A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.

com to remove the watermark

Oblikovanje: Tanja Šeme

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb Tel.: 01/3887 670 Fax: 01/3887 671
Syngenta Agro d.o.o. je članica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr

Zaštita voćaka

Bilješke Sadržaj 2 10 19 22 24 25 28 Gljivične bolesti Štetnici Zaštita jabuke od bolesti Zaštita jabuke od štetnika Zaštita trajnih nasada od korova Izbor pripravaka za zaštitu voćaka Moja pravila za zaštitu voda .

na način koji osigurava uspješnu. poznavanje bolesti. Dalmacija 01 / 388 76 70 – Ured Zagreb. U vremenu globalizacije voćari se često susreću s novim izazovima. voćar treba. te izvrsnu aplikaciju sredstava za zaštitu bilja. koji je osnova za dobar nastup na tržištu. te ljudima i prirodi prihvatljivu proizvodnju. Za uspjeh. U javnosti su u zadnje vrijeme često prisutni zahtjevi za integriranom proizvodnjom koja od proizvođača zahtjeva još više konkretnog znanja i zato se među voćarima pojavljuje mnogo više pitanja i potrebe za savjetima. Preporučeni pripravci i programi zaštite se gotovo u cijelosti uklapaju u načela integrirane zaštite bilja (gdje nije tako. s jedne strane dobru prodajnu strategiju koja će donijeti dodatnu vrijednost njegovom proizvodu. Knjižica je sinteza bogatih iskustava kompanije Syngenta. s povjerenjem se obratite Syngentinom stručnom timu na sljedeće brojeve telefona: 099 / 311 72 85 – Josip Kiš. Tržište voća je nemilosrdno. Kvalitetnu stručnu pomoć pri zaštiti voća nude djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe. prvenstveno ekonomske prirode. Pred vama je knjižica koja jednostavno i jasno donosi bitne podatke o najvažnijim bolestima i štetnicima voća te preporuke za upotrebu sredstava za zaštitu bilja u voćarstvu. Savjetnici – specijalisti za zaštitu voća i vinove loze redovno obavještavaju voćare o pojavi bolesti i štetnika te o potrebi zaštite. posebno je navedeno). Za sve informacije i pomoć pri odabiru programa zaštite. Informacije su dostupne u regionalnim centrima Poljoprivredne savjetodavne službe. i na njemu uspjevaju samo najbolji. štetnika i sredstava za zaštitu bilja. koja je u svjetskim mjerilima najveći dobavljač kvalitetnih rješenja za poljoprivredu (sredstava za zaštitu bilja i sjemena).Voćarstvo je jedna od najzahtjevnijih i najintenzivnijih poljoprivrednih proizvodnji. vinogradarstvo i voćarstvo 099 / 217 79 64 – Danko Tolić. Zahtjevi kvalitete traže od voćara dobro tehnološko znanje tj. Samoborska 147 1 . a s druge kvalitetan proizvod u dovoljnoj količini.

Krastavost jabuke na listu Vrijeme primarnih zaraza kod nas se proteže od kraja ožujka do sredine lipnja. ditianon. Uglavnom uzrokuje velike štete koje utječu na količinu. Preporučljivo mu je dodati kontaktne fungicide (ditianon ili mankozeb) u ¾ doze za produženje njegovog djelovanja. Jačina zaraze ovisi o dužini trajanja vlažnosti lista i o temperaturi. Chorus 3 . posebice ako je rast usporen. koju zbog različitih vremenskih uvijeta (višednevno kišenje) kombiniramo sa kurativnom zaštitom. Za uspješnu zaštitu jabuke protiv te bolesti moramo dobro poznavati razvojni ciklus gljive. ne samo u nasadu nego i kasnije u skladištu. Iznad 30 °C zaraza nije moguća. a za sekundarne zaraze dovoljan uvjet je visoka relativna vlaga zraka (iznad 95%). u njemu se obnovi i kod nas zadnjih godina krajem ožujka oblikuje peritecije. Na pjegama se nastanjuju konidiji koji uzrokuju sekundarne zaraze. Chorus 75 WG. U njima se stvore askospore koje uzrokuju primarne zaraze (pjege) na listovima i plodovima. temp. 2 Zaštita: Kako postupamo u praksi: Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Za klijanje askospora potrebna je vlažnost lista. Za uspješnu zaštitu je potrebno da je voćka u kritičnom periodu neprestano zaštićena sa fungicidnom oblogom. nakon čega slijede kontaktni fungicidi (mankozeb. Na krastavost djeluje kako preventivno tako i kurativno. Od kasne sekundarne krastavosti zaraženi plodovi unesu bolest u skladište. U vrijeme otvaranja pupova prskamo bakrenim pripravcima (Kocide DF).5 11 10 10 9 9 srednje jaka zaraza vlaženje u h 44 44 34 28 24 20 19 18 16 15 14 13 13 12 jaka zaraza vlaženje u h 60 60 51 42 36 30 29 26 24 23 22 21 20 18 Biologija bolesti: Gljiva prezimi u zaraženom otpalom lišću. Vrijeme primarnih zaraza (od kraja ožujka do sredine lipnja) Millsova inkubacijska tabela: intenzitet zaraze u ovisnosti o trajanju vlaženja lista u satima prosj. dodine). Tu kombinaciju slobodno ponovimo 2 do 3 puta do fenofaze cvatnje. Značajno za taj pripravak je to da ga dva sata nakon prskanja kiša ne može isprati.Gljivične bolesti Krastavost jabuke Venturia inaequalis Krastavost jabuke ja najopasnija bolest jabuka. u redovnim vremenskim razmacima od 6 do 8 dana. U stadiju mišjih ušiju počinjemo sa upotrebom anilinopirimidina npr. Najbolja je preventivna zaštita. Poljoprivredna savjetodavna služba prati let askospora. koji od svih pripravaka ima najbolje djelovanje pri niskim temperaturama (već od 5 °C naviše) koje su česte u to vrijeme. zato je za voćare važno da prate obavijesti savjetodavne službe i u svojim nasadima redovno pregledavaju listove i plodiće. a posebice na kakvoću proizvoda. posebice na plodovima ali i na listovima. u °C 0-4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17-24 slaba zaraza vlaženje u h 36 32 25 20 18 15 14 12 11.

. Zato je u trenutku pred moguće višednevne oborine preporučljivo zaštititi voćke kontaktnim fungicidom i pravovremono obnavljati fungicidnu oblogu ako se nastavi kišovito vrijeme. Vrijeme od početka cvatnje pa do sredine lipnja je najpogodnije za zaraze. U slučaju najtežih vremenskih uvijeta preporučljiva je kombinacija Score i sredstva iz skupine strobilurina kojima dodajemo i kontaktni fungicid. strobilurine i kontaktne pripravke. Osnovna načela za uspješnu zaštitu od krastavosti: • Dobra aplikacija prilagođena visini i širini krošnje te međurednom razmaku • Ispravan izbor pripravka • Pravovremena i krajnje precizna prognostička služba Vrijeme sekundarnih zaraza Na kraju primarnih zaraza (obično sredinom lipnja) razmak između prskanja možemo produžiti (10-12 dana. pogotovo u trenucima dvo i više dnevnih padalina. koje također kombiniramo sa kontaktnim fungicidima (kaptan. ditianon. najviše 14 dana). U to vrijeme prisutan je i veliki prirast lisne mase koja je vrlo podložna novim zarazama. Braeburn. S primjenom fungicida Score počinjemo kod temperatura iznad 10 °C i od faze crvenih balona nadalje. Najpogodniji za primjenu to vrijeme je pripravak Score 250 EC.. Sorte koje su osjetljive na sekundarne zaraze (Zlatni Delišes. 5 Krastavost jabuke na plodu Čimbenici koji utječu na odluku o izboru pripravaka i redoslijed prskanja su slijedeći: • Vrijeme od zadnjeg prskanja • Prirast • Vrijeme preventivnog i/ili kurativnog djelovanja preparata • Količina oborina od zadnjeg prskanja Krastavost jabuke na plodu pred berbu . Fuji. Redovito prskanje u kasnijem perodu nije toliko važno radi krastavosti koliko radi skladišnih bolesti. mankozeb).također ima sporedno djelovanje i na cvjetnu moniliju koja u vrijeme kiše u cvatnji lako zarazi cvjetove koji se kasnije osuše. koji nemaju tako dugotrajno kurativno djelovanje kao sistemični pripravci. koji se odlikuje najdužim kurativnim djelovanjem (96 sati od početka infekcije pri prosječnoj dnevnoj temperaturi od 10 °C). ali vrlo dobro štite plod.) u slučaju daljnjeg kišovitog vremena lako se mogu zaraziti krastavošću. zbog čega u to vrijeme dajemo prednost sistemičnim pripravcima. 4 Upozorenje! Ako od zadnjeg prskanja padne više od 30 mm oborina. Nakon prskanja pripravkom Score potrebno je period od barem 4 sata bez oborina. Preporučljivo mu je dodati pune doze kontaktnih fungicida (kaptan. Vrlo preporučljivo je u to vrijeme naizmjenično upotrebljavati pripravak Score i strobilurinske pripravke. triazole (Score 250 EC i Topas 100 EC). mankozeb) koji mu pomažu pri preventivnom djelovanju. smatramo da je depozit kontaktnih fungicida ispran. • Količina oborina koja je potrebna da se ispere depozit kontaktnog fungicida • Učinkovitost pripravka • Vremenska prognoza za naredne dane Antirezistentna strategija Radi sprečavanja pojave otpornosti gljive potrebno je upotrebljavati fungicide iz različitih kemijskih skupina: anilinopirimidine (Chorus 75 WG). ditianon.

Konidije se stvaraju vrlo rano u proljeće. potrebna su im oko 24 sata pri temperaturi 7 °C. Ako pred cvatnju imamo razmjerno toplo vrijeme. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je prvenstveno preventivan. Ti pripravci također imaju i dobro sporedno djelovanje na grinje. Zaraženi dijelovi na mladicama bivaju prekriveni plutom i poprime »šugav« izgled. pogotovo na osjetljivim sortama iz skupine Jonatan (Idared). već 95%-tna relativna vlaga pospješuje zarazu. anilinopirimidini. Plodovi se površinski raspucaju. Nastavljamo sa kombiniranjem fungicida iz različitih kemijskih skupina. ne vjetrovitim mjestima. koji se uglavnom postiže tretiranjem nakon cvatnje. a u proljeće se zrele askospore prenose vjetrom. Glavnu štetu predstavljaju uništeni izboji koji su osnova za oblikovanje rodnoga drva. strobilurini i kontaktni fungicidi. Jačina zaraze u trenutku pred cvatnju je kod krušaka dosta jača nego kod jabuka. Vrijeme potrebno askosporama da prokliju produljuje se sa starošću lišća i ovisi o temperaturi. Pritom gljiva lako prouzroči velike štete na mladim nasadima. a samim time i cvata. Te vrste zaraze manje ovise o vremenskim prilikama negoli primarne zaraze askosporama. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je preventivno – kurativni. Kasnije se ta pojava opaža kao tamne uzdužne pruge u sredini lista. pjege krastavosti mogu se pojaviti i na plodićima. dok na starijim nasadima smanjuje kvalitetu plodova. Pseudoteciji se razviju tijekom zime na otpalom lišću. Za klijanje askospora lišće mora biti vlažno. a kasnije. 7 6 Krastavost kruške na plodu Pepelnica jabuke na izboju . Razmak između prskanja neka u travnju iznosi 7-10 dana. Započnemo sa upotrebom bakrenih pripravaka u početku pupanja (Kocide DF*). Krastavost krušaka napada sve zelene nadzemne organe i plodove kruške. počinu gnjiti i otpadati.Krastavost krušaka Venturia pyrina Krastavost krušaka je bolest vrlo slična krastavosti jabuka. Pepelnicu nastojimo zaustaviti u trenutku pred cvatnju (u stadiju crvenih balona) u mjesecu travnju i u početku svibnja. s kojih se bolest može proširiti na peteljčice plodova i listova. gdje je prisutno dovoljno sunca. Sumporni pripravci (Thiovit Jet) imaju najbolje djelovanje pri temperaturi od 15 °C. *registrirano u EU Pepelnica jabuka Podosphaera leucotricha Bolest se razvija na svim zelenim nadzemnim djelovima i na plodovima do kraja vegetacije. Za razliku od krastavosti jabuka napad na kruškama je jači. Na zaraženim se plodovima pri jakoj zarazi mogu pojaviti hrđave prevlake ili mrežavost. triazoli (Score 250 EC*). čime se smanjuje pritisak bolesti. Primarne zaraze počinju u trenutku pupanja kada gljiva lako uništi cvjetove. pa stoga mogu lako zaraziti tek zametnute listove u pupu. Ako se zaraze cvjetovi oni se više ne mogu razviti u plod. Nezamjenjiv je njihov »kozmetički« utjecaj na plodove. Pri suzbijanju bolesti preporučljivo je rezanje zaraženih izboja. u svibnju 10-12 dana. a kasnije su ta mjesta jak izvor zaraze konidijima. a do 10 sati pri temperaturi 24 °C. Konidiji lako klijaju na temperaturama od 10 °C do 22 °C. Biologija: Gljiva prezimi u površinskom miceliju na spavajućim pupovima. Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Gljiva se pojavljuje uglavnom na mirnim. Nakon što otpadnu vjenčićni listići. Na lišću se gljiva pojavljuje kao bijelopepeljasta prevlaka koja postupno prekrije cijeli list. Utjecaj uvjeta okoliša na razvoj bolesti. Sa upotrebom tih pripravaka nastavljamo u vrijeme cvatnje pa sve do kraja rasta terminalnih izboja. od pupanja pa do kraja vegetacije. opravdano je upotrijebiti triazolske (Topas 100 EC) i strobilurinske pripravke te prije svega pripravke na osnovi sumpora (Thiovit Jet). Kiša usporava razvoj bolesti. u neposrednoj blizini pupova. Zaraze koje uzrokuju štete na plodovima se dešavaju tri tjedna prije i tri tjedna nakon cvatnje. a kasnije može iznositi i 12-16 dana ovisno o kiši i stanju zaraze. Askospore počinju klijati kada padnu na vlažne mlade listove. Kontaktni pripravci za suzbijanje krastavosti na pepelnicu nemaju značajnog utjecaja.

Trulež plodova Monilia fructigena Gljiva uzrokuje truljenje plodova u nasadu. s velikom količinom vode. Vrijeme osje- tljivosti breskve i nektarine na kovrčavost lista je do 6 tjedana od početka pupanja. smanjeni prinos i loša kvaliteta ploda su neizbježni. a također dobro sporedno djelovanje imaju pripravci na osnovi ciprodinila (Chorus). Kovrčavost breskvinog lista Taphrina deformans Kovrčavost breskvinog lista najvažnija je bolest bresaka i nektarina. Konidije koje vjetrom ili kukcima dospiju na cvjetne organe pri dovoljnoj vlažnosti prokliju. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Protiv kovrčavosti breskvinog lista prskamo preventivno. temperatura zraka treba bitii između 6 °C i 28 °C i potrebno je dovoljno padalina u fazi od pupanja do cvatnje. pre- poručljivo je na samom početku cvatnje (kada je otvoreno 10% cvjetova). Tada koristimo bakrene pripravke (Kocide DF). Nakon što se cvijet zarazi. Može. Trulež plodova 8 9 Cvjetna monilija na izboju trešnje Kovrčavost breskvinog lista . upotrijebiti pripravke na osnovi ciprodinila (Chorus). Gljiva parazitira u nasadu u obliku saprofitnih micelija na drvu i u mumificiranim plodovima. Na koštićavom voću gljiva najčešće zarazi otvorene cvjetove. nakon opadanja lišća. ali je zato zaraza otvorenih cvjetova gotovo redovita pojava. potrebno je upotrijebiti i organske fungicide. koje se osuše. koji se kasnije osuše i ostanu visjeti na grančicama gdje se mogu opaziti nakupine sivkaste plijesni. Dobro djelovanje na trulež plodova imaju pripravci na osnovi tirama. Prvi puta prskamo u jesen. Zaraza može nastati i ako voda razrijedi izlučevine tučkove brazde. međutim. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je smanjiti mogućnost štete koju uzrokuju štetnici. Osnovni čimbenici koji utječu na obim zaraze su vrijeme i uzročnici oštećenja plodova. Ako je u vrijeme cvatnje kišovito vrijeme. Tada također koristimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF) i upotrebljavamo ih u najvišoj dozvoljenoj koncentraciji. Ako je u tom periodu kišovito vrijeme. Zaraza zatvorenih cvjetova je rijetka. Ukoliko ne štitimo voćke od te bolesti. koja sprečava klijanje konidija. Zbog prekomjernog opadanja lišća. Kasnije se po cvjetnoj stapci zaraza proširi na grančice i nadalje na druge cvjetove. U proljeće prskamo kada pupovi nabubre. stablo se jako iscrpi pa ponekad za jake zaraze i propadne. te unutarnji dijelovi cvijeta. i na kraju cvatnje (kada počnu otpadati vjenčani listići). Bolest se naseli na cvjetove. Razvojni ciklus bolesti nije u potpunosti istražen. napasti i jabuke. Gljivica prezimi u obliku spora ispod kore drveta i pupova. ovisno o brzini porasta. U nasadima redovito uklanjamo mumificirane plodove te brinemo za prozračnost krošnje i obojenje plodova. pri čemu napadne samo plodove. Za moguću zarazu listovi moraju biti u osjetljivoj razvojnoj fazi. najprije pocrni tučak. ali i pri skladištenju. Često su napadnute cijele grančice. prašnici. ali i druga mehanička oštećenja. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Na gljivu djeluju sistemični i kontaktni fungicidi koje upotrebljavamo za zaštitu od krastavosti. Cvjetna monilija Monilinia laxa Cvjetna monilija je prije svega bolest koja napada koštićavo voće i u kišnim se proljećima gotovo redovito pojavljuje.

Ženke prve generacije počnu odlagati jajašca u zadnjem tjednu svibnja. koji tada nemaju tržišne vrijednosti. Najveću štetu uš pravi na mladim stablima. Inhibitor razvoja (Match 050 EC) protiv druge generacije upotrebljavamo u prvoj dekadi srpnja i prvoj dekadi kolovoza. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Za određivanje optimalnog roka prskanja u Hrvatskoj se upotrebljava metoda praćenja leta leptira (pri čemu ih lovimo na feromonske zamke) i zbrajanja sume efektivnih temperatura.5 mm velikih jajašaca. 0. listovi se uvijaju. U slučaju jačih napada preporučljivo je tretiranje insekticidima iz barem dvije skupine. Prskanje protiv savijača preporučljivo je obaviti uz upotrebu najmanje 400 lit škropiva po ha. neonikotinoide pri sumi od 260 °C. orahe. Jabučni savijač u Hrvatskoj redovito ima dvije generacije. Leptiri lete od početka svibnja pa do sredine rujna. gusjenice druge generacije se zapredu i prezime. Za uši je tipičan veliki broj generacija u jednoj godini (čak do 15). Glede na sumu temperatura (prag 10 °C) pripravak koji inhibira razvoj (Match 050 EC) protiv prve generacije počnemo upotrebljavati pri sumi od 250 °C (zadnja dekada svibnja). Prag štetnosti je prije cvatnje 10 do 15 kolonija na 100 mladica. a nakon cvatnje 8 do 10 kolonija na 100 mladica. Leptiri druge generacije odlažu jajašca uglavnom na plodove (pretežno tamo gdje se plodovi dodiruju ili ih prekriva list) koji su izloženi napadu sve do kraja kolovoza. koja su odložena na izboje. Potom napuštaju plod te se zapredu i zakukulje u pukotinama kore. Zbog toga zaštita od jabučnog savijača zahtijeva punu pozornost i znanje. prorjeđivanje plodova. Nakon konačnog razvoja. Suzbijanje se provodi ako je prag prekoračen. Biologija: Štetu u nasadu pričinjavaju do 20 mm velike gusjenice i one su glavni uzrok cvrljivosti plodova. ili pak primjenu insekticida kombinirati sa metodom konfuzije. Zimi se na jednogodišnjim mladicama mogu opaziti blještava crna jajašca. Zadnjih godina se događa da se generacije preklapaju. kruškolikog oblika i najčešća je štetna vrsta na jabukama. Leptiri se pojavljuju krajem travnja ili u prvoj dekadi svibnja. a pri jačem napadu mogu se osušiti. Osobito su problematične one vrste čije izlučevine deformiraju listove i plodove. * upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podržana u integriranoj zaštiti voćaka Lisne uši Podred Aphidina Lisne su uši česti štetnici na kultiviranim biljkama. a kontaktne insekticide sredinom srpnja i sredinom kolovoza. Štete koje prouzroči iz godine u godinu variraju. a njegove ličinke uzrokuju crvljivost plodova. kolonijama sišu sokove. koji počinje nekoliko dana nakon najvećeg ulova leptira. gdje se hrane 3 do 4 tjedna.Štetnici Jabučni savijač Cydia pomonella Jabučni je savijač najrasprostranjeniji štetnik na jabukama. a također se preporuča i upotreba ovlaživača. a ponekad može oštetiti i više od 50% plodova. Pripravke koji inhibiraju razvoj insekata (Match 050 EC) upotrebljavamo u trenutku odlaganja jajašaca. Gusjenice koje završe razvoj do kraja srpnja izlete kao leptiri druge generacije. Izlegnute gusjenice se odmah ubušuju u plodove. Ličinka jabučnog savijača u plodu 10 11 Jabučna zelena uš Aphis pomi Zelene je boje. a katkad i breskve i marelice. Savijač prezimi kao gusjenica u zapredku. a kontaktne insekticide (Karate Zeon*) pri 300 °C. U Hrvatskoj je redoviti štetnik. Ima ga svuda u svijetu gdje se uzgajaju jabuke. na kojima uzrokuju štete sišući sokove. Za učinkovitu zaštitu od savijača potrebno je izvoditi i druge agrotehničke mjere kao npr. Prezime u obliku crnih. gdje u brojnim Leptir jabučnog savijača Jabučna zelena uš . Na osnovi tih metoda preporuke daje i savjetodavna služba. Uši pronalazimo na donjoj strani lista i na vrhovima mladica. Napada i kruške. Mladice zaostaju u razvoju.

U vrijeme vegetacije prag štetnosti izražavamo u obliku »umnožak 500«. uglavnom u pazušcima listova. a preporuča se koristiti uz potrošnju barem 1000 lit vode po hektaru uz dodatak ovlaživača ili uljnog pripravka. osuši i otpadne. posebice ako prilikom zimskog pregleda drva ustanovimo povećan broj zimskih jajašaca. pri zimskom prskanju upotrijebimo uljne pripravke koji imaju dobro djelovanje i na jaja uši. Preporučujemo ga upotrijebiti nakon cvatnje. U trenutku piljenja ličinki. Preporučuje se uporaba povećala. Vertimec djeluje na sve pokretne stadije crvenog voćnog pauka. Pauci se također hrane i na plodovima. gdje se na gornjoj strani isprva vide fine bjelkaste pjegice. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Preporučljivo je pretproljetno prskanje uljnim pripravcima. 0. Ako pri zimskom pregledu drva u nasadu ustanovimo da je prisutno više od 1000 jaja na dužinski metar rozgve ili grančica. Prezime crvena. grabežljive stjenice. Štetnik ima 4 do 7 generacija godišnje. koji učinkovito uravnotežuju populaciju toga štetnika. a nakon cvatnje 5 do 8 kolonija na 100 mladica. nakon cvatnje preporučamo upotrebu insekticida iz skupine neonikotinoida (Actara 25 WG). pregledamo nasad. pravi je trenutak za uporabu akaricida na osnovi abamectina (Vertimec 018 EC). 13 Jabučna pepeljasta uš Jabučna uš šiškarica Crveni voćni pauk na listu .Jabučna pepeljasta uš Dysaphis plantaginea Najštetnija je uš koja se brzo i obilno razmnoži i prouzroči brojna oštećenja na plodovima. koje se zatim presele na mlado lišće. Sivomodre do crne uši pojavljuju se pred kraj cvatnje. Tako prag za sortu Gala sredinom svibnja iznosi 5 paukova po listu a za sortu Idared 3 pauka po listu. Obično se u prvoj dekadi travnja iz zimskih jaja počnu izlijegati ličinke. Po tom pravilu je prag dostignut kada umnožak broja pauka na listu i broja dana do berbe postigne vrijednost 500. Prag štetnosti prije i nakon cvatnje je 1 do 2 kolonije na 100 mladica. Najviše štete prouzroči na listovima. kada su ispiljena sva zimska jajašca i kada proljetnih jaja još nema. trešnjama i ribizlu. a štetu uzrokuje i na kruškama. Zbog sisanja na zametnutim plodovim se na njima kasnije javlja jaka deformacija. Jabučna uš šiškarica Dysaphis devecta Pravi velike i vrlo vidljive štete. Ako na naličju prvih listova opazimo prve pokretne stadije pauka (2 i više).3 do 0. 12 Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je učinkovito suzbijanje prve generacije i održavanje niske populacije. zatim lišće poprimi sivo-žutu do ljubičasto-smeđu boju. U vegetaciji. manje slatki i manje obojeni plodovi. Zaraženo se lišće deformira i poprimi jarku purpurno-crvenu boju. Kako su odrasli pauci vrlo maleni (0. Crveni je voćni pauk crvenkasto smeđe boje i jajolikog oblika. Ukoliko populacija lisnih ušiju dostigne prag štetnosti prije cvatnje odlično djelovanje na lisne uši imaju i kontaktni insekticidi (Karate Zeon*). zlatooke i druge). neke bubamare. potrebno je osobito pozorno pratiti tog štetnika.1 mm velika jaja. grabežljive resičare. Prag štetnosti prije cvatnje obuhvaća 3 do 5 kolonija. uvije se. Upotreba neonikotinoida poslije cvatnje preporučljiva je i protiv jabučne osice (Hoplocampa testudinea). breskvama. Pri suzbijanju crvenog voćnog pauka potrebno je sačuvati njegove prirodne neprijatelje (grabežljive grinje. Posljedice su sitniji. u zadnjim godinama i vrlo problematičan štetnik u nasadima jabuka. Ako je omjer između brojnosti pauka i grabežljive grinje manji od 1:10. * upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podržana u integriranoj zaštiti voćaka Crveni voćni pauk Panonychus ulmi Crveni voćni pauk je redovan. Zato je pravilno provođenje integrirane zaštite pri suzbijanju crvenog voćnog pauka od iznimne ekonomske važnosti za voćare. obično u zadnjoj dekadi travnja tik pred cvatnju. kojeg ne smijemo upotrijebiti u cvatnji.5 mm). zaštitu nije potrebno provoditi.

U to vrijeme preporučamo upotrebu inhibitora razvoja (Match 050 EC) ili pripravke na bazi tiakloprida. 15 Štete od moljca kružnih mina na listovima Ličinka moljca kružnih mina Štete od savijača kožice ploda . obično uz žile lista.). prije svega. Od sredine lipnja do sredine srpnja gusjenice najprije izgrizaju lišće koje zapredaju na vrškovima izboja. Vrlo dobru zaštitu od minera pružiti će i kombinacija insekticida Match i Actara (doze oba pripravka se mogu smanjiti za cca. 14 Zaštita: Kako postupamo u praksi: U većini nasada. koji obično otpadaju.Moljac kružnih mina Leucoptera malifoliella Moljac kružnih mina spada među lisne minere i među njima ima najveći gospodarski značaj. a gospodarski je najznačajniji savijač kožice ploda (Adoxophyes spp. na sredini lista. Pandemis heperana Ružin savijač Archips podana Za savijače kožice ploda je značajno da napadaju većinu voćnih vrsta i neke vrste šumskog drveća. prije cvatnje (prag je 5% zapredenih pupova ili izboja). a leptiri druge generacije lete od kraja srpnja do rujna. Često zapretke možemo naći i na plodovima oko peteljke. trešnji ili šljivi. Moljac kružnih mina je srebrno-siv leptirić. krvave uši i štitastih ušiju. izdvojeno suzbijanje savijača kožice ploda nije potrebno. Veću pažnju na ove štetnike trebamo obratiti u nasadima s niskom populacijom jabučnog savijača i u nasadima gdje se suzbijanje jabučnog savijača koristi metoda zbunjivanja – konfuzije. Nakon inkubacije od 6 – 18 dana.5% oštećenih plodova. Ukoliko u vrijeme berbe postoje štete iznad praga ekonomske štetnosti. Od iznimne je važnosti da temeljito suzbijemo prvu generaciju u svibnju. a najveće štete pričinjavaju na jabuci. Moljac kružnih mina prezimi kao kukuljica u bjeličastom zapretku. jer u slučaju prenamnožavanja uzrokuje iznimno velike štete. Match 050 EC ima odlično djelovanje pod uvjetom da ga upotrijebimo pravovremeno (u vrijeme polaganja jaja). pagusjenice se ubušuju u plodiće i kreću se ispod površine ploda gdje buše krivudave hodnike. Leptiri prve generacije se pojavljuju početkom svibnja i počinju sa odlaganjem jajašca na donju stranu listova. Let prve generacije je obično u svibnju i lipnju. kad nađemo više od 0. Za suzbijanje možemo upotrijebiti insekticide iz skupine neonikotinoida ili inhibitiore razvoja. preporučamo ciljanu primjenu insekticida sljedeće godine. Jabučna osica Hoplocampa testudinea Jabučna osica može prouzročiti znatne štete u intenzivnim voćnjacima. posebice u onima gdje se protiv jabučnog savijača (Cydia spp. nakon čega počinju izgrizati i plodove. jer će djelovanje pri ranoj primjeni biti vrlo dobro. osim crvenog voćnog pauka. Za odlaganje jaja uglavnom izabiru listove u rozeti. Gusjenice u tom periodu više izjedaju plodove. pupove i cvatove. U drugoj polovici srpnja se zakukulje. a gusjenice pričinjavaju štetu u tri navrata tijekom vegetacije. Savijači kožice ploda Savijač kožice ploda Adoxophyes reticulana. S obzirom da ima iznimno dugotrajno djelovanje bolje ga je primjeniti prerano nego prekasno. Kod primjene ove kombinacije postiže se odlično djelovanje na praktički cjelokupan spektar štetnika. Tragovi njihove ishrane se na kožici ploda vide u obliku brojnih sitnih grizotina. Nakon što plodovi otpadnu. jabučne osice) odmah nakon cvatnje.) provodi više od 5 primjena insekticida godišnje. Najveći broj jaja nalazimo na donjoj strani lišća na vrhovima bujnijih izboja. Prezimjele gusjenice u travnju i svibnju izgrizaju i zapredaju. Sve vrste imaju sličan razvojni ciklus. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Moljac kružnih mina je periodički štetnik koji se prenamnoži u ciklusima od tri do pet godina. U posljednje vrijeme ovaj leptir ima tri generacije godišnje. što drastično narušava prodajnu vrijednost plodova. Kasnije je uspjeh suzbijanja znatno lošiji. Najčešće se pojavljuje na jabuci. veličine 5 do 6 mm. 1/3). pagusjenice napuste plodove i zavuku se u tlo gdje prezime. On ima dvije generacije godišnje. ispunjenih izmetinama i paučinom. Za njima ostaje spiralni trag izmetina koje zapune kružne hodnike promjera 10 – 12 mm. rjeđe na kruški. Osice odlažu jaja u plodnicu cvjetova voćaka u cvatu. Gusjenice moljca kružnih mina rade kružne hodnike . Kao kritični broj za sve minere uzimamo 1 jajašce po listu. možemo očekivati i dobro usputno djelovanje insekticida Actara 25 WG. Pri suzbijanju nekih drugih štetnika (primjerice ušiju. na raspolaganju nam ostaje jedino pripravak na osnovi virusa granuloze. pričvršćenom za pukotine u kori. Kasnije se pagusjenice kreću u unutrašnjost plodova. S obzirom da je tada već prekasno za intervenciju insekticidima. Cilj suzbijanja su jajašca i prvi stadiji gusjenice koja se nalazi u hodnicima dužine 2 – 3 mm. Opravdano je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano na proljeće. Sličan prag suzbijanja vrijedi i za prvu generaciju savijača kožice. Protiv druge generacije djelujemo u zadnjoj dekadi kolovoza. dok se gusjenice još hrane na na izbojima (kraj lipnja).„mine“.

Kada se počnu otvarati pupovi. Prag je dostignut ako u vrijeme cvatnje ulovimo više od 30 osica po jednoj ploči. Tada upotrebljavamo i veće količine vode kako bi osigurali učinak gušenja. odnosno u drugoj polovici svibnja. Smiselno je upotrijebiti mješavine uljnih pripravaka i piretroida na bazi lambda-cihalo- Jabučna koma uš Lepidosaphes ulmi Jabučna koma uš je dobila ime po svom obliku – štitić izgleda kao »zarez«. a najrađe parazitira na jabuci. Jednostavno ih primjećujemo na jednogodišnjim izbojima. Ima samo jednu generaciju godišnje. S obzirom da se štitaste uši šire i sadnim materijalom. Na kraju cvatnje upotrebljavamo pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG*). Za tu namjenu je dozvoljena i upotreba piretroida – najkasnije do 20. ožujka. *registrirano u EU Štitaste uši Coccinia To su sitni kukci. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Važno je uspješno zaustaviti razvoj prve generacije. Odrasle buhe i njihove ličinke sišu na izbojima. Ličinke prve generacije obično se javljaju između 10. listovima i plodovima. 16 Kalifornijska štitasta uš Quadriaspidiotus perniciosus Kalifornijska štitasta uš je u naše krajeve donesena prije šezdeset godina i iznimno brzo se proširila i napravila razmjerno veliku štetu. To je ujedno i najpogodniji trenutak za primjenu insekticida. zlatooke. Značaj kruškine buhe se dodatno povećao spoznajom o mogućnosti prijenosa fitoplazme koja uzrokuje propada17 nje kruške (Pear decline). potrebno je pridati posebnu pozornost zaštiti od uši u rasadnicima. Djelomični učinak na štitaste uši imaju i pripravci iz skupine neonikotinoida i klorpirifosa. Kalifornijska štitasta uš na plodu Obična kruškina buha Cacopsylla pyri Obična kruškina buha uzrokuje velike štete u intenzivnim nasadima kruške. Kada se u trenutku pred pupanje metodom 100 udaraca uhvati više od 100 prezimjelih ženki. marelici i ribizu. Nalazimo je i na drugim voćnim vrstama. Prvi značajan rast populacije buha obično se pojavljuju u svibnju. Štitaste uši imaju i prirodne neprijatelje. Ličinke se Obična kruškina buha . Ličinke prvog stadija kreću se van majčinog štita ili ostanu pod njim. iako je korištenjem integrirane zaštite i pri manjoj uporabi insekticida došlo do većih pojava štitastih uši. što se obično poklapa sa suzbijanjem lisnih uši i savijača.Zaštita: Kako postupamo u praksi: Potrebu za suzbijanjem određujemo temeljem ulova na bijele ljepljive ploče. bez usnog ustroja pa se mužjaci ne hrane. Prskanjem u tom periodu postižemo najbolje rezultate u suzbijanju tog štetnika. Ova vrsta štitaste uši napada brojne biljne vrste. gdje je oprvdana i primjena insekticida koji nisu pogodni za integriranu zaštitu. na kojima se hrane. U nasadima u kojima je više od 3% stabala zaraženo sa Pear decline fitoplazmom je prije početka vegetacije dozvoljeno upotrijebiti insekticide. kemijska zaštita je opravdana. obično javljaju ranije nego kod kalifornijske štitaste uši. breskvi. a mužjaci su pokretni. Ako se prva generacija pojavi dovoljno rano. Prezime odrasle buhe (zimski oblik – tamnosmeđa sa nešto crnih i narančastih pjega). Najčešće se javlja u nasadima jabuke i to u obliku otoka. grabežljivce (bubamare. lipnja. šljivi. stjenice) i parazitske osice. kruški. Ljetni oblik odrasle buhe je svjetlije boje. Ženke su pričvršćene na stalno mjesto. Pri jakom napadu može se umanjiti i rodnost u idućoj godini. Druga generacija počinje se pojavljivati srediŠteta od jabučne osice na plodu nom kolovoza i traje sve do kraja ljeta. Buhe luče obilnu mednu rosu na koju se nasele gljive čađavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lišća. Sisanje izaziva zastoj u razvoju i deformacije te sušenje napadnutih organa. Sljedeći val štetnika se pojavi pri ljetnom rastu izboja. jer kasnije je dobro zaštićen štitom. Ličinke prva tri stadija se hrane na naličju listova i mladim vrhovima izboja. Kod nas najčešće ima dvije generacije. i 20. Obična kruškina buha razvije četiri generacije godišnje. a kasnije se pričvrste na stalno mjesto. koje primjetimo kada se prerazmnože i sa svojim štitovima prekriju površinu izboja a ponekad i plodova. koje vješamo na početku cvatnje. a ličinke zadnja dva stadija presele se u pazušce listova. ponekad se pojavi i treća generacija. Samo ličinke prvog stadija su gibljive. onečišćuju plodove i tako smanjuje njihovu tržišnu vrijednost. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je prskanje uljnim pripravcima u početku vegetacije. ženke odlažu jaja na vrhove mladih izboja i vršne listiće.

cvjetna monilija (Monilinia laxa). stanje bolesti i vremenske prilike. ali ne smijemo zanemariti ni skladišne bolesti koje često posljednjih godina prouzroče velike štete. a odlično djeluje kako kurativno tako i preventivno. Pri jakim napadima. Kada askospore dozore. koji ima izvanredno dobro djelovanje i kod niskih temperatura (od 5 °C na više).8 EC*).2 . I. Od razvojne faze mišjih ušiju nadalje (BBCH 54) pravo je vrijeme za upotrebu anilinopirimidilnih pripravaka – Chorus 75 WG (0. a primjenjujemo s većom količinom vode (1500– 2000 l/ha).3 kg/ha). faza – od početka pupanja do početka cvatnje U trenutku kada pupovi počinju bubriti (pogledti shemu programa zaštite jabuka od bolesti) pravi je trenutak za upotrebu bakrenih pripravaka (Kocide DF) koji dobro štite zelene dijelove od najranijih zaraza krastavošću uzrokovanih prezimjelim micelijima. prvenstveno na one sa jednostrukim djelovanjem). od 7 18 Obična kruškina buha – štete na plodu . čime sprečavamo nastanak otpornosti na određene fungicide. npr. • Ekonomičnost.trina (Karate Zeon*). Preporučljivo je dodavanje jednog od kontaktnih fungicida na osnovi ditianona ili mankozeba. posebice za vlažnih godina. Razmaci između prskanja neka budu u vrijeme razvojnih faza od mišjih ušiju (BBCH 54) pa do početka cvatnje (BBCH 61). Opasnost da tada uništimo prirodne neprijatelje je razmjerno mala. Prilikom sastavljanja programa prskanja moramo poštivati slijedeće preporuke: • Antirezistentna strategija (izmjenjivanje fungicida iz različitih kemijskih skupina. koje kombiniramo sa uljnim pripravkom. * registrirano u EU Zaštita jabuka od bolesti Sastavljanje programa prskanja za jabuku Najviše pozornosti pri zaštiti jabuke potrebno je posvetiti krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) i pepelnici jabuke (Podosphaera leucotricha). za poboljšanje preventivnog djelovanja. Također ne smijemo zaboraviti na bolesti koje koje se pojavljuju povremeno i lako nas iznenade. Vrijeme prvih zaraza krastavošću (askospore 19 su dozrijele) najavljuje savjetodavna služba.0. No takve su zaraze više slučaj nego pravilo. • Pravilna primjena određenih preparata gledano na vrijeme upotrebe. prije prskanja je potrebno oprati mednu rosu velikom količinom vode i detergentom. kada je prag prekoračen (10% izboja napadnutih buhom) najučinkovitiji su pripravci na osnovi abamektina (Vertimec 1. moguća je zaraza krastavošću za vrijeme iole većih oborina. Kasnije.

prelazimo na upotrebu isključivo kontaktnih fungicida. faza – od kraja primarnih zaraza do jeseni Kada nastupi kraj primarnih zaraza krastavošću. pa je zato njihovo kurativno djelovanje kraće. naravno ovisno o oborinama i temperaturi. Razmaci između prskanja opet ovise o padalinama. Razmak između prskanja neka bude od 6 do 8 dana. III. a također im je preporučljivo dodavanje kontaktnih fungicida. oborinama i prirastu.Schizothyrium pomi. U tom periodu je preporučljivo naizmjenično upotrebljavati sistemične i strobilurinske pripravke koji imaju specifičan način djelovanja i vrlo dobro štite plod. pa do 6 tjedana nakon cvatnje. Nakon cvatnje. čađavost i gorka trulež). obavezno pred svako duže kišno razdoblje.do 10 dana. koji ima i dobro »kozmetičko« djelovanje na plodove. Shema programa zaštite jabuke od bolesti Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali 53 54 55 57 59 63 69 72 77 KOCIDE CHORUS SCORE STROBILURINI KONTAKTNI FUNGICIDI TOPAS THIOVIT JET THIOVIT JET 21 . Zbog intenzivnog prirasta lisne mase i mogućih dužih kišnih razdoblja treba primjeniti pripravke sistemičnog djelovanja. Strobilurini djeluju odlično protiv pepelnice. Prskamo u razmacima od 10 do 12 dana. U razdoblju nakon cvatnje moguća je zaraza pepelnicom (Podosphaera leucotricha) i preporučljiva je upotreba pripravka Topas 100 EC (0. naravno ovisno o temperaturama. Ako padne više od 30 mm oborina prskanje moramo ponoviti. protiv pepelnice koristimo pripravak Topas (0. 20 II. Sistemicima je preporučljivo dodavanje kontaktnih fungicida (ditianon. Redovitim prskanjem u tom periodu s učinkovito se borimo protiv bolesti koje se pojavljuju u kišnim razdobljima mjeseca kolovoza i rujna (skladišne bolesti . Pri upotrebi fungicida u tom periodu potrebno je paziti na vrijeme od zadnjeg prskanja do berbe (karenca). mankozeb). no po listovima se razmještaju slabije. Pripravak Score 250 EC se odlikuje najduljim kurativnim djelovanjem na krastavost od svih postojećih fungicida. uz dodatak kontaktnog fungicida.25 lit/ha) ili pripravak Thiovit Jet. Najbolji partneri strobilurinima su triazoli. Chorus u to vrijeme slobodno upotrijebimo 2-3 puta.25 lit/ha) ili Thiovit Jet (1.5 – 2 kg/ha). koji im poboljšavaju preventivno djelovanje. Kraj mogućnosti primarnih zaraza objavljuje savjetodavna služba. Nakon berbe i opadanja listova ponovo upotrijebimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF). a ako ga upotrijebimo u početku cvatnje djelovat će i na cvjetnu moniliju (Monilinia laxa). Ima također i dobro djelovanje na pepelnicu. zato je u slučaju iznimno jakih i dugotrajnih zaraza preporučljivo upotrijebiti kombinaciju iz obje skupine. U tom periodu T hiovit Jet u dozi od 4 kg/ha ima dobar usputni učinak na jabučnu grinju (Acolus schlechtendali). kaptan. faza – od početka cvatnje do kraja primarnih zaraza krastavošću Najveća opsnost od zaraze krastavošću prijeti u samo vrijeme cvatnje.

Vertimec možemo primijeniti najviše još jedanput u sezoni. Preporučljivo ga je upotrijebiti ranije. koji nam uzrokuju velike probleme. a pripravak je vrhunski djelotvoran i na jabučnu osicu (Hoplocampa testudinea). potreba za predproljetnim prskanjem je sve veća. • Ekonomičnost. Ako prag štetnosti ipak bude prekoračen. kada je njegova učinkovitost najbolja (optimalno vrijeme upotrebe). O potrebi pretproljetnog prskanja uljnim pripravcima odlučujemo na osnovi pregleda uzoraka grančica koje uzimamo u zimi i na osnovi iskustava iz prošle vegetacije. U vrijeme kada su plodovi veličine 10 – 30 mm upotrijebimo insekticid Match 050 EC u dozi od 1 lit/ha protiv moljca kružnih mina i savijača kožice ploda. Pravilan izbor insekticida i pravovremena upotreba temelj je integrirane zaštite koja jamči dobre uspjehe. Preporučljivo je da se to prskanje obavi posebice u nasadima gdje je šteta od minera kružnih mina u prošloj vegetaciji bila veća. ULJNI PRIPRAVCI Shema programa zaštite jabuke od štetnika Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali 53 54 55 57 59 63 69 72 77 22 Prilikom sastavljanja programa zaštite potrebno je poštivati slijedeće: • Za pravilnu upotrebu insekticida moramo prepoznati štetnika i poznavati njegov razvoj. Prvo redovno prskanje protiv jabučnog savijača treba obaviti krajem svibnja ili u prvim danima lipnja u vrijeme odlaganja jajašaca. • Antirezistentna strategija (izmjena insekticida iz različitih kemijskih skupina čime sprečavamao nastanak otpornosti na određene insekticide). obavlja se prskanje akaricidom Vertimec 018 EC (0.5 l/ha mineralnog ulja. uz istodobnu primjenu 2. Pošto se raspoloživa paleta insekticida smanjuje. insekticidom Match 050 EC u dozi od 1 lit/ ha. To prskanje obavljamo uz veću količinu vode. Nakon cvatnje kada se intenzivno osipaju vjenčani listići upotrijebimo insekticid Actara 25 WG (200 g/ha) protiv lisnih ušiju. jer možemo očekivati da populacija crvenoga voćnog pauka kasnije neće prijeći prag štetnosti. Takve preglede obavlja Zavod za zaštitu bilja u Zagrebu i Poljoprivredno-savjetodavna služba u svojim županijskim središtima. jer djeluje vrlo dugo. To je prskanje od iznimnog značaja. tako da stablo »okupamo«. Match djeluje vrlo dugo pa je bolje da ga upotrijebimo ranije negoli prekasno. Moramo paziti da ne prskamo u vrijeme cvatnje.Zaštita jabuka od štetnika Sastavljanje programa prskanja za jabuku Jabuku kao našu najvažniju voćnu vrstu ugrožava veliki broj štetnika. 23 ACTARA MATCH KARATE ZEON KARATE ZEON VERTIMEC . Za to prskanje je vrlo važno da se obavi sa što većom količinom vode. a nadalje treba upotrebljavati akaricide iz druge skupine. To prskanje je vrlo korisno jer uništavamo više štetnika odjednom.75 l/ha). Drugo prskanje insekticidom Match obavimo u prvoj dekadi srpnja s istom dozom protiv prvih stadija druge generacije. Ako je prekoračen prag štetnosti za crvenoga voćnog pauka. • Upotreba preparata u pravom trenutku.

a do pojave mišjih ušiju. Svojom prisutnošću smanjuju opskrbu loze i voćaka vodom (utjecaj na smanjenje uroda). Prskanje po rubovima parcela i nepoljoprivrednim površinama za višegodišnje korove i šikare preporučujemo u jesen s najvišom registriranom dozom uz kvalitetnu aplikaciju. Ako se Ouragan primijeni u jesen tada se proljetno prskanje može obaviti nešto kasnije. koji se postepeno otpušta.700 g u 100 l vode) u mirovanju vegetacije i 3 – 5 kg/ ha (300-500 g u 100 l vode) pri pucanju pupa (pojava zelenog vrha).750 g u 100 l vode). ovisno o zakorovljenosti.2 – 0. Prskati u mirovanju vegetacije. tako da Kocide DF ima produženo djelovanje u odnosu na ostale bakrene fungicide.5 kg/ ha (20 – 50 g na 100 l vode). Kocide DF – najaktivniji među bakrenim fungicidima Kocide DF je bakreni fungicid najviše biološke aktivnosti. pri miješanoj zakorovljenosti bez slaka treba primijeniti 4-5 l/ha herbicida Ouragana. Prskanje Ouraganom nije preporučljivo ako su korovi u stresu (suša. Sve odmjere herbicida odnose se na stvarno poprskanu površinu. . više koncentracije se primjenjuju pri većem habitusu voćaka Kocide ® DF Kristali pripravka postepeno otpuštaju aktivne bakrene ione 25 • najviša biološka aktivnost i dugotrajno djelovanje • poboljšana topivost i kompatibilnost • smanjeno prašenje Odmjere: • krastavost jabuke . Prskanje provesti rano u proljeće prije pojave kiša. Općenito. Zaštita: Preporučujemo uporabu sistemičnog totalnog herbicida Ouragan System 4. Vrhunsko djelovanje herbicida Ouragan System 4 • kovrčavost lista breskve . svakako je opravdana. Uporaba herbicida u trajnim nasadima. a prije cvatnje masline. Kristalići pripravaka posebno se čvrsto vežu na podlogu (list) i djeluju kao „spremišta“ aktivnog bakra. kiselice i maslačak. 5 l/ha. 4 l/ha za piriku. za divlji sirak i osjak te 8 l/ha za korove kao što su slak. U jesen nakon berbe.2 – 0. a ako postoji slak ili zubača tada doza treba biti 8 l/ha.5 – 7 kg/ ha (500 . • bakterijska palež na jabuci – 0. omogućuju povoljnije uvjete za pojavu bolesti i otežavaju uporabu sredstava za biljnu zaštitu. jarčevac Aegopodium 24 podagraria i zubača.5 kg/ha (500 . velika vrućina i mraz) jer je radi manjeg unosa djelatne tvari djelovanje otežano.Zaštita trajnih nasada od korova Na kvalitetu uroda voćaka i vinove loze svakako utječu i korovi. Protiv krastavosti preporučuje se miješati ga s kontaktnim pripravcima. prije svega unutar redova. • Osnovno sredstvo za suzbijanje krastavosti prije cvatnje • Pouzdana odluka u slučaju nižih temperatura • Nepogrješiv u suzbijanju cvjetne monilije Odmjere: • jabučna krastavost 0. 2-3 l/ha kada su prisutni samo jednogodišnji korovi. potrebno je prskati Ouraganom u odmjeri 2-8 l/ha.5 kg/ha (50 g u 100 l vode). Ako se obavi jesensko prskanje u proljeće će višegodišnji korovi biti znatno manji problem. Izbor pripravaka za zaštitu voćaka Chorus 75 WG – neprestižan za početna prskanja protiv krastavosti Chorus ima kurativno i preventivno djelovanje već pri temperaturama iznad 5 °C.3 kg/ha (20 – 30 g na 100 l vode) • cvjetna monilija 0. za prskanja u početku cvatnje do precvjetavanja jabuke u razmacima po 7 dana • paunovo oko na maslini .2 kg/ ha (200 g u 100 l vode). U proljeće se Ouragan primijenjuje kada su korovi niknuli i kada razviju dovoljnu lisnu masu. Optimalno se djelovanje postiže ako se prska u vrijeme intenzivnog porasta korova i kada su visine od 20 do 30 cm. Već nakon dva sata kiša ga ne može isprati. negoli kad nebi bilo jesenske zaštite.5 – 7.

Četiri sata nakon primjene kiša ga ne može više isprati.2 – 0.75 l/ha • protiv kruškine buhe 1. 26 • nadstandardno kurativno djelovanje • za vrijeme najjačih zaraza i pritiska bolesti • vrhunska zaštita lišća i mladih plodova Odmjere: • 0. Actara je sistemični insekticid s dobrim po. Posebno dobar učinak u vrijeme kada je lišće još mlado. Ometa razvoj insekata pa je iznimno selektivan za korisne organizme.25 l/ha (barem 1500 l vode na ha)* * registracija u EU 27 Odmjere: • 0. Match 050 EC – insekticid prihvatljiv za okoliš Match djeluje ovicidno i larvicidno. Topas 100 EC – specijalist za jabučnu pepelnicu Topas ima sistemično djelovanje. Preporučljivo mu je dodavati kontaktne fungicide za dulju preventivnu zaštitu. moljca okruglih mina te breskvinog savijača • nepogrešiv za prskanja u početku razvoja štetnika Odmjere: • 1 l/ha (100 ml na 100 l vode) • odlično suzbija lisne uši i jabučnu osicu* • snažno i dugo djelovanje • neopasan za korisne organizme Odmjere: • za lisne uši 120 – 200 g/ha • za jabučnu osicu 200 g/ha* *registracija u EU • pouzdana zaštita od velikog broja štetnika u voćarstvu (jabučni savijač i ostali) • odličan za rano suzbijanje obične kruškine buhe* • poboljšan »knock-down« učinak i produljeno djelovanje * registracija u EU • odličan za prva suzbijanja crvenog voćnog pauka odmah nakon cvatnje • kratkotrajan utjecaj na korisnu populaciju u nasadima • najpouzdaniji u borbi protiv obične kruškine buhe* Odmjere: • protiv crvenog voćnog pauka 0. Dva sata nakon primjene pred vegetaciju. savijača kožice ploda. Dva sata nakon primjene kiša ga ne može više isprati.Score 250 EC – najpouzdaniji voćarev partner Score je triazolni fungicid s najduljim kurativnim djelovanjem (do 96 sati). Po biljci se va za rana suzbijanja kruškine buhe u vrijeme premješta uzlazno.18 l/ha (18 ml na 100 l vode) .Karate Zeon je piretroid koji se upotrebljačetnim kontaktnim djelovanjem. kiša ga ne može isprati. velika snaga Karate Zeon – Zeon tehnologija prijaznija za ljude i prirodu Vertimec 1. Actara 25 WG – male odvage.3 l/ha (20 – 30 ml na 100 l vode) više odmjere se primjenjuju u slučaju kurativnih prskanja • važan član u programu zaštite od pepelnice • već niz godina jedan od najpouzdanijih triazola Odmjere: • 0. Preporučljivo ga je miješati s kontaktnim fungicidima. Ne djeluje na odrasle kukce.25 l/ha (25 ml na 100 l vode) • iznimno dugo djelovanje i otpornost na ispiranje • odličan protiv jabučnog savijača.8 % EC – posebnost među akaricidima Preporučljiva je primjena u ranim jutarnjim ili večernjim satima s većom količinom vode i dodatkom mineralnog ulja.

stoga je moramo čuvati od svih oblika onečišćenja. spot) onečišćenjem.Ouragan System 4 – 4 puta bolji Herbicid za suzbijanje svih jednogodišnjih i višegodišnjih korova. I nepravilna primjena sredstava za biljnu zaštitu može biti uzrokom onečišćenja voda. ta se ograničenja odnose na propisani zaštitni pojas između mjesta prskanja i vodenih površina. na strništima. To je posebno opasno ako se takvi poslovi obavljaju u dvorištima. Neispravne prskalice također su uzrok da škropivo iz prskalice kaplje ili curi za vrijeme prijevoza i tako onečišćuje vode uz ceste.. Unos štetnih tvari možemo spriječiti ako se pridržavamo nekoliko osnovnih pravila. Malo tko vodi brigu o tome da zemlja koja se za vrijeme prskanja zadrži na kotačima traktora sadržava takve količine da bi primjerice ako se donese u blizinu bunara ili drugih izvora vode na dvorištima ili putovima. • vrhunski neselektivni herbicid 28 • nije mu potrebno dodavati ovlaživač • dobar okolišni profil Odmjere: • kod miješane zakorovljenosti bez slaka. Jedan od vrlo važnih uzroka lokalnog onečišćenja jest i izravno prskanje preko vodenih površina npr. Onečišćenje vode može spriječiti sam korisnik tako da pravilno obavlja poslove pripreme prskanja. Ono najčešće nastaje zbog nenamjernih pogrešaka ili nemara. Koji su glavni uzroci takvog onečišćenja? Pri pripremi sredstva za prskanje i pranju prskalice škropivo se može razliti. na željeznici i na nepoljoprivrednim površinama. Iz rezultata praćenja (monitoringa) onečišćenja uočeno je nerijetko onečišćenje podzemnih voda lokalnim (tzv. kanalizacije ili dvorišnih bunara. čišćenja opreme i rukovanja ambalažom. Voda je iznimno važna za ljude i okoliš. blizu odvodnih kanala. potoka. odnosno otjecati voda kojom se ispirala prskalica. na zabranu primjene tih sredstava na kraškim poljima i dr. Može se primjenjivati u voćarstvu i vinogradarstvu. Moja pravila za zaštitu voda Sva sredstva za biljnu zaštitu imaju određena ograničenja u primjeni glede njihova nepoželjnog utjecaja na vode. preko otvorenih melioracijskih kanala. 7 l/ha 29 . preparat rasuti ili škropivo može kapati. Prije svega. Osnovno znanje i pažljivost temelji su koji svakom korisniku omogućuju uživanje u čistoj vodi i dobrom ugledu poljoprivrednika. Neprimjereno odlaganje prazne ambalaže i ostataka sredstava za zaštitu bilja također je jedan od vrlo čestih uzroka onečišćenja. vrlo brzo onečistila vodu preko dopuštenih granica. 4-5 l/ha • kod miješane zakorovljenosti gdje je slak prisutan..

4. • Škropivo ne pripremajte nikada uz potoke ili ceste. Prskalicu pospremiti pod krov! Nakon čišćenja prskalicu treba spremiti pod krov. • Prije popravka prskalice treba provjeriti je li u njezinu spremniku ostalo škropiva. • U dvorištu prskalicu je potrebno temeljito očistiti na zatravljenoj površini. 31 2. ali i smanjuje mogućnost pogreške. • Svu ambalažu zbrinuti na propisani način i predati na mjestima sakupljanja. Ispražnjenu ambalažu potrebno je uvijek isprati! Plastične boce treba uvijek dobro isprati vodom a potom je izliti u spremnik prskalice. • Ako se dogodi da se neočišćenu prskalicu ne može spremiti pod krov. prije nego što se pristupi pripremi škropiva za prskanje. • Pri prskanju u polju ili nasadu treba imati uvijek dovoljno vode za ispiranje ambalaže. • Ako ipak. 5. Već samo male količine sredstva dovoljne su da onečiste vode. treba provjeriti ispravnost prskalice. Preparatima je mjesto samo u spremniku prskalice! Pri pripremi škropiva uvijek treba paziti da se zrnca. prah ili tekućina preparata ne rasipaju izvan spremnika prskalice. Održavanje i popravljanje potrebno je obavljati samo na već očišćenoj prskalici! • Prije svakog prskanja. unatoč tomu. • Točno treba izračunati i pripremiti količinu škropiva koja je potrebna za površinu koju se želi poprskati. preparat treba dodati u spremnik prskalice na polju ili u nasadu. • Upotrijebiti treba toliko vode koliko propisuju upute za primjenu sredstva za biljnu zaštitu. Škropivo (tekućinu za prskanje) treba pripremati na polju! Pripremom škropiva na polju smanjuje se mogućnost izlijevanja ili rasipanja na “osjetljivim” površinama kao što su dvorišta. treba je razrijediti u omjeru 1:10 i iskoristiti je na već poprskanoj površini.1. treba je ostaviti na zatravljenoj površini da kiša ne ispere osušene ostatke škropiva u odvodne kanale. • Nakon obavljenog prskanja uvijek sa sobom treba ponijeti ispranu i zatvorenu ambalažu. • Bez obzira na to gdje se prskalica puni vodom. kanale. 6. Time se štedi vrijeme. Prskalicu treba uvijek temeljito očistiti na način koji neće onečistiti okoliš! • Unutrašnjost prskalice što je bolje moguće treba očistiti tako da se ostatak škropiva razrijedi i iskoristi na polju. ostane manja količina škropiva u prskalici. 30 3. Neočišćenu prskalicu nikada ne ostavljajte bez nadzora! 7. podzemne ili površinske vode. Time se sprječava da i najmanji ostaci tekućine za prskanje ne dospiju u bunare. Moguće ostatke tekućine za prskanje treba isprazniti u pripremljene posude koje se rabe za pripremu škropiva i dalje postupiti u skladu s uputom. Preostalu količinu škropiva treba iskoristiti na polju! Preostalu količinu škropiva u prskalici treba razrijediti vodom i ponovo upotrijebiti na već poprskanoj površini. Pravila zaštite voda svakome trebaju biti jasna! .

Bilješke 32 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful