You are on page 1of 23

Bolesti krvi Anemija I leukemija

Bolesti krvi, razlikuju se prema tome koje su ih pojave uzrokovale. Uzroci mogu biti slede i: 1. Nedostatak hemoglobina dovodi do slabokrvnosti tj. Anemije 2. Poreme aj zgru avanja krvi dovodi do krvarenja ili hemoragije 3. Tumorske pomene belih krvnih zrnca dovodi do leukemije 4. Poreme aji u stvaranju krvnih zrnaca - u tkivima i organima

ANEMIJA smanjena koli ina hemoglobina u krvotoku. Dovodi do: Bledo e, umora, slabosti, nesvestice, gubitka daha, lupanje srca. Anemija se javlja iz dva razloga: a)Poreme aj u proizvodnji samog hemoglobina b)Poreme aj u toku sazrevanja eritrocita Tipovi anemije: 1. Biermerova anemija 2. Perniciozna anemija 3. Hemoliti na anemija ili hemoglobinemija 4. Punokrvnost akutna eritroblastoza 5. Afibrinogenemija 6. Agamaglobulinemija 7. Agranulacitoza 8. Pancitopenija

1. Biermerova anemija
Brimerova anemija je posebna vrsta malokrvnosti, u kojoj broj krvnih zrnaca pada na 1 500 000, pa i na jedan milion. U krvi se nalaze velika crvena krvna zrnaca megalociti, koji su prelazna forma mladih krvnih zrnaca. Istovremeno javlja se potpun nedostatak eluda ne kiseline, pomanjkanje apetita, te ko varenjen hrane i op te slabljenje. Za le enje anemije upotrebljavaju se lekovi koji sadr e gvo e, fosfor, arsen kalcijum, zatim razni vitamini i lekovi izva eni iz jetre.

2. Perniciozna anemija
Perniciozna anemija je naj e a megaloblastna anemija.Kod ove bolesti dolazi do ekstremnog smanjenja krvnih zrnaca I hemoglobina. Bolest je podmukla, razvija se postepeno i sporo napreduje. Po inje malaksalo u koja se poja ava zamaranjem, lupanjem srca i bledilom. Danas se i ova te ka bolest uspe no le i preparatima gvo a, jetre i vitaminom V12 (B12).

3. Hemoliti na anemija ili hemoglobinemija


Ova malokrvnost mo e nastati za vreme nekih trovanja, za vreme nekih zaraznih bolesti, za vreme smrzavanja ili jakog nazeba, usled nedostatka enzima, a ima i slu ajeva gde je uzrok potpuno nepoznat.

Pored smanjenja broja krvnih zrnaca i smanjenja koli ine hemoglobina u krvi, javlja se uvek utica, koja mo e biti bla a ili ja a. Le enje se sastoji u le enju bolesti koja je prouzrokovala raspadanje crvenih krvnih zrnaca. Bo-lest je dosta opasna i le enje treba da se sprovede u bolnici

4. Punokrvnost akutna eritroblastoza


Malokrvnost je esto oboljenje, dok se punokrvnost retko vi a. Kod ove bolesti broj crvenih krvnih zrnaca raste iznad normale. U krvi se nalazi i velik broj mladih crvenih krvnih zrnaca, koja se, ina e, mogu na i samo u ko tanoj sr i i slezini. Prolazna punokrvnost mo e nastati usled jakog ili dugotrajnog znojenja, proliva i povra anja. Prava punokrvnost nastaje usled ubrzanog stvaranja crvenih krvnih zrnaca. Kod prave punokrvnosta boja lica je vrlo crvena. Crvenilo je naro ito izra eno na nosu, elu i jabu icama, dok je, naprotiv, ko a trbuha i grudi bleda. Le enje je vrlo te ko i sastoji se u zra enju rendgenskim zracima, davanju radioaktivnog fosfora, pu tanju krvi i va enju slezine.

5. Afibrinogenemija
Bolest se prepoznaje po estim i opasnim krvarenjima. Ova bolest je obi no uro ena, ali postoje i afibrinogenemije ste ene u toku ivota. Afibrinogenemija je opasna bolest. U cilju le enje daju se injekcije fibrinogena i transfuzije, koje se s vremena na vreme obnavljaju.

6. Agamaglobulinemija
Kod ove bolesti mogu se u krvi nalaziti svi elementa u normalnom stanju i u normalnim koli inama, sem gamaglobulina. Bolesnici kojima nedostaje gamaglobulin su naj e e deca. Specijalnim ispitivanjem utvr eno je da ta deca nemaju antitela protiv izvesnih zaraznih bolesti, jer ih nisu stvarala u toku prvih godina ivota. Kada se utvrdi postojanje agamaglobulinemije, a utvr uje se pregledom krvi, osnovno le enje sastoji se od borbe protiv infekcije (antibiotici, sulfonilamidi) i davanja gamaglobulina

7. Agranulacitoza
Agranulocitoza je bolest belih krvnih zrnaca. Dolazi do znatnog opadanja broja neutrofilnih belih krvnih zrnaca, veoma va nih za borbu organizma prot.iv raznih zaraznih bolesti. Po etak bolesti je brutalan, sa potpunim gubitkom telesne snage, visokom temperaturom i anginom. Infekcija u ustima se veoma brzo iri pa dolazi do stvaranja nekroti nih rana. Leukopenija (smanjen broj belih krvnih zrnaca) nastupa od samog po etka bolesti.

8. Pancitopenija
Kod ove bolesti javljaju se obilna krvarenja, naro ito iz nosa, zatim podlivi krvi u ustima, hematurija (krv u mokra i), krvarenja iz materice itd. Bolesnik je veoma brzo prekriven modricama i krvari na sve na ine. Postoje dve vrste pancitopenije: produ ena, koja nastaje kao posledica sasvim pravilne upotrebe nekih lekova, naro ito antibiotika koji uspe no deluju protiv prate e infekcije;
hroni na, kod koje je po etak manje buran, znaci oboljenja su bla i, a trajanje oboljenja je du e. Le enje je veoma raznoliko i zavisi od uzroka bolesti, stepena oboljenja i ja ine prate e infekcije. Primenjuje se andro-geno-i kortiko-terapija, a daju se i velike koli ine antibiotika i brojne transfuzije.

LEUKEMIJA
Iako je zapravo re o raku ko tane sr i, leukemiju esto nazivaju rakom krvi. Krv se sastoji od krvnih elija i plazme u kojoj su one raspr ene. Krvne elije proizvodi ko tana sr , a razlikujemo crvena (eritrociti) i bela (leukociti) krvna zrnca i trombocite (krvne plo ice). I dok su crvene krvne elije zadu ene za preno enje kiseonika iz plu a u sve delove tela, bele se bore protiv infekcija. * O leukemiji govorimo kada ko tana sr proizvodi veliki broj abnormalnih belih krvnih zrnaca. Bolest se uglavnom javlja izme u 2. i 7. godine ivota a naj e e oko 4. De aci ne to e e oboljevaju od devoj ica.

Leukemija je ili akutna ili hroni na. Leukemija mo e nastati od dve glavne vrste belih krvnih zrnacalimfoidnih i mijeloidnih. * Naju estaliji tipovi leukemija: Akutna limfoidna leukemija - naju estalija kod male dece. Poga a i odrasle, pogotovo one iznad 65 godina. Akutna mijeloidna leukemija - javlja se i kod odraslih i kod dece. Hroni na limfoidna leukemija - deca retko obolevaju, javlja se kod odraslih iznad 55 godina. Hroni na mijeloidna leukemija - uglavnom kod odraslih

Kod akutne leukemije simptomi se pojavljuju i pogor avaju brzo, dok se kod hroni ne ne moraju pojaviti du i period, a kada se pojave, uglavnom su slabi u po etku i postepeno se pogor avaju. Simptomi: groznica i dr. simptomi nalik gripu; slabost i zamor, este infekcije; Gubitak apetita/te ine; o te eni ili osetljivi limfni vorovi; sklonost krvarenju i povredama; sitne crvene ta ke pod ko om; ote ene desni sklone krvarenju; znojenje, posebno no u i/ili bol u kostima i zglobovima.

Le enje: Ve ina obolelih le i se hemoterapijom. Tako e se primenjuje radioterapija i/ili transplantacija ko tane sr i ili biolo ka terapija. U nekim slu ajevima splenektomija (uklanjanje slezine) mo e biti deo le enja.

Akutna limfoidna leukemija


Akutna limfocitna leukemija je bolest koja se karakteri e prisustvom nezrelih i abnormalnih limfocita u krvi ili ko tanoj sr i. Mnogi je karakteri u i kao malignu bolest krvi. Ova bolest brzo napreduje, javlja se e e kod dece, ak 90% ali i kod odraslih, pa je u zavisnosti od doba I le enje specifi no.

op tim i nejasnim znacima. Usled proizvodnje nefunkcionalnih crvenih krvnih zrnaca nastaje anemija, koja mo e biti razli itog intenziteta i manifestuje se kao slabost, malaksalost, vrtoglavica i bledilo ko e. Le enje: Danas se u le enju leukemije primenjuju kombinacije vi e citostatika. To se obavlja u nekoliko faza. U prvoj fazi se uni tavaju maligne elije dok se posle toga obi no sprovodi preventivno zra enje centralnog nervnog sistema uz istovremeno davanje citostatika radi spre avanja pojave leukemije centralnog nervnog sistema.

Simptomi: Po etak bolesti je obi no nagao i po inje

Akutna mijeloidna leukemija


AML se pojavljuje kada nastane blok u sazrevanju mijeloidne loze te se stvaraju i nakupljaju nezrela zrnca - bebe . Kad se nakupi preveliki broj mijeloidnih zrnaca u krvi, mogu prouzrokovati blokiranje krvnih ila. Ova vrsta leukemije se mo e pojaviti kod djece i adolescenata, ali obi no poga a odrasle osobe. Osoba postaje osjetljiva na krvarenje i infekcije zbog toga to je smanjen broj normalnih krvnih zrnaca. Ukoliko ko tana sr ne mo e proizvesti dovoljno crvenih krvnih zrnaca koje bi prenosile kiseonik, mo e do i do razvoja anemije.

Hroni na limfoidna leukemija


Hroni na limfocitna leukemija je hroni no maligno limfoproliferativno oboljenje koje nastaje zbog monoklonske proliferacije i akumulacije limfocita u kostnoj sr i, perifernoj krvi, slezini, limfnim lezdama, jetri i drugim organima. Uzrok nastanka limfocitne hroni ne leukemije nije poznat. U nastanku ove leukemije ulogu imaju genski faktori.

Simptomi:Po etak bolesti je podmukao, bolesnik postepeno slabi i mr avi, a dolazi lekaru zato to ima pove ane lezde. Javlja se dijareja i voda u trbuhu.Pregledom krvi utvr uje se znatno pove anje broja belih krvnih zrnaca, dok je broj krvnih plo ica smanjen.Bolest se esto komplikuje raznim infekcijama, koje su veoma opasne. Le enje: Le enje se sastoji u transfuzijama krvi, borbi protiv infekcije (antibiotici), koritko-terapiji itd. Danas postoje veoma dobri hemijski lekovi, a vr i se i kalemljenje ko tane sr i.

HRONI NA MIJELOIDNA LEUKEMIJA


Po etak bolesti je veoma blag, tako re i, neprimetan. Simptomi:Bolesnik, koji je malo oslabio, ali se na lak e ti tanje ispod levog rebranog luka (slezina). Lekar lako utvr uje da je slezina uve ana. Mokra a postaje tamna, a talog ima boju cigle.Ponekad se javljaju bubre ne krize sa bolovima. Mogu e su komplikacije : jaki bolovi u slezini, zapaljenje plu ne maramice sa leve strane, jaka krvarenja, modrice i naro ito tromboze; nisu retke ni akutne krize, koje nastupaju sa tri osnovna znaka: visoka temperatura koja je osetljiva na antibiotike; anemija koja se brzo pogor ava; krvarenja koja postaju obilna.

Le enje: Le enje se sastoji od radio terapije i uzimanje nekih specifi nih lekova (misulban, mileran itd). Za vreme akutnih faza primenjuje se i kortiko terapija, a daju se i transfuzije krvi. Dok traje pobolj anje op teg stanja bolesnik mo e bez opasnosti da obavlja neke lak e poslove. Bolesnik se mora redovno kontrolisati kod lekara specijaliste hematologa.

U ovom seminarskom radu obradili smo neke od bolesti krvi koje se danas esto javljaju. Va no je usresrediti pa nju na to kako se ivi s bole u opasnom po ivot, a ne na mogu nost da se od nje umre. Cilj le enja je ne samo da se produ i ivot bolesnika ve i da se pobolj a kvalitet pre ivljavanja tj. odr i dobro op te stanje bez znakova oboljenja.

You might also like