A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.

com to remove the watermark

Oblikovanje: Tanja Šeme

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb Tel.: 01/3887 670 Fax: 01/3887 671
Syngenta Agro d.o.o. je članica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr

Zaštita voćaka

Bilješke Sadržaj 2 10 19 22 24 25 28 Gljivične bolesti Štetnici Zaštita jabuke od bolesti Zaštita jabuke od štetnika Zaštita trajnih nasada od korova Izbor pripravaka za zaštitu voćaka Moja pravila za zaštitu voda .

te ljudima i prirodi prihvatljivu proizvodnju. vinogradarstvo i voćarstvo 099 / 217 79 64 – Danko Tolić. Za uspjeh. U javnosti su u zadnje vrijeme često prisutni zahtjevi za integriranom proizvodnjom koja od proizvođača zahtjeva još više konkretnog znanja i zato se među voćarima pojavljuje mnogo više pitanja i potrebe za savjetima. te izvrsnu aplikaciju sredstava za zaštitu bilja. štetnika i sredstava za zaštitu bilja. Zahtjevi kvalitete traže od voćara dobro tehnološko znanje tj. koji je osnova za dobar nastup na tržištu. prvenstveno ekonomske prirode. Samoborska 147 1 . Informacije su dostupne u regionalnim centrima Poljoprivredne savjetodavne službe. Kvalitetnu stručnu pomoć pri zaštiti voća nude djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe.Voćarstvo je jedna od najzahtjevnijih i najintenzivnijih poljoprivrednih proizvodnji. Savjetnici – specijalisti za zaštitu voća i vinove loze redovno obavještavaju voćare o pojavi bolesti i štetnika te o potrebi zaštite. posebno je navedeno). U vremenu globalizacije voćari se često susreću s novim izazovima. i na njemu uspjevaju samo najbolji. Knjižica je sinteza bogatih iskustava kompanije Syngenta. Dalmacija 01 / 388 76 70 – Ured Zagreb. Za sve informacije i pomoć pri odabiru programa zaštite. Preporučeni pripravci i programi zaštite se gotovo u cijelosti uklapaju u načela integrirane zaštite bilja (gdje nije tako. a s druge kvalitetan proizvod u dovoljnoj količini. poznavanje bolesti. koja je u svjetskim mjerilima najveći dobavljač kvalitetnih rješenja za poljoprivredu (sredstava za zaštitu bilja i sjemena). Tržište voća je nemilosrdno. s povjerenjem se obratite Syngentinom stručnom timu na sljedeće brojeve telefona: 099 / 311 72 85 – Josip Kiš. s jedne strane dobru prodajnu strategiju koja će donijeti dodatnu vrijednost njegovom proizvodu. na način koji osigurava uspješnu. Pred vama je knjižica koja jednostavno i jasno donosi bitne podatke o najvažnijim bolestima i štetnicima voća te preporuke za upotrebu sredstava za zaštitu bilja u voćarstvu. voćar treba.

temp. a za sekundarne zaraze dovoljan uvjet je visoka relativna vlaga zraka (iznad 95%). ditianon. Krastavost jabuke na listu Vrijeme primarnih zaraza kod nas se proteže od kraja ožujka do sredine lipnja. koji od svih pripravaka ima najbolje djelovanje pri niskim temperaturama (već od 5 °C naviše) koje su česte u to vrijeme. Poljoprivredna savjetodavna služba prati let askospora. Jačina zaraze ovisi o dužini trajanja vlažnosti lista i o temperaturi.Gljivične bolesti Krastavost jabuke Venturia inaequalis Krastavost jabuke ja najopasnija bolest jabuka. dodine). Uglavnom uzrokuje velike štete koje utječu na količinu. Na pjegama se nastanjuju konidiji koji uzrokuju sekundarne zaraze. zato je za voćare važno da prate obavijesti savjetodavne službe i u svojim nasadima redovno pregledavaju listove i plodiće. u njemu se obnovi i kod nas zadnjih godina krajem ožujka oblikuje peritecije. Tu kombinaciju slobodno ponovimo 2 do 3 puta do fenofaze cvatnje. ne samo u nasadu nego i kasnije u skladištu. a posebice na kakvoću proizvoda. Chorus 3 . U njima se stvore askospore koje uzrokuju primarne zaraze (pjege) na listovima i plodovima. Na krastavost djeluje kako preventivno tako i kurativno. Značajno za taj pripravak je to da ga dva sata nakon prskanja kiša ne može isprati. nakon čega slijede kontaktni fungicidi (mankozeb. U vrijeme otvaranja pupova prskamo bakrenim pripravcima (Kocide DF). 2 Zaštita: Kako postupamo u praksi: Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Za klijanje askospora potrebna je vlažnost lista. Preporučljivo mu je dodati kontaktne fungicide (ditianon ili mankozeb) u ¾ doze za produženje njegovog djelovanja.5 11 10 10 9 9 srednje jaka zaraza vlaženje u h 44 44 34 28 24 20 19 18 16 15 14 13 13 12 jaka zaraza vlaženje u h 60 60 51 42 36 30 29 26 24 23 22 21 20 18 Biologija bolesti: Gljiva prezimi u zaraženom otpalom lišću. U stadiju mišjih ušiju počinjemo sa upotrebom anilinopirimidina npr. u °C 0-4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17-24 slaba zaraza vlaženje u h 36 32 25 20 18 15 14 12 11. Za uspješnu zaštitu je potrebno da je voćka u kritičnom periodu neprestano zaštićena sa fungicidnom oblogom. u redovnim vremenskim razmacima od 6 do 8 dana. koju zbog različitih vremenskih uvijeta (višednevno kišenje) kombiniramo sa kurativnom zaštitom. Od kasne sekundarne krastavosti zaraženi plodovi unesu bolest u skladište. posebice ako je rast usporen. Za uspješnu zaštitu jabuke protiv te bolesti moramo dobro poznavati razvojni ciklus gljive. Vrijeme primarnih zaraza (od kraja ožujka do sredine lipnja) Millsova inkubacijska tabela: intenzitet zaraze u ovisnosti o trajanju vlaženja lista u satima prosj. Chorus 75 WG. Najbolja je preventivna zaštita. Iznad 30 °C zaraza nije moguća. posebice na plodovima ali i na listovima.

4 Upozorenje! Ako od zadnjeg prskanja padne više od 30 mm oborina. strobilurine i kontaktne pripravke. pogotovo u trenucima dvo i više dnevnih padalina. triazole (Score 250 EC i Topas 100 EC). mankozeb) koji mu pomažu pri preventivnom djelovanju. Redovito prskanje u kasnijem perodu nije toliko važno radi krastavosti koliko radi skladišnih bolesti. Fuji. najviše 14 dana). Vrlo preporučljivo je u to vrijeme naizmjenično upotrebljavati pripravak Score i strobilurinske pripravke. Vrijeme od početka cvatnje pa do sredine lipnja je najpogodnije za zaraze. koje također kombiniramo sa kontaktnim fungicidima (kaptan. Osnovna načela za uspješnu zaštitu od krastavosti: • Dobra aplikacija prilagođena visini i širini krošnje te međurednom razmaku • Ispravan izbor pripravka • Pravovremena i krajnje precizna prognostička služba Vrijeme sekundarnih zaraza Na kraju primarnih zaraza (obično sredinom lipnja) razmak između prskanja možemo produžiti (10-12 dana. zbog čega u to vrijeme dajemo prednost sistemičnim pripravcima. Preporučljivo mu je dodati pune doze kontaktnih fungicida (kaptan. mankozeb). U slučaju najtežih vremenskih uvijeta preporučljiva je kombinacija Score i sredstva iz skupine strobilurina kojima dodajemo i kontaktni fungicid. smatramo da je depozit kontaktnih fungicida ispran. Nakon prskanja pripravkom Score potrebno je period od barem 4 sata bez oborina. U to vrijeme prisutan je i veliki prirast lisne mase koja je vrlo podložna novim zarazama. Zato je u trenutku pred moguće višednevne oborine preporučljivo zaštititi voćke kontaktnim fungicidom i pravovremono obnavljati fungicidnu oblogu ako se nastavi kišovito vrijeme. S primjenom fungicida Score počinjemo kod temperatura iznad 10 °C i od faze crvenih balona nadalje. Braeburn.) u slučaju daljnjeg kišovitog vremena lako se mogu zaraziti krastavošću. • Količina oborina koja je potrebna da se ispere depozit kontaktnog fungicida • Učinkovitost pripravka • Vremenska prognoza za naredne dane Antirezistentna strategija Radi sprečavanja pojave otpornosti gljive potrebno je upotrebljavati fungicide iz različitih kemijskih skupina: anilinopirimidine (Chorus 75 WG). 5 Krastavost jabuke na plodu Čimbenici koji utječu na odluku o izboru pripravaka i redoslijed prskanja su slijedeći: • Vrijeme od zadnjeg prskanja • Prirast • Vrijeme preventivnog i/ili kurativnog djelovanja preparata • Količina oborina od zadnjeg prskanja Krastavost jabuke na plodu pred berbu . ali vrlo dobro štite plod. Najpogodniji za primjenu to vrijeme je pripravak Score 250 EC. koji nemaju tako dugotrajno kurativno djelovanje kao sistemični pripravci.također ima sporedno djelovanje i na cvjetnu moniliju koja u vrijeme kiše u cvatnji lako zarazi cvjetove koji se kasnije osuše. koji se odlikuje najdužim kurativnim djelovanjem (96 sati od početka infekcije pri prosječnoj dnevnoj temperaturi od 10 °C). Sorte koje su osjetljive na sekundarne zaraze (Zlatni Delišes.. ditianon.. ditianon.

pjege krastavosti mogu se pojaviti i na plodićima. *registrirano u EU Pepelnica jabuka Podosphaera leucotricha Bolest se razvija na svim zelenim nadzemnim djelovima i na plodovima do kraja vegetacije. a kasnije može iznositi i 12-16 dana ovisno o kiši i stanju zaraze. počinu gnjiti i otpadati. pogotovo na osjetljivim sortama iz skupine Jonatan (Idared). Na zaraženim se plodovima pri jakoj zarazi mogu pojaviti hrđave prevlake ili mrežavost. Krastavost krušaka napada sve zelene nadzemne organe i plodove kruške. Zaraze koje uzrokuju štete na plodovima se dešavaju tri tjedna prije i tri tjedna nakon cvatnje. Ako se zaraze cvjetovi oni se više ne mogu razviti u plod. pa stoga mogu lako zaraziti tek zametnute listove u pupu. Biologija: Gljiva prezimi u površinskom miceliju na spavajućim pupovima. Na lišću se gljiva pojavljuje kao bijelopepeljasta prevlaka koja postupno prekrije cijeli list. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je prvenstveno preventivan. Za klijanje askospora lišće mora biti vlažno. a kasnije su ta mjesta jak izvor zaraze konidijima. Kiša usporava razvoj bolesti. Kasnije se ta pojava opaža kao tamne uzdužne pruge u sredini lista. Zaraženi dijelovi na mladicama bivaju prekriveni plutom i poprime »šugav« izgled. Plodovi se površinski raspucaju. Askospore počinju klijati kada padnu na vlažne mlade listove. Utjecaj uvjeta okoliša na razvoj bolesti. Sumporni pripravci (Thiovit Jet) imaju najbolje djelovanje pri temperaturi od 15 °C.Krastavost krušaka Venturia pyrina Krastavost krušaka je bolest vrlo slična krastavosti jabuka. Sa upotrebom tih pripravaka nastavljamo u vrijeme cvatnje pa sve do kraja rasta terminalnih izboja. Razmak između prskanja neka u travnju iznosi 7-10 dana. u neposrednoj blizini pupova. a u proljeće se zrele askospore prenose vjetrom. Pri suzbijanju bolesti preporučljivo je rezanje zaraženih izboja. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Pristup pri upotrebi fungicida je preventivno – kurativni. u svibnju 10-12 dana. 7 6 Krastavost kruške na plodu Pepelnica jabuke na izboju . Pseudoteciji se razviju tijekom zime na otpalom lišću. Započnemo sa upotrebom bakrenih pripravaka u početku pupanja (Kocide DF*). Ako pred cvatnju imamo razmjerno toplo vrijeme. čime se smanjuje pritisak bolesti. gdje je prisutno dovoljno sunca. a do 10 sati pri temperaturi 24 °C. koji se uglavnom postiže tretiranjem nakon cvatnje. potrebna su im oko 24 sata pri temperaturi 7 °C. Nastavljamo sa kombiniranjem fungicida iz različitih kemijskih skupina. Primarne zaraze počinju u trenutku pupanja kada gljiva lako uništi cvjetove. Konidiji lako klijaju na temperaturama od 10 °C do 22 °C. strobilurini i kontaktni fungicidi. Utjecaj okoline na razvoj bolesti: Gljiva se pojavljuje uglavnom na mirnim. Pritom gljiva lako prouzroči velike štete na mladim nasadima. triazoli (Score 250 EC*). a kasnije. Za razliku od krastavosti jabuka napad na kruškama je jači. Nezamjenjiv je njihov »kozmetički« utjecaj na plodove. dok na starijim nasadima smanjuje kvalitetu plodova. s kojih se bolest može proširiti na peteljčice plodova i listova. već 95%-tna relativna vlaga pospješuje zarazu. ne vjetrovitim mjestima. Kontaktni pripravci za suzbijanje krastavosti na pepelnicu nemaju značajnog utjecaja. Pepelnicu nastojimo zaustaviti u trenutku pred cvatnju (u stadiju crvenih balona) u mjesecu travnju i u početku svibnja. Konidije se stvaraju vrlo rano u proljeće. a samim time i cvata. od pupanja pa do kraja vegetacije. Ti pripravci također imaju i dobro sporedno djelovanje na grinje. opravdano je upotrijebiti triazolske (Topas 100 EC) i strobilurinske pripravke te prije svega pripravke na osnovi sumpora (Thiovit Jet). Vrijeme potrebno askosporama da prokliju produljuje se sa starošću lišća i ovisi o temperaturi. Glavnu štetu predstavljaju uništeni izboji koji su osnova za oblikovanje rodnoga drva. Nakon što otpadnu vjenčićni listići. anilinopirimidini. Te vrste zaraze manje ovise o vremenskim prilikama negoli primarne zaraze askosporama. Jačina zaraze u trenutku pred cvatnju je kod krušaka dosta jača nego kod jabuka.

ali i pri skladištenju. Zaraza zatvorenih cvjetova je rijetka. te unutarnji dijelovi cvijeta. Gljivica prezimi u obliku spora ispod kore drveta i pupova. Ukoliko ne štitimo voćke od te bolesti. Ako je u tom periodu kišovito vrijeme. smanjeni prinos i loša kvaliteta ploda su neizbježni. koje se osuše. s velikom količinom vode. napasti i jabuke. Cvjetna monilija Monilinia laxa Cvjetna monilija je prije svega bolest koja napada koštićavo voće i u kišnim se proljećima gotovo redovito pojavljuje. upotrijebiti pripravke na osnovi ciprodinila (Chorus). Tada također koristimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF) i upotrebljavamo ih u najvišoj dozvoljenoj koncentraciji. Na koštićavom voću gljiva najčešće zarazi otvorene cvjetove. i na kraju cvatnje (kada počnu otpadati vjenčani listići). pri čemu napadne samo plodove. stablo se jako iscrpi pa ponekad za jake zaraze i propadne. Vrijeme osje- tljivosti breskve i nektarine na kovrčavost lista je do 6 tjedana od početka pupanja. Gljiva parazitira u nasadu u obliku saprofitnih micelija na drvu i u mumificiranim plodovima. Kovrčavost breskvinog lista Taphrina deformans Kovrčavost breskvinog lista najvažnija je bolest bresaka i nektarina. Razvojni ciklus bolesti nije u potpunosti istražen. Tada koristimo bakrene pripravke (Kocide DF). potrebno je upotrijebiti i organske fungicide. Često su napadnute cijele grančice. nakon opadanja lišća. Prvi puta prskamo u jesen.Trulež plodova Monilia fructigena Gljiva uzrokuje truljenje plodova u nasadu. Zbog prekomjernog opadanja lišća. Kasnije se po cvjetnoj stapci zaraza proširi na grančice i nadalje na druge cvjetove. prašnici. ovisno o brzini porasta. Može. U proljeće prskamo kada pupovi nabubre. ali i druga mehanička oštećenja. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je smanjiti mogućnost štete koju uzrokuju štetnici. najprije pocrni tučak. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Protiv kovrčavosti breskvinog lista prskamo preventivno. Zaraza može nastati i ako voda razrijedi izlučevine tučkove brazde. temperatura zraka treba bitii između 6 °C i 28 °C i potrebno je dovoljno padalina u fazi od pupanja do cvatnje. Dobro djelovanje na trulež plodova imaju pripravci na osnovi tirama. koja sprečava klijanje konidija. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Na gljivu djeluju sistemični i kontaktni fungicidi koje upotrebljavamo za zaštitu od krastavosti. Konidije koje vjetrom ili kukcima dospiju na cvjetne organe pri dovoljnoj vlažnosti prokliju. Ako je u vrijeme cvatnje kišovito vrijeme. međutim. Osnovni čimbenici koji utječu na obim zaraze su vrijeme i uzročnici oštećenja plodova. a također dobro sporedno djelovanje imaju pripravci na osnovi ciprodinila (Chorus). Nakon što se cvijet zarazi. Za moguću zarazu listovi moraju biti u osjetljivoj razvojnoj fazi. koji se kasnije osuše i ostanu visjeti na grančicama gdje se mogu opaziti nakupine sivkaste plijesni. Bolest se naseli na cvjetove. U nasadima redovito uklanjamo mumificirane plodove te brinemo za prozračnost krošnje i obojenje plodova. Trulež plodova 8 9 Cvjetna monilija na izboju trešnje Kovrčavost breskvinog lista . ali je zato zaraza otvorenih cvjetova gotovo redovita pojava. pre- poručljivo je na samom početku cvatnje (kada je otvoreno 10% cvjetova).

kolonijama sišu sokove. U Hrvatskoj je redoviti štetnik. Prezime u obliku crnih. Na osnovi tih metoda preporuke daje i savjetodavna služba. a katkad i breskve i marelice. gdje se hrane 3 do 4 tjedna. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Za određivanje optimalnog roka prskanja u Hrvatskoj se upotrebljava metoda praćenja leta leptira (pri čemu ih lovimo na feromonske zamke) i zbrajanja sume efektivnih temperatura. Ženke prve generacije počnu odlagati jajašca u zadnjem tjednu svibnja. Prskanje protiv savijača preporučljivo je obaviti uz upotrebu najmanje 400 lit škropiva po ha. Štete koje prouzroči iz godine u godinu variraju. kruškolikog oblika i najčešća je štetna vrsta na jabukama. Prag štetnosti je prije cvatnje 10 do 15 kolonija na 100 mladica. Nakon konačnog razvoja. koja su odložena na izboje. Leptiri druge generacije odlažu jajašca uglavnom na plodove (pretežno tamo gdje se plodovi dodiruju ili ih prekriva list) koji su izloženi napadu sve do kraja kolovoza. Glede na sumu temperatura (prag 10 °C) pripravak koji inhibira razvoj (Match 050 EC) protiv prve generacije počnemo upotrebljavati pri sumi od 250 °C (zadnja dekada svibnja). Leptiri se pojavljuju krajem travnja ili u prvoj dekadi svibnja. Napada i kruške. Savijač prezimi kao gusjenica u zapredku. a također se preporuča i upotreba ovlaživača. Zbog toga zaštita od jabučnog savijača zahtijeva punu pozornost i znanje. 0. Inhibitor razvoja (Match 050 EC) protiv druge generacije upotrebljavamo u prvoj dekadi srpnja i prvoj dekadi kolovoza. koji tada nemaju tržišne vrijednosti. koji počinje nekoliko dana nakon najvećeg ulova leptira. a njegove ličinke uzrokuju crvljivost plodova. Ima ga svuda u svijetu gdje se uzgajaju jabuke. gusjenice druge generacije se zapredu i prezime. ili pak primjenu insekticida kombinirati sa metodom konfuzije. na kojima uzrokuju štete sišući sokove. listovi se uvijaju. Osobito su problematične one vrste čije izlučevine deformiraju listove i plodove. Izlegnute gusjenice se odmah ubušuju u plodove. a kontaktne insekticide (Karate Zeon*) pri 300 °C. Za uši je tipičan veliki broj generacija u jednoj godini (čak do 15). a pri jačem napadu mogu se osušiti. gdje u brojnim Leptir jabučnog savijača Jabučna zelena uš . Leptiri lete od početka svibnja pa do sredine rujna. Uši pronalazimo na donjoj strani lista i na vrhovima mladica. Biologija: Štetu u nasadu pričinjavaju do 20 mm velike gusjenice i one su glavni uzrok cvrljivosti plodova.Štetnici Jabučni savijač Cydia pomonella Jabučni je savijač najrasprostranjeniji štetnik na jabukama. * upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podržana u integriranoj zaštiti voćaka Lisne uši Podred Aphidina Lisne su uši česti štetnici na kultiviranim biljkama. a kontaktne insekticide sredinom srpnja i sredinom kolovoza. neonikotinoide pri sumi od 260 °C. orahe. Ličinka jabučnog savijača u plodu 10 11 Jabučna zelena uš Aphis pomi Zelene je boje. Pripravke koji inhibiraju razvoj insekata (Match 050 EC) upotrebljavamo u trenutku odlaganja jajašaca. Za učinkovitu zaštitu od savijača potrebno je izvoditi i druge agrotehničke mjere kao npr.5 mm velikih jajašaca. Gusjenice koje završe razvoj do kraja srpnja izlete kao leptiri druge generacije. Jabučni savijač u Hrvatskoj redovito ima dvije generacije. Najveću štetu uš pravi na mladim stablima. Mladice zaostaju u razvoju. Zimi se na jednogodišnjim mladicama mogu opaziti blještava crna jajašca. a ponekad može oštetiti i više od 50% plodova. Potom napuštaju plod te se zapredu i zakukulje u pukotinama kore. prorjeđivanje plodova. U slučaju jačih napada preporučljivo je tretiranje insekticidima iz barem dvije skupine. Zadnjih godina se događa da se generacije preklapaju. a nakon cvatnje 8 do 10 kolonija na 100 mladica. Suzbijanje se provodi ako je prag prekoračen.

osuši i otpadne. Ako je omjer između brojnosti pauka i grabežljive grinje manji od 1:10. Prezime crvena. grabežljive stjenice. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Preporučljivo je pretproljetno prskanje uljnim pripravcima.1 mm velika jaja. 0. Crveni je voćni pauk crvenkasto smeđe boje i jajolikog oblika. posebice ako prilikom zimskog pregleda drva ustanovimo povećan broj zimskih jajašaca. pri zimskom prskanju upotrijebimo uljne pripravke koji imaju dobro djelovanje i na jaja uši. a preporuča se koristiti uz potrošnju barem 1000 lit vode po hektaru uz dodatak ovlaživača ili uljnog pripravka. 12 Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je učinkovito suzbijanje prve generacije i održavanje niske populacije. Ukoliko populacija lisnih ušiju dostigne prag štetnosti prije cvatnje odlično djelovanje na lisne uši imaju i kontaktni insekticidi (Karate Zeon*). kada su ispiljena sva zimska jajašca i kada proljetnih jaja još nema. U vegetaciji. Prag štetnosti prije i nakon cvatnje je 1 do 2 kolonije na 100 mladica. Kako su odrasli pauci vrlo maleni (0. u zadnjim godinama i vrlo problematičan štetnik u nasadima jabuka. gdje se na gornjoj strani isprva vide fine bjelkaste pjegice. Štetnik ima 4 do 7 generacija godišnje. uglavnom u pazušcima listova.3 do 0. Najviše štete prouzroči na listovima. * upotreba kontaktnih (neselektivnih) insekticida nije podržana u integriranoj zaštiti voćaka Crveni voćni pauk Panonychus ulmi Crveni voćni pauk je redovan. grabežljive resičare. Zato je pravilno provođenje integrirane zaštite pri suzbijanju crvenog voćnog pauka od iznimne ekonomske važnosti za voćare. manje slatki i manje obojeni plodovi. Tako prag za sortu Gala sredinom svibnja iznosi 5 paukova po listu a za sortu Idared 3 pauka po listu. Zaraženo se lišće deformira i poprimi jarku purpurno-crvenu boju.Jabučna pepeljasta uš Dysaphis plantaginea Najštetnija je uš koja se brzo i obilno razmnoži i prouzroči brojna oštećenja na plodovima.5 mm). U vrijeme vegetacije prag štetnosti izražavamo u obliku »umnožak 500«. Posljedice su sitniji. Preporučuje se uporaba povećala. a nakon cvatnje 5 do 8 kolonija na 100 mladica. Vertimec djeluje na sve pokretne stadije crvenog voćnog pauka. Prag štetnosti prije cvatnje obuhvaća 3 do 5 kolonija. Ako pri zimskom pregledu drva u nasadu ustanovimo da je prisutno više od 1000 jaja na dužinski metar rozgve ili grančica. Zbog sisanja na zametnutim plodovim se na njima kasnije javlja jaka deformacija. uvije se. trešnjama i ribizlu. koje se zatim presele na mlado lišće. obično u zadnjoj dekadi travnja tik pred cvatnju. Preporučujemo ga upotrijebiti nakon cvatnje. Ako na naličju prvih listova opazimo prve pokretne stadije pauka (2 i više). kojeg ne smijemo upotrijebiti u cvatnji. zatim lišće poprimi sivo-žutu do ljubičasto-smeđu boju. Upotreba neonikotinoida poslije cvatnje preporučljiva je i protiv jabučne osice (Hoplocampa testudinea). Obično se u prvoj dekadi travnja iz zimskih jaja počnu izlijegati ličinke. Po tom pravilu je prag dostignut kada umnožak broja pauka na listu i broja dana do berbe postigne vrijednost 500. Sivomodre do crne uši pojavljuju se pred kraj cvatnje. neke bubamare. zlatooke i druge). pregledamo nasad. potrebno je osobito pozorno pratiti tog štetnika. Pri suzbijanju crvenog voćnog pauka potrebno je sačuvati njegove prirodne neprijatelje (grabežljive grinje. U trenutku piljenja ličinki. nakon cvatnje preporučamo upotrebu insekticida iz skupine neonikotinoida (Actara 25 WG). zaštitu nije potrebno provoditi. a štetu uzrokuje i na kruškama. pravi je trenutak za uporabu akaricida na osnovi abamectina (Vertimec 018 EC). 13 Jabučna pepeljasta uš Jabučna uš šiškarica Crveni voćni pauk na listu . Pauci se također hrane i na plodovima. Jabučna uš šiškarica Dysaphis devecta Pravi velike i vrlo vidljive štete. koji učinkovito uravnotežuju populaciju toga štetnika. breskvama.

Kasnije se pagusjenice kreću u unutrašnjost plodova. preporučamo ciljanu primjenu insekticida sljedeće godine. a najveće štete pričinjavaju na jabuci. koji obično otpadaju. Gusjenice moljca kružnih mina rade kružne hodnike . S obzirom da ima iznimno dugotrajno djelovanje bolje ga je primjeniti prerano nego prekasno. U posljednje vrijeme ovaj leptir ima tri generacije godišnje. na sredini lista. rjeđe na kruški. Let prve generacije je obično u svibnju i lipnju. On ima dvije generacije godišnje. Često zapretke možemo naći i na plodovima oko peteljke. Od iznimne je važnosti da temeljito suzbijemo prvu generaciju u svibnju.) provodi više od 5 primjena insekticida godišnje. S obzirom da je tada već prekasno za intervenciju insekticidima. Tragovi njihove ishrane se na kožici ploda vide u obliku brojnih sitnih grizotina. možemo očekivati i dobro usputno djelovanje insekticida Actara 25 WG. Jabučna osica Hoplocampa testudinea Jabučna osica može prouzročiti znatne štete u intenzivnim voćnjacima. dok se gusjenice još hrane na na izbojima (kraj lipnja). Kod primjene ove kombinacije postiže se odlično djelovanje na praktički cjelokupan spektar štetnika. ispunjenih izmetinama i paučinom. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Moljac kružnih mina je periodički štetnik koji se prenamnoži u ciklusima od tri do pet godina. U drugoj polovici srpnja se zakukulje. Prezimjele gusjenice u travnju i svibnju izgrizaju i zapredaju. Moljac kružnih mina prezimi kao kukuljica u bjeličastom zapretku. nakon čega počinju izgrizati i plodove. Ukoliko u vrijeme berbe postoje štete iznad praga ekonomske štetnosti. Od sredine lipnja do sredine srpnja gusjenice najprije izgrizaju lišće koje zapredaju na vrškovima izboja. Osice odlažu jaja u plodnicu cvjetova voćaka u cvatu. Opravdano je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano na proljeće. 15 Štete od moljca kružnih mina na listovima Ličinka moljca kružnih mina Štete od savijača kožice ploda . jer će djelovanje pri ranoj primjeni biti vrlo dobro. a gospodarski je najznačajniji savijač kožice ploda (Adoxophyes spp. Match 050 EC ima odlično djelovanje pod uvjetom da ga upotrijebimo pravovremeno (u vrijeme polaganja jaja). 14 Zaštita: Kako postupamo u praksi: U većini nasada. krvave uši i štitastih ušiju. Kasnije je uspjeh suzbijanja znatno lošiji. Nakon inkubacije od 6 – 18 dana. osim crvenog voćnog pauka. pagusjenice se ubušuju u plodiće i kreću se ispod površine ploda gdje buše krivudave hodnike. prije svega. prije cvatnje (prag je 5% zapredenih pupova ili izboja). Cilj suzbijanja su jajašca i prvi stadiji gusjenice koja se nalazi u hodnicima dužine 2 – 3 mm. izdvojeno suzbijanje savijača kožice ploda nije potrebno. na raspolaganju nam ostaje jedino pripravak na osnovi virusa granuloze.5% oštećenih plodova. Sve vrste imaju sličan razvojni ciklus. jer u slučaju prenamnožavanja uzrokuje iznimno velike štete. posebice u onima gdje se protiv jabučnog savijača (Cydia spp. Gusjenice u tom periodu više izjedaju plodove. Pri suzbijanju nekih drugih štetnika (primjerice ušiju. a leptiri druge generacije lete od kraja srpnja do rujna. Savijači kožice ploda Savijač kožice ploda Adoxophyes reticulana.). kad nađemo više od 0. Za njima ostaje spiralni trag izmetina koje zapune kružne hodnike promjera 10 – 12 mm. a gusjenice pričinjavaju štetu u tri navrata tijekom vegetacije. Kao kritični broj za sve minere uzimamo 1 jajašce po listu. Veću pažnju na ove štetnike trebamo obratiti u nasadima s niskom populacijom jabučnog savijača i u nasadima gdje se suzbijanje jabučnog savijača koristi metoda zbunjivanja – konfuzije. Za odlaganje jaja uglavnom izabiru listove u rozeti. Najveći broj jaja nalazimo na donjoj strani lišća na vrhovima bujnijih izboja. U to vrijeme preporučamo upotrebu inhibitora razvoja (Match 050 EC) ili pripravke na bazi tiakloprida. pričvršćenom za pukotine u kori.„mine“. trešnji ili šljivi. jabučne osice) odmah nakon cvatnje. Sličan prag suzbijanja vrijedi i za prvu generaciju savijača kožice. pagusjenice napuste plodove i zavuku se u tlo gdje prezime. pupove i cvatove.Moljac kružnih mina Leucoptera malifoliella Moljac kružnih mina spada među lisne minere i među njima ima najveći gospodarski značaj. Moljac kružnih mina je srebrno-siv leptirić. Protiv druge generacije djelujemo u zadnjoj dekadi kolovoza. Najčešće se pojavljuje na jabuci. Vrlo dobru zaštitu od minera pružiti će i kombinacija insekticida Match i Actara (doze oba pripravka se mogu smanjiti za cca. 1/3). Za suzbijanje možemo upotrijebiti insekticide iz skupine neonikotinoida ili inhibitiore razvoja. Leptiri prve generacije se pojavljuju početkom svibnja i počinju sa odlaganjem jajašca na donju stranu listova. Nakon što plodovi otpadnu. veličine 5 do 6 mm. obično uz žile lista. što drastično narušava prodajnu vrijednost plodova. Pandemis heperana Ružin savijač Archips podana Za savijače kožice ploda je značajno da napadaju većinu voćnih vrsta i neke vrste šumskog drveća.

Prskanjem u tom periodu postižemo najbolje rezultate u suzbijanju tog štetnika. Ličinke se Obična kruškina buha . kemijska zaštita je opravdana. kruški. breskvi. Najčešće se javlja u nasadima jabuke i to u obliku otoka. Sljedeći val štetnika se pojavi pri ljetnom rastu izboja. Kada se u trenutku pred pupanje metodom 100 udaraca uhvati više od 100 prezimjelih ženki. potrebno je pridati posebnu pozornost zaštiti od uši u rasadnicima. koje primjetimo kada se prerazmnože i sa svojim štitovima prekriju površinu izboja a ponekad i plodova. gdje je oprvdana i primjena insekticida koji nisu pogodni za integriranu zaštitu. koje vješamo na početku cvatnje. Ličinke prve generacije obično se javljaju između 10. onečišćuju plodove i tako smanjuje njihovu tržišnu vrijednost. U nasadima u kojima je više od 3% stabala zaraženo sa Pear decline fitoplazmom je prije početka vegetacije dozvoljeno upotrijebiti insekticide. šljivi. Odrasle buhe i njihove ličinke sišu na izbojima. Prag je dostignut ako u vrijeme cvatnje ulovimo više od 30 osica po jednoj ploči. a najrađe parazitira na jabuci. odnosno u drugoj polovici svibnja. Ličinke prva tri stadija se hrane na naličju listova i mladim vrhovima izboja. ženke odlažu jaja na vrhove mladih izboja i vršne listiće. Značaj kruškine buhe se dodatno povećao spoznajom o mogućnosti prijenosa fitoplazme koja uzrokuje propada17 nje kruške (Pear decline). stjenice) i parazitske osice. Ličinke prvog stadija kreću se van majčinog štita ili ostanu pod njim. što se obično poklapa sa suzbijanjem lisnih uši i savijača. Prvi značajan rast populacije buha obično se pojavljuju u svibnju. Djelomični učinak na štitaste uši imaju i pripravci iz skupine neonikotinoida i klorpirifosa. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Najvažnije je prskanje uljnim pripravcima u početku vegetacije. zlatooke. na kojima se hrane. i 20. Kod nas najčešće ima dvije generacije. S obzirom da se štitaste uši šire i sadnim materijalom. Ako se prva generacija pojavi dovoljno rano. ponekad se pojavi i treća generacija. Buhe luče obilnu mednu rosu na koju se nasele gljive čađavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lišća. obično javljaju ranije nego kod kalifornijske štitaste uši. listovima i plodovima. Ljetni oblik odrasle buhe je svjetlije boje. Prezime odrasle buhe (zimski oblik – tamnosmeđa sa nešto crnih i narančastih pjega). Ova vrsta štitaste uši napada brojne biljne vrste.Zaštita: Kako postupamo u praksi: Potrebu za suzbijanjem određujemo temeljem ulova na bijele ljepljive ploče. Sisanje izaziva zastoj u razvoju i deformacije te sušenje napadnutih organa. Smiselno je upotrijebiti mješavine uljnih pripravaka i piretroida na bazi lambda-cihalo- Jabučna koma uš Lepidosaphes ulmi Jabučna koma uš je dobila ime po svom obliku – štitić izgleda kao »zarez«. Obična kruškina buha razvije četiri generacije godišnje. Ženke su pričvršćene na stalno mjesto. ožujka. Nalazimo je i na drugim voćnim vrstama. 16 Kalifornijska štitasta uš Quadriaspidiotus perniciosus Kalifornijska štitasta uš je u naše krajeve donesena prije šezdeset godina i iznimno brzo se proširila i napravila razmjerno veliku štetu. a ličinke zadnja dva stadija presele se u pazušce listova. iako je korištenjem integrirane zaštite i pri manjoj uporabi insekticida došlo do većih pojava štitastih uši. Samo ličinke prvog stadija su gibljive. *registrirano u EU Štitaste uši Coccinia To su sitni kukci. Ima samo jednu generaciju godišnje. grabežljivce (bubamare. lipnja. marelici i ribizu. Kalifornijska štitasta uš na plodu Obična kruškina buha Cacopsylla pyri Obična kruškina buha uzrokuje velike štete u intenzivnim nasadima kruške. jer kasnije je dobro zaštićen štitom. Za tu namjenu je dozvoljena i upotreba piretroida – najkasnije do 20. Štitaste uši imaju i prirodne neprijatelje. bez usnog ustroja pa se mužjaci ne hrane. To je ujedno i najpogodniji trenutak za primjenu insekticida. Kada se počnu otvarati pupovi. Na kraju cvatnje upotrebljavamo pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG*). Jednostavno ih primjećujemo na jednogodišnjim izbojima. a mužjaci su pokretni. Tada upotrebljavamo i veće količine vode kako bi osigurali učinak gušenja. Pri jakom napadu može se umanjiti i rodnost u idućoj godini. Zaštita: Kako postupamo u praksi: Važno je uspješno zaustaviti razvoj prve generacije. a kasnije se pričvrste na stalno mjesto. Druga generacija počinje se pojavljivati srediŠteta od jabučne osice na plodu nom kolovoza i traje sve do kraja ljeta.

ali ne smijemo zanemariti ni skladišne bolesti koje često posljednjih godina prouzroče velike štete. Od razvojne faze mišjih ušiju nadalje (BBCH 54) pravo je vrijeme za upotrebu anilinopirimidilnih pripravaka – Chorus 75 WG (0. Opasnost da tada uništimo prirodne neprijatelje je razmjerno mala. koje kombiniramo sa uljnim pripravkom. faza – od početka pupanja do početka cvatnje U trenutku kada pupovi počinju bubriti (pogledti shemu programa zaštite jabuka od bolesti) pravi je trenutak za upotrebu bakrenih pripravaka (Kocide DF) koji dobro štite zelene dijelove od najranijih zaraza krastavošću uzrokovanih prezimjelim micelijima. posebice za vlažnih godina. prvenstveno na one sa jednostrukim djelovanjem).trina (Karate Zeon*). * registrirano u EU Zaštita jabuka od bolesti Sastavljanje programa prskanja za jabuku Najviše pozornosti pri zaštiti jabuke potrebno je posvetiti krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) i pepelnici jabuke (Podosphaera leucotricha). od 7 18 Obična kruškina buha – štete na plodu . Razmaci između prskanja neka budu u vrijeme razvojnih faza od mišjih ušiju (BBCH 54) pa do početka cvatnje (BBCH 61). Preporučljivo je dodavanje jednog od kontaktnih fungicida na osnovi ditianona ili mankozeba. npr. Pri jakim napadima. za poboljšanje preventivnog djelovanja. Također ne smijemo zaboraviti na bolesti koje koje se pojavljuju povremeno i lako nas iznenade.0. Kada askospore dozore.2 .3 kg/ha). • Ekonomičnost. stanje bolesti i vremenske prilike. No takve su zaraze više slučaj nego pravilo. Prilikom sastavljanja programa prskanja moramo poštivati slijedeće preporuke: • Antirezistentna strategija (izmjenjivanje fungicida iz različitih kemijskih skupina. cvjetna monilija (Monilinia laxa). kada je prag prekoračen (10% izboja napadnutih buhom) najučinkovitiji su pripravci na osnovi abamektina (Vertimec 1. a odlično djeluje kako kurativno tako i preventivno. a primjenjujemo s većom količinom vode (1500– 2000 l/ha). Kasnije. Vrijeme prvih zaraza krastavošću (askospore 19 su dozrijele) najavljuje savjetodavna služba. prije prskanja je potrebno oprati mednu rosu velikom količinom vode i detergentom. čime sprečavamo nastanak otpornosti na određene fungicide.8 EC*). koji ima izvanredno dobro djelovanje i kod niskih temperatura (od 5 °C na više). • Pravilna primjena određenih preparata gledano na vrijeme upotrebe. moguća je zaraza krastavošću za vrijeme iole većih oborina. I.

faza – od početka cvatnje do kraja primarnih zaraza krastavošću Najveća opsnost od zaraze krastavošću prijeti u samo vrijeme cvatnje. Pri upotrebi fungicida u tom periodu potrebno je paziti na vrijeme od zadnjeg prskanja do berbe (karenca). U tom periodu T hiovit Jet u dozi od 4 kg/ha ima dobar usputni učinak na jabučnu grinju (Acolus schlechtendali). U razdoblju nakon cvatnje moguća je zaraza pepelnicom (Podosphaera leucotricha) i preporučljiva je upotreba pripravka Topas 100 EC (0.5 – 2 kg/ha). 20 II. uz dodatak kontaktnog fungicida. Zbog intenzivnog prirasta lisne mase i mogućih dužih kišnih razdoblja treba primjeniti pripravke sistemičnog djelovanja. Redovitim prskanjem u tom periodu s učinkovito se borimo protiv bolesti koje se pojavljuju u kišnim razdobljima mjeseca kolovoza i rujna (skladišne bolesti . obavezno pred svako duže kišno razdoblje. oborinama i prirastu.25 lit/ha) ili Thiovit Jet (1. Najbolji partneri strobilurinima su triazoli. a također im je preporučljivo dodavanje kontaktnih fungicida. faza – od kraja primarnih zaraza do jeseni Kada nastupi kraj primarnih zaraza krastavošću. Ako padne više od 30 mm oborina prskanje moramo ponoviti. Chorus u to vrijeme slobodno upotrijebimo 2-3 puta. naravno ovisno o temperaturama. Sistemicima je preporučljivo dodavanje kontaktnih fungicida (ditianon. koji ima i dobro »kozmetičko« djelovanje na plodove. pa do 6 tjedana nakon cvatnje. Nakon cvatnje. Strobilurini djeluju odlično protiv pepelnice. kaptan.Schizothyrium pomi. pa je zato njihovo kurativno djelovanje kraće. Prskamo u razmacima od 10 do 12 dana. zato je u slučaju iznimno jakih i dugotrajnih zaraza preporučljivo upotrijebiti kombinaciju iz obje skupine. III. Nakon berbe i opadanja listova ponovo upotrijebimo pripravke na bazi bakra (Kocide DF). a ako ga upotrijebimo u početku cvatnje djelovat će i na cvjetnu moniliju (Monilinia laxa). čađavost i gorka trulež). Razmak između prskanja neka bude od 6 do 8 dana. U tom periodu je preporučljivo naizmjenično upotrebljavati sistemične i strobilurinske pripravke koji imaju specifičan način djelovanja i vrlo dobro štite plod. naravno ovisno o oborinama i temperaturi.do 10 dana. Shema programa zaštite jabuke od bolesti Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali 53 54 55 57 59 63 69 72 77 KOCIDE CHORUS SCORE STROBILURINI KONTAKTNI FUNGICIDI TOPAS THIOVIT JET THIOVIT JET 21 .25 lit/ha) ili pripravak Thiovit Jet. no po listovima se razmještaju slabije. protiv pepelnice koristimo pripravak Topas (0. Ima također i dobro djelovanje na pepelnicu. mankozeb). Razmaci između prskanja opet ovise o padalinama. koji im poboljšavaju preventivno djelovanje. Kraj mogućnosti primarnih zaraza objavljuje savjetodavna služba. prelazimo na upotrebu isključivo kontaktnih fungicida. Pripravak Score 250 EC se odlikuje najduljim kurativnim djelovanjem na krastavost od svih postojećih fungicida.

Preporučljivo ga je upotrijebiti ranije. jer možemo očekivati da populacija crvenoga voćnog pauka kasnije neće prijeći prag štetnosti.5 l/ha mineralnog ulja. ULJNI PRIPRAVCI Shema programa zaštite jabuke od štetnika Razvojni stadiji jabuke po BBCH skali 53 54 55 57 59 63 69 72 77 22 Prilikom sastavljanja programa zaštite potrebno je poštivati slijedeće: • Za pravilnu upotrebu insekticida moramo prepoznati štetnika i poznavati njegov razvoj. Pošto se raspoloživa paleta insekticida smanjuje.75 l/ha). potreba za predproljetnim prskanjem je sve veća. kada je njegova učinkovitost najbolja (optimalno vrijeme upotrebe). insekticidom Match 050 EC u dozi od 1 lit/ ha. Nakon cvatnje kada se intenzivno osipaju vjenčani listići upotrijebimo insekticid Actara 25 WG (200 g/ha) protiv lisnih ušiju. To prskanje je vrlo korisno jer uništavamo više štetnika odjednom. Drugo prskanje insekticidom Match obavimo u prvoj dekadi srpnja s istom dozom protiv prvih stadija druge generacije. Vertimec možemo primijeniti najviše još jedanput u sezoni. • Upotreba preparata u pravom trenutku.Zaštita jabuka od štetnika Sastavljanje programa prskanja za jabuku Jabuku kao našu najvažniju voćnu vrstu ugrožava veliki broj štetnika. O potrebi pretproljetnog prskanja uljnim pripravcima odlučujemo na osnovi pregleda uzoraka grančica koje uzimamo u zimi i na osnovi iskustava iz prošle vegetacije. a nadalje treba upotrebljavati akaricide iz druge skupine. Prvo redovno prskanje protiv jabučnog savijača treba obaviti krajem svibnja ili u prvim danima lipnja u vrijeme odlaganja jajašaca. Za to prskanje je vrlo važno da se obavi sa što većom količinom vode. Preporučljivo je da se to prskanje obavi posebice u nasadima gdje je šteta od minera kružnih mina u prošloj vegetaciji bila veća. To je prskanje od iznimnog značaja. obavlja se prskanje akaricidom Vertimec 018 EC (0. Match djeluje vrlo dugo pa je bolje da ga upotrijebimo ranije negoli prekasno. • Antirezistentna strategija (izmjena insekticida iz različitih kemijskih skupina čime sprečavamao nastanak otpornosti na određene insekticide). koji nam uzrokuju velike probleme. 23 ACTARA MATCH KARATE ZEON KARATE ZEON VERTIMEC . • Ekonomičnost. Ako prag štetnosti ipak bude prekoračen. Ako je prekoračen prag štetnosti za crvenoga voćnog pauka. U vrijeme kada su plodovi veličine 10 – 30 mm upotrijebimo insekticid Match 050 EC u dozi od 1 lit/ha protiv moljca kružnih mina i savijača kožice ploda. Moramo paziti da ne prskamo u vrijeme cvatnje. Pravilan izbor insekticida i pravovremena upotreba temelj je integrirane zaštite koja jamči dobre uspjehe. Takve preglede obavlja Zavod za zaštitu bilja u Zagrebu i Poljoprivredno-savjetodavna služba u svojim županijskim središtima. tako da stablo »okupamo«. jer djeluje vrlo dugo. To prskanje obavljamo uz veću količinu vode. uz istodobnu primjenu 2. a pripravak je vrhunski djelotvoran i na jabučnu osicu (Hoplocampa testudinea).

negoli kad nebi bilo jesenske zaštite. Ako se obavi jesensko prskanje u proljeće će višegodišnji korovi biti znatno manji problem. Prskanje provesti rano u proljeće prije pojave kiša. Izbor pripravaka za zaštitu voćaka Chorus 75 WG – neprestižan za početna prskanja protiv krastavosti Chorus ima kurativno i preventivno djelovanje već pri temperaturama iznad 5 °C. Sve odmjere herbicida odnose se na stvarno poprskanu površinu. U proljeće se Ouragan primijenjuje kada su korovi niknuli i kada razviju dovoljnu lisnu masu. koji se postepeno otpušta. 5 l/ha. jarčevac Aegopodium 24 podagraria i zubača. Prskanje po rubovima parcela i nepoljoprivrednim površinama za višegodišnje korove i šikare preporučujemo u jesen s najvišom registriranom dozom uz kvalitetnu aplikaciju.700 g u 100 l vode) u mirovanju vegetacije i 3 – 5 kg/ ha (300-500 g u 100 l vode) pri pucanju pupa (pojava zelenog vrha).2 – 0. prije svega unutar redova. pri miješanoj zakorovljenosti bez slaka treba primijeniti 4-5 l/ha herbicida Ouragana. 4 l/ha za piriku. ovisno o zakorovljenosti. svakako je opravdana. Vrhunsko djelovanje herbicida Ouragan System 4 • kovrčavost lista breskve .750 g u 100 l vode). za prskanja u početku cvatnje do precvjetavanja jabuke u razmacima po 7 dana • paunovo oko na maslini . tako da Kocide DF ima produženo djelovanje u odnosu na ostale bakrene fungicide.Zaštita trajnih nasada od korova Na kvalitetu uroda voćaka i vinove loze svakako utječu i korovi. a do pojave mišjih ušiju. Kristalići pripravaka posebno se čvrsto vežu na podlogu (list) i djeluju kao „spremišta“ aktivnog bakra. Uporaba herbicida u trajnim nasadima.2 kg/ ha (200 g u 100 l vode). U jesen nakon berbe.2 – 0. Prskanje Ouraganom nije preporučljivo ako su korovi u stresu (suša. više koncentracije se primjenjuju pri većem habitusu voćaka Kocide ® DF Kristali pripravka postepeno otpuštaju aktivne bakrene ione 25 • najviša biološka aktivnost i dugotrajno djelovanje • poboljšana topivost i kompatibilnost • smanjeno prašenje Odmjere: • krastavost jabuke . za divlji sirak i osjak te 8 l/ha za korove kao što su slak. Svojom prisutnošću smanjuju opskrbu loze i voćaka vodom (utjecaj na smanjenje uroda).5 – 7. Prskati u mirovanju vegetacije. Općenito. a ako postoji slak ili zubača tada doza treba biti 8 l/ha. 2-3 l/ha kada su prisutni samo jednogodišnji korovi. omogućuju povoljnije uvjete za pojavu bolesti i otežavaju uporabu sredstava za biljnu zaštitu.5 – 7 kg/ ha (500 .5 kg/ ha (20 – 50 g na 100 l vode). Zaštita: Preporučujemo uporabu sistemičnog totalnog herbicida Ouragan System 4. Protiv krastavosti preporučuje se miješati ga s kontaktnim pripravcima. Optimalno se djelovanje postiže ako se prska u vrijeme intenzivnog porasta korova i kada su visine od 20 do 30 cm. . a prije cvatnje masline. Kocide DF – najaktivniji među bakrenim fungicidima Kocide DF je bakreni fungicid najviše biološke aktivnosti. • bakterijska palež na jabuci – 0. kiselice i maslačak. • Osnovno sredstvo za suzbijanje krastavosti prije cvatnje • Pouzdana odluka u slučaju nižih temperatura • Nepogrješiv u suzbijanju cvjetne monilije Odmjere: • jabučna krastavost 0. Već nakon dva sata kiša ga ne može isprati.5 kg/ha (500 . potrebno je prskati Ouraganom u odmjeri 2-8 l/ha. velika vrućina i mraz) jer je radi manjeg unosa djelatne tvari djelovanje otežano.3 kg/ha (20 – 30 g na 100 l vode) • cvjetna monilija 0. Ako se Ouragan primijeni u jesen tada se proljetno prskanje može obaviti nešto kasnije.5 kg/ha (50 g u 100 l vode).

Actara je sistemični insekticid s dobrim po. moljca okruglih mina te breskvinog savijača • nepogrešiv za prskanja u početku razvoja štetnika Odmjere: • 1 l/ha (100 ml na 100 l vode) • odlično suzbija lisne uši i jabučnu osicu* • snažno i dugo djelovanje • neopasan za korisne organizme Odmjere: • za lisne uši 120 – 200 g/ha • za jabučnu osicu 200 g/ha* *registracija u EU • pouzdana zaštita od velikog broja štetnika u voćarstvu (jabučni savijač i ostali) • odličan za rano suzbijanje obične kruškine buhe* • poboljšan »knock-down« učinak i produljeno djelovanje * registracija u EU • odličan za prva suzbijanja crvenog voćnog pauka odmah nakon cvatnje • kratkotrajan utjecaj na korisnu populaciju u nasadima • najpouzdaniji u borbi protiv obične kruškine buhe* Odmjere: • protiv crvenog voćnog pauka 0. velika snaga Karate Zeon – Zeon tehnologija prijaznija za ljude i prirodu Vertimec 1.25 l/ha (25 ml na 100 l vode) • iznimno dugo djelovanje i otpornost na ispiranje • odličan protiv jabučnog savijača. Actara 25 WG – male odvage.Karate Zeon je piretroid koji se upotrebljačetnim kontaktnim djelovanjem. Topas 100 EC – specijalist za jabučnu pepelnicu Topas ima sistemično djelovanje. Ne djeluje na odrasle kukce. Preporučljivo ga je miješati s kontaktnim fungicidima. Dva sata nakon primjene kiša ga ne može više isprati. kiša ga ne može isprati.18 l/ha (18 ml na 100 l vode) .3 l/ha (20 – 30 ml na 100 l vode) više odmjere se primjenjuju u slučaju kurativnih prskanja • važan član u programu zaštite od pepelnice • već niz godina jedan od najpouzdanijih triazola Odmjere: • 0.75 l/ha • protiv kruškine buhe 1.8 % EC – posebnost među akaricidima Preporučljiva je primjena u ranim jutarnjim ili večernjim satima s većom količinom vode i dodatkom mineralnog ulja. Ometa razvoj insekata pa je iznimno selektivan za korisne organizme.25 l/ha (barem 1500 l vode na ha)* * registracija u EU 27 Odmjere: • 0. Preporučljivo mu je dodavati kontaktne fungicide za dulju preventivnu zaštitu. Po biljci se va za rana suzbijanja kruškine buhe u vrijeme premješta uzlazno.2 – 0. savijača kožice ploda. Dva sata nakon primjene pred vegetaciju. Match 050 EC – insekticid prihvatljiv za okoliš Match djeluje ovicidno i larvicidno. 26 • nadstandardno kurativno djelovanje • za vrijeme najjačih zaraza i pritiska bolesti • vrhunska zaštita lišća i mladih plodova Odmjere: • 0. Posebno dobar učinak u vrijeme kada je lišće još mlado.Score 250 EC – najpouzdaniji voćarev partner Score je triazolni fungicid s najduljim kurativnim djelovanjem (do 96 sati). Četiri sata nakon primjene kiša ga ne može više isprati.

Onečišćenje vode može spriječiti sam korisnik tako da pravilno obavlja poslove pripreme prskanja. kanalizacije ili dvorišnih bunara. Voda je iznimno važna za ljude i okoliš. Neispravne prskalice također su uzrok da škropivo iz prskalice kaplje ili curi za vrijeme prijevoza i tako onečišćuje vode uz ceste. spot) onečišćenjem. stoga je moramo čuvati od svih oblika onečišćenja. čišćenja opreme i rukovanja ambalažom. Može se primjenjivati u voćarstvu i vinogradarstvu. To je posebno opasno ako se takvi poslovi obavljaju u dvorištima. na strništima. Prije svega.. Koji su glavni uzroci takvog onečišćenja? Pri pripremi sredstva za prskanje i pranju prskalice škropivo se može razliti.Ouragan System 4 – 4 puta bolji Herbicid za suzbijanje svih jednogodišnjih i višegodišnjih korova. • vrhunski neselektivni herbicid 28 • nije mu potrebno dodavati ovlaživač • dobar okolišni profil Odmjere: • kod miješane zakorovljenosti bez slaka. blizu odvodnih kanala. Neprimjereno odlaganje prazne ambalaže i ostataka sredstava za zaštitu bilja također je jedan od vrlo čestih uzroka onečišćenja. Iz rezultata praćenja (monitoringa) onečišćenja uočeno je nerijetko onečišćenje podzemnih voda lokalnim (tzv. Osnovno znanje i pažljivost temelji su koji svakom korisniku omogućuju uživanje u čistoj vodi i dobrom ugledu poljoprivrednika. vrlo brzo onečistila vodu preko dopuštenih granica. Ono najčešće nastaje zbog nenamjernih pogrešaka ili nemara. na zabranu primjene tih sredstava na kraškim poljima i dr. 4-5 l/ha • kod miješane zakorovljenosti gdje je slak prisutan. Jedan od vrlo važnih uzroka lokalnog onečišćenja jest i izravno prskanje preko vodenih površina npr. odnosno otjecati voda kojom se ispirala prskalica. I nepravilna primjena sredstava za biljnu zaštitu može biti uzrokom onečišćenja voda. Malo tko vodi brigu o tome da zemlja koja se za vrijeme prskanja zadrži na kotačima traktora sadržava takve količine da bi primjerice ako se donese u blizinu bunara ili drugih izvora vode na dvorištima ili putovima. preko otvorenih melioracijskih kanala. na željeznici i na nepoljoprivrednim površinama.. preparat rasuti ili škropivo može kapati. ta se ograničenja odnose na propisani zaštitni pojas između mjesta prskanja i vodenih površina. 7 l/ha 29 . Moja pravila za zaštitu voda Sva sredstva za biljnu zaštitu imaju određena ograničenja u primjeni glede njihova nepoželjnog utjecaja na vode. potoka. Unos štetnih tvari možemo spriječiti ako se pridržavamo nekoliko osnovnih pravila.

treba je ostaviti na zatravljenoj površini da kiša ne ispere osušene ostatke škropiva u odvodne kanale. prije nego što se pristupi pripremi škropiva za prskanje. Time se štedi vrijeme. 31 2. treba je razrijediti u omjeru 1:10 i iskoristiti je na već poprskanoj površini. Škropivo (tekućinu za prskanje) treba pripremati na polju! Pripremom škropiva na polju smanjuje se mogućnost izlijevanja ili rasipanja na “osjetljivim” površinama kao što su dvorišta. Moguće ostatke tekućine za prskanje treba isprazniti u pripremljene posude koje se rabe za pripremu škropiva i dalje postupiti u skladu s uputom. Ispražnjenu ambalažu potrebno je uvijek isprati! Plastične boce treba uvijek dobro isprati vodom a potom je izliti u spremnik prskalice. 6. Time se sprječava da i najmanji ostaci tekućine za prskanje ne dospiju u bunare. • Svu ambalažu zbrinuti na propisani način i predati na mjestima sakupljanja. • Ako ipak. • Upotrijebiti treba toliko vode koliko propisuju upute za primjenu sredstva za biljnu zaštitu. prah ili tekućina preparata ne rasipaju izvan spremnika prskalice. Preparatima je mjesto samo u spremniku prskalice! Pri pripremi škropiva uvijek treba paziti da se zrnca. unatoč tomu. • Nakon obavljenog prskanja uvijek sa sobom treba ponijeti ispranu i zatvorenu ambalažu. Pravila zaštite voda svakome trebaju biti jasna! . • Točno treba izračunati i pripremiti količinu škropiva koja je potrebna za površinu koju se želi poprskati. 4. kanale. Održavanje i popravljanje potrebno je obavljati samo na već očišćenoj prskalici! • Prije svakog prskanja. Prskalicu pospremiti pod krov! Nakon čišćenja prskalicu treba spremiti pod krov. • Škropivo ne pripremajte nikada uz potoke ili ceste. • Pri prskanju u polju ili nasadu treba imati uvijek dovoljno vode za ispiranje ambalaže. Preostalu količinu škropiva treba iskoristiti na polju! Preostalu količinu škropiva u prskalici treba razrijediti vodom i ponovo upotrijebiti na već poprskanoj površini. ali i smanjuje mogućnost pogreške.1. Već samo male količine sredstva dovoljne su da onečiste vode. • Prije popravka prskalice treba provjeriti je li u njezinu spremniku ostalo škropiva. • U dvorištu prskalicu je potrebno temeljito očistiti na zatravljenoj površini. ostane manja količina škropiva u prskalici. 5. preparat treba dodati u spremnik prskalice na polju ili u nasadu. podzemne ili površinske vode. Neočišćenu prskalicu nikada ne ostavljajte bez nadzora! 7. treba provjeriti ispravnost prskalice. • Ako se dogodi da se neočišćenu prskalicu ne može spremiti pod krov. Prskalicu treba uvijek temeljito očistiti na način koji neće onečistiti okoliš! • Unutrašnjost prskalice što je bolje moguće treba očistiti tako da se ostatak škropiva razrijedi i iskoristi na polju. 30 3. • Bez obzira na to gdje se prskalica puni vodom.

Bilješke 32 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful