno donosi bitne podatke o najvanijim bolestima i tetnicima voa te preporuke za upotrebu sredstava za zatitu bilja u voarstvu, na nain koji osigurava uspjenu, te ljudima i prirodi prihvatljivu proizvodnju. Preporueni pripravci i programi zatite se gotovo u cijelosti uklapaju u naela integrirane zatite bilja (gdje nije tako, posebno je navedeno). Knjiica je sinteza bogatih iskustava kompanije Syngenta, koja je u svjetskim mjerilima najvei dobavlja kvalitetnih rjeenja za poljoprivredu (sredstava za zatitu bilja i sjemena). Kvalitetnu strunu pomo pri zatiti voa nude djelatnici Poljoprivredne savjetodavne slube. Savjetnici specijalisti za zatitu voa i vinove loze redovno obavjetavaju voare o pojavi bolesti i tetnika te o potrebi zatite. Informacije su dostupne u regionalnim centrima Poljoprivredne savjetodavne slube. Za sve informacije i pomo pri odabiru programa zatite, s povjerenjem se obratite Syngentinom strunom timu na sljedee brojeve telefona: 099 / 311 72 85 Josip Ki, vinogradarstvo i voarstvo 099 / 217 79 64 Danko Toli, Dalmacija 01 / 388 76 70 Ured Zagreb, Samoborska 147
1

Gljivine bolesti
Krastavost jabuke Venturia inaequalis
Krastavost jabuke ja najopasnija bolest jabuka. Uglavnom uzrokuje velike tete koje utjeu na koliinu, a posebice na kakvou proizvoda, ne samo u nasadu nego i kasnije u skladitu. Za uspjenu zatitu jabuke protiv te bolesti moramo dobro poznavati razvojni ciklus gljive.
2

Zatita: Kako postupamo u praksi: Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Za klijanje askospora potrebna je vlanost lista, a za sekundarne zaraze dovoljan uvjet je visoka relativna vlaga zraka (iznad 95%). Jaina zaraze ovisi o duini trajanja vlanosti lista i o temperaturi. Iznad 30 C zaraza nije mogua. Poljoprivredna savjetodavna sluba prati let askospora, zato je za voare vano da prate obavijesti savjetodavne slube i u svojim nasadima redovno pregledavaju listove i plodie.

Vrijeme primarnih zaraza

(od kraja oujka do sredine lipnja)

Millsova inkubacijska tabela: intenzitet zaraze u ovisnosti o trajanju vlaenja lista u satima
prosj. temp. u C 0-4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17-24 slaba zaraza vlaenje u h 36 32 25 20 18 15 14 12 11,5 11 10 10 9 9 srednje jaka zaraza vlaenje u h 44 44 34 28 24 20 19 18 16 15 14 13 13 12 jaka zaraza vlaenje u h 60 60 51 42 36 30 29 26 24 23 22 21 20 18

Biologija bolesti: Gljiva prezimi u zaraenom otpalom liu, u njemu se obnovi i kod nas zadnjih godina krajem oujka oblikuje peritecije. U njima se stvore askospore koje uzrokuju primarne zaraze (pjege) na listovima i plodovima. Na pjegama se nastanjuju konidiji koji uzrokuju sekundarne zaraze, posebice na plodovima ali i na listovima. Od kasne sekundarne krastavosti zaraeni plodovi unesu bolest u skladite.

Krastavost jabuke na listu

Vrijeme primarnih zaraza kod nas se protee od kraja oujka do sredine lipnja. Najbolja je preventivna zatita, koju zbog razliitih vremenskih uvijeta (viednevno kienje) kombiniramo sa kurativnom zatitom, u redovnim vremenskim razmacima od 6 do 8 dana. Za uspjenu zatitu je potrebno da je voka u kritinom periodu neprestano zatiena sa fungicidnom oblogom. U vrijeme otvaranja pupova prskamo bakrenim pripravcima (Kocide DF), nakon ega slijede kontaktni fungicidi (mankozeb, ditianon, dodine), posebice ako je rast usporen. U stadiju mijih uiju poinjemo sa upotrebom anilinopirimidina npr. Chorus 75 WG, koji od svih pripravaka ima najbolje djelovanje pri niskim temperaturama (ve od 5 C navie) koje su este u to vrijeme. Na krastavost djeluje kako preventivno tako i kurativno. Znaajno za taj pripravak je to da ga dva sata nakon prskanja kia ne moe isprati. Preporuljivo mu je dodati kontaktne fungicide (ditianon ili mankozeb) u doze za produenje njegovog djelovanja. Tu kombinaciju slobodno ponovimo 2 do 3 puta do fenofaze cvatnje. Chorus

takoer ima sporedno djelovanje i na cvjetnu moniliju koja u vrijeme kie u cvatnji lako zarazi cvjetove koji se kasnije osue. Vrijeme od poetka cvatnje pa do sredine lipnja je najpogodnije za zaraze, pogotovo u trenucima dvo i vie dnevnih padalina. U to vrijeme prisutan je i veliki prirast lisne mase koja je vrlo podlona novim zarazama, zbog ega u to vrijeme dajemo prednost sisteminim pripravcima, koje takoer kombiniramo

sa kontaktnim fungicidima (kaptan, ditianon, mankozeb). Najpogodniji za primjenu to vrijeme je pripravak Score 250 EC, koji se odlikuje najduim kurativnim djelovanjem (96 sati od poetka infekcije pri prosjenoj dnevnoj temperaturi od 10 C). Preporuljivo mu je dodati pune doze kontaktnih fungicida (kaptan, ditianon, mankozeb) koji mu pomau pri preventivnom djelovanju. S primjenom fungicida Score poinjemo kod temperatura iznad 10 C i od faze crvenih balona nadalje. Nakon

prskanja pripravkom Score potrebno je period od barem 4 sata bez oborina. Vrlo preporuljivo je u to vrijeme naizmjenino upotrebljavati pripravak Score i strobilurinske pripravke, koji nemaju tako dugotrajno kurativno djelovanje kao sistemini pripravci, ali vrlo dobro tite plod. U sluaju najteih vremenskih uvijeta preporuljiva je kombinacija Score i sredstva iz skupine strobilurina kojima dodajemo i kontaktni fungicid.

Koliina oborina koja je potrebna da se ispere depozit kontaktnog fungicida Uinkovitost pripravka Vremenska prognoza za naredne dane

Antirezistentna strategija
Radi spreavanja pojave otpornosti gljive potrebno je upotrebljavati fungicide iz razliitih kemijskih skupina: anilinopirimidine (Chorus 75 WG), triazole (Score 250 EC i Topas 100 EC), strobilurine i kontaktne pripravke.

Osnovna naela za uspjenu zatitu od krastavosti: Dobra aplikacija prilagoena visini i irini kronje te meurednom razmaku Ispravan izbor pripravka Pravovremena i krajnje precizna prognostika sluba

Vrijeme sekundarnih zaraza

Na kraju primarnih zaraza (obino sredinom lipnja) razmak izmeu prskanja moemo produiti (10-12 dana, najvie 14 dana). Sorte koje su osjetljive na sekundarne zaraze (Zlatni Delies, Braeburn, Fuji...) u sluaju daljnjeg kiovitog vremena lako se mogu zaraziti krastavou. Zato je u trenutku pred mogue viednevne oborine preporuljivo zatititi voke kontaktnim fungicidom i pravovremono obnavljati fungicidnu oblogu ako se nastavi kiovito vrijeme. Redovito prskanje u kasnijem perodu nije toliko vano radi krastavosti koliko radi skladinih bolesti.

Upozorenje! Ako od zadnjeg prskanja padne vie od 30 mm oborina, smatramo da je depozit kontaktnih fungicida ispran.

Krastavost jabuke na plodu

imbenici koji utjeu na odluku o izboru pripravaka i redoslijed prskanja su slijedei: Vrijeme od zadnjeg prskanja Prirast Vrijeme preventivnog i/ili kurativnog djelovanja preparata Koliina oborina od zadnjeg prskanja

Krastavost jabuke na plodu pred berbu

Krastavost kruaka Venturia pyrina

Krastavost kruaka je bolest vrlo slina krastavosti jabuka.
Krastavost kruaka napada sve zelene nadzemne organe i plodove kruke, od pupanja pa do kraja vegetacije. Za razliku od krastavosti jabuka napad na krukama je jai. Zaraeni dijelovi na mladicama bivaju prekriveni plutom i poprime ugav izgled, a kasnije su ta mjesta jak izvor zaraze konidijima. Konidije se stvaraju vrlo rano u proljee, u neposrednoj blizini pupova, pa stoga mogu lako zaraziti tek zametnute listove u pupu. Kasnije se ta pojava opaa kao tamne uzdune pruge u sredini lista. Te vrste zaraze manje ovise o vremenskim prilikama negoli primarne zaraze askosporama. Pseudoteciji se razviju tijekom zime na otpalom liu, a u proljee se zrele askospore prenose vjetrom. Askospore poinju klijati kada padnu na vlane mlade listove. Nakon to otpadnu vjenini listii, pjege krastavosti mogu se pojaviti i na plodiima, s kojih se bolest moe proiriti na peteljice plodova i listova. Plodovi se povrinski raspucaju, poinu gnjiti i otpadati.

Utjecaj uvjeta okolia na razvoj bolesti. Za klijanje askospora lie mora biti vlano, a kasnije, ve 95%-tna relativna vlaga pospjeuje zarazu. Vrijeme potrebno askosporama da prokliju produljuje se sa starou lia i ovisi o temperaturi; potrebna su im oko 24 sata pri temperaturi 7 C, a do 10 sati pri temperaturi 24 C. Zatita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je preventivno kurativni. Jaina zaraze u trenutku pred

cvatnju je kod kruaka dosta jaa nego kod jabuka. Zaponemo sa upotrebom bakrenih pripravaka u poetku pupanja (Kocide DF*). Nastavljamo sa kombiniranjem fungicida iz razliitih kemijskih skupina, anilinopirimidini, triazoli (Score 250 EC*), strobilurini i kontaktni fungicidi. Razmak izmeu prskanja neka u travnju iznosi 7-10 dana, u svibnju 10-12 dana, a kasnije moe iznositi i 12-16 dana ovisno o kii i stanju zaraze.
*registrirano u EU

Pepelnica jabuka Podosphaera leucotricha

Bolest se razvija na svim zelenim nadzemnim djelovima i na plodovima do kraja vegetacije. Pritom gljiva lako prouzroi velike tete na mladim nasadima, dok na starijim nasadima smanjuje kvalitetu plodova, pogotovo na osjetljivim sortama iz skupine Jonatan (Idared).
Biologija: Gljiva prezimi u povrinskom miceliju na spavajuim pupovima. Primarne zaraze poinju u trenutku pupanja kada gljiva lako uniti cvjetove. Na liu se gljiva pojavljuje kao bijelopepeljasta prevlaka koja postupno prekrije cijeli list. Ako se zaraze cvjetovi oni se vie ne mogu razviti u plod. Na zaraenim se plodovima pri jakoj zarazi mogu pojaviti hrave prevlake ili mreavost. Zaraze koje uzrokuju tete na plodovima se deavaju tri tjedna prije i tri tjedna nakon cvatnje. Glavnu tetu predstavljaju uniteni izboji koji su osnova za oblikovanje rodnoga drva, a samim time i cvata. Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Gljiva se pojavljuje uglavnom na mirnim, ne vjetrovitim mjestima, gdje je prisutno dovoljno

sunca. Konidiji lako klijaju na temperaturama od 10 C do 22 C. Kia usporava razvoj bolesti. Zatita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je prvenstveno preventivan. Pepelnicu nastojimo zaustaviti u trenutku pred cvatnju (u stadiju crvenih balona) u mjesecu travnju i u poetku svibnja. Ako pred cvatnju imamo razmjerno toplo vrijeme, opravdano je upotrijebiti triazolske (Topas 100 EC) i strobilurinske pripravke te prije svega pripravke na osnovi sumpora

(Thiovit Jet). Sa upotrebom tih pripravaka nastavljamo u vrijeme cvatnje pa sve do kraja rasta terminalnih izboja. Pri suzbijanju bolesti preporuljivo je rezanje zaraenih izboja, ime se smanjuje pritisak bolesti. Sumporni pripravci (Thiovit Jet) imaju najbolje djelovanje pri temperaturi od 15 C. Ti pripravci takoer imaju i dobro sporedno djelovanje na grinje. Nezamjenjiv je njihov kozmetiki utjecaj na plodove, koji se uglavnom postie tretiranjem nakon cvatnje. Kontaktni pripravci za suzbijanje krastavosti na pepelnicu nemaju znaajnog utjecaja.
7

Krastavost kruke na plodu

Pepelnica jabuke na izboju

Trule plodova Monilia fructigena

Gljiva uzrokuje truljenje plodova u nasadu, ali i pri skladitenju. Gljiva parazitira u nasadu u obliku saprofitnih micelija na drvu i u mumificiranim plodovima. Osnovni imbenici koji utjeu na obim zaraze su vrijeme i uzronici oteenja plodova.
Zatita: Kako postupamo u praksi: Najvanije je smanjiti mogunost tete koju uzrokuju tetnici, ali i druga mehanika oteenja. U nasadima redovito uklanjamo mumificirane plodove te brinemo za prozranost kronje i obojenje plodova. Dobro djelovanje na trule plodova imaju pripravci na osnovi tirama, a takoer dobro sporedno djelovanje imaju pripravci na osnovi ciprodinila (Chorus).

Cvjetna monilija Monilinia laxa

Cvjetna monilija je prije svega bolest koja napada kotiavo voe i u kinim se proljeima gotovo redovito pojavljuje.
Moe, meutim, napasti i jabuke, pri emu napadne samo plodove. Bolest se naseli na cvjetove, koji se kasnije osue i ostanu visjeti na granicama gdje se mogu opaziti nakupine sivkaste plijesni. esto su napadnute cijele granice, koje se osue. Na kotiavom vou gljiva najee zarazi otvorene cvjetove. Konidije koje vjetrom ili kukcima dospiju na cvjetne organe pri dovoljnoj vlanosti prokliju. Zaraza moe nastati i ako voda razrijedi izluevine tukove brazde, koja spreava klijanje konidija. Zaraza zatvorenih cvjetova je rijetka, ali je zato zaraza otvorenih cvjetova gotovo redovita pojava. Nakon to se cvijet zarazi, najprije pocrni tuak, pranici, te unutarnji dijelovi cvijeta. Kasnije se po cvjetnoj stapci zaraza proiri na granice i nadalje na druge cvjetove. Zatita: Kako postupamo u praksi: Na gljivu djeluju sistemini i kontaktni fungicidi koje upotrebljavamo za zatitu od krastavosti. Ako je u vrijeme cvatnje kiovito vrijeme, pre-

poruljivo je na samom poetku cvatnje (kada je otvoreno 10% cvjetova), i na kraju cvatnje (kada ponu otpadati vjenani listii), upotrijebiti pripravke na osnovi ciprodinila (Chorus).

Kovravost breskvinog lista Taphrina deformans

Kovravost breskvinog lista najvanija je bolest bresaka i nektarina. Ukoliko ne titimo voke od te bolesti, smanjeni prinos i loa kvaliteta ploda su neizbjeni. Zbog prekomjernog opadanja lia, stablo se jako iscrpi pa ponekad za jake zaraze i propadne.
Razvojni ciklus bolesti nije u potpunosti istraen. Gljivica prezimi u obliku spora ispod kore drveta i pupova. Za moguu zarazu listovi moraju biti u osjetljivoj razvojnoj fazi, temperatura zraka treba bitii izmeu 6 C i 28 C i potrebno je dovoljno padalina u fazi od pupanja do cvatnje.

Zatita: Kako postupamo u praksi: Protiv kovravosti breskvinog lista prskamo preventivno. Prvi puta prskamo u jesen, nakon opadanja lia. Tada koristimo bakrene pripravke (Kocide DF). U proljee prskamo kada pupovi nabubre. Tada takoer koristimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF) i upotrebljavamo ih u najvioj dozvoljenoj koncentraciji, s velikom koliinom vode. Vrijeme osje-

tljivosti breskve i nektarine na kovravost lista je do 6 tjedana od poetka pupanja, ovisno o brzini porasta. Ako je u tom periodu kiovito vrijeme, potrebno je upotrijebiti i organske fungicide.

Trule plodova

Cvjetna monilija na izboju trenje

Kovravost breskvinog lista

tetnici
Jabuni savija Cydia pomonella
Jabuni je savija najrasprostranjeniji tetnik na jabukama. Napada i kruke, orahe, a katkad i breskve i marelice. Ima ga svuda u svijetu gdje se uzgajaju jabuke, a njegove liinke uzrokuju crvljivost plodova. U Hrvatskoj je redoviti tetnik. tete koje prouzroi iz godine u godinu variraju, a ponekad moe otetiti i vie od 50% plodova, koji tada nemaju trine vrijednosti. Zbog toga zatita od jabunog savijaa zahtijeva punu pozornost i znanje.
Biologija: tetu u nasadu priinjavaju do 20 mm velike gusjenice i one su glavni uzrok cvrljivosti plodova. Jabuni savija u Hrvatskoj redovito ima dvije generacije. Leptiri lete od poetka svibnja pa do sredine rujna. Savija prezimi kao gusjenica u zapredku. Leptiri se pojavljuju krajem travnja ili u prvoj dekadi svibnja. enke prve generacije ponu odlagati jajaca u zadnjem tjednu svibnja. Izlegnute gusjenice se odmah ubuuju u plodove, gdje se hrane 3 do 4 tjedna. Potom naputaju plod te se zapredu i zakukulje u pukotinama kore. Gusjenice koje zavre razvoj do kraja srpnja izlete kao leptiri druge generacije. Leptiri druge generacije odlau jajaca uglavnom na plodove (preteno tamo gdje se plodovi dodiruju ili ih prekriva list) koji su izloeni napadu sve do kraja kolovoza. Nakon konanog razvoja, gusjenice druge generacije se zapredu i prezime. Zadnjih godina se dogaa da se generacije preklapaju.

Zatita: Kako postupamo u praksi: Za odreivanje optimalnog roka prskanja u Hrvatskoj se upotrebljava metoda praenja leta leptira (pri emu ih lovimo na feromonske zamke) i zbrajanja sume efektivnih temperatura. Na osnovi tih metoda preporuke daje i savjetodavna sluba. Pripravke koji inhibiraju razvoj insekata (Match 050 EC) upotrebljavamo u trenutku odlaganja jajaaca, koji poinje nekoliko dana nakon najveeg ulova leptira. Glede na sumu temperatura (prag 10 C) pripravak koji inhibira razvoj (Match 050 EC) protiv prve generacije ponemo upotrebljavati pri sumi od 250 C (zadnja dekada svibnja), neonikotinoide pri sumi od 260 C, a kontaktne insekticide (Karate Zeon*) pri 300 C. Inhibitor razvoja (Match 050 EC) protiv druge generacije upotrebljavamo u prvoj dekadi srpnja i prvoj dekadi kolovoza, a kontaktne insekticide sredinom srpnja i sredinom kolovoza. U sluaju jaih napada preporuljivo je tretiranje insekticidima iz barem dvije skupine, ili pak primjenu insekticida kombinirati sa metodom konfuzije. Prskanje protiv savijaa preporuljivo je obaviti uz upotrebu najmanje 400 lit kropiva po ha, a takoer se preporua i upotreba ovlaivaa. Za uinkovitu zatitu od

savijaa potrebno je izvoditi i druge agrotehnike mjere kao npr. prorjeivanje plodova.
* upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podrana u integriranoj zatiti voaka

Lisne ui Podred Aphidina

Lisne su ui esti tetnici na kultiviranim biljkama, na kojima uzrokuju tete siui sokove. Osobito su problematine one vrste ije izluevine deformiraju listove i plodove. Za ui je tipian veliki broj generacija u jednoj godini (ak do 15). Prezime u obliku crnih, 0.5 mm velikih jajaaca, koja su odloena na izboje.

kolonijama siu sokove. Mladice zaostaju u razvoju, listovi se uvijaju, a pri jaem napadu mogu se osuiti. Najveu tetu u pravi na mladim stablima. Prag tetnosti je prije cvatnje 10 do 15 kolonija na 100 mladica, a nakon cvatnje 8 do 10 kolonija na 100 mladica. Suzbijanje se provodi ako je prag prekoraen.

Liinka jabunog savijaa u plodu

10

11

Jabuna zelena u Aphis pomi

Zelene je boje, krukolikog oblika i najea je tetna vrsta na jabukama. Zimi se na jednogodinjim mladicama mogu opaziti bljetava crna jajaca. Ui pronalazimo na donjoj strani lista i na vrhovima mladica, gdje u brojnim

Leptir jabunog savijaa

Jabuna zelena u

Jabuna pepeljasta u Dysaphis plantaginea

Najtetnija je u koja se brzo i obilno razmnoi i prouzroi brojna oteenja na plodovima. Sivomodre do crne ui pojavljuju se pred kraj cvatnje. Zbog sisanja na zametnutim plodovim se na njima kasnije javlja jaka deformacija. Prag tetnosti prije i nakon cvatnje je 1 do 2 kolonije na 100 mladica.

Jabuna u ikarica Dysaphis devecta

Pravi velike i vrlo vidljive tete. Zaraeno se lie deformira i poprimi jarku purpurno-crvenu boju. Prag tetnosti prije cvatnje obuhvaa 3 do 5 kolonija, a nakon cvatnje 5 do 8 kolonija na 100 mladica.

Zatita: Kako postupamo u praksi: Preporuljivo je pretproljetno prskanje uljnim pripravcima, posebice ako prilikom zimskog pregleda drva ustanovimo povean broj zimskih jajaaca. U vegetaciji, nakon cvatnje preporuamo upotrebu insekticida iz skupine neonikotinoida (Actara 25 WG). Upotreba neonikotinoida poslije cvatnje preporuljiva je i protiv jabune osice (Hoplocampa testudinea). Ukoliko populacija lisnih uiju dostigne prag tetnosti prije cvatnje odlino djelovanje na lisne ui imaju i kontaktni insekticidi (Karate Zeon*).
* upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podrana u integriranoj zatiti voaka

Crveni voni pauk Panonychus ulmi

Crveni voni pauk je redovan, u zadnjim godinama i vrlo problematian tetnik u nasadima jabuka, a tetu uzrokuje i na krukama, breskvama, trenjama i ribizlu.
Kako su odrasli pauci vrlo maleni (0.3 do 0.5 mm), potrebno je osobito pozorno pratiti tog tetnika. Preporuuje se uporaba poveala. Crveni je voni pauk crvenkasto smee boje i jajolikog oblika. Najvie tete prouzroi na listovima, gdje se na gornjoj strani isprva vide fine bjelkaste pjegice, zatim lie poprimi sivo-utu do ljubiasto-smeu boju, uvije se, osui i otpadne. Pauci se takoer hrane i na plodovima. Posljedice su sitniji, manje slatki i manje obojeni plodovi. tetnik ima 4 do 7 generacija godinje. Prezime crvena, 0,1 mm velika jaja, uglavnom u pazucima listova. Obino se u prvoj dekadi travnja iz zimskih jaja ponu izlijegati liinke, koje se zatim presele na mlado lie.

12

Zatita: Kako postupamo u praksi: Najvanije je uinkovito suzbijanje prve generacije i odravanje niske populacije. Ako pri zimskom pregledu drva u nasadu ustanovimo da je prisutno vie od 1000 jaja na duinski metar rozgve ili granica, pri zimskom prskanju upotrijebimo uljne pripravke koji imaju dobro djelovanje i na jaja ui. U trenutku piljenja liinki, obino u zadnjoj dekadi travnja tik pred cvatnju, pregledamo nasad. Ako na naliju prvih listova opazimo prve pokretne stadije pauka (2 i vie), pravi je trenutak za uporabu akaricida na osnovi abamectina (Vertimec 018 EC), kojeg ne smijemo upotrijebiti u cvatnji. Preporuujemo ga upotrijebiti nakon cvatnje, kada su ispiljena sva zimska jajaca i kada proljetnih jaja jo nema. Vertimec djeluje na sve pokretne stadije crvenog vonog pauka, a preporua se koristiti uz potronju barem 1000 lit vode po hektaru uz dodatak ovlaivaa ili uljnog pripravka. U vrijeme vegetacije prag tetnosti izraavamo u obliku umnoak 500. Po tom pravilu je prag dostignut kada umnoak broja pauka na listu i broja dana do berbe postigne vrijednost 500. Tako prag za sortu Gala sredinom svibnja iznosi 5 paukova po listu a za sortu Idared 3 pauka po listu.

Pri suzbijanju crvenog vonog pauka potrebno je sauvati njegove prirodne neprijatelje (grabeljive grinje, grabeljive stjenice, grabeljive resiare, neke bubamare, zlatooke i druge), koji uinkovito uravnoteuju populaciju toga tetnika. Zato je pravilno provoenje integrirane zatite pri suzbijanju crvenog vonog pauka od iznimne ekonomske vanosti za voare. Ako je omjer izmeu brojnosti pauka i grabeljive grinje manji od 1:10, zatitu nije potrebno provoditi.

13

Jabuna pepeljasta u

Jabuna u ikarica

Crveni voni pauk na listu

Moljac krunih mina Leucoptera malifoliella

Moljac krunih mina spada meu lisne minere i meu njima ima najvei gospodarski znaaj, jer u sluaju prenamnoavanja uzrokuje iznimno velike tete. Najee se pojavljuje na jabuci, rjee na kruki, trenji ili ljivi. Gusjenice moljca krunih mina rade krune hodnike - mine, na sredini lista. Za njima ostaje spiralni trag izmetina koje zapune krune hodnike promjera 10 12 mm. U posljednje vrijeme ovaj leptir ima tri generacije godinje. Moljac krunih mina prezimi kao kukuljica u bjeliastom zapretku, privrenom za pukotine u kori. esto zapretke moemo nai i na plodovima oko peteljke, to drastino naruava prodajnu vrijednost plodova.
Moljac krunih mina je srebrno-siv leptiri, veliine 5 do 6 mm. Leptiri prve generacije se pojavljuju poetkom svibnja i poinju sa odlaganjem jajaca na donju stranu listova, obino uz ile lista. Za odlaganje jaja uglavnom izabiru listove u rozeti.

Zatita: Kako postupamo u praksi: Moljac krunih mina je periodiki tetnik koji se prenamnoi u ciklusima od tri do pet godina. Od iznimne je vanosti da temeljito suzbijemo prvu generaciju u svibnju. Kao kritini broj za sve minere uzimamo 1 jajace po listu. Najvei broj jaja nalazimo na donjoj strani lia na vrhovima bujnijih izboja. Cilj suzbijanja su jajaca i prvi stadiji gusjenice koja se nalazi u hodnicima duine 2 3 mm. Kasnije je uspjeh suzbijanja znatno loiji. Za suzbijanje moemo upotrijebiti insekticide iz skupine neonikotinoida ili inhibitiore razvoja. Match 050 EC ima odlino djelovanje pod uvjetom

da ga upotrijebimo pravovremeno (u vrijeme polaganja jaja). S obzirom da ima iznimno dugotrajno djelovanje bolje ga je primjeniti prerano nego prekasno, jer e djelovanje pri ranoj primjeni biti vrlo dobro. Pri suzbijanju nekih drugih tetnika (primjerice uiju, jabune osice) odmah nakon cvatnje, moemo oekivati i dobro usputno djelovanje insekticida Actara 25 WG. Vrlo dobru zatitu od minera pruiti e i kombinacija insekticida Match i Actara (doze oba pripravka se mogu smanjiti za cca. 1/3). Kod primjene ove kombinacije postie se odlino djelovanje na praktiki cjelokupan spektar tetnika, osim crvenog vonog pauka, krvave ui i titastih uiju.

Savijai koice ploda Savija koice ploda Adoxophyes reticulana, Pandemis heperana Ruin savija Archips podana
Za savijae koice ploda je znaajno da napadaju veinu vonih vrsta i neke vrste umskog drvea, a najvee tete priinjavaju na jabuci. Sve vrste imaju slian razvojni ciklus, a gospodarski je najznaajniji savija koice ploda (Adoxophyes spp.). On ima dvije generacije godinje, a gusjenice priinjavaju tetu u tri navrata tijekom vegetacije. Prezimjele gusjenice u travnju i svibnju izgrizaju i zapredaju, prije svega, pupove i cvatove. Let prve generacije je obino u svibnju i lipnju. Od sredine lipnja do sredine srpnja gusjenice najprije izgrizaju lie koje zapredaju na vrkovima izboja, nakon ega poinju izgrizati i plodove. U drugoj polovici srpnja se zakukulje, a leptiri druge generacije lete od kraja srpnja do rujna. Gusjenice u tom periodu vie izjedaju plodove. Tragovi njihove ishrane se na koici ploda vide u obliku brojnih sitnih grizotina, ispunjenih izmetinama i pauinom.

14

Zatita: Kako postupamo u praksi: U veini nasada, posebice u onima gdje se protiv jabunog savijaa (Cydia spp.) provodi vie od 5 primjena insekticida godinje, izdvojeno suzbijanje savijaa koice ploda nije potrebno. Veu panju na ove tetnike trebamo obratiti u nasadima s niskom populacijom jabunog savijaa i u nasadima gdje se suzbijanje jabunog savijaa koristi metoda zbunjivanja konfuzije. Opravdano je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano na proljee, prije cvatnje (prag je 5% zapredenih pupova ili izboja). Slian prag suzbijanja vrijedi i za prvu generaciju savijaa koice, dok se gusjenice jo hrane na na izbojima (kraj lipnja). U

to vrijeme preporuamo upotrebu inhibitora razvoja (Match 050 EC) ili pripravke na bazi tiakloprida. Protiv druge generacije djelujemo u zadnjoj dekadi kolovoza, kad naemo vie od 0,5% oteenih plodova. S obzirom da je tada ve prekasno za intervenciju insekticidima, na raspolaganju nam ostaje jedino pripravak na osnovi virusa granuloze. Ukoliko u vrijeme berbe postoje tete iznad praga ekonomske tetnosti, preporuamo ciljanu primjenu insekticida sljedee godine.

Jabuna osica Hoplocampa testudinea

Jabuna osica moe prouzroiti znatne tete u intenzivnim vonjacima. Osice odlau jaja u plodnicu cvjetova voaka u cvatu. Nakon inkubacije od 6 18 dana, pagusjenice se ubuuju u plodie i kreu se ispod povrine ploda gdje bue krivudave hodnike. Kasnije se pagusjenice kreu u unutranjost plodova, koji obino otpadaju. Nakon to plodovi otpadnu, pagusjenice napuste plodove i zavuku se u tlo gdje prezime.

15

tete od moljca krunih mina na listovima

Liinka moljca krunih mina

tete od savijaa koice ploda

Zatita: Kako postupamo u praksi: Potrebu za suzbijanjem odreujemo temeljem ulova na bijele ljepljive ploe, koje vjeamo na poetku cvatnje. Prag je dostignut ako u vrijeme cvatnje ulovimo vie od 30 osica po jednoj ploi. Na kraju cvatnje upotrebljavamo pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG*), to se obino poklapa sa suzbijanjem lisnih ui i savijaa.
*registrirano u EU

titaste ui Coccinia
To su sitni kukci, koje primjetimo kada se prerazmnoe i sa svojim titovima prekriju povrinu izboja a ponekad i plodova. enke su privrene na stalno mjesto, a mujaci su pokretni, bez usnog ustroja pa se mujaci ne hrane. Samo liinke prvog stadija su gibljive, a kasnije se privrste na stalno mjesto.

obino javljaju ranije nego kod kalifornijske titaste ui, odnosno u drugoj polovici svibnja. To je ujedno i najpogodniji trenutak za primjenu insekticida. titaste ui imaju i prirodne neprijatelje, grabeljivce (bubamare, zlatooke, stjenice) i parazitske osice, iako je koritenjem integrirane zatite i pri manjoj uporabi insekticida dolo do veih pojava titastih ui. S obzirom da se titaste ui ire i sadnim materijalom, potrebno je pridati posebnu pozornost zatiti od ui u rasadnicima, gdje je oprvdana i primjena insekticida koji nisu pogodni za integriranu zatitu.
Kalifornijska titasta u na plodu

Obina krukina buha Cacopsylla pyri

Obina krukina buha uzrokuje velike tete u intenzivnim nasadima kruke. Odrasle buhe i njihove liinke siu na izbojima, listovima i plodovima. Sisanje izaziva zastoj u razvoju i deformacije te suenje napadnutih organa. Buhe lue obilnu mednu rosu na koju se nasele gljive aavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lia, oneiuju plodove i tako smanjuje njihovu trinu vrijednost. Pri jakom napadu moe se umanjiti i rodnost u iduoj godini.

16

Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus

Kalifornijska titasta u je u nae krajeve donesena prije ezdeset godina i iznimno brzo se proirila i napravila razmjerno veliku tetu. Ova vrsta titaste ui napada brojne biljne vrste, a najrae parazitira na jabuci, kruki, breskvi, ljivi, marelici i ribizu. Kod nas najee ima dvije generacije. Liinke prve generacije obino se javljaju izmeu 10. i 20. lipnja. Liinke prvog stadija kreu se van majinog tita ili ostanu pod njim. Prskanjem u tom periodu postiemo najbolje rezultate u suzbijanju tog tetnika, jer kasnije je dobro zatien titom. Druga generacija poinje se pojavljivati srediteta od jabune osice na plodu

nom kolovoza i traje sve do kraja ljeta. Ako se prva generacija pojavi dovoljno rano, ponekad se pojavi i trea generacija.

Zatita: Kako postupamo u praksi: Najvanije je prskanje uljnim pripravcima u poetku vegetacije. Tada upotrebljavamo i vee koliine vode kako bi osigurali uinak guenja. Djelomini uinak na titaste ui imaju i pripravci iz skupine neonikotinoida i klorpirifosa.

Obina krukina buha razvije etiri generacije godinje. Prezime odrasle buhe (zimski oblik tamnosmea sa neto crnih i naranastih pjega). Jednostavno ih primjeujemo na jednogodinjim izbojima, na kojima se hrane. Kada se ponu otvarati pupovi, enke odlau jaja na vrhove mladih izboja i vrne listie. Liinke prva tri stadija se hrane na naliju listova i mladim vrhovima izboja, a liinke zadnja dva stadija presele se u pazuce listova. Prvi znaajan rast populacije buha obino se pojavljuju u svibnju. Ljetni oblik odrasle buhe je svjetlije boje. Sljedei val tetnika se pojavi pri ljetnom rastu izboja. Znaaj krukine buhe se dodatno poveao spoznajom o mogunosti prijenosa fitoplazme koja uzrokuje propada17 nje kruke (Pear decline). Zatita: Kako postupamo u praksi: Vano je uspjeno zaustaviti razvoj prve generacije. Kada se u trenutku pred pupanje metodom 100 udaraca uhvati vie od 100 prezimjelih enki, kemijska zatita je opravdana. U nasadima u kojima je vie od 3% stabala zaraeno sa Pear decline fitoplazmom je prije poetka vegetacije dozvoljeno upotrijebiti insekticide. Za tu namjenu je dozvoljena i upotreba piretroida najkasnije do 20. oujka. Smiselno je upotrijebiti mjeavine uljnih pripravaka i piretroida na bazi lambda-cihalo-

Jabuna koma u Lepidosaphes ulmi

Jabuna koma u je dobila ime po svom obliku titi izgleda kao zarez. Najee se javlja u nasadima jabuke i to u obliku otoka. Nalazimo je i na drugim vonim vrstama. Ima samo jednu generaciju godinje. Liinke se
Obina krukina buha

trina (Karate Zeon*). Opasnost da tada unitimo prirodne neprijatelje je razmjerno mala. Kasnije, kada je prag prekoraen (10% izboja napadnutih buhom) najuinkovitiji su pripravci na osnovi abamektina (Vertimec 1,8 EC*), koje kombiniramo sa uljnim pripravkom, a primjenjujemo s veom koliinom vode (1500 2000 l/ha). Pri jakim napadima, prije prskanja je potrebno oprati mednu rosu velikom koliinom vode i detergentom.
* registrirano u EU

Zatita jabuka od bolesti

Sastavljanje programa prskanja za jabuku
Najvie pozornosti pri zatiti jabuke potrebno je posvetiti krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) i pepelnici jabuke (Podosphaera leucotricha), ali ne smijemo zanemariti ni skladine bolesti koje esto posljednjih godina prouzroe velike tete. Takoer ne smijemo zaboraviti na bolesti koje koje se pojavljuju povremeno i lako nas iznenade, posebice za vlanih godina, npr. cvjetna monilija (Monilinia laxa).

Prilikom sastavljanja programa prskanja moramo potivati slijedee preporuke:

Antirezistentna strategija (izmjenjivanje fungicida iz razliitih kemijskih skupina, ime spreavamo nastanak otpornosti na odreene fungicide, prvenstveno na one sa jednostrukim djelovanjem). Pravilna primjena odreenih preparata gledano na vrijeme upotrebe, stanje bolesti i vremenske prilike. Ekonominost.

I. faza od poetka pupanja do poetka cvatnje

U trenutku kada pupovi poinju bubriti (pogledti shemu programa zatite jabuka od bolesti) pravi je trenutak za upotrebu bakrenih pripravaka (Kocide DF) koji dobro tite zelene dijelove od najranijih zaraza krastavou uzrokovanih prezimjelim micelijima. No takve su zaraze vie sluaj nego pravilo. Vrijeme prvih zaraza krastavou (askospore 19 su dozrijele) najavljuje savjetodavna sluba. Kada askospore dozore, mogua je zaraza krastavou za vrijeme iole veih oborina. Od razvojne faze mijih uiju nadalje (BBCH 54) pravo je vrijeme za upotrebu anilinopirimidilnih pripravaka Chorus 75 WG (0,2 - 0,3 kg/ha), koji ima izvanredno dobro djelovanje i kod niskih temperatura (od 5 C na vie), a odlino djeluje kako kurativno tako i preventivno. Preporuljivo je dodavanje jednog od kontaktnih fungicida na osnovi ditianona ili mankozeba, za poboljanje preventivnog djelovanja. Razmaci izmeu prskanja neka budu u vrijeme razvojnih faza od mijih uiju (BBCH 54) pa do poetka cvatnje (BBCH 61), od 7

18

Obina krukina buha tete na plodu

do 10 dana, naravno ovisno o oborinama i temperaturi. Chorus u to vrijeme slobodno upotrijebimo 2-3 puta, a ako ga upotrijebimo u poetku cvatnje djelovat e i na cvjetnu moniliju (Monilinia laxa). U razdoblju nakon cvatnje mogua je zaraza pepelnicom (Podosphaera leucotricha) i preporuljiva je upotreba pripravka Topas 100 EC (0,25 lit/ha) ili Thiovit Jet (1,5 2 kg/ha). U tom periodu T hiovit Jet u dozi od 4 kg/ha ima dobar usputni uinak na jabunu grinju (Acolus schlechtendali).

20

II. faza od poetka cvatnje do kraja primarnih zaraza krastavou

Najvea opsnost od zaraze krastavou prijeti u samo vrijeme cvatnje, pa do 6 tjedana nakon cvatnje. Zbog intenzivnog prirasta lisne mase i moguih duih kinih razdoblja treba primjeniti pripravke sisteminog djelovanja. Pripravak Score 250 EC se odlikuje najduljim kurativnim djelovanjem na krastavost od svih postojeih fungicida. Ima takoer i dobro djelovanje na pepelnicu. Sistemicima je preporuljivo dodavanje kontaktnih fungicida (ditianon, kaptan, mankozeb), koji im

poboljavaju preventivno djelovanje. Razmak izmeu prskanja neka bude od 6 do 8 dana, naravno ovisno o temperaturama, oborinama i prirastu. U tom periodu je preporuljivo naizmjenino upotrebljavati sistemine i strobilurinske pripravke koji imaju specifian nain djelovanja i vrlo dobro tite plod, no po listovima se razmjetaju slabije, pa je zato njihovo kurativno djelovanje krae. Strobilurini djeluju odlino protiv pepelnice, a takoer im je preporuljivo dodavanje kontaktnih fungicida. Najbolji partneri strobilurinima su triazoli, zato je u sluaju iznimno jakih i dugotrajnih zaraza preporuljivo upotrijebiti kombinaciju iz obje skupine, uz dodatak kontaktnog fungicida. Nakon cvatnje, protiv pepelnice koristimo pripravak Topas (0,25 lit/ha) ili pripravak Thiovit Jet, koji ima i dobro kozmetiko djelovanje na plodove. Kraj mogunosti primarnih zaraza objavljuje savjetodavna sluba.

III. faza od kraja primarnih zaraza do jeseni

Kada nastupi kraj primarnih zaraza krastavou, prelazimo na upotrebu iskljuivo kontaktnih fungicida. Razmaci izmeu prskanja opet ovise o padalinama. Prskamo u razmacima od 10 do 12 dana, obavezno pred svako due kino razdoblje. Ako padne vie od 30 mm oborina prskanje moramo ponoviti. Redovitim prskanjem u tom periodu s uinkovito se borimo protiv bolesti koje se pojavljuju u kinim razdobljima mjeseca kolovoza i rujna (skladine bolesti - Schizothyrium pomi, aavost i gorka trule). Pri upotrebi fungicida u tom periodu potrebno je paziti na vrijeme od zadnjeg prskanja do berbe (karenca). Nakon berbe i opadanja listova ponovo upotrijebimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF).

Shema programa zatite jabuke od bolesti

Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali
53 54 55 57 59 63 69 72 77

KOCIDE CHORUS SCORE STROBILURINI KONTAKTNI FUNGICIDI TOPAS THIOVIT JET THIOVIT JET

21

Zatita jabuka od tetnika

Sastavljanje programa prskanja za jabuku
Jabuku kao nau najvaniju vonu vrstu ugroava veliki broj tetnika. Pravilan izbor insekticida i pravovremena upotreba temelj je integrirane zatite koja jami dobre uspjehe. O potrebi pretproljetnog prskanja uljnim pripravcima odluujemo na osnovi pregleda uzoraka granica koje uzimamo u zimi i na osnovi iskustava iz prole vegetacije. Takve preglede obavlja Zavod za zatitu bilja u Zagrebu i Poljoprivredno-savjetodavna sluba u svojim upanijskim sreditima. Poto se raspoloiva paleta insekticida smanjuje, potreba za predproljetnim prskanjem je sve vea. Za to prskanje je vrlo vano da se obavi sa to veom koliinom vode, tako da stablo okupamo. Ako je prekoraen prag tetnosti za crvenoga vonog pauka, obavlja se prskanje akaricidom Vertimec 018 EC (0,75 l/ha), uz istodobnu primjenu 2,5 l/ha mineralnog ulja. To prskanje obavljamo uz veu koliinu vode. Moramo paziti da ne prskamo u vrijeme cvatnje. To je prskanje od iznimnog znaaja, jer moemo oekivati da populacija crvenoga vonog pauka kasnije nee prijei prag tetnosti. Ako prag tetnosti ipak bude prekoraen, Vertimec moemo primijeniti najvie jo jedanput u sezoni, a nadalje treba upotrebljavati akaricide iz druge skupine. Nakon cvatnje kada se intenzivno osipaju vjenani listii upotrijebimo insekticid Actara 25 WG (200 g/ha) protiv lisnih uiju, a pripravak je vrhunski djelotvoran i na jabunu osicu (Hoplocampa testudinea). To prskanje je vrlo korisno jer unitavamo vie tetnika odjednom, koji nam uzrokuju velike probleme. U vrijeme kada su plodovi veliine 10 30 mm upotrijebimo insekticid Match 050 EC u dozi od 1 lit/ha protiv moljca krunih mina i savijaa koice ploda. Preporuljivo je da se to prskanje obavi posebice u nasadima gdje je teta od minera krunih mina u proloj vegetaciji bila vea. Prvo redovno prskanje protiv jabunog savijaa treba obaviti krajem svibnja ili u prvim danima lipnja u vrijeme odlaganja jajaaca, insekticidom Match 050 EC u dozi od 1 lit/ ha. Match djeluje vrlo dugo pa je bolje da ga upotrijebimo ranije negoli prekasno. Drugo prskanje insekticidom Match obavimo u prvoj dekadi srpnja s istom dozom protiv prvih stadija druge generacije. Preporuljivo ga je upotrijebiti ranije, jer djeluje vrlo dugo. ULJNI PRIPRAVCI

Shema programa zatite jabuke od tetnika

Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali
53 54 55 57 59 63 69 72 77

22

Prilikom sastavljanja programa zatite potrebno je potivati slijedee:

Za pravilnu upotrebu insekticida moramo prepoznati tetnika i poznavati njegov razvoj, Antirezistentna strategija (izmjena insekticida iz razliitih kemijskih skupina ime spreavamao nastanak otpornosti na odreene insekticide), Upotreba preparata u pravom trenutku, kada je njegova uinkovitost najbolja (optimalno vrijeme upotrebe), Ekonominost.

23

ACTARA MATCH KARATE ZEON KARATE ZEON VERTIMEC

Zatita trajnih nasada od korova

Na kvalitetu uroda voaka i vinove loze svakako utjeu i korovi. Svojom prisutnou smanjuju opskrbu loze i voaka vodom (utjecaj na smanjenje uroda), omoguuju povoljnije uvjete za pojavu bolesti i oteavaju uporabu sredstava za biljnu zatitu. Uporaba herbicida u trajnim nasadima, prije svega unutar redova, svakako je opravdana.
Zatita: Preporuujemo uporabu sisteminog totalnog herbicida Ouragan System 4. U jesen nakon berbe, potrebno je prskati Ouraganom u odmjeri 2-8 l/ha, ovisno o zakorovljenosti; 2-3 l/ha kada su prisutni samo jednogodinji korovi; 4 l/ha za piriku, kiselice i maslaak; 5 l/ha, za divlji sirak i osjak te 8 l/ha za korove kao to su slak, jarevac Aegopodium 24 podagraria i zubaa. Openito, pri mijeanoj zakorovljenosti bez slaka treba primijeniti 4-5 l/ha herbicida Ouragana, a ako postoji slak ili zubaa tada doza treba biti 8 l/ha. Ako se obavi jesensko prskanje u proljee e viegodinji korovi biti znatno manji problem. Ako se Ouragan primijeni u jesen tada se proljetno prskanje moe obaviti neto kasnije, negoli kad nebi bilo jesenske zatite. U proljee se Ouragan primijenjuje kada su korovi niknuli i kada razviju dovoljnu lisnu masu. Optimalno se djelovanje postie ako se prska u vrijeme intenzivnog porasta korova i kada su visine od 20 do 30 cm. Prskanje Ouraganom nije preporuljivo ako su korovi u stresu (sua, velika vruina i mraz) jer je radi manjeg unosa djelatne tvari djelovanje oteano. Sve odmjere herbicida odnose se na stvarno poprskanu povrinu. Prskanje po rubovima parcela i nepoljoprivrednim povrinama za viegodinje korove i ikare preporuujemo u jesen s najviom registriranom dozom uz kvalitetnu aplikaciju.

Izbor pripravaka za zatitu voaka

Chorus 75 WG neprestian za poetna prskanja protiv krastavosti
Chorus ima kurativno i preventivno djelovanje ve pri temperaturama iznad 5 C. Ve nakon dva sata kia ga ne moe isprati. Protiv krastavosti preporuuje se mijeati ga s kontaktnim pripravcima.

Kocide DF najaktivniji meu bakrenim fungicidima

Kocide DF je bakreni fungicid najvie bioloke aktivnosti. Kristalii pripravaka posebno se vrsto veu na podlogu (list) i djeluju kao spremita aktivnog bakra, koji se postepeno otputa, tako da Kocide DF ima produeno djelovanje u odnosu na ostale bakrene fungicide.

Osnovno sredstvo za suzbijanje krastavosti prije cvatnje Pouzdana odluka u sluaju niih temperatura Nepogrjeiv u suzbijanju cvjetne monilije Odmjere: jabuna krastavost 0,2 0,3 kg/ha (20 30 g na 100 l vode) cvjetna monilija 0,2 0,5 kg/ ha (20 50 g na 100 l vode), vie koncentracije se primjenjuju pri veem habitusu voaka

Kocide

DF

Kristali pripravka postepeno otputaju aktivne bakrene ione 25

najvia bioloka aktivnost i dugotrajno djelovanje poboljana topivost i kompatibilnost smanjeno praenje Odmjere: krastavost jabuke - 5 7 kg/ ha (500 - 700 g u 100 l vode) u mirovanju vegetacije i 3 5 kg/ ha (300-500 g u 100 l vode) pri pucanju pupa (pojava zelenog vrha), a do pojave mijih uiju.

Vrhunsko djelovanje herbicida Ouragan System 4

kovravost lista breskve - 5 7,5 kg/ha (500 - 750 g u 100 l vode). Prskati u mirovanju vegetacije. bakterijska pale na jabuci 0,5 kg/ha (50 g u 100 l vode), za prskanja u poetku cvatnje do precvjetavanja jabuke u razmacima po 7 dana paunovo oko na maslini - 2 kg/ ha (200 g u 100 l vode). Prskanje provesti rano u proljee prije pojave kia, a prije cvatnje masline.

Score 250 EC najpouzdaniji voarev partner

Score je triazolni fungicid s najduljim kurativnim djelovanjem (do 96 sati). etiri sata nakon primjene kia ga ne moe vie isprati. Preporuljivo ga je mijeati s kontaktnim fungicidima.

Topas 100 EC specijalist za jabunu pepelnicu

Topas ima sistemino djelovanje. Dva sata nakon primjene kia ga ne moe vie isprati. Preporuljivo mu je dodavati kontaktne fungicide za dulju preventivnu zatitu.

Match 050 EC insekticid prihvatljiv za okoli

Match djeluje ovicidno i larvicidno. Ne djeluje na odrasle kukce. Ometa razvoj insekata pa je iznimno selektivan za korisne organizme.

Actara 25 WG male odvage, velika snaga

Karate Zeon Zeon tehnologija prijaznija za ljude i prirodu

Vertimec 1,8 % EC posebnost meu akaricidima

Preporuljiva je primjena u ranim jutarnjim ili veernjim satima s veom koliinom vode i dodatkom mineralnog ulja. Posebno dobar uinak u vrijeme kada je lie jo mlado.

Actara je sistemini insekticid s dobrim po- Karate Zeon je piretroid koji se upotrebljaetnim kontaktnim djelovanjem. Po biljci se va za rana suzbijanja krukine buhe u vrijeme premjeta uzlazno. Dva sata nakon primjene pred vegetaciju. kia ga ne moe isprati.

26

nadstandardno kurativno djelovanje za vrijeme najjaih zaraza i pritiska bolesti vrhunska zatita lia i mladih plodova Odmjere: 0,2 0,3 l/ha (20 30 ml na 100 l vode) vie odmjere se primjenjuju u sluaju kurativnih prskanja

vaan lan u programu zatite od pepelnice ve niz godina jedan od najpouzdanijih triazola Odmjere: 0,25 l/ha (25 ml na 100 l vode)

iznimno dugo djelovanje i otpornost na ispiranje odlian protiv jabunog savijaa, savijaa koice ploda, moljca okruglih mina te breskvinog savijaa nepogreiv za prskanja u poetku razvoja tetnika Odmjere: 1 l/ha (100 ml na 100 l vode)

odlino suzbija lisne ui i jabunu osicu* snano i dugo djelovanje neopasan za korisne organizme Odmjere: za lisne ui 120 200 g/ha za jabunu osicu 200 g/ha*
*registracija u EU

pouzdana zatita od velikog broja tetnika u voarstvu (jabuni savija i ostali) odlian za rano suzbijanje obine krukine buhe* poboljan knock-down uinak i produljeno djelovanje
* registracija u EU

odlian za prva suzbijanja crvenog vonog pauka odmah nakon cvatnje kratkotrajan utjecaj na korisnu populaciju u nasadima najpouzdaniji u borbi protiv obine krukine buhe* Odmjere: protiv crvenog vonog pauka 0,75 l/ha protiv krukine buhe 1,25 l/ha (barem 1500 l vode na ha)*
* registracija u EU

27

Odmjere: 0,18 l/ha (18 ml na 100 l vode)

Ouragan System 4 4 puta bolji

Herbicid za suzbijanje svih jednogodinjih i viegodinjih korova. Moe se primjenjivati u voarstvu i vinogradarstvu, na strnitima, na eljeznici i na nepoljoprivrednim povrinama.

Moja pravila za zatitu voda

Sva sredstva za biljnu zatitu imaju odreena ogranienja u primjeni glede njihova nepoeljnog utjecaja na vode. Prije svega, ta se ogranienja odnose na propisani zatitni pojas izmeu mjesta prskanja i vodenih povrina, na zabranu primjene tih sredstava na krakim poljima i dr. Iz rezultata praenja (monitoringa) oneienja uoeno je nerijetko oneienje podzemnih voda lokalnim (tzv. spot) oneienjem. Ono najee nastaje zbog nenamjernih pogreaka ili nemara. Koji su glavni uzroci takvog oneienja? Pri pripremi sredstva za prskanje i pranju prskalice kropivo se moe razliti, preparat rasuti ili kropivo moe kapati, odnosno otjecati voda kojom se ispirala prskalica. To je posebno opasno ako se takvi poslovi obavljaju u dvoritima, blizu odvodnih kanala, kanalizacije ili dvorinih bunara. Neispravne prskalice takoer su uzrok da kropivo iz prskalice kaplje ili curi za vrijeme prijevoza i tako oneiuje vode uz ceste. Malo tko vodi brigu o tome da zemlja koja se za vrijeme prskanja zadri na kotaima traktora sadrava takve koliine da bi primjerice ako se donese u blizinu bunara ili drugih izvora vode na dvoritima ili putovima, vrlo brzo oneistila vodu preko doputenih granica. Jedan od vrlo vanih uzroka lokalnog oneienja jest i izravno prskanje preko vodenih povrina npr. preko otvorenih melioracijskih kanala, potoka... Neprimjereno odlaganje prazne ambalae i ostataka sredstava za zatitu bilja takoer je jedan od vrlo estih uzroka oneienja. Oneienje vode moe sprijeiti sam korisnik tako da pravilno obavlja poslove pripreme prskanja, ienja opreme i rukovanja ambalaom. Osnovno znanje i paljivost temelji su koji svakom korisniku omoguuju uivanje u istoj vodi i dobrom ugledu poljoprivrednika. Voda je iznimno vana za ljude i okoli, stoga je moramo uvati od svih oblika oneienja. I nepravilna primjena sredstava za biljnu zatitu moe biti uzrokom oneienja voda. Unos tetnih tvari moemo sprijeiti ako se pridravamo nekoliko osnovnih pravila.

vrhunski neselektivni herbicid

28

nije mu potrebno dodavati ovlaiva dobar okolini profil Odmjere: kod mijeane zakorovljenosti bez slaka, 4-5 l/ha kod mijeane zakorovljenosti gdje je slak prisutan, 7 l/ha

29

1. kropivo (tekuinu za prskanje) treba pripremati na polju!

Pripremom kropiva na polju smanjuje se mogunost izlijevanja ili rasipanja na osjetljivim povrinama kao to su dvorita. kropivo ne pripremajte nikada uz potoke ili ceste. Bez obzira na to gdje se prskalica puni vodom, preparat treba dodati u spremnik prskalice na polju ili u nasadu. Upotrijebiti treba toliko vode koliko propisuju upute za primjenu sredstva za biljnu zatitu. Time se tedi vrijeme, ali i smanjuje mogunost pogreke.

5. Prskalicu treba uvijek temeljito oistiti na nain koji nee oneistiti okoli!
Unutranjost prskalice to je bolje mogue treba oistiti tako da se ostatak kropiva razrijedi i iskoristi na polju. U dvoritu prskalicu je potrebno temeljito oistiti na zatravljenoj povrini. Time se sprjeava da i najmanji ostaci tekuine za prskanje ne dospiju u bunare, kanale, podzemne ili povrinske vode.

6. Prskalicu pospremiti pod krov!

Nakon ienja prskalicu treba spremiti pod krov. Ako se dogodi da se neoienu prskalicu ne moe spremiti pod krov, treba je ostaviti na zatravljenoj povrini da kia ne ispere osuene ostatke kropiva u odvodne kanale.
31

2. Preparatima je mjesto samo u spremniku prskalice!

Pri pripremi kropiva uvijek treba paziti da se zrnca, prah ili tekuina preparata ne rasipaju izvan spremnika prskalice. Ve samo male koliine sredstva dovoljne su da oneiste vode.
30

3. Ispranjenu ambalau potrebno je uvijek isprati!

Plastine boce treba uvijek dobro isprati vodom a potom je izliti u spremnik prskalice. Pri prskanju u polju ili nasadu treba imati uvijek dovoljno vode za ispiranje ambalae. Nakon obavljenog prskanja uvijek sa sobom treba ponijeti ispranu i zatvorenu ambalau. Svu ambalau zbrinuti na propisani nain i predati na mjestima sakupljanja.

Neoienu prskalicu nikada ne ostavljajte bez nadzora!

7. Odravanje i popravljanje potrebno je obavljati samo na ve oienoj prskalici!

Prije svakog prskanja, prije nego to se pristupi pripremi kropiva za prskanje, treba provjeriti ispravnost prskalice. Prije popravka prskalice treba provjeriti je li u njezinu spremniku ostalo kropiva. Mogue ostatke tekuine za prskanje treba isprazniti u pripremljene posude koje se rabe za pripremu kropiva i dalje postupiti u skladu s uputom.

4. Preostalu koliinu kropiva treba iskoristiti na polju!

Preostalu koliinu kropiva u prskalici treba razrijediti vodom i ponovo upotrijebiti na ve poprskanoj povrini. Tono treba izraunati i pripremiti koliinu kropiva koja je potrebna za povrinu koju se eli poprskati. Ako ipak, unato tomu, ostane manja koliina kropiva u prskalici, treba je razrijediti u omjeru 1:10 i iskoristiti je na ve poprskanoj povrini.

Pravila zatite voda svakome trebaju biti jasna!

Biljeke

32