A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.

com to remove the watermark

Oblikovanje: Tanja Šeme

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb Tel.: 01/3887 670 Fax: 01/3887 671
Syngenta Agro d.o.o. je članica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr

Zaštita voćaka

Bilješke Sadržaj 2 10 19 22 24 25 28 Gljivične bolesti Štetnici Zaštita jabuke od bolesti Zaštita jabuke od štetnika Zaštita trajnih nasada od korova Izbor pripravaka za zaštitu voćaka Moja pravila za zaštitu voda .

Za sve informacije i pomoć pri odabiru programa zaštite. Zahtjevi kvalitete traže od voćara dobro tehnološko znanje tj. posebno je navedeno). a s druge kvalitetan proizvod u dovoljnoj količini. Kvalitetnu stručnu pomoć pri zaštiti voća nude djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe. s povjerenjem se obratite Syngentinom stručnom timu na sljedeće brojeve telefona: 099 / 311 72 85 – Josip Kiš. te izvrsnu aplikaciju sredstava za zaštitu bilja. vinogradarstvo i voćarstvo 099 / 217 79 64 – Danko Tolić. prvenstveno ekonomske prirode. Za uspjeh. koja je u svjetskim mjerilima najveći dobavljač kvalitetnih rješenja za poljoprivredu (sredstava za zaštitu bilja i sjemena). Dalmacija 01 / 388 76 70 – Ured Zagreb. Preporučeni pripravci i programi zaštite se gotovo u cijelosti uklapaju u načela integrirane zaštite bilja (gdje nije tako. Samoborska 147 1 . U vremenu globalizacije voćari se često susreću s novim izazovima. Knjižica je sinteza bogatih iskustava kompanije Syngenta. U javnosti su u zadnje vrijeme često prisutni zahtjevi za integriranom proizvodnjom koja od proizvođača zahtjeva još više konkretnog znanja i zato se među voćarima pojavljuje mnogo više pitanja i potrebe za savjetima. Informacije su dostupne u regionalnim centrima Poljoprivredne savjetodavne službe. Tržište voća je nemilosrdno. na način koji osigurava uspješnu. Savjetnici – specijalisti za zaštitu voća i vinove loze redovno obavještavaju voćare o pojavi bolesti i štetnika te o potrebi zaštite.Voćarstvo je jedna od najzahtjevnijih i najintenzivnijih poljoprivrednih proizvodnji. štetnika i sredstava za zaštitu bilja. voćar treba. s jedne strane dobru prodajnu strategiju koja će donijeti dodatnu vrijednost njegovom proizvodu. koji je osnova za dobar nastup na tržištu. te ljudima i prirodi prihvatljivu proizvodnju. poznavanje bolesti. i na njemu uspjevaju samo najbolji. Pred vama je knjižica koja jednostavno i jasno donosi bitne podatke o najvažnijim bolestima i štetnicima voća te preporuke za upotrebu sredstava za zaštitu bilja u voćarstvu.

u redovnim vremenskim razmacima od 6 do 8 dana. koju zbog različitih vremenskih uvijeta (višednevno kišenje) kombiniramo sa kurativnom zaštitom. zato je za voćare važno da prate obavijesti savjetodavne službe i u svojim nasadima redovno pregledavaju listove i plodiće. Uglavnom uzrokuje velike štete koje utječu na količinu. Za uspješnu zaštitu jabuke protiv te bolesti moramo dobro poznavati razvojni ciklus gljive. ditianon. Chorus 75 WG. ne samo u nasadu nego i kasnije u skladištu. Jačina zaraze ovisi o dužini trajanja vlažnosti lista i o temperaturi. U stadiju mišjih ušiju počinjemo sa upotrebom anilinopirimidina npr. Poljoprivredna savjetodavna služba prati let askospora. Za uspješnu zaštitu je potrebno da je voćka u kritičnom periodu neprestano zaštićena sa fungicidnom oblogom. U njima se stvore askospore koje uzrokuju primarne zaraze (pjege) na listovima i plodovima. Značajno za taj pripravak je to da ga dva sata nakon prskanja kiša ne može isprati. a posebice na kakvoću proizvoda. U vrijeme otvaranja pupova prskamo bakrenim pripravcima (Kocide DF). Preporučljivo mu je dodati kontaktne fungicide (ditianon ili mankozeb) u ¾ doze za produženje njegovog djelovanja. Tu kombinaciju slobodno ponovimo 2 do 3 puta do fenofaze cvatnje. dodine).5 11 10 10 9 9 srednje jaka zaraza vlaženje u h 44 44 34 28 24 20 19 18 16 15 14 13 13 12 jaka zaraza vlaženje u h 60 60 51 42 36 30 29 26 24 23 22 21 20 18 Biologija bolesti: Gljiva prezimi u zaraženom otpalom lišću. Chorus 3 . Od kasne sekundarne krastavosti zaraženi plodovi unesu bolest u skladište. Iznad 30 °C zaraza nije moguća. Na krastavost djeluje kako preventivno tako i kurativno.Gljivične bolesti Krastavost jabuke Venturia inaequalis Krastavost jabuke ja najopasnija bolest jabuka. nakon čega slijede kontaktni fungicidi (mankozeb. u °C 0-4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17-24 slaba zaraza vlaženje u h 36 32 25 20 18 15 14 12 11. Krastavost jabuke na listu Vrijeme primarnih zaraza kod nas se proteže od kraja ožujka do sredine lipnja. Najbolja je preventivna zaštita. u njemu se obnovi i kod nas zadnjih godina krajem ožujka oblikuje peritecije. Na pjegama se nastanjuju konidiji koji uzrokuju sekundarne zaraze. posebice ako je rast usporen. a za sekundarne zaraze dovoljan uvjet je visoka relativna vlaga zraka (iznad 95%). koji od svih pripravaka ima najbolje djelovanje pri niskim temperaturama (već od 5 °C naviše) koje su česte u to vrijeme. 2 Zaštita: Kako postupamo u praksi: Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Za klijanje askospora potrebna je vlažnost lista. temp. Vrijeme primarnih zaraza (od kraja ožujka do sredine lipnja) Millsova inkubacijska tabela: intenzitet zaraze u ovisnosti o trajanju vlaženja lista u satima prosj. posebice na plodovima ali i na listovima.

Redovito prskanje u kasnijem perodu nije toliko važno radi krastavosti koliko radi skladišnih bolesti. S primjenom fungicida Score počinjemo kod temperatura iznad 10 °C i od faze crvenih balona nadalje. mankozeb) koji mu pomažu pri preventivnom djelovanju. 5 Krastavost jabuke na plodu Čimbenici koji utječu na odluku o izboru pripravaka i redoslijed prskanja su slijedeći: • Vrijeme od zadnjeg prskanja • Prirast • Vrijeme preventivnog i/ili kurativnog djelovanja preparata • Količina oborina od zadnjeg prskanja Krastavost jabuke na plodu pred berbu . Zato je u trenutku pred moguće višednevne oborine preporučljivo zaštititi voćke kontaktnim fungicidom i pravovremono obnavljati fungicidnu oblogu ako se nastavi kišovito vrijeme. Vrijeme od početka cvatnje pa do sredine lipnja je najpogodnije za zaraze. ditianon. Najpogodniji za primjenu to vrijeme je pripravak Score 250 EC.) u slučaju daljnjeg kišovitog vremena lako se mogu zaraziti krastavošću. koji nemaju tako dugotrajno kurativno djelovanje kao sistemični pripravci. Vrlo preporučljivo je u to vrijeme naizmjenično upotrebljavati pripravak Score i strobilurinske pripravke. Braeburn. 4 Upozorenje! Ako od zadnjeg prskanja padne više od 30 mm oborina. smatramo da je depozit kontaktnih fungicida ispran. Osnovna načela za uspješnu zaštitu od krastavosti: • Dobra aplikacija prilagođena visini i širini krošnje te međurednom razmaku • Ispravan izbor pripravka • Pravovremena i krajnje precizna prognostička služba Vrijeme sekundarnih zaraza Na kraju primarnih zaraza (obično sredinom lipnja) razmak između prskanja možemo produžiti (10-12 dana. Sorte koje su osjetljive na sekundarne zaraze (Zlatni Delišes. ditianon. U to vrijeme prisutan je i veliki prirast lisne mase koja je vrlo podložna novim zarazama. Fuji. najviše 14 dana). ali vrlo dobro štite plod. Preporučljivo mu je dodati pune doze kontaktnih fungicida (kaptan. pogotovo u trenucima dvo i više dnevnih padalina. • Količina oborina koja je potrebna da se ispere depozit kontaktnog fungicida • Učinkovitost pripravka • Vremenska prognoza za naredne dane Antirezistentna strategija Radi sprečavanja pojave otpornosti gljive potrebno je upotrebljavati fungicide iz različitih kemijskih skupina: anilinopirimidine (Chorus 75 WG). zbog čega u to vrijeme dajemo prednost sistemičnim pripravcima. Nakon prskanja pripravkom Score potrebno je period od barem 4 sata bez oborina. mankozeb). strobilurine i kontaktne pripravke..također ima sporedno djelovanje i na cvjetnu moniliju koja u vrijeme kiše u cvatnji lako zarazi cvjetove koji se kasnije osuše. koje također kombiniramo sa kontaktnim fungicidima (kaptan.. U slučaju najtežih vremenskih uvijeta preporučljiva je kombinacija Score i sredstva iz skupine strobilurina kojima dodajemo i kontaktni fungicid. triazole (Score 250 EC i Topas 100 EC). koji se odlikuje najdužim kurativnim djelovanjem (96 sati od početka infekcije pri prosječnoj dnevnoj temperaturi od 10 °C).

Jačina zaraze u trenutku pred cvatnju je kod krušaka dosta jača nego kod jabuka. a kasnije su ta mjesta jak izvor zaraze konidijima. anilinopirimidini. triazoli (Score 250 EC*). Na zaraženim se plodovima pri jakoj zarazi mogu pojaviti hrđave prevlake ili mrežavost. Krastavost krušaka napada sve zelene nadzemne organe i plodove kruške. Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Gljiva se pojavljuje uglavnom na mirnim. Kiša usporava razvoj bolesti. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je prvenstveno preventivan. Zaraze koje uzrokuju štete na plodovima se dešavaju tri tjedna prije i tri tjedna nakon cvatnje. potrebna su im oko 24 sata pri temperaturi 7 °C. Pritom gljiva lako prouzroči velike štete na mladim nasadima. a kasnije. s kojih se bolest može proširiti na peteljčice plodova i listova. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je preventivno – kurativni. Vrijeme potrebno askosporama da prokliju produljuje se sa starošću lišća i ovisi o temperaturi. a kasnije može iznositi i 12-16 dana ovisno o kiši i stanju zaraze. strobilurini i kontaktni fungicidi. pjege krastavosti mogu se pojaviti i na plodićima. Kontaktni pripravci za suzbijanje krastavosti na pepelnicu nemaju značajnog utjecaja. počinu gnjiti i otpadati. gdje je prisutno dovoljno sunca. koji se uglavnom postiže tretiranjem nakon cvatnje. Nezamjenjiv je njihov »kozmetički« utjecaj na plodove. Zaraženi dijelovi na mladicama bivaju prekriveni plutom i poprime »šugav« izgled. Ako se zaraze cvjetovi oni se više ne mogu razviti u plod. Za razliku od krastavosti jabuka napad na kruškama je jači. Sa upotrebom tih pripravaka nastavljamo u vrijeme cvatnje pa sve do kraja rasta terminalnih izboja. Započnemo sa upotrebom bakrenih pripravaka u početku pupanja (Kocide DF*). Plodovi se površinski raspucaju. Askospore počinju klijati kada padnu na vlažne mlade listove. a samim time i cvata. već 95%-tna relativna vlaga pospješuje zarazu. čime se smanjuje pritisak bolesti. a do 10 sati pri temperaturi 24 °C. Za klijanje askospora lišće mora biti vlažno. Sumporni pripravci (Thiovit Jet) imaju najbolje djelovanje pri temperaturi od 15 °C. 7 6 Krastavost kruške na plodu Pepelnica jabuke na izboju . Primarne zaraze počinju u trenutku pupanja kada gljiva lako uništi cvjetove. dok na starijim nasadima smanjuje kvalitetu plodova.Krastavost krušaka Venturia pyrina Krastavost krušaka je bolest vrlo slična krastavosti jabuka. *registrirano u EU Pepelnica jabuka Podosphaera leucotricha Bolest se razvija na svim zelenim nadzemnim djelovima i na plodovima do kraja vegetacije. Konidiji lako klijaju na temperaturama od 10 °C do 22 °C. Utjecaj uvjeta okoliša na razvoj bolesti. Kasnije se ta pojava opaža kao tamne uzdužne pruge u sredini lista. Pseudoteciji se razviju tijekom zime na otpalom lišću. u svibnju 10-12 dana. Biologija: Gljiva prezimi u površinskom miceliju na spavajućim pupovima. Nastavljamo sa kombiniranjem fungicida iz različitih kemijskih skupina. ne vjetrovitim mjestima. opravdano je upotrijebiti triazolske (Topas 100 EC) i strobilurinske pripravke te prije svega pripravke na osnovi sumpora (Thiovit Jet). u neposrednoj blizini pupova. Na lišću se gljiva pojavljuje kao bijelopepeljasta prevlaka koja postupno prekrije cijeli list. Ako pred cvatnju imamo razmjerno toplo vrijeme. Nakon što otpadnu vjenčićni listići. Glavnu štetu predstavljaju uništeni izboji koji su osnova za oblikovanje rodnoga drva. pogotovo na osjetljivim sortama iz skupine Jonatan (Idared). pa stoga mogu lako zaraziti tek zametnute listove u pupu. a u proljeće se zrele askospore prenose vjetrom. Konidije se stvaraju vrlo rano u proljeće. Razmak između prskanja neka u travnju iznosi 7-10 dana. Pepelnicu nastojimo zaustaviti u trenutku pred cvatnju (u stadiju crvenih balona) u mjesecu travnju i u početku svibnja. Te vrste zaraze manje ovise o vremenskim prilikama negoli primarne zaraze askosporama. Pri suzbijanju bolesti preporučljivo je rezanje zaraženih izboja. od pupanja pa do kraja vegetacije. Ti pripravci također imaju i dobro sporedno djelovanje na grinje.

Kovrčavost breskvinog lista Taphrina deformans Kovrčavost breskvinog lista najvažnija je bolest bresaka i nektarina. Ako je u vrijeme cvatnje kišovito vrijeme.Trulež plodova Monilia fructigena Gljiva uzrokuje truljenje plodova u nasadu. ali je zato zaraza otvorenih cvjetova gotovo redovita pojava. Bolest se naseli na cvjetove. Prvi puta prskamo u jesen. Kasnije se po cvjetnoj stapci zaraza proširi na grančice i nadalje na druge cvjetove. najprije pocrni tučak. Nakon što se cvijet zarazi. Često su napadnute cijele grančice. Gljivica prezimi u obliku spora ispod kore drveta i pupova. pre- poručljivo je na samom početku cvatnje (kada je otvoreno 10% cvjetova). Ako je u tom periodu kišovito vrijeme. Osnovni čimbenici koji utječu na obim zaraze su vrijeme i uzročnici oštećenja plodova. ali i pri skladištenju. nakon opadanja lišća. koja sprečava klijanje konidija. Gljiva parazitira u nasadu u obliku saprofitnih micelija na drvu i u mumificiranim plodovima. napasti i jabuke. Zaraza može nastati i ako voda razrijedi izlučevine tučkove brazde. i na kraju cvatnje (kada počnu otpadati vjenčani listići). Zaštita: Kako postupamo u praksi: Na gljivu djeluju sistemični i kontaktni fungicidi koje upotrebljavamo za zaštitu od krastavosti. Dobro djelovanje na trulež plodova imaju pripravci na osnovi tirama. Tada također koristimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF) i upotrebljavamo ih u najvišoj dozvoljenoj koncentraciji. Cvjetna monilija Monilinia laxa Cvjetna monilija je prije svega bolest koja napada koštićavo voće i u kišnim se proljećima gotovo redovito pojavljuje. a također dobro sporedno djelovanje imaju pripravci na osnovi ciprodinila (Chorus). ovisno o brzini porasta. ali i druga mehanička oštećenja. U proljeće prskamo kada pupovi nabubre. te unutarnji dijelovi cvijeta. s velikom količinom vode. U nasadima redovito uklanjamo mumificirane plodove te brinemo za prozračnost krošnje i obojenje plodova. Konidije koje vjetrom ili kukcima dospiju na cvjetne organe pri dovoljnoj vlažnosti prokliju. pri čemu napadne samo plodove. koje se osuše. Zbog prekomjernog opadanja lišća. Tada koristimo bakrene pripravke (Kocide DF). Vrijeme osje- tljivosti breskve i nektarine na kovrčavost lista je do 6 tjedana od početka pupanja. prašnici. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je smanjiti mogućnost štete koju uzrokuju štetnici. smanjeni prinos i loša kvaliteta ploda su neizbježni. stablo se jako iscrpi pa ponekad za jake zaraze i propadne. Može. Ukoliko ne štitimo voćke od te bolesti. potrebno je upotrijebiti i organske fungicide. međutim. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Protiv kovrčavosti breskvinog lista prskamo preventivno. Trulež plodova 8 9 Cvjetna monilija na izboju trešnje Kovrčavost breskvinog lista . Za moguću zarazu listovi moraju biti u osjetljivoj razvojnoj fazi. koji se kasnije osuše i ostanu visjeti na grančicama gdje se mogu opaziti nakupine sivkaste plijesni. temperatura zraka treba bitii između 6 °C i 28 °C i potrebno je dovoljno padalina u fazi od pupanja do cvatnje. Na koštićavom voću gljiva najčešće zarazi otvorene cvjetove. upotrijebiti pripravke na osnovi ciprodinila (Chorus). Zaraza zatvorenih cvjetova je rijetka. Razvojni ciklus bolesti nije u potpunosti istražen.

Uši pronalazimo na donjoj strani lista i na vrhovima mladica. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Za određivanje optimalnog roka prskanja u Hrvatskoj se upotrebljava metoda praćenja leta leptira (pri čemu ih lovimo na feromonske zamke) i zbrajanja sume efektivnih temperatura. Na osnovi tih metoda preporuke daje i savjetodavna služba. Mladice zaostaju u razvoju. Jabučni savijač u Hrvatskoj redovito ima dvije generacije. Osobito su problematične one vrste čije izlučevine deformiraju listove i plodove. Prskanje protiv savijača preporučljivo je obaviti uz upotrebu najmanje 400 lit škropiva po ha. a također se preporuča i upotreba ovlaživača. Izlegnute gusjenice se odmah ubušuju u plodove. a njegove ličinke uzrokuju crvljivost plodova. Zimi se na jednogodišnjim mladicama mogu opaziti blještava crna jajašca. Za uši je tipičan veliki broj generacija u jednoj godini (čak do 15). a nakon cvatnje 8 do 10 kolonija na 100 mladica. Štete koje prouzroči iz godine u godinu variraju. Ličinka jabučnog savijača u plodu 10 11 Jabučna zelena uš Aphis pomi Zelene je boje. a katkad i breskve i marelice. orahe. Gusjenice koje završe razvoj do kraja srpnja izlete kao leptiri druge generacije. koji tada nemaju tržišne vrijednosti. U slučaju jačih napada preporučljivo je tretiranje insekticidima iz barem dvije skupine. Leptiri lete od početka svibnja pa do sredine rujna. Potom napuštaju plod te se zapredu i zakukulje u pukotinama kore. Pripravke koji inhibiraju razvoj insekata (Match 050 EC) upotrebljavamo u trenutku odlaganja jajašaca. Inhibitor razvoja (Match 050 EC) protiv druge generacije upotrebljavamo u prvoj dekadi srpnja i prvoj dekadi kolovoza. prorjeđivanje plodova. a kontaktne insekticide (Karate Zeon*) pri 300 °C. ili pak primjenu insekticida kombinirati sa metodom konfuzije. gdje se hrane 3 do 4 tjedna. 0. Leptiri se pojavljuju krajem travnja ili u prvoj dekadi svibnja. Najveću štetu uš pravi na mladim stablima. Napada i kruške. a ponekad može oštetiti i više od 50% plodova. U Hrvatskoj je redoviti štetnik. Suzbijanje se provodi ako je prag prekoračen. Ima ga svuda u svijetu gdje se uzgajaju jabuke. a pri jačem napadu mogu se osušiti.5 mm velikih jajašaca. kruškolikog oblika i najčešća je štetna vrsta na jabukama. Prezime u obliku crnih. listovi se uvijaju. Ženke prve generacije počnu odlagati jajašca u zadnjem tjednu svibnja. a kontaktne insekticide sredinom srpnja i sredinom kolovoza. Biologija: Štetu u nasadu pričinjavaju do 20 mm velike gusjenice i one su glavni uzrok cvrljivosti plodova. Glede na sumu temperatura (prag 10 °C) pripravak koji inhibira razvoj (Match 050 EC) protiv prve generacije počnemo upotrebljavati pri sumi od 250 °C (zadnja dekada svibnja). Prag štetnosti je prije cvatnje 10 do 15 kolonija na 100 mladica.Štetnici Jabučni savijač Cydia pomonella Jabučni je savijač najrasprostranjeniji štetnik na jabukama. Nakon konačnog razvoja. Za učinkovitu zaštitu od savijača potrebno je izvoditi i druge agrotehničke mjere kao npr. Savijač prezimi kao gusjenica u zapredku. koja su odložena na izboje. gdje u brojnim Leptir jabučnog savijača Jabučna zelena uš . Leptiri druge generacije odlažu jajašca uglavnom na plodove (pretežno tamo gdje se plodovi dodiruju ili ih prekriva list) koji su izloženi napadu sve do kraja kolovoza. Zadnjih godina se događa da se generacije preklapaju. kolonijama sišu sokove. Zbog toga zaštita od jabučnog savijača zahtijeva punu pozornost i znanje. gusjenice druge generacije se zapredu i prezime. neonikotinoide pri sumi od 260 °C. na kojima uzrokuju štete sišući sokove. koji počinje nekoliko dana nakon najvećeg ulova leptira. * upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podržana u integriranoj zaštiti voćaka Lisne uši Podred Aphidina Lisne su uši česti štetnici na kultiviranim biljkama.

uvije se. Obično se u prvoj dekadi travnja iz zimskih jaja počnu izlijegati ličinke. osuši i otpadne.Jabučna pepeljasta uš Dysaphis plantaginea Najštetnija je uš koja se brzo i obilno razmnoži i prouzroči brojna oštećenja na plodovima. Štetnik ima 4 do 7 generacija godišnje. koji učinkovito uravnotežuju populaciju toga štetnika. kada su ispiljena sva zimska jajašca i kada proljetnih jaja još nema. * upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podržana u integriranoj zaštiti voćaka Crveni voćni pauk Panonychus ulmi Crveni voćni pauk je redovan. Kako su odrasli pauci vrlo maleni (0. Ako pri zimskom pregledu drva u nasadu ustanovimo da je prisutno više od 1000 jaja na dužinski metar rozgve ili grančica. Pri suzbijanju crvenog voćnog pauka potrebno je sačuvati njegove prirodne neprijatelje (grabežljive grinje. pravi je trenutak za uporabu akaricida na osnovi abamectina (Vertimec 018 EC). Jabučna uš šiškarica Dysaphis devecta Pravi velike i vrlo vidljive štete. potrebno je osobito pozorno pratiti tog štetnika. zaštitu nije potrebno provoditi. kojeg ne smijemo upotrijebiti u cvatnji. 0. gdje se na gornjoj strani isprva vide fine bjelkaste pjegice. Prag štetnosti prije i nakon cvatnje je 1 do 2 kolonije na 100 mladica. 12 Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je učinkovito suzbijanje prve generacije i održavanje niske populacije. U vegetaciji. Ako na naličju prvih listova opazimo prve pokretne stadije pauka (2 i više). Preporučuje se uporaba povećala. uglavnom u pazušcima listova. manje slatki i manje obojeni plodovi. Vertimec djeluje na sve pokretne stadije crvenog voćnog pauka.3 do 0. posebice ako prilikom zimskog pregleda drva ustanovimo povećan broj zimskih jajašaca.5 mm). pri zimskom prskanju upotrijebimo uljne pripravke koji imaju dobro djelovanje i na jaja uši. grabežljive stjenice. U trenutku piljenja ličinki. Najviše štete prouzroči na listovima. Po tom pravilu je prag dostignut kada umnožak broja pauka na listu i broja dana do berbe postigne vrijednost 500. breskvama. zatim lišće poprimi sivo-žutu do ljubičasto-smeđu boju. Zbog sisanja na zametnutim plodovim se na njima kasnije javlja jaka deformacija. Sivomodre do crne uši pojavljuju se pred kraj cvatnje. a preporuča se koristiti uz potrošnju barem 1000 lit vode po hektaru uz dodatak ovlaživača ili uljnog pripravka. Prag štetnosti prije cvatnje obuhvaća 3 do 5 kolonija. Ako je omjer između brojnosti pauka i grabežljive grinje manji od 1:10. nakon cvatnje preporučamo upotrebu insekticida iz skupine neonikotinoida (Actara 25 WG). a nakon cvatnje 5 do 8 kolonija na 100 mladica. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Preporučljivo je pretproljetno prskanje uljnim pripravcima. Tako prag za sortu Gala sredinom svibnja iznosi 5 paukova po listu a za sortu Idared 3 pauka po listu. trešnjama i ribizlu. zlatooke i druge). Zato je pravilno provođenje integrirane zaštite pri suzbijanju crvenog voćnog pauka od iznimne ekonomske važnosti za voćare. koje se zatim presele na mlado lišće. grabežljive resičare. Crveni je voćni pauk crvenkasto smeđe boje i jajolikog oblika. 13 Jabučna pepeljasta uš Jabučna uš šiškarica Crveni voćni pauk na listu . Zaraženo se lišće deformira i poprimi jarku purpurno-crvenu boju. neke bubamare. Upotreba neonikotinoida poslije cvatnje preporučljiva je i protiv jabučne osice (Hoplocampa testudinea).1 mm velika jaja. pregledamo nasad. Prezime crvena. a štetu uzrokuje i na kruškama. Ukoliko populacija lisnih ušiju dostigne prag štetnosti prije cvatnje odlično djelovanje na lisne uši imaju i kontaktni insekticidi (Karate Zeon*). obično u zadnjoj dekadi travnja tik pred cvatnju. Posljedice su sitniji. Pauci se također hrane i na plodovima. u zadnjim godinama i vrlo problematičan štetnik u nasadima jabuka. Preporučujemo ga upotrijebiti nakon cvatnje. U vrijeme vegetacije prag štetnosti izražavamo u obliku »umnožak 500«.

15 Štete od moljca kružnih mina na listovima Ličinka moljca kružnih mina Štete od savijača kožice ploda . Opravdano je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano na proljeće. Moljac kružnih mina je srebrno-siv leptirić.). pričvršćenom za pukotine u kori. Prezimjele gusjenice u travnju i svibnju izgrizaju i zapredaju. možemo očekivati i dobro usputno djelovanje insekticida Actara 25 WG. jer će djelovanje pri ranoj primjeni biti vrlo dobro. Za suzbijanje možemo upotrijebiti insekticide iz skupine neonikotinoida ili inhibitiore razvoja. Jabučna osica Hoplocampa testudinea Jabučna osica može prouzročiti znatne štete u intenzivnim voćnjacima. prije cvatnje (prag je 5% zapredenih pupova ili izboja). nakon čega počinju izgrizati i plodove. Kasnije se pagusjenice kreću u unutrašnjost plodova. Od iznimne je važnosti da temeljito suzbijemo prvu generaciju u svibnju. izdvojeno suzbijanje savijača kožice ploda nije potrebno. Pri suzbijanju nekih drugih štetnika (primjerice ušiju.Moljac kružnih mina Leucoptera malifoliella Moljac kružnih mina spada među lisne minere i među njima ima najveći gospodarski značaj. Vrlo dobru zaštitu od minera pružiti će i kombinacija insekticida Match i Actara (doze oba pripravka se mogu smanjiti za cca. Sličan prag suzbijanja vrijedi i za prvu generaciju savijača kožice. kad nađemo više od 0. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Moljac kružnih mina je periodički štetnik koji se prenamnoži u ciklusima od tri do pet godina. Veću pažnju na ove štetnike trebamo obratiti u nasadima s niskom populacijom jabučnog savijača i u nasadima gdje se suzbijanje jabučnog savijača koristi metoda zbunjivanja – konfuzije. Osice odlažu jaja u plodnicu cvjetova voćaka u cvatu.5% oštećenih plodova. Ukoliko u vrijeme berbe postoje štete iznad praga ekonomske štetnosti. Za njima ostaje spiralni trag izmetina koje zapune kružne hodnike promjera 10 – 12 mm. Protiv druge generacije djelujemo u zadnjoj dekadi kolovoza.„mine“. Kao kritični broj za sve minere uzimamo 1 jajašce po listu. Često zapretke možemo naći i na plodovima oko peteljke. Nakon inkubacije od 6 – 18 dana. Savijači kožice ploda Savijač kožice ploda Adoxophyes reticulana. Leptiri prve generacije se pojavljuju početkom svibnja i počinju sa odlaganjem jajašca na donju stranu listova. Od sredine lipnja do sredine srpnja gusjenice najprije izgrizaju lišće koje zapredaju na vrškovima izboja. prije svega. a gusjenice pričinjavaju štetu u tri navrata tijekom vegetacije. Tragovi njihove ishrane se na kožici ploda vide u obliku brojnih sitnih grizotina. što drastično narušava prodajnu vrijednost plodova.) provodi više od 5 primjena insekticida godišnje. a leptiri druge generacije lete od kraja srpnja do rujna. jer u slučaju prenamnožavanja uzrokuje iznimno velike štete. preporučamo ciljanu primjenu insekticida sljedeće godine. U to vrijeme preporučamo upotrebu inhibitora razvoja (Match 050 EC) ili pripravke na bazi tiakloprida. osim crvenog voćnog pauka. rjeđe na kruški. Gusjenice u tom periodu više izjedaju plodove. Cilj suzbijanja su jajašca i prvi stadiji gusjenice koja se nalazi u hodnicima dužine 2 – 3 mm. Match 050 EC ima odlično djelovanje pod uvjetom da ga upotrijebimo pravovremeno (u vrijeme polaganja jaja). Najveći broj jaja nalazimo na donjoj strani lišća na vrhovima bujnijih izboja. veličine 5 do 6 mm. trešnji ili šljivi. Najčešće se pojavljuje na jabuci. U drugoj polovici srpnja se zakukulje. Kasnije je uspjeh suzbijanja znatno lošiji. posebice u onima gdje se protiv jabučnog savijača (Cydia spp. pagusjenice napuste plodove i zavuku se u tlo gdje prezime. U posljednje vrijeme ovaj leptir ima tri generacije godišnje. 1/3). na sredini lista. Nakon što plodovi otpadnu. Moljac kružnih mina prezimi kao kukuljica u bjeličastom zapretku. a gospodarski je najznačajniji savijač kožice ploda (Adoxophyes spp. jabučne osice) odmah nakon cvatnje. 14 Zaštita: Kako postupamo u praksi: U većini nasada. pupove i cvatove. S obzirom da je tada već prekasno za intervenciju insekticidima. a najveće štete pričinjavaju na jabuci. On ima dvije generacije godišnje. Kod primjene ove kombinacije postiže se odlično djelovanje na praktički cjelokupan spektar štetnika. ispunjenih izmetinama i paučinom. Let prve generacije je obično u svibnju i lipnju. koji obično otpadaju. Gusjenice moljca kružnih mina rade kružne hodnike . pagusjenice se ubušuju u plodiće i kreću se ispod površine ploda gdje buše krivudave hodnike. Pandemis heperana Ružin savijač Archips podana Za savijače kožice ploda je značajno da napadaju većinu voćnih vrsta i neke vrste šumskog drveća. dok se gusjenice još hrane na na izbojima (kraj lipnja). S obzirom da ima iznimno dugotrajno djelovanje bolje ga je primjeniti prerano nego prekasno. krvave uši i štitastih ušiju. na raspolaganju nam ostaje jedino pripravak na osnovi virusa granuloze. Za odlaganje jaja uglavnom izabiru listove u rozeti. Sve vrste imaju sličan razvojni ciklus. obično uz žile lista.

listovima i plodovima. a ličinke zadnja dva stadija presele se u pazušce listova. Kada se počnu otvarati pupovi. Kada se u trenutku pred pupanje metodom 100 udaraca uhvati više od 100 prezimjelih ženki. Prag je dostignut ako u vrijeme cvatnje ulovimo više od 30 osica po jednoj ploči. Kalifornijska štitasta uš na plodu Obična kruškina buha Cacopsylla pyri Obična kruškina buha uzrokuje velike štete u intenzivnim nasadima kruške. što se obično poklapa sa suzbijanjem lisnih uši i savijača. Odrasle buhe i njihove ličinke sišu na izbojima. *registrirano u EU Štitaste uši Coccinia To su sitni kukci. Djelomični učinak na štitaste uši imaju i pripravci iz skupine neonikotinoida i klorpirifosa. ožujka. Kod nas najčešće ima dvije generacije. Jednostavno ih primjećujemo na jednogodišnjim izbojima. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je prskanje uljnim pripravcima u početku vegetacije. Za tu namjenu je dozvoljena i upotreba piretroida – najkasnije do 20. Ličinke prvog stadija kreću se van majčinog štita ili ostanu pod njim. Ličinke se Obična kruškina buha . Ličinke prva tri stadija se hrane na naličju listova i mladim vrhovima izboja. stjenice) i parazitske osice. Ako se prva generacija pojavi dovoljno rano. Obična kruškina buha razvije četiri generacije godišnje. S obzirom da se štitaste uši šire i sadnim materijalom. Nalazimo je i na drugim voćnim vrstama. koje primjetimo kada se prerazmnože i sa svojim štitovima prekriju površinu izboja a ponekad i plodova. Prskanjem u tom periodu postižemo najbolje rezultate u suzbijanju tog štetnika. U nasadima u kojima je više od 3% stabala zaraženo sa Pear decline fitoplazmom je prije početka vegetacije dozvoljeno upotrijebiti insekticide. Na kraju cvatnje upotrebljavamo pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG*). Buhe luče obilnu mednu rosu na koju se nasele gljive čađavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lišća. Samo ličinke prvog stadija su gibljive. Pri jakom napadu može se umanjiti i rodnost u idućoj godini. marelici i ribizu. Ženke su pričvršćene na stalno mjesto. onečišćuju plodove i tako smanjuje njihovu tržišnu vrijednost. a mužjaci su pokretni. Sisanje izaziva zastoj u razvoju i deformacije te sušenje napadnutih organa. Smiselno je upotrijebiti mješavine uljnih pripravaka i piretroida na bazi lambda-cihalo- Jabučna koma uš Lepidosaphes ulmi Jabučna koma uš je dobila ime po svom obliku – štitić izgleda kao »zarez«. Ima samo jednu generaciju godišnje. a kasnije se pričvrste na stalno mjesto. Druga generacija počinje se pojavljivati srediŠteta od jabučne osice na plodu nom kolovoza i traje sve do kraja ljeta. Ličinke prve generacije obično se javljaju između 10. kemijska zaštita je opravdana. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Važno je uspješno zaustaviti razvoj prve generacije. Sljedeći val štetnika se pojavi pri ljetnom rastu izboja. Tada upotrebljavamo i veće količine vode kako bi osigurali učinak gušenja. koje vješamo na početku cvatnje. lipnja. Značaj kruškine buhe se dodatno povećao spoznajom o mogućnosti prijenosa fitoplazme koja uzrokuje propada17 nje kruške (Pear decline). 16 Kalifornijska štitasta uš Quadriaspidiotus perniciosus Kalifornijska štitasta uš je u naše krajeve donesena prije šezdeset godina i iznimno brzo se proširila i napravila razmjerno veliku štetu. Prvi značajan rast populacije buha obično se pojavljuju u svibnju. bez usnog ustroja pa se mužjaci ne hrane. To je ujedno i najpogodniji trenutak za primjenu insekticida. ponekad se pojavi i treća generacija. Ljetni oblik odrasle buhe je svjetlije boje. zlatooke. ženke odlažu jaja na vrhove mladih izboja i vršne listiće. iako je korištenjem integrirane zaštite i pri manjoj uporabi insekticida došlo do većih pojava štitastih uši. Prezime odrasle buhe (zimski oblik – tamnosmeđa sa nešto crnih i narančastih pjega). kruški. gdje je oprvdana i primjena insekticida koji nisu pogodni za integriranu zaštitu. odnosno u drugoj polovici svibnja. Štitaste uši imaju i prirodne neprijatelje. breskvi. šljivi. Ova vrsta štitaste uši napada brojne biljne vrste. a najrađe parazitira na jabuci. potrebno je pridati posebnu pozornost zaštiti od uši u rasadnicima. jer kasnije je dobro zaštićen štitom. na kojima se hrane. Najčešće se javlja u nasadima jabuke i to u obliku otoka. grabežljivce (bubamare. obično javljaju ranije nego kod kalifornijske štitaste uši. i 20.Zaštita: Kako postupamo u praksi: Potrebu za suzbijanjem određujemo temeljem ulova na bijele ljepljive ploče.

Razmaci između prskanja neka budu u vrijeme razvojnih faza od mišjih ušiju (BBCH 54) pa do početka cvatnje (BBCH 61). Opasnost da tada uništimo prirodne neprijatelje je razmjerno mala. od 7 18 Obična kruškina buha – štete na plodu . Preporučljivo je dodavanje jednog od kontaktnih fungicida na osnovi ditianona ili mankozeba.3 kg/ha). No takve su zaraze više slučaj nego pravilo. Kasnije. koje kombiniramo sa uljnim pripravkom. * registrirano u EU Zaštita jabuka od bolesti Sastavljanje programa prskanja za jabuku Najviše pozornosti pri zaštiti jabuke potrebno je posvetiti krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) i pepelnici jabuke (Podosphaera leucotricha). a primjenjujemo s većom količinom vode (1500– 2000 l/ha). prvenstveno na one sa jednostrukim djelovanjem). Kada askospore dozore. posebice za vlažnih godina. I. a odlično djeluje kako kurativno tako i preventivno. ali ne smijemo zanemariti ni skladišne bolesti koje često posljednjih godina prouzroče velike štete. Vrijeme prvih zaraza krastavošću (askospore 19 su dozrijele) najavljuje savjetodavna služba. koji ima izvanredno dobro djelovanje i kod niskih temperatura (od 5 °C na više). čime sprečavamo nastanak otpornosti na određene fungicide. faza – od početka pupanja do početka cvatnje U trenutku kada pupovi počinju bubriti (pogledti shemu programa zaštite jabuka od bolesti) pravi je trenutak za upotrebu bakrenih pripravaka (Kocide DF) koji dobro štite zelene dijelove od najranijih zaraza krastavošću uzrokovanih prezimjelim micelijima. • Ekonomičnost. za poboljšanje preventivnog djelovanja. npr. cvjetna monilija (Monilinia laxa). Pri jakim napadima.2 . kada je prag prekoračen (10% izboja napadnutih buhom) najučinkovitiji su pripravci na osnovi abamektina (Vertimec 1.8 EC*). Također ne smijemo zaboraviti na bolesti koje koje se pojavljuju povremeno i lako nas iznenade. moguća je zaraza krastavošću za vrijeme iole većih oborina. Prilikom sastavljanja programa prskanja moramo poštivati slijedeće preporuke: • Antirezistentna strategija (izmjenjivanje fungicida iz različitih kemijskih skupina. stanje bolesti i vremenske prilike.0. Od razvojne faze mišjih ušiju nadalje (BBCH 54) pravo je vrijeme za upotrebu anilinopirimidilnih pripravaka – Chorus 75 WG (0.trina (Karate Zeon*). • Pravilna primjena određenih preparata gledano na vrijeme upotrebe. prije prskanja je potrebno oprati mednu rosu velikom količinom vode i detergentom.

no po listovima se razmještaju slabije.do 10 dana. 20 II. Shema programa zaštite jabuke od bolesti Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali 53 54 55 57 59 63 69 72 77 KOCIDE CHORUS SCORE STROBILURINI KONTAKTNI FUNGICIDI TOPAS THIOVIT JET THIOVIT JET 21 . Pripravak Score 250 EC se odlikuje najduljim kurativnim djelovanjem na krastavost od svih postojećih fungicida. Razmak između prskanja neka bude od 6 do 8 dana. Pri upotrebi fungicida u tom periodu potrebno je paziti na vrijeme od zadnjeg prskanja do berbe (karenca). Razmaci između prskanja opet ovise o padalinama. pa je zato njihovo kurativno djelovanje kraće. pa do 6 tjedana nakon cvatnje.5 – 2 kg/ha). Strobilurini djeluju odlično protiv pepelnice. Kraj mogućnosti primarnih zaraza objavljuje savjetodavna služba. Chorus u to vrijeme slobodno upotrijebimo 2-3 puta.Schizothyrium pomi. faza – od kraja primarnih zaraza do jeseni Kada nastupi kraj primarnih zaraza krastavošću. III. mankozeb). U tom periodu je preporučljivo naizmjenično upotrebljavati sistemične i strobilurinske pripravke koji imaju specifičan način djelovanja i vrlo dobro štite plod. oborinama i prirastu. Prskamo u razmacima od 10 do 12 dana. U razdoblju nakon cvatnje moguća je zaraza pepelnicom (Podosphaera leucotricha) i preporučljiva je upotreba pripravka Topas 100 EC (0. faza – od početka cvatnje do kraja primarnih zaraza krastavošću Najveća opsnost od zaraze krastavošću prijeti u samo vrijeme cvatnje. a ako ga upotrijebimo u početku cvatnje djelovat će i na cvjetnu moniliju (Monilinia laxa). U tom periodu T hiovit Jet u dozi od 4 kg/ha ima dobar usputni učinak na jabučnu grinju (Acolus schlechtendali).25 lit/ha) ili Thiovit Jet (1. Sistemicima je preporučljivo dodavanje kontaktnih fungicida (ditianon. protiv pepelnice koristimo pripravak Topas (0. naravno ovisno o oborinama i temperaturi. Najbolji partneri strobilurinima su triazoli. Zbog intenzivnog prirasta lisne mase i mogućih dužih kišnih razdoblja treba primjeniti pripravke sistemičnog djelovanja. prelazimo na upotrebu isključivo kontaktnih fungicida. koji ima i dobro »kozmetičko« djelovanje na plodove. obavezno pred svako duže kišno razdoblje. a također im je preporučljivo dodavanje kontaktnih fungicida. uz dodatak kontaktnog fungicida. naravno ovisno o temperaturama. kaptan. Redovitim prskanjem u tom periodu s učinkovito se borimo protiv bolesti koje se pojavljuju u kišnim razdobljima mjeseca kolovoza i rujna (skladišne bolesti . Ako padne više od 30 mm oborina prskanje moramo ponoviti. koji im poboljšavaju preventivno djelovanje. čađavost i gorka trulež). Ima također i dobro djelovanje na pepelnicu. Nakon berbe i opadanja listova ponovo upotrijebimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF). Nakon cvatnje.25 lit/ha) ili pripravak Thiovit Jet. zato je u slučaju iznimno jakih i dugotrajnih zaraza preporučljivo upotrijebiti kombinaciju iz obje skupine.

O potrebi pretproljetnog prskanja uljnim pripravcima odlučujemo na osnovi pregleda uzoraka grančica koje uzimamo u zimi i na osnovi iskustava iz prošle vegetacije. Moramo paziti da ne prskamo u vrijeme cvatnje.75 l/ha). 23 ACTARA MATCH KARATE ZEON KARATE ZEON VERTIMEC . Preporučljivo ga je upotrijebiti ranije. Vertimec možemo primijeniti najviše još jedanput u sezoni. Ako je prekoračen prag štetnosti za crvenoga voćnog pauka. potreba za predproljetnim prskanjem je sve veća. jer možemo očekivati da populacija crvenoga voćnog pauka kasnije neće prijeći prag štetnosti. tako da stablo »okupamo«. a nadalje treba upotrebljavati akaricide iz druge skupine.Zaštita jabuka od štetnika Sastavljanje programa prskanja za jabuku Jabuku kao našu najvažniju voćnu vrstu ugrožava veliki broj štetnika. Za to prskanje je vrlo važno da se obavi sa što većom količinom vode. To prskanje je vrlo korisno jer uništavamo više štetnika odjednom. Prvo redovno prskanje protiv jabučnog savijača treba obaviti krajem svibnja ili u prvim danima lipnja u vrijeme odlaganja jajašaca. To prskanje obavljamo uz veću količinu vode. To je prskanje od iznimnog značaja. ULJNI PRIPRAVCI Shema programa zaštite jabuke od štetnika Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali 53 54 55 57 59 63 69 72 77 22 Prilikom sastavljanja programa zaštite potrebno je poštivati slijedeće: • Za pravilnu upotrebu insekticida moramo prepoznati štetnika i poznavati njegov razvoj. Nakon cvatnje kada se intenzivno osipaju vjenčani listići upotrijebimo insekticid Actara 25 WG (200 g/ha) protiv lisnih ušiju. Pravilan izbor insekticida i pravovremena upotreba temelj je integrirane zaštite koja jamči dobre uspjehe. • Upotreba preparata u pravom trenutku. Takve preglede obavlja Zavod za zaštitu bilja u Zagrebu i Poljoprivredno-savjetodavna služba u svojim županijskim središtima. insekticidom Match 050 EC u dozi od 1 lit/ ha.5 l/ha mineralnog ulja. Match djeluje vrlo dugo pa je bolje da ga upotrijebimo ranije negoli prekasno. jer djeluje vrlo dugo. a pripravak je vrhunski djelotvoran i na jabučnu osicu (Hoplocampa testudinea). obavlja se prskanje akaricidom Vertimec 018 EC (0. Preporučljivo je da se to prskanje obavi posebice u nasadima gdje je šteta od minera kružnih mina u prošloj vegetaciji bila veća. Ako prag štetnosti ipak bude prekoračen. U vrijeme kada su plodovi veličine 10 – 30 mm upotrijebimo insekticid Match 050 EC u dozi od 1 lit/ha protiv moljca kružnih mina i savijača kožice ploda. uz istodobnu primjenu 2. Drugo prskanje insekticidom Match obavimo u prvoj dekadi srpnja s istom dozom protiv prvih stadija druge generacije. Pošto se raspoloživa paleta insekticida smanjuje. koji nam uzrokuju velike probleme. • Ekonomičnost. • Antirezistentna strategija (izmjena insekticida iz različitih kemijskih skupina čime sprečavamao nastanak otpornosti na određene insekticide). kada je njegova učinkovitost najbolja (optimalno vrijeme upotrebe).

Zaštita trajnih nasada od korova Na kvalitetu uroda voćaka i vinove loze svakako utječu i korovi. Kocide DF – najaktivniji među bakrenim fungicidima Kocide DF je bakreni fungicid najviše biološke aktivnosti. velika vrućina i mraz) jer je radi manjeg unosa djelatne tvari djelovanje otežano. a ako postoji slak ili zubača tada doza treba biti 8 l/ha. koji se postepeno otpušta. Uporaba herbicida u trajnim nasadima. Zaštita: Preporučujemo uporabu sistemičnog totalnog herbicida Ouragan System 4. Kristalići pripravaka posebno se čvrsto vežu na podlogu (list) i djeluju kao „spremišta“ aktivnog bakra. Izbor pripravaka za zaštitu voćaka Chorus 75 WG – neprestižan za početna prskanja protiv krastavosti Chorus ima kurativno i preventivno djelovanje već pri temperaturama iznad 5 °C. više koncentracije se primjenjuju pri većem habitusu voćaka Kocide ® DF Kristali pripravka postepeno otpuštaju aktivne bakrene ione 25 • najviša biološka aktivnost i dugotrajno djelovanje • poboljšana topivost i kompatibilnost • smanjeno prašenje Odmjere: • krastavost jabuke . a do pojave mišjih ušiju. za prskanja u početku cvatnje do precvjetavanja jabuke u razmacima po 7 dana • paunovo oko na maslini . jarčevac Aegopodium 24 podagraria i zubača.5 – 7 kg/ ha (500 . za divlji sirak i osjak te 8 l/ha za korove kao što su slak. ovisno o zakorovljenosti.5 kg/ha (50 g u 100 l vode). Prskanje po rubovima parcela i nepoljoprivrednim površinama za višegodišnje korove i šikare preporučujemo u jesen s najvišom registriranom dozom uz kvalitetnu aplikaciju. Već nakon dva sata kiša ga ne može isprati. . Svojom prisutnošću smanjuju opskrbu loze i voćaka vodom (utjecaj na smanjenje uroda). a prije cvatnje masline.2 – 0.2 – 0. kiselice i maslačak. potrebno je prskati Ouraganom u odmjeri 2-8 l/ha. U proljeće se Ouragan primijenjuje kada su korovi niknuli i kada razviju dovoljnu lisnu masu.2 kg/ ha (200 g u 100 l vode). svakako je opravdana. 2-3 l/ha kada su prisutni samo jednogodišnji korovi. negoli kad nebi bilo jesenske zaštite.750 g u 100 l vode). Vrhunsko djelovanje herbicida Ouragan System 4 • kovrčavost lista breskve . prije svega unutar redova. • bakterijska palež na jabuci – 0. 4 l/ha za piriku.5 – 7. 5 l/ha. pri miješanoj zakorovljenosti bez slaka treba primijeniti 4-5 l/ha herbicida Ouragana. Prskati u mirovanju vegetacije. Sve odmjere herbicida odnose se na stvarno poprskanu površinu. Prskanje provesti rano u proljeće prije pojave kiša.3 kg/ha (20 – 30 g na 100 l vode) • cvjetna monilija 0. omogućuju povoljnije uvjete za pojavu bolesti i otežavaju uporabu sredstava za biljnu zaštitu. U jesen nakon berbe.5 kg/ ha (20 – 50 g na 100 l vode).700 g u 100 l vode) u mirovanju vegetacije i 3 – 5 kg/ ha (300-500 g u 100 l vode) pri pucanju pupa (pojava zelenog vrha). tako da Kocide DF ima produženo djelovanje u odnosu na ostale bakrene fungicide. • Osnovno sredstvo za suzbijanje krastavosti prije cvatnje • Pouzdana odluka u slučaju nižih temperatura • Nepogrješiv u suzbijanju cvjetne monilije Odmjere: • jabučna krastavost 0. Prskanje Ouraganom nije preporučljivo ako su korovi u stresu (suša. Ako se obavi jesensko prskanje u proljeće će višegodišnji korovi biti znatno manji problem.5 kg/ha (500 . Protiv krastavosti preporučuje se miješati ga s kontaktnim pripravcima. Ako se Ouragan primijeni u jesen tada se proljetno prskanje može obaviti nešto kasnije. Općenito. Optimalno se djelovanje postiže ako se prska u vrijeme intenzivnog porasta korova i kada su visine od 20 do 30 cm.

Ne djeluje na odrasle kukce. Četiri sata nakon primjene kiša ga ne može više isprati. kiša ga ne može isprati.18 l/ha (18 ml na 100 l vode) . Preporučljivo ga je miješati s kontaktnim fungicidima. Dva sata nakon primjene pred vegetaciju.25 l/ha (barem 1500 l vode na ha)* * registracija u EU 27 Odmjere: • 0. Preporučljivo mu je dodavati kontaktne fungicide za dulju preventivnu zaštitu. Ometa razvoj insekata pa je iznimno selektivan za korisne organizme.3 l/ha (20 – 30 ml na 100 l vode) više odmjere se primjenjuju u slučaju kurativnih prskanja • važan član u programu zaštite od pepelnice • već niz godina jedan od najpouzdanijih triazola Odmjere: • 0.75 l/ha • protiv kruškine buhe 1. velika snaga Karate Zeon – Zeon tehnologija prijaznija za ljude i prirodu Vertimec 1. Match 050 EC – insekticid prihvatljiv za okoliš Match djeluje ovicidno i larvicidno. Posebno dobar učinak u vrijeme kada je lišće još mlado.Karate Zeon je piretroid koji se upotrebljačetnim kontaktnim djelovanjem. Actara je sistemični insekticid s dobrim po. 26 • nadstandardno kurativno djelovanje • za vrijeme najjačih zaraza i pritiska bolesti • vrhunska zaštita lišća i mladih plodova Odmjere: • 0. moljca okruglih mina te breskvinog savijača • nepogrešiv za prskanja u početku razvoja štetnika Odmjere: • 1 l/ha (100 ml na 100 l vode) • odlično suzbija lisne uši i jabučnu osicu* • snažno i dugo djelovanje • neopasan za korisne organizme Odmjere: • za lisne uši 120 – 200 g/ha • za jabučnu osicu 200 g/ha* *registracija u EU • pouzdana zaštita od velikog broja štetnika u voćarstvu (jabučni savijač i ostali) • odličan za rano suzbijanje obične kruškine buhe* • poboljšan »knock-down« učinak i produljeno djelovanje * registracija u EU • odličan za prva suzbijanja crvenog voćnog pauka odmah nakon cvatnje • kratkotrajan utjecaj na korisnu populaciju u nasadima • najpouzdaniji u borbi protiv obične kruškine buhe* Odmjere: • protiv crvenog voćnog pauka 0. Po biljci se va za rana suzbijanja kruškine buhe u vrijeme premješta uzlazno. Topas 100 EC – specijalist za jabučnu pepelnicu Topas ima sistemično djelovanje. savijača kožice ploda.8 % EC – posebnost među akaricidima Preporučljiva je primjena u ranim jutarnjim ili večernjim satima s većom količinom vode i dodatkom mineralnog ulja.25 l/ha (25 ml na 100 l vode) • iznimno dugo djelovanje i otpornost na ispiranje • odličan protiv jabučnog savijača. Dva sata nakon primjene kiša ga ne može više isprati. Actara 25 WG – male odvage.Score 250 EC – najpouzdaniji voćarev partner Score je triazolni fungicid s najduljim kurativnim djelovanjem (do 96 sati).2 – 0.

na strništima. Malo tko vodi brigu o tome da zemlja koja se za vrijeme prskanja zadrži na kotačima traktora sadržava takve količine da bi primjerice ako se donese u blizinu bunara ili drugih izvora vode na dvorištima ili putovima. Moja pravila za zaštitu voda Sva sredstva za biljnu zaštitu imaju određena ograničenja u primjeni glede njihova nepoželjnog utjecaja na vode.. kanalizacije ili dvorišnih bunara. Unos štetnih tvari možemo spriječiti ako se pridržavamo nekoliko osnovnih pravila. blizu odvodnih kanala. čišćenja opreme i rukovanja ambalažom. • vrhunski neselektivni herbicid 28 • nije mu potrebno dodavati ovlaživač • dobar okolišni profil Odmjere: • kod miješane zakorovljenosti bez slaka. 4-5 l/ha • kod miješane zakorovljenosti gdje je slak prisutan. Koji su glavni uzroci takvog onečišćenja? Pri pripremi sredstva za prskanje i pranju prskalice škropivo se može razliti. preko otvorenih melioracijskih kanala.. Voda je iznimno važna za ljude i okoliš. potoka. na željeznici i na nepoljoprivrednim površinama. 7 l/ha 29 . Osnovno znanje i pažljivost temelji su koji svakom korisniku omogućuju uživanje u čistoj vodi i dobrom ugledu poljoprivrednika. Neispravne prskalice također su uzrok da škropivo iz prskalice kaplje ili curi za vrijeme prijevoza i tako onečišćuje vode uz ceste. Može se primjenjivati u voćarstvu i vinogradarstvu. Neprimjereno odlaganje prazne ambalaže i ostataka sredstava za zaštitu bilja također je jedan od vrlo čestih uzroka onečišćenja. Onečišćenje vode može spriječiti sam korisnik tako da pravilno obavlja poslove pripreme prskanja. Ono najčešće nastaje zbog nenamjernih pogrešaka ili nemara. vrlo brzo onečistila vodu preko dopuštenih granica. Prije svega. I nepravilna primjena sredstava za biljnu zaštitu može biti uzrokom onečišćenja voda. odnosno otjecati voda kojom se ispirala prskalica. spot) onečišćenjem.Ouragan System 4 – 4 puta bolji Herbicid za suzbijanje svih jednogodišnjih i višegodišnjih korova. To je posebno opasno ako se takvi poslovi obavljaju u dvorištima. na zabranu primjene tih sredstava na kraškim poljima i dr. Iz rezultata praćenja (monitoringa) onečišćenja uočeno je nerijetko onečišćenje podzemnih voda lokalnim (tzv. stoga je moramo čuvati od svih oblika onečišćenja. Jedan od vrlo važnih uzroka lokalnog onečišćenja jest i izravno prskanje preko vodenih površina npr. ta se ograničenja odnose na propisani zaštitni pojas između mjesta prskanja i vodenih površina. preparat rasuti ili škropivo može kapati.

• Škropivo ne pripremajte nikada uz potoke ili ceste. 5. Prskalicu treba uvijek temeljito očistiti na način koji neće onečistiti okoliš! • Unutrašnjost prskalice što je bolje moguće treba očistiti tako da se ostatak škropiva razrijedi i iskoristi na polju.1. • Točno treba izračunati i pripremiti količinu škropiva koja je potrebna za površinu koju se želi poprskati. • Pri prskanju u polju ili nasadu treba imati uvijek dovoljno vode za ispiranje ambalaže. treba je ostaviti na zatravljenoj površini da kiša ne ispere osušene ostatke škropiva u odvodne kanale. • Svu ambalažu zbrinuti na propisani način i predati na mjestima sakupljanja. prah ili tekućina preparata ne rasipaju izvan spremnika prskalice. • U dvorištu prskalicu je potrebno temeljito očistiti na zatravljenoj površini. • Bez obzira na to gdje se prskalica puni vodom. treba provjeriti ispravnost prskalice. unatoč tomu. kanale. • Ako se dogodi da se neočišćenu prskalicu ne može spremiti pod krov. Preparatima je mjesto samo u spremniku prskalice! Pri pripremi škropiva uvijek treba paziti da se zrnca. Već samo male količine sredstva dovoljne su da onečiste vode. 4. • Ako ipak. Prskalicu pospremiti pod krov! Nakon čišćenja prskalicu treba spremiti pod krov. Ispražnjenu ambalažu potrebno je uvijek isprati! Plastične boce treba uvijek dobro isprati vodom a potom je izliti u spremnik prskalice. Time se štedi vrijeme. Moguće ostatke tekućine za prskanje treba isprazniti u pripremljene posude koje se rabe za pripremu škropiva i dalje postupiti u skladu s uputom. Time se sprječava da i najmanji ostaci tekućine za prskanje ne dospiju u bunare. • Upotrijebiti treba toliko vode koliko propisuju upute za primjenu sredstva za biljnu zaštitu. ali i smanjuje mogućnost pogreške. prije nego što se pristupi pripremi škropiva za prskanje. 31 2. 6. treba je razrijediti u omjeru 1:10 i iskoristiti je na već poprskanoj površini. 30 3. Pravila zaštite voda svakome trebaju biti jasna! . ostane manja količina škropiva u prskalici. • Prije popravka prskalice treba provjeriti je li u njezinu spremniku ostalo škropiva. Neočišćenu prskalicu nikada ne ostavljajte bez nadzora! 7. Preostalu količinu škropiva treba iskoristiti na polju! Preostalu količinu škropiva u prskalici treba razrijediti vodom i ponovo upotrijebiti na već poprskanoj površini. preparat treba dodati u spremnik prskalice na polju ili u nasadu. Održavanje i popravljanje potrebno je obavljati samo na već očišćenoj prskalici! • Prije svakog prskanja. • Nakon obavljenog prskanja uvijek sa sobom treba ponijeti ispranu i zatvorenu ambalažu. podzemne ili površinske vode. Škropivo (tekućinu za prskanje) treba pripremati na polju! Pripremom škropiva na polju smanjuje se mogućnost izlijevanja ili rasipanja na “osjetljivim” površinama kao što su dvorišta.

Bilješke 32 .